Beogradska „Politika“ napala profesora Šoškića zbog stavova datih u intervjuu „Pobjedi“

01/11/2026

Beogradska „Politika“ napala profesora Šoškića zbog stavova datih u intervjuu „Pobjedi“

Najavu preispitivanja trošenja novca iz budžeta Srbije i upozorenje da podrška nacionalnim zajednicama ne smije služiti destabilizaciji susjeda, „Politika“ je predstavila kao optužbu protiv Srbije i dovela u pitanje Šoškićevo korišćenje izraza „manjinske zajednice“

Beogradska „Politika“, bliska bivšem režimu, objavila je tekst urednika portala tog dnevnog lista Vladimira Vukovića u kojem se kritikuju stavovi profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu i kandidata za poslanika Studentske liste Dejana Šoškića, iznijeti u intervjuu podgoričkoj „Pobjedi“, o odnosima Srbije i Crne Gore i finansiranju organizacija u našoj državi novcem iz srpskog budžeta.

Tekst je naslovljen „Za Šoškića Srbi u Crnoj Gori manjina, a Srbija faktor destabilizacije“, uz podnaslov kojim se profesoru pripisuje da „optužuje Srbiju za destabilizaciju susjeda“ i najavljuje provjeru pomoći Srbima.

Povod za takav pristup bila je Šoškićeva najava preispitivanja načina na koji je trošen novac iz Srbije, kao i njegov stav da podrška nacionalnim zajednicama u drugim državama predstavlja uobičajenu praksu, ali da ne smije biti zloupotrijebljena za izazivanje političke nestabilnosti.

„Odgovarajući nivo podrške manjinskim zajednicama u drugim državama je uobičajena praksa koju sprovodi veliki broj država. Ono što ne bi trebalo da bude slučaj jeste da se takva vrsta podrške pretvara u finansiranje političke nestabilnosti u susjednim državama“, kazao je Šoškić, koji je jedan od lidera Studentske liste.

Profesor je, kako se navodi u tekstu, podržao zaštitu kulturnog nasljeđa i afirmaciju kulture nacionalnih zajednica kao evropske tekovine, uz ogradu da takva podrška ne smije imati negativne posljedice po državu u kojoj te zajednice žive.

Uprkos toj razlici između podrške kulturi i eventualne političke zloupotrebe novca, Vuković Šoškićeve izjave predstavlja kao nagovještaj buduće politike Srbije prema Srbima u Crnoj Gori. Zamjera mu i što, govoreći o mogućnosti finansiranja nestabilnosti, nije naveo konkretan primjer zloupotrebe sredstava.

Poseban dio teksta posvećen je izrazu „manjinske zajednice“, pod međunaslovom „Srbi kao manjina, iako ih je svaki treći u Crnoj Gori“. Autor problematizuje Šoškićev izbor riječi pozivajući se na broj građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i na zastupljenost srpskog kao maternjeg jezika.

„Politika“ pritom navodi podatke popisa iz 2023. godine prema kojima se 32,93 odsto stanovništva izjasnilo kao Srbi, dok je 43,18 odsto građana navelo srpski kao maternji jezik.

Sam tekst, međutim, konstatuje da Srbi nijesu brojčana većina stanovništva Crne Gore. Uprkos tome, korišćenje termina „manjinske zajednice“ postavljeno je kao jedna od centralnih zamjerki profesoru.

Tako je Šoškićeva poruka o odgovornom trošenju budžetskog novca i podršci koja ne ugrožava susjedne države u „Politici“ dobila okvir rasprave o njegovom odnosu prema Srbiji i Srbima u Crnoj Gori. U prenesenom odgovoru profesor nije osporio podršku nacionalnim zajednicama, već je upozorio na granicu između legitimne pomoći i njenog mogućeg korišćenja za političku destabilizaciju.

Zirojević: Za razliku od Raonića, iza mene stoje godine poštenog bavljenja politikom i života od plate

01/11/2026

0

Nikola Zirojević

Facebook

Na fabriku laži smo, od generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, navikli još 2021. godine kada je, u bezbjednosno najosjetljivijem trenutku za našu državu u njenoj novijoj istoriji, objavom lažne vijesti na javnom servisu da je na Cetinju iz vatrenog oružja pucano na policiju, pokušao da izazove građanski rat u državi Crnoj Gori. I kad se već pita za šta bi to trebao da odgovara i koji su to dokazi, neka ovo bude prvo za šta bi trebao i za šta očekujem da će odgovarati nakon promjena u Crnoj Gori.

Jednako koliko i gore navedena vijest je tačno da sam bilo kojeg direktora Uprave policije, uključujući i aktuelnog, ikada pozivao na tuču. Klasična LAŽ. I sad ja očekujem da Raonić, kao generalni direktor RTCG-a, za ovu tvrdnju pruži adekvatne dokaze. U suprotnom, ne očekujem apsolutno ništa, jer je Raonić više puta pokazao da je laž njegov način funkcionisanja, a da mu moral nije jača strana.

Ozbiljnu grešku Raonić pravi i pozivajući se na kritike određenih profesionalnih dostignuća reditelja u čiju zaštitu sam stao. To što možda ideološki, politički ili na bilo koji način nijesam saglasan sa njihovim ostvarenjima, ne znači da neću odreagovati na gaženje njihovog dostojanstva i kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava. I to je jedna od glavnih razlika između Borisa Raonića i mene.

Veoma interesantno djeluje dijeljenje moralnih lekcija koje dolazi od lica čiji je prvi izbor za generalnog direktora RTCG-a 2021. godine pravosnažno poništen usljed sukoba interesa. Nakon toga je uslijedio reizbor 2023. godine, uprkos pravosnažnoj sudskoj odluci. Zbog zloupotrebe položaja prilikom tog reizbora, četvoro članova OKG Savjeta RTCG (čast časnim izuzecima), pravosnažno je osuđeno. Neki od njih su, u međuvremenu, uskočili na platu u RTCG. To bismo, prostom logikom, bez pozivanja na Sokrata ili Platona, mogli nazvati korupcijom. Još jedna od stvari za koje bi Raonić, hipotetički, mogao da odgovara. Dakle, da budem do kraja jasan – nemam nikakvu namjeru da kadriram u RTCG-u nakon izbora. Raonićev odlazak proizaći će iz najjednostavnije moguće stvari – poštovanja pravosnažnih sudskih presuda.

Na jednome Raoniću treba odati priznanje – mislim da niko do sad nije uspio da pod noge baci pravosnažnu sudsku odluku (ili više njih) i nastavi da nelegalno i nelegitimno upravlja javnim servisom koji je dobro svih građana ove države. Ako je to istorijski iskorak o kojem govori, onda je zaista ostavio trag i taj trag će se nesumnjivo izučavati kao primjer u oblastima korupcije, zloupotrebe službenog položaja i podrivanja pravnog sistema u državi kandidatkinji za članstvo u EU.

Raonić misli da djeluje pametno i superiorno time što pominje Sokrata i poziva se na Dunning-Krugerov efekat, iako je realno stanje stvari u potpunosti suprotno. No, kad smo već kod Dunning-Krugerovog efekta, možda bi Raonićev odnos prema sopstvenom pravnom legitimitetu mogao biti zanimljiv primjer za razmišljanje o ovom fenomenu. Teško je objasniti samouvjerenost jednog pravnika kojom se drugima drže lekcije o zakonitosti i integritetu, dok se sopstveni odnos prema pravosnažnim sudskim presudama predstavlja kao uspjeh.

I evo, već smo došli do dvije veoma konkretne situacije. Prve, lažne objave o pucnjima iz vatrenog oružja na policiju, na Belvederu, za koju je, shodno članu 398 Krivičnog zakonika Crne Gore, propisana kazna zatvora do tri godine. Drugu situaciju korupcije i zloupotebe službenog položaja, valjda, ne treba dodatno elaborirati.

Treća bi, recimo, mogla biti nezakonito dodjeljivanje varijabile samom sebi tokom dijela 2024, cijele 2025. i dijela 2026. godine. Lice koje samo sebi, bez ikakvog pravnog osnova, nezakonito u dodjeljuje varijabilni dio zarade u iznosu do 2000€ (ukupna zarada i do preko 4000€) našlo je za shodno da javno morališe i od mene traži izvinjenje. Malo se diktator Raonić preračunao, jer ja nijesam jedan od kriminogenih članova OKG Savjeta RTCG (čast izuzecima) koje može da kupi, prepadne ili ucijeni.

Razumijem i da generalnom direktoru Raoniću nije impresivna moja biografija. Za razliku od njega, ja nijesam slagao hiljade eura mjesečno loveći grantove i glumeći borca za demokratiju, dok je u meni čučao mali Dragan J. Vučićević. I tačno je, Raonić definitivno nije ničija korisna budala. On je potpuno beskorisna budala koju građani ove države plaćaju 4000€ neto svakog mjeseca. I to je ozbiljan problem.

Na kraju, za razliku od Raonića, iza mene stoje godine poštenog bavljenja politikom i života od plate koju sam, od početka svog radnog vijeka, svojski i pošteno zaradio. Plate koja je, i danas u Parlamentu, u donjem dijelu liste kada govorimo o njenom iznosu. Iza mene ne stoje redovi onih koji su u Spužu, jer nikada nikog nijesam podržao za nezakonito djelovanje i djelovanje na štetu države Crne Gore. O tome šta stoji iza Raonića neću govoriti, ali ću mu reći da je Spuž koji pominje definitivno ispred njega.

Milanović građanima Crne Gore: Najveća stvar koju imate – to je vaša država

01/11/2026

0

Poručio predsjednik Hrvatske

Milanović građanima Crne Gore: Najveća stvar koju imate – to je vaša država

Najveća stvar koju imate, to je vaša država. Crna Gora se ostvarila, a sve drugo su manji ili veći pomaci koji ne stoje na putu Crnoj Gori da bude uspješna, dobro vođena i relativno prosperitetna, rekao je danas hrvatski predsjednik Zoran Milanović na Lučindanskim susretima.

Portal Analitika

On je u Zagrebu učestvovao na središnjoj manifestaciji Crnogoraca Hrvatske, zajedno s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem koji je tim povodom stigao u radnu posjetu toj zemlji.

„Crna Gora je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ide prema EU i neka dođe. Što se mene tiče, dobro je došla“, dodao je Milanović i ukazao da se približavanje Crne Gore Uniji događa u vremenu kada ona želi postati, kako je kazao, naddržava.

„EU, po mojem dubokom uvjerenju i opažanju, nadilazi svoje konstrukcijske mogućnosti. Trebala bi se držati onoga za što je primarno začeta i napravljena, a to je slobodna trgovina, sloboda kretanja i određena vrsta harmonizacije, ali naddržava – ne“, rekao je Milanović.

Screenshot 2026 10 31 at 17 44 13 DSC 8588 1 1024x576 jpg (JPEG Image 1024 576 pixels)

Govoreći o prošlosti Crne Gora te o njenom putu ka državnoj nezavisnosti, hrvatski predsjednik je kazao kako „to nije bilo lako i jednostavno“.

„Referendum prije dvadeset godina uzrokovao je i neke podjele u crnogorskom društvu koje nije bilo lako i jednostavno iscijeliti i zataškati. To su komplikovani istorijski procesi i ovdje u Hrvatskoj i izvan Hrvatske na te stvari se gledalo dosta pojednostavljeno“, rekao je Milanović.

Screenshot 2026 10 31 at 17 44 22 DSC 8402 1024x731 jpg (JPEG Image 1024 731 pixels)

Dodao je da je Crna Gora „konačno prije dvadeset godina dobila svoju državu“, građani su je, podsjeća, potvrdili na referendumu i danas, kaže, Crna Gora funkcioniše kao građanska država.

„Crna Gora je danas država nekoliko nacija, nekoliko vjera, koje dosta skladno, s obzirom na okolnosti, funkcioniraju. Želim im da tako i nastave jer ta država, nakon dvadeset godina nezavisnosti, danas prije svega ima svoj put. Vi svoju glavu imate“, rekao je Milanović.

Obraćanje je zaključio stihovima Petra II Petrovića Njegoša: „Zdravo tvoja glava na ramena, ti ćeš pušku drugu nabaviti“.

Paralelni budžet

01/11/2026

4

Paralelni budžet

Piše: Mila Kasalica, ekonomska analitičarka

Davne 2003. godine pokojni Esad Krcić je pitao oko indicija oko paralelnog budžeta, odnosno oko tokova javnih novaca koji nisu bili dio zvaničnog izvještavanja. Još nije bilo DRIa. Poslije je sjajna Dragana Crvenica, koja je odavno izašla iz novinarstva, nastavila da traži suštinu koja je služila ozbiljnosti u sistemu u vezi činjenice da se moraju znati primici i izdaci crnogorskog budžeta bez ikakvog ukrivanja.
Čitanje DRI izvještaja oko završnog računa bužeta Crne Gore za 2025. godinu vraća gorki ukus kada se čitaju ozbiljne brojke, ozbiljni stavovi, ozbiljne preporuke. Zar je moguće da se poslije 23 godine vraćamo na gore nego što je bilo početkom stoljeća? O čemu se radi?

Trezorsko poslovanje unutar MFa nikad nije bilo predmet političkog budalesanja. Nikad…
Tehnike real time uknjiženja i izvještavanja transakcija javnih novaca, ni u vrijeme prokuženog DPSa, nikad nisu bile narušene u bilo kojoj nedostatnoj proceduri, koja se često mijenjala da se tokovi novca zaštite od nedostojnih zakulisanih rizika.

Onda je stigao ministar jutarnjih toksičnih ogovaračkih okupljanja (44a Vlada) sa kiflicama. I, dva tima iz državnog trezorisanja (uknjiženja i javnog računovodstva i izvještavanja) nekvalitetno su pomogli drugaru, njihovom Novici da odradi nezakonito. Ide prvi korak: odrede se dividende za vlasnika (državu) kod Monte puta (€3,7 mil) i Aerodroma CG (€4,1 mil).

Ide drugi korak: zgazi se Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (organski zakon), kao i Zakon o budžetu (godišnji zakon), pa se skockaju budalasti zaključci Vlade koji su suprotni regulatornom okviru. Ide korak tri: po nalogu PES kmerići DF političkim nalozima, finansiraju se njihovi sportski neuspjesi (nesrećna naša divna Budućnost od fudbala do rukometa i gimanstike i sl), tako što se dividenda ne knjiži u opštim prihodima budžeta, jer nikad nije ni uplaćena. Odnosno, pošto nema projektnih inicijativa, izdaci za sportske klubove se odobravaju od državnih kompanija po nalogu, da se ne vidi da se partijski, gore nego što je činio DPS, bačaju novci sportu koji nije sportsko pregnuće već partijski tor bezakonja. Koje stupidarije onda čini Satlerov voljeni samoutuljeni SDT
(https://tuzilastvo.me/tuzilastva/podignuta-optuznica-protiv-bivseg-ministra-odbrane/) kad oko
plaćanja sportskim događajima (€0,2 mil) ganjaju nekadašnjeg ministra odbrane i tim operativaca u izvršenju budžeta nesrećnog ministarstva tunanja oko odbrane, koje tekuće neplanirano troši neodobrene neplanirane novce (preko €60 mil) na korumpirane francuske brodove.

Navedeno DRI diplomatski zove “naplata i evidencija prihoda“ ili konkretno oko €7,8 mil nije ušlo u budžet, a moralo je. Ekonomski surovo ovo je bolna činjenica oko činjenice da je tekući nebitni ministar finansija, koji ni dan danas ne umije da sabere ES3, unutar organizacije resornog ministarstva potrošio dva tima, koja nikad nisu služila nikom politički, dok su sad utemeljeno iz DRI izvještaja postali bijedno opravdanje u gaženju ozbiljnih procedura državnog trezorisanja.
Preporuka P 20 je dokumentovani neumoljivi dokaz: “MF treba da uspostavi i sprovodi unutaršnje kontrole utvrđivanjem internih pravila i procedura ra radne procese koji se obavljaju u ovom organu (vođenje glavne knjige trezora, upravljanje računovodstvenim sistemom državnih primitaka) a u skladu sa Zakonom o upravljanju, unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru“ (DRI izvještaj 10/188).

Ovo je indicija da je PES samog sebe sveo na nelegalnost goru od najgorih praksi prokuženog DPSa. Paralelni javni tokovi novca, koji nemaju svoju poziciju u budžetu, nisu transparentni tokovi novca u ime crnogorskih poreskih obveznika. Nebitno je što tužilaštvo i sdt ne umiju
pročitati bilo koji DRI izvještaj.
Iako je revizija izvještavanja i uknjiženja (finansijska) dala uslovno mišljenje za reviziju završnog 2025e, revizija pravilnosti je dobila negativno mišljenje. Razlog je više nego zastrašujući: pošto je budžet za 2025u usvojen nakon početka godine, opet smo kao poreski obveznici upoznali sva s*anja koja Spajić (Vuković) odradi u privremenom finansiranju. Pravilo je jednostavno: jedna dvanaestina izdataka po mjesecu pokriva statističku dokumentovanu potrošnju prethodnog perioda. Šezdeset miliona € je otišlo ko zna gdje (vidi se gdje partijski), a ne odnosi se na dvanestinu onog što se jedino moglo odobriti.
Tokom pet mjeseci 2021-e se naučilo da se Spajić i privremeno finansiranje vode u bezakonju (đetište je onomad moglo šta god hoće sa javnim novcima), pa se takva situacija nikad više nije smjela ponoviti. U vazduh je neopravdano oteklo više desetina miliona €, koje ni EK ni MMF ni Sv. banka neće vidjeti. Tek neće resorni skupštinski odbor… Njima svima su DRI izvještaji nebitno štivo.
Ukoliko se zanemari nebitnost senatora profanisanja, izabranog po političkom nalogu, predsjednik Senata je navedenim izvještajem o završnom računu budžeta za 2025u sa senatorom Dabovićem, odradio svoje vatreno krštenje časno i u skladu sa važnošću institucije. Neka
podrži…

Sve u svemu, DRI izvještaj revizije završnog računa 2025e je dobar po onom što se nije desilo: štrajk zaposlenih nije uspio da iz pes-pozadine uništi nalaze ovog izvještaja. Ranija glavna revizorka je konačno nebitna za ovako ozbiljne poslove. Tim je smogao snage da i na tabureima
(što mnogi ozbiljni operativci i dalje rade u sistemu) ne okrene leđa javnim odgovornostima.
Uticaj poslanika Čarapića-Đurovića-Popović ambasadorke na traženi nerad DRI mora da se ukine. Do kraja…
Zašto su ovi detalji važni?
Prvo, kad u praksi rada MFa nema usaglašenja otvorenih salda npr. sa Fondom PIO, pa se u MF vode jedne brojke a u Fondu PIO druge brojke, onda su operativci u obje institucije za otkaz, ukoliko se bilo koja procedura poštuje u ovako važnim državnim organima. IOS-izvod otvorenih stavki je obavezujući dosadni no nezaobilazni dokument u radu računovođa, revizora, kontrolora, bilo kojih tokova novca: javnih i komercijalnih. MF kontroliše rad komercijalnih revizora, a ne zna šta čini sa javnim novcima. Pa kako onda mogu da kontrolišu bilo šta? I zašto se komercijalni revizori boje neznavenog MFa? I zbog čega?
Drugo, od kraja februara 2026e kad je PU-IRMS zbog napora poreskih obveznika sa parom ozbiljnih operativaca poreznika počeo da radi bar da se samih sebe ne stidimo (mada je Sv banka za zastiđe globalnih razmjera), poreske kartice su se morale sređivati, što se ne može bez
poreskih obveznika. Najveća tragedija našeg sistema praćenja javnih novaca je da su poreski obveznici obavezni da srede poreske kartice, dok se dvjestotinjak državnih organa ne može dovesti u red jer to nije interes PES-DF-kmerića i ostalih manjinaca zainteresovanih da tokovi
novca u javnom sektoru ne budu transparentni do nivoa €1 usaglašenja.

Sram ih bilo zanavjek. Znamo da neće odgovarati, jer će svako ko bi trebalo da se bavi zaštitom javnih tokova novca pobjeći od smora koji donose tehnike objelodanjivanja tokova novca, posebno jer su to i tužiocima dosadne teme oko kojih nema bijesnih naslova prepunih laži, koje
pogoduju političarima.

Žao mi je, dosta je. Politika nije djelatnost nečinjeničnosti. Politika ne smije da bude preporuka za zapošljavanje neznavenih, nemoralnih, nekompetentnih. Politika je javna djelatnost; nije bijedno twittewraško “malo ja tebi malo ti meni“ dogovaranje na štetu ekonomskog razvoja
zemlje. Stiže vam političko potonuće, nesrećnici koji ne poštujete svoj dom i crnogorske javne tokove novca, mada od crnogorskih poreskih obveznika primate zarade.
PS: Posvećeno gđi Sonji Drobac, gdinu Branku Vojičiću i gdinu Žarku Krivokapiću, koji su miopijski spriječeni da služe javnom diskursu za ozbiljne teme. Neka bude da ste uskoro sa nama
svima…

P.S.S. Hrabra jaka mladosti Srbije, bravo. Zgazili ste odgovornošću korumpirane horde nasilnika. I naša Crna Gora će naći izlaz iz litijaško-boljševičkog nemoralnog pakla.

Jovanović traži od Dolovac da pokrene istrage o pedofiliji, silovanjima i mogućem ubistvu u Crkvi Srbije

01/11/2026

0

Bivši svještenik obratio se vrhovnoj tužiteljki Srbije sa molbom da ga tužilaštvo sasluša i od njega preuzme dokaznu građu kojom raspolaže

Jovanović traži od Dolovac da pokrene istrage o pedofiliji, silovanjima i mogućem ubistvu u Crkvi Srbije

Tokom proteklih petnaestak i više godina bio sam izložen ozbiljnim pritiscima i prijetnjama zbog nastavka bavljenja slučajevima mogućeg seksualnog zlostavljanja djece i drugim sumnjama na krivična djela u okviru Srpske pravoslavne crkve. U više navrata protivpravno sam lišavan slobode od strane lica koja su se predstavljala kao službenici Bezbjednosno-informativne agencije. Upućivane su mi i prijetnje smrću, kao i prijetnje drugim oblicima nasilja, uz poruke da odustanem od daljeg iznošenja ovih informacija – saopštio je Bojan Jovanović vrhovnoj tužiteljki Srbije

Kaćuša Krsmanović

Bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović obratio se vrhovnoj javnoj tužiteljki Srbije Zagorki Dolovac molbom za hitan prijem kako bi joj predočio i predao dokumentaciju o teškim krivičnim djelima u ovoj vjerskoj organizaciji – pedofiliji i sumnji da je jedan mladić zbog toga ubijen, kao i o prijetnjama i pritiscima kojima je bio izložen godinama, prije svega, zbog objelodanjivanja ovih informacija.

– Godine 2011. javno sam iznio informacije i navode o mogućim krivičnim djelima u okviru Srpske pravoslavne crkve, uključujući navode o seksualnom zlostavljanju djece, kao i o smrti djeteta. Smatram da tada nijesam dobio odgovarajuću institucionalnu podršku kako bi se svi navodi koje sam iznosio provjerili i rasvijetlili – napisao je Jovanović u dopisu Dolovac, u koji Portal ETV ima uvid.

ISTRAGE BEZ REZULTATA

Istakao je da je prema njegovim saznanjima i dokumentaciji koju posjeduje, tokom 2013. godine „učestvovao u aktivnostima koje su se odnosile na policijsko lišenje slobode više lica, uz odobrenje nadležnog tužilaštva i drugih bezbjednosnih organa Republike Srbije“.

– Te aktivnosti povezujem sa slučajem koji je u javnosti poznat kao slučaj Kačavenda i sa sumnjama na postojanje organizovane mreže seksualnog zlostavljanja maloljetnih lica. Međutim, koliko mi je poznato, dokumentacija iz tih aktivnosti nije dospjela do nadležnog tužilaštva, niti je, prema mojim saznanjima, povodom nje pokrenuta odgovarajuća istraga – istakao je on.

Upoznao je Dolovac da je imao i kontakte sa pripadnicima Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, u periodu kada je njen načelnik bio Saša Živanović.

– Ni nakon tih kontakata nije došlo do sveobuhvatnog postupanja po informacijama koje sam iznosio. Tokom proteklih petnaestak i više godina bio sam izložen ozbiljnim pritiscima i prijetnjama zbog nastavka bavljenja slučajevima mogućeg seksualnog zlostavljanja djece i drugim sumnjama na krivična djela u okviru Srpske pravoslavne crkve. U više navrata protivpravno sam lišavan slobode od strane lica koja su se predstavljala kao službenici Bezbjednosno-informativne agencije. Upućivane su mi i prijetnje smrću, kao i prijetnje drugim oblicima nasilja, uz poruke da odustanem od daljeg iznošenja ovih informacija – saopštio je Jovanović vrhovnoj tužiteljki Srbije.

Istakao je da o tim događajima posjeduje dokumentaciju.

– Obraćao sam se policiji i tužilaštvu. U jednom od obraćanja dobio sam odgovor da lišenje slobode i prijetnje smrću u okolnostima koje sam prijavio nijesu krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, uz savjet da se ponovo javim nadležnima ukoliko se takav događaj ponovi. Molim da se i ovaj navod provjeri uvidom u evidencije i spise nadležnih organa – napisao je Jovanović.

Upoznao je Dolovac da je nakon 2007. godine uspio da pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine pokrene predmet koji se odnosi na sumnje da je u manastiru Crkve Srbije ubijeno dijete.

– I u vezi sa tim predmetom bilo je različitih pritisaka i provokacija. Predmeti i prijave na čije se postupanje pozivam, a koji se odnose na informacije koje sam dostavio, godinama nijesu dobili odgovarajući epilog. Posljednji sastanak imao sam sa istražnim tužiocem gospodinom Filipom Boškovićem, ali, koliko mi je poznato, ni nakon toga nije došlo do pomaka koji bi razriješio iznijete sumnje – naglasio je on.

STRAHUJE ZA BEZBJEDNOST

Ukazao je tužiteljki da raspolaže obimnom dokumentacijom, uključujući forenzičke nalaze i stručna mišljenja, te da su dio tih materijala „razmatrala četiri stručnjaka iz inostranstva, koji su se izjasnili o relevantnosti dostavljenih podataka i mogućnosti postupanja nadležnih organa Republike Srbije“.

– Posjedujem i drugu dokumentaciju za koju smatram da može biti od značaja za provjeru navoda i utvrđivanje eventualne odgovornosti konkretnih lica – dodao je on.

Jovanović je istakao da se osjeća životno ugroženo i da su se „zabrinutost i osjećaj nesigurnosti dodatno pojačali nakon nedavnih događaja u društvu i institucijama“.

– Zbog toga molim da se moj zahtjev razmotri hitno, uz procjenu potrebe za odgovarajućim mjerama zaštite, ukoliko nadležni organi utvrde da za to postoje uslovi – zahtijevao je on.

Portal ETV objavio je u junu informaciju da se Jovanović obratio tužiocu Filipu Boškoviću kojeg je obavijestio da je u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo – Kancelarija Vlasenica, u Bosni i Hercegovini, dao izjavu o okolnostima sumnjive smrti bogoslova Milića Blažanovića u manastiru Crkve Srbije – Papraća kod Zvornika.

Saopštio mu je, pored ostalog, da postoje indicije koje ukazuju na moguće učešće visokih državnih institucija u prikrivanju pojedinih slučajeva, kao i na izbjegavanje utvrđivanja odgovornosti kako pojedinaca, tako i institucija.

– Takođe, postoje navodi da mreža povezana sa ovim slučajevima prevazilazi granice jedne države i obuhvata područje Balkana, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, kao i pojedine zemlje Evropska unije i Sjedinjene Američke Države. Postoje i indicije da prikrivanje slučajeva pedofilije u okviru SPC može dosezati do najviših nivoa državne vlasti u Srbiji, uključujući i aktuelnog predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Mislim da sam zato bio na udaru prijetnji. Stojim Vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i pojašnjenja – napisao je u junu Jovanović tužiocu Boškoviću.

OZBILJNE OPTUŽBE NA RAČUN KAČAVENDE

Bogoslov Milić Blažanović stradao je pod sumnjivim okolnostima u maju 1999. godine, a Jovanović godinama tvrdi da je mladi bogoslov ubijen i da je od 1997. godine bio žrtva silovanja vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende.

Zvanična verzija, međutim, je da se 19-ogodišnji Blažanović ubio u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom.

Jovanović je, prema sosptvenom svjedočenju, tada služio kod Kačavende i ubrzo poslije zločina, sa još jednim svještenikom, napuštio je Manastir Papraća.

Crkva Srbije penzionisala je Kačavendu 2013, godinu pošto je istražiteljima dostavljen video snimak na kojem se vidi kako on seksualno opšti sa jednim dječakom.

Jovanović se godinama bori da istina o zločinima u Crkvi Srbije, koji se primarno odnose na seksulano zlostavljanje đece, bude objelodanjena i dobije sudski epilog.

Tvrdi da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori – pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović i aktuelni Joanikije Mićović. Jovanović kaže da je Mićović bio u komisiji koja je vodila istrage o prijavama pedofilije i da je svaka okončana uz obrazloženje da nema dokaza.

Crnogorskom tužilaštvu, kako smo pisali, dostavio je dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju ovih zločina u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije – u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

U Crnoj Gori je, u maju 2021, štampano knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o zločinima episkopa.

Uhapšen Marko Kričak

01/11/2026

0

Marko Kričak i Veselin Milić Foto: Antonio Ahel/ATAImages

Kratka i strmoglava karijera lojaliste u policiji

Uhapšen Marko Kričak

Vuk Z. Cvijić
radar.nova.rs

Kratko Kričkovo vođenje UKP-a od kraja 2025. godine neće biti zapamćeno onoliko koliko činjenica da je on prvi načelnik te najznačajnije službe policije koji je priveden

Načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Marko Kričak uhapšen je jutros po naredbi Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj, a po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića. Po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.

Kričak je vodio policijsku akciju poslije ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na Senjaku gdje je prvobitno za taj zločin policijskom krivičnom prijavom bio obuhvaćem Veselin Milić, koji je tada, osim pomoćnika direktora, bio i šef beogradske policije. Sada je Kričak osumnjičen da je u tom slučaju krivotvorio dokaze i vršio pritisak na svedoke i optužene kako bi činjenice prilagođavali već formiranoj konstrukciji događaja. O prijavi Milićevih advokata od 30. jula 2026. protiv Krička i Boška Sekulovića pisali smo u tekstu Milić optužio čelnike UKP da su mu smestili zločin na Senjaku.

Kratko Kričkovo vođenje UKP-a od kraja prošle 2025. neće biti zapamćeno onoliko koliko činjenica da je on prvi načelnik te najznačajnije službe policije koji je bio uhapšen. Strmoglavi uspon ovog nekadašnjeg dilera automobila u službama bezbjednosti počeo je u drugoj polovini sada bivšeg režima Aleksandra Vučića. Po tada već ustaljenoj praksi, Kričak je prvo radio u Bezbjednosno informativnoj agenciji (BIA), kao pripadnik Pete uprave za kontraobaveštajnu zaštitu pripadnika same agencije ili pojednostvljeno „policija u policiji“. Odatle dolazi u MUP jer se računalo da je tamo stekao iskustvo. Kričak ponovo odlazi u BIA, kada je Milić 2020. godine vraćen za šefa beogradske policije, gde je već bio, prvo od septembra 2013. do avgusta 2018.

Međutim, od 2022. opet Krička postavljaju u policiji za zamjenika komandanta Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO). U julu 2023. imenovan je za komandanta ove jedinice. Ime Marka Krička postalo je poznato tek nakon studenskih protesta kada su se on i JZO koju je predvodio istakli po brutalnosti. Najozloglašeniji slučaj je bio kada su priveli više demonstranata u zgradu Vlade Srbije o čemu je bilo više svedočenja. Između ostalih tada ga je studentkinja Nikolina Sinđelić javno optužila, osim za brutalnost, i da joj je prijetio silovanjem. Za načelnika UKP-a postavljen je krajem prošle godine uprkos brojnim protivljenjima stručne javnosti, ali i pripadnika ove službe koji su ga sada uhapsili.

Krička prate optužbe za nasilje i u slučaju istrage ubistva u restoranu „27“. Četvoro osumnjičenih su tvrdili da su ih tukli u policijia, a okrivljeni vlasnik ovog ugostiteljskog objekta je u svom iskazu naveo da je među onima koji su ga udarali bio i Marko Kričak. Ovog potpukovnika policije hvalio je više puta javno Aleksandar Vučić. Pobjednici na izborima, predstavnici studenske liste, nedavo su tražili ostavke, između ostalog upravo potpukovnika Krička. Ostavku nije dao, ali su ga uhapsili njegovi potčinjeni.

ŠOŠKIĆ: Preispitaćemo trošenje novca koji je iz Srbije odlazio u Crnu Goru

01/11/2026

0

ŠOŠKIĆ: Preispitaćemo trošenje novca koji je iz Srbije odlazio u Crnu Goru

Treba prvo dobro proanalizirati koji su bili problemi u dosadašnjim odnosima Srbije i Crne Gore i učiniti sve da se ti odnosi podignu na najviši mogući nivo. Nema nikakvog smisla da imamo neke forme saradnje sa drugim susjednim državama koje su na višem stepenu.Takođe, bio bih veoma srećan kada bi i sa crnogorske strane bilo isto – da forme saradnje koje postoje sa drugim susjednim državama budu najmanje takve, ako ne i bolje sa Srbijom, kaže u intervjuu za Pobjedu dr Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i kandidat na Studentskoj listi. Ističe da vjeruje da će Srbija postati faktor stabilnosti i progresa u regionu.

Regionalni odnosi su loši i zbog politike koje je vodio Beograd, na koji način ih treba urediti?

ŠOŠKIĆ: Srbija treba da bude konstruktivni član u regionu i Evropi, da se ponaša kao demokratska država koja poštuje ljudska i građanska prava i promotor razvoja institucija u regionu. Očekujem da će se Srbija iz statusa u kojem je bila faktor koji je destabilizirao određene zemlje u našem susedstvu okrenuti mnogo odgovornijoj i dobrosusedskoj politici koja počiva na interesima regiona u celini i na saradnji. Verujem da će Srbija postati faktor stabilnosti i progresa u regionu.

Novac iz budžeta Srbije je odlazio i u Crnu Goru raznim udruženjima i grupama koja se „bore za prava Srba“. Hoće li se nastaviti novčana podrška?

ŠOŠKIĆ: Odgovarajući nivo podrške manjinskim zajednicama u drugim državama je uobičajena praksa koju sprovodi veliki broj država. Ono što ne bi trebalo da bude slučaj jeste da se takva vrsta podrške pretvara u finansiranje političke nestabilnosti u susednim državama. Dakle, daleko od toga. Ali zaštita kulturnog nasleđa i afirmacija kulture manjinskih zajednica je evropska tekovina koju nema razloga da ne podržavaju sve zemlje u regionu – to je prirodno postupanje. U Srbiji postoje manjinske zajednice koje dobijaju podršku od matičnih država što je normalna i korisna stvar, jer svi treba da budu ravnopravni pred zakonom ali i da imaju i pravo da održavaju svoju nacionalnu tradiciju i kulturu, bez obzira što ne žive u matičnoj državi. Tu bi trebalo da se grade mostovi saradnje, a ne mostovi nerazumevanja, ali naravno takva podrška ne bi smela da bude zloupotrebljena na bilo koji način niti da ima negativne posledice na državu u kojoj nacionalna manjina živi.

Hoće li se preispitivati gdje je iz budžeta Srbije odlazio novac u Crnu Goru?

ŠOŠKIĆ: Svako ministarstvo će raditi po zakonu i biti odgovorno da preispita kako su trošena sredstva. Ministarstva Srbije koja su bila najviše involvirana u tim poslovima imaće svoj deo zadatka.

Porijeklom ste iz Crne Gore, Vaša porodica je dala veliki doprinos njenom društvenom razvoju: Vaš otac je bio predsednik CANU, predsjednik Predsedništva Crne Gore od 1984. do 1985. godine, stric je bio glavni i odgovorni urednik Pobjede i predsjednik Skupštine Crne Gore četiri godine 70-ih godina. Vi ste karijeru gradili u Srbiji, na koji način ćete doprinijeti prvo relaksakciji a zatim i poboljšanju odnosa Srbije sa Crnom Gorom?

ŠOŠKIĆ: Rođen sam u Beogradu, u Crnoj Gori sam provodio puno vremena, imam jaku vezu sa njom i rodbinske i prijateljske odnose koji su izuzetno razvijeni. Meni je najprirodnije da Crna Gora i Srbija imaju najviše moguće odnose prijateljstva i saradnje i razumevanja, verovatno možda i za nijansu više u odnosu na neke druge susedne države.

Na kojem polju mogu prvo da otople odnosi?

ŠOŠKIĆ: Treba prvo dobro proanalizirati koji su bili problemi u dosadašnjim odnosima i učiniti sve da se ti odnosi podignu na najviši mogući nivo. Nema nikakvog smisla da imamo neke forme saradnje sa drugim susednim državama koje su na višem stepenu odnosa u odnosu na Crnu Goru. Takođe, bio bih veoma sretan kada bi i sa crnogorske strane bilo isto da forme saradnje koje postoje sa drugim susednim državama budu najmanje takve ako ne i bolje sa Srbijom.

U posljednjih 14 godina vlast nas je uvjeravala da smo najbolji u regionu u ekonomiji „ekonomski tigar“, zbog korupcije je pala nadstrešnica koja je ubila 16 ljudi u Novom Sadu i izazvala studenski bunt koji je doveo do smjene režima. Vučić je došao na vlast pričom o borbi protiv korupcije – što se dogodilo sa tom pričom?

ŠOŠKIĆ: Od strane dotičnog kojeg ste spomenuli i drugih visokih zvaničnika i političke strukture u poslednjih 14 godina građani su bili zatrpani apsolutnim neistinama u vezi sa mnogim stvarima uključujući i ove koje ste pomenuli.

Srbija nije nikakva dinamična privreda. Od 2012. do danas ona je imala prosečnu stopu rasta oko 2,4 odsto što je sporije od stopa rasta u centralnoj i istočnoj Evropi… Dakle, nema govora o nekakvom dinamičnom privrednom rastu Srbije u poslednjih 14 godina. Srbija je danas u neuporedivo gorem stanju institucionalnog razvoja, vladavine prava, demokratije, slobode informisanja, slobode glasanja, poštovanje građanskih i ljudskih prava nego ikada u svojoj istoriji. To su građani osetili i kroz život u Srbiji ali su to uočile i međunarodne institucije koje se bave posmatranjem institucionalnog razvoja, percepcijom korupcije, pranjem novca i finansiranjem terorizma i drugih parametara koje čine institucionalno okruženje u svakoj zemlji.

Što nova vlada Srbije treba odmah po formiranu da uradi u ekonomiji? Da li biste prihvatili mjesto premijera Srbije?

ŠOŠKIĆ: Nova vlada Srbije treba da sprovodi plan Studentske liste (SL) koji vrlo jasno kaže: prestati sa zloupotrebom javnih preduzeća, uvesti sistem koji će se – ne boriti, nego sprečiti korupciju, transparentnost svih javnih ugovora, treba smanji trošenje zasnovano na nelegalnim korupcionim poslovima koji su rastakali budžet Srbije poslednjih desetak i više godina. Sa druge strane treba popraviti prihodnu stranu kroz međuporesku disciplinu i odsustvo bilo kakvog privilegovanog položaja bilo kog dužnika.

Zatim, finansijska konsolidacija budžeta, jačanje sposobnosti Srbije da redovno izmiruje obaveze. Taj princip je važan i delotvoran i prepoznat od strane međunarodnih finasijskih institucija jer pobedom SL odmah je reagovalo međunarodno finansijko tržište i pale su kamatne stope na javni dug Srbije na međunarodnom tržištu. To je jako dobra vest jer međunarodno tržište prepoznaje kvalitet.

Ekonomska politika koju predlaže SL je mnogo više investiranja u znanje, nauku, obrazovanje, istraživanje, povezivanje, razvoj instituta i privrede i primena znanja u svim oblastima da bi se popravila konkurentna sposobnost naše privrede i da bi Srbija mogla da obezbedi i eksternu izbalansiranu poziciju u odnosima sa inostranstvom koja se meri deficitom u tekućem delu platnog bilansa koji je u slučaju Srbije još hronično prisutan na relativno visokom nivou.

Inače SL će uskoro izaći sa predlogom za izvršne organe vlasti premijera i ministre. To je demokratski proces i treba sačekati njihove predloge, odluke i normalan zakonski postupak koji vodi prvo verifikaciji mandata u parlamentu a nakon toga i izboru Vlade Srbije.

Izgrađeni su auto-putevi u Srbiji ali u svakom gradu su velike rupe na kolovozu zbog kojih možete razlupati auto. Zašto je bilo lakše napraviti auto-put nego održavati postojeće puteve?

ŠOŠKIĆ: Ne samo da izgrađeni auto-putevi, nego i nove zgrade tri kovid bolnice sa skupocenom opremom. Dakle, tamo gde ima prostora za korupciju Srbija je izdvajala velika sredstva uključujući i EXPO, gradnju stadiona i slične projekte. To je pojava koja je uočena davnih godina u zemljama koje su bile zahvaćene sistemskom korupcijom: zemlje trećeg sveta su dobijale značajne kredite 70-ih i 80-ih godina a kasnije se videlo da je samo porastao javni dug bez oporavka njihove sposobnosti generisanja novih vrednosti i bez privrednog rasta.

Novac je trošen na netransparentan koruptivni način i te zemlje su završavale sa znatno većim nivoom javnog duga bez popravljanja ekonomske situacije. Nažalost, nešto vrlo slično prepoznajemo i u političkoj strukturi koja je vladala u Srbiji prethodnih godina i u stanju naših javnih finansija koje su opterećene sa 28 milijardi evra duga u odnosu na 2012. godinu kada je ova politička struktura preuzela vlast.

Što će biti sa projektom EXPO?

ŠOŠKIĆ: SL se zalaže za poštovanje svih međunarodnih ugovora ali takođe zadržava se i pravo revidiranja odnosno temeljne analize i korekcije u pregovorima sa drugom ugovornom stranom i gde god je moguće da se zaštiti interes države. Revidiranje ugovora treba da otkrije i uslove pod kojima su potpisivani i da da potencijalni materijal nadležnim istražnim organima za odgovorna lica koja su sačinjavala ugovore na štetan način po državu i poreske obveznike.

Da li to znači da će se održati ta izložba ili ne?

ŠOŠKIĆ: To zavisi od dosta faktora koji nisu u nadležnosti SL. Mi ne znamo kakvo je stanje tog projekta po pitanju izgrađenosti objekata i to ne zavisi od volje SL.

SL će poštovati sve obaveze i trudiće se i da pred međunarodnom zajednicom poštuje sve preuzete obaveze što bi uključivalo i taj projekat ukoliko je urađeno sve što je bilo potrebno i planirano, ali još nemamo dovoljno informacija o realizaciji i statusu tog projekta.

Standard

Kamo śutra Crna Goro, moraju i nama studenti reć

31/10/2026

6

Kamo śutra Crna Goro, moraju i nama studenti reć

Piše: Slavko Mandić

Briljantna pobjeda studenata u Srbiji

Prebijali su ih, tamničili, tužili, sudili i presuđivali im, na njih pućikali vlastite batinaške psine, prijetili im besprizornicima i presuđenim kriminalcima i prepadali ih vlasnikom sopstvenih duša, dvije pune godine. Nazivali su ih izdajnicima, stranim plaćenicima, sorošovcima, ustašama, organizovanim kriminalcima, teroristima. Uzalud vam trud lajači, poručivali su im studenti, stameni i čvrsti ka no klisurine i odlučni da uklone bolesno tkivo iz zdravog dijela organizma. Borili su se čojski i sojski. Mudro i odlučno. Mladost je, poput nabujale rijeke tekla Srbijom. I nosila maloumne, lakovjerne bezube licemjere na smetlište istorije. Ako Bog da, za sva vremena. Tamo đe im je prirodno stanište.

Pobjeda studenata je briljantna. Izvojevana je snagom uma, ali i hrabrosti. Prešpartali su Srbiju vlastitim nogama, kako bi stigli do svakog doma u unutrašnjost, đe rijetko ko zalazi. Kako bi objasnili onima koji nemaju ni jedan drugi medij do izbezumljenog Vučićevića, ili jednako bijednu nacionalnu televiziju. Govorili su im istinu, gledajući ih u oči. Bilo je to obostrano povjerenje na prvi pogled, ono koje se stiče kad ti u oku zaiskri istina koja se lako prepozna.

Otišli su potom biciklima i do Brisela, da tamošnjim ladolezima, prejedenoj administraciji tobožnjih eksperata, koja je većinski podržavala otvoreno manitanje bijesnog i psihotičnog Vučića, onima koji su zatvarali oba oka gledajući i slušajući laži i paralaži jednog od najvećih evropskih diktatora, objasne potrebu i suštinu svoje borbe i odlučnost od koje neće odustati. Tamošnji su postepeno počeli da ośećaju tu drugu snagu koja se nenadano pojavila, budući da opozicija odavno nikome nije ulivala povjerenje. Ali je podršku Vučiću Evropa nastavila i dalje da pruža otvoreno, dokazujući je brojnim primjerima. Studenti se nijesu pokolebali. U se i u svoje kljuse, razumjeli su poruku. Jačali su i organizovali se bolje i snažnije.

Nakon tragedije koja je odnijela 16 života padom nadstrešnice na zgradi željezničke stanice u Novom Sadu, duboko nezadovoljni sistemskom korupcijom, netransparentnošću i cenzurom, studenti su zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o izvedenim radovima i zahtijevali odgovornost i smjenu nadležnih funkcionera. To Vučić nije htio da ispuni i to mu je došlo političke glave.

Studenti su izrazito hetrogeni sastav

Studenti su izrazito heterogeni sastav. Čine ga pojedinci različitih profila, potreba, sposobnosti i životnih okolnosti, političkih shvatanja i tumačenja. Po mnogo čemu se međusobno razlikuju, ali im to nije bila prepreka da ujedine mladalački bunt, nepristajanje na teror i ucjene, suprotstave se prkosno i snažno halapljivcima i pljačkašima sopstvene domovine. Akademska zajednica je bila nepremostiva prepreka diktatoru koji nikako nije mogao da pronađe rješenje zagonetke koju mu je postavila mladost. Pojačao je svaki vid torture. Još je više lagao i još više kriminalaca i plaćenih batinaša s fantomkama okupljao oko sebe. Sve je to bilo uzaludno. Pokazivali su mu to brojni skupovi na kojima je vidio nasmijana i vesela lica, nasmijane građane i radost koja je izbijala na svakom koraku. Njegovi jaki urlici i prijetnje više nijesu mogli nikoga uplašiti. Bijesnio je. I pao je, jer je to bila prirodna zakonitost. Morao je sam da prizna poraz, jer mu je zaprijećeno Maduro scenarijom. A on, znamo to prateći njegovo djelovanje, plašljiviji je od zeca.

Poslije pobjede u Crnoj Gori svi za studente

Crna Gora je zdušno pozdravila pobjedu Studentske liste.
Nakon Vučićeve objave, poitao je premijer da čestita prvi. Učinio je to i preśednik države. Pa i šef parlamenta, dvaput odlikovan Vučićevom rukom. Nije bilo funkcionera koji je te večeri u Crnoj Gori bio protiv studenata.

-Da su mene slušali, makli bi ga i prije, zborili su neki, kojima je greškom zapisano da su studente nazivali pogrdnim imenima.

-Ajda čoče, zborio sam da je ovaj presmrdio i da ga treba mać po svaku cijenu, čulo se iz svih oblika vlasti. Očima više nijesu mogli viđet Vučića ni u Nikšiću a ni u Budvi, đe je onomad organizovanim grupacijama i gomilom novca pomogao (čitaj doveo) tamošnje četničke horde na vlast. Svi su naprasno zavoljeli studente kao da su im rod rođeni.

Neki misle da je isto ko pobijedi u Srbiji

Ima i onih samoproglašenih mudraca koji crnogorski problem razumiju iz kafanske atmosfere mnogo bolje od ostalih. Oni nijesu pretjerano zadovoljni pobjedom studenata, jer je po njima sasvim svejedno ko će nastaviti u Srbiji da poništava i ponižava Crnu Goru. Čuli su više puta, kazaće zabrinuto, da studenti (Studentska lista) Crnoj Gori misle isto što i Vučić. Unaprijed znaju da oni ne priznaju Crnu Goru kao suverenu državu, niti Crnogorce kao većinski narod u njoj. Da ne govorimo o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, crnogorskoj istoriji, kulturi i tradiciji.

-Njima smo mi bili i ostaćemo samo Srbi, zbore, a ko to neće da prihvati, na njega će surgum. Od strane domaćega zala i tamošnjih pobjednika.

Crnogorska istorija je nepoznanica za mnoge u Srbiji

Bez sumnje da u Srbiji među studentima ima onih koji smatraju Crnogorce nepostojećim narodom, ili u najboljem Srbima, a Crnu Goru državom koja je nastala voljom stranih sila. Ima i onih među profesorima, kulturnim radnicima i akademicima čak, i to ne mali broj, koji zbore da je u Crnoj Gori sve srpsko, od Njegoša pa nadalje. Da je naše more, srpsko more. Da su naše svetinje i manastiri, pa čak i groblja đedova i prađedova njihova baština. Ima ih jer im istorija, ona bazirana na istini i naučno utemeljena, baš kao ni nama, iz jasnih razloga nije bila dostupna. Ovi stariji, prvenstveno visokog obrazovanja, su to znali, ili morali znati. Ali su i oni živjeli u ambijentu đe je jedino bila dozvoljena asimilacija Crnogoraca. I njihovo tiho nestajanje. Zato nikoga nema ko se u Srbiji javno zapitao đe je između dva srbijanska popisa, onoga iz 1991(118.934) i 2022 (20.238) đe je 98.696 Crnogoraca? To su bile zabranjene teme. Fabrikovana su prefabrikovana tumačenja i prekrajana istorija koja je zagospodarila umovima tamošnjeg, ali i ovdašnjeg naroda. Zato pojma nemaju što je bilo 1918. godine, kakav je pogrom učinio Aleksandar Karađorđević, krvavi Aco, unuk kralja Nikole, crnogorskog suverena. Bio je to genocid koji je iskrivio lice civilizacije. Sramotno i bolno ćutanje koje je slikalo bijedu politika velikih sila toga vremena prema zemlji pobjednici Prvog Svjetskog rata. Ukinuta je Crna Gora i pobijen veliki dio crnogorskog naroda. To se nije u Srbiji učilo. A ni u Crnoj Gori. Malