Ljetnje računanje vremena od 27. marta
Ljetnje računanje vremena u Evropi počinje u noći između 26. i 27. marta.
U noći između subote i nedjelje časovnike u 2 treba pomjeriti jedan sat unaprijed, na 3 sata.
Ljetnje računanje vremena u Evropi će trajati do 30. oktobra.
Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, kako bi se uštedjela energija, time što će se period dnevnog svjetla sa sitnih jutarnjih sati “premjestiti” na veče.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije
U nastavku Fešte kamelija, u kotorskom Istorijskom arhivu u petak 25. marta priređena je izložba aranžmana od cvijeta kamelije.
Posjetioci su bili u prilici da pogledaju 15-ak veoma zanimljivih aranžmana.
Par aranžmana posvećeni su Japanu i tom ostrvskom hrabrom narodu koji ovih dana proživljavaju teške trenutke nakon udara zemljotresa i cunamija.
POGLEDAJTE VIDEO ZAPIS:
Centralna fešta biće održana u nedjelju 27. marta od 11 sati na obali u Stolivu, uz kulturno zabavni program, izložbu likovih i prezentaciju litetarlih radova na temu kamelija, obilazak i izbor najljepšeg đardina sa kamelijama, izlet pješačkom stazom do Vrmca i Gornjeg Stoliva i mušuljada.
Tradicionalni bal sa izborom Dame kamelija u hotelu “Vrmac” na Markovom rtu je 2. aprila.
Koncert u čast ovoj fešti 8. aprila prirediće kotorska Muzička škola, a 1. maja je takmičenje ribara sa drvenim barkama i jedriličarska regata u akvatorijumu ispred Stoliva.
Sat za našu planetu – globalni poziv
Svjetska akcija Sat za Planetu počinje u subotu 26. marta, a crnogorska nevladina organizacija Grin houm /Green home/pozvala je građane da je podrže gašenjem svjetla od 20 sati i 30 minuta do 21 i 30, kako bi doprinijeli borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju životne sredine.
Direktor te nevladine organizacije Darko Pajović kazao je da bi, kada bi svaki stanovnik Crne Gore jedan sat ugasio sijalicu, ekonomska ušteda bila veća od četiri hiljade eura.
Crna Gora, kako je rekao, troši pet puta više energije po glavi stanovnika nego što je slučaj u Evropskoj uniji, a gubici na mreži su 22 odsto, što je godišnja proizvodnja Hidroelektrane Piva.
“Prema Vladinoj Strategiji energetske efikasnosti iz 2005. godine može se bez bilo kakvih ulaganja uštedjeti 14 odsto sadašnje potrošnje energije, što je oko 41 miliona eura ili 400 hiljada tona uglja koji sagori termoelektrana Pljevlja”, kazao je Pajović.
Prema njegovim riječima, duplo jeftinije je uštedjeti jedan kilovat energije nego ga proizvesti.
Sat za našu planetu je globalni poziv pojedincima, kompanijama i svakoj društvenoj zajednici da preuzme odgovornost i uključi se u akciju štednje energije i očuvanja energetskih resursa, a time i zajedničke budućnosti.
Radi ostvarivanja tog cilja biće na sat isključena svjetla na mnogobrojnim znamenitim građevinama širom svijeta, a akciju može da pomogne i pojedinac tako što će isključiti svjetla u svom domu ili na radnom mjestu.
Globalna akcija počela je u Sidneju 2007. godine, kada je 2,2 miliona domaćinstava i preduzeća isključilo svjetla na sat, dvije godine kasnije taj događaj je prerastao u svjetski pokret sa milionima učesnika u 92 zemlje.
Učešće u ovogodissnjoj akciji potvrdilo je 130 zemalja sa svih kontinenata, odnosno više od šest hiljada gradova.
U subotu 26. marta u 20 sati i 30 minuta, svjetla će biti ugašena na mnogim znamenitim objektima širom planete – najvišoj zgradi na svijetu Burj Khalifa u Dubajiu, Tajms Skveru u Njujorku, Statui Isusa Hrista u Brazilu, Ajfelovoj kuli u Parizu.
Akciju organizuje Svetski fond za prirodu od 2007. godine, a glavni cilj je da se građani simboličnim isključivanjem svjetla pridruže globalnoj inicijativi obezbeđivanja održive budućnosti planete.
Vjerovali ili ne – ovo je trafo stanica u Škaljarima
Naš slušalac nam je proslijedio par fotografija koje su snimljene poslije havarije trafo stanice u Novom naselju u Škaljarima.
Poslije 15 dana od havarije tj. od požara, trafo stanica ovako stoji danima, u nju može svako ući, krov pokriven najlonima, a smeća na sve strane.
Slušalac se pita, do kada će ovakvo stanje potrajati, uz konstataciju da svakodnevno ovo naselje ostaje bez struje.
Ova trafo stanica nije predviđena za ovoliki broj stanovnika, pa se često dešavaju havarije.
Od kad je postavljena s početka 1980. do danas izgradio se veliki broj kuća, a na nju su priključene i zgrade Šćekića, pa nije ni čudo što se zapalila.
Počeo 8. Međunarodni sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva
iz Dubrovnika: Dubravka Jovanović
iz Dubrovnika: Dubravka Jovanović
Na usta zdravlje ulazi, ali i na oči sudeći po prepunim raznovrsnim i koloritom bogatim štandovima u holovima kongresne dvorane najvećeg, kako se čulo, luksuznog hotela “Valamar Lacroma” u Dubrovniku sa 900 ležajeva.
Promocija zdravih stilova života, uz zdravu hranu na prvom mjestu, te kraći putevi do ljudi u spoju ekologije, turizma i poljoprivrede osnovne su poruke svečanog otvaranja 8. Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
U prisustvu gradonačelnika Dubrovnika, Andra Vlahušića, konzula Hrvataske u Crnoj Gori Boža Vodopije, privrednika, kulturnih javnih radnika i privrednika iz tri države: Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Sajam je svečano otvorio Frano Skokandić, zamjenik župana Dubrovačko-meretvanske županije koji je zadužen za sektor privrede.
“More je nedjeljivo, ono je jedno, spaja nas, ponekad i dijeli, ali su podjele iza nas, a pred nama budučnost zajedničke saradnje, posebno u ovoj oblasti. Ljubav ulazi na usta, s toga zdrava hrana!”, kazao je za Skala radio gradonačelnik Vlahušić.
“U vremenu stresova, zatim nezdrave arije i vode, zdrava i domaća hrana je prijeko potrebna, a sve je nažalost manje ima. Zagađenja, industrija ubijaju ekologiju s toga ovakvi susreti. Crna Gora je ekološka država i na dobrom smo putu da Dubrovačko-neratvanska županija, Crna Gora i Boka postanu prave ekološke destinacije čiji je imperativ turizam”, kazao je gradonačelnik Dubrovnika.
“Ljudi danas moraju razmišljati o tome što jedu. Nema više onog kvaliteta hrane koji je nekada postojao i osnovni cilj svih je profit, a ne kvalitet”, poručio je predsjednik organizacijonog odbora Sajma gospodin Vedran Kraljević.
“S toga treba gajiti prirodnu hranu i jesti je kad joj je vrijeme, nikako pamidoru u februaru. Riba, maslina i sve ono što nam podneblje daje je ono što nam je potrebno”, kazao je on.
Evo par prvih utisaka sa štandova – mirišu masline i maslinovo ulje, lavanda, neven, ali ponajviše njeguški pršuti, sir sa štanda Privredne komore Crne Gore, a Boka u pjatu multimedijalnim programom autorke Vlaste Mandić biće predstavljena sjutra u okviru Mediteranskog sajma uz pjesmu Bisernica Boke i Kotorsku vlastelu.
Posebna zanimljivost biće i parićavanje kulinarskog kanconijera Veljka Barbijerija koji se na sva zvona najavljuje ovdje u Dubrovniku.
Ekipa Skala radija je na Sajmu u društvu sa prijateljima iz Turističke organizacije Kotora Sanje Branković, koji su zajedno sa Opštinom Kotor suorganizatori sajma.
U ime Opštine Kotor na Sajmu je gospodin Filo Biskupović, potpredsjednik i gospođica Branka Todorović savjetnica za međunarodnu saradnju.
Nasilje u školama
Marina Roganović
Drago Stamatović
O nasilju u školama i sve prisutnijoj agresiji kod učenika, neuropsihijatrica Marina Roganović za Skala radio kaže da je agresivnost odgovor na frustraciju, ali i da je dio genetike.
“Agresivnost svi posjedujemo i dio je ljudske prirode. U današnje vrijeme se agresija pojavila u svim porama našeg društva pa i kod mladih”, kaže ona.
Doktorka Roganović u našim školama nije primijetila da je razvijena prava agresivna reakcija kod učenika.
Kad se kaže agresija, uvijek se misli samo na izlive fizičkog gnijeva, a uzrok agresije kod djece je često usamljenost, strah, bespomoćnost, povrijeđenost, kao i atmosfera u kojoj dijete odrasta, objašnjava dr Roganović.
Ni jedan problem ne može se riješiti tučom, treba podsticati djecu da nam kažu što je to što ih ljuti, da ih naučimo kako da izražavaju tu ljutnju, a da to bude konstruktivno, savjetuje doktorka Roganović.
Posebno je važno mlade uključiti u različite školske i vanškolske aktivnosti.
“Ukoliko se djeca kažnjavaju, mora im se objasniti zašto i stalno razvijati pozitivan stav prema drugovima u školi. Roditelji, profesori, ljekari moraju biti primjer svojoj djeci”, zaključuje doktorka Roganović.
Direktora OŠ “Njegoš” Draga Stamatovića pitali smo ima li nasilja u ovoj kotorskoj školi i agresivnog ponašanja učenika.
On nam je odgovorio da su nestašluci i nasilje dva sasvim različita pojma, i sve što se u školi dešava, počev od malih nesporazuma među djecom rješava uprava škole, pedagoško-psihološka služba, nastavnici, roditelji i đački parlament.
U ovoj školi nema posebnih većih problema koji bi skrenili pažnju za sada, kazao je Stamatović.
U rješavanju i namlanjih problema, glavna karika je relacija između škole i roditelja, zaključio je on.
Zajednički koncert Uskoković – Brašoveanu
U koncertnoj dvorani kotorske Muzičke škole u petak 25. marta biće održan koncert violončeliste Nenada Uskokovića iz Beograda i pijanistkinje Anke Brašoveanu iz Rumunije.
Početak koncerta je u 19 sati.
Veliko spremanje palate Grgurina
Mileva Vujošević Pejaković
U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u toku je veliko spremanje u susret turističkoj sezoni od depoa u prizemlju do potkrovlja.
Nakon zamjene vodovodne i kanalizacione instalacije uređen je depo sa novim policama biblioteke koji broji 16 hiljada jedinica.
Poštujući savremene standarde osvijetljen je hol na ulazu u palatu Grgurina, kao i odjeljenje za hendikepirane koje je obogaćeno novim eksponatima i sadržajima.
Takođe je novim svijetlima osvijetljeno najbogatije odjeljenje starog oružja u Muzeju koje datira od 16. do 20. vijeka.
Trenutno se kreči salon Ivelića i renovira odjeljenje sa eksponatima I i II svjetskog rata koje će povodom 70 godina od herojskog podviga Spasića i Mašere ove godine biti svečano otvoreno.
Takođe je uređena fasada palate sa drvenarijom, to jest novim, ali autentičnim škurima na drugom spratu i novim vratima, kazala je za Skala radio Mileva Vujošević Pejaković, direktorica Muzeja.
Završio se životni put Živorada Kovačevića
Zivorad Kovacevic za Skala radio
U Beogradu je, u 81. godini preminuo Živorad Kovačević, čovjek evropskog formata, iskreni prijatelj Crne Gore.
Raskošni intelektualac, demokrata, političar i diplomata Kovačević je plijenio širinom duha i misli.
Vizionar i borac za mir među ljudima urođenim diplomatskim nervom bio je do posljednjeg dana predan ideji Evropskog pokreta u Srbiji na čijem je čelu bio.
Za odmor duši izabrao je Boku đe je u tišini kapetanskog Prčanja ljeti provodio dane sa ovdašnjim ljudima čiji je pitom mentalitet odmah osjetio baš kao i Kotorani, Bokelji njegovu neposrednost u jednostavnim, a toplim prijateljskim kontaktima.
U svojoj kući na Prčanju stvarao je nove knjige, studije i analize, družio se i dočekivao prijatelje, šarmom i veličinom ljudskom osvajao.
Živorad Kovačević bio je istinski prijatelj Skala radija u kome mu je svakog ljeta bilo rezervisano mjesto.
Na početku života ovog radija među prvima je došao da svečanom otvaranju prve nezavisne radio stanice u Kotoru poželi dobrodošlicu i uspjeh i jedan od naših prvih intervjua bio je sa njim i tako po tradiciji svake godine.
Živorad Kovačević je imao dugu političku, diplomatsku i književnu karijeru, u kojoj je prošao različite funkcije – počev od komunističkog aktiviste, državnog funkcionera, diplomate i autora značajnih publicističkih djela.
Njegova politička karijera prekinuta je poslije sukoba sa Slobodanom Miloševićem u usponu, krajem 1980-ih godina, da bi se Kovačević potpuno okrenuo liberalnim pogledima i paralelnom istraživanju novije istorije i lingvistike.
Od 1974. bio je osam godina gradonačelnik Beograda, a potom član Saveznog izvršnog vijeća (SFRJ) i predsjednik Komisije za odnose sa inostranstvom (1982-86).
Bio je ambasador SFRJ u Vašingtonu od 1987. do 1989. kada je opozvan zbog neslaganja sa politikom Slobodana Miloševića koga je javno kritikovao u Vašingtonu.
Po povratku iz SAD, dao je otkaz u Saveznom sekretarijatu (ministarstvu) za inostrane poslove.
Bio je aktivan član nekoliko nevladinih organizacija.
Od 1994. je bio u Evropskom pokretu u Srbiji, a od 1999. predsjednik tog pokreta.
Bio je kopredsjednik Igmanske inicijative koja okuplja 140 organizacija iz zemalja tzv. Dejtonskog trougla.
Igmanska inicijativa je začetnik projekta “mini-šengena”, čija je osnovna ideja da se na teritoriji Jugoistočne Evrope uspostave odnosi slični onima koji postoje u EU, prije svega po pitanju bezviznih režima.
Bio je u grupi od 38 intelektualaca antiratnih aktivista iz tadašnje SR Jugoslavije, okupljenih u toj inicijativi, koji su u aprilu 1995, preko Mađarske i Hrvatske, prešavši planinu Igman, stigli do Sarajeva pod opsadom.
Učesnici tog putovanja ostvarili su namjeru da podrže Sarajlije i da prisustvuju sjednici Srpskog građanskog vijeća u Sarajevu.
Dobitnik je međunarodne nagrade “Haas International Award” (2000. godine).
Autor je knjiga “Urbanizacija u svetu i u Jugoslaviji”, “SAD i jugoslovenska kriza”, “Srbija i svet: između arogancije i poniznosti”, “Međunarodno pregovaranje” i “Amerika i raspad Jugoslavije”, kao i tri riječnika na kojima je radio 14 godina: “Srpsko-engleski rečnik idioma, izraza i izreka”, “Englesko-srpski frazeološki rečnik” i “Srpsko-engleski frazeološki rečnika”.
Govorio je engleski, francuski i ruski jezik.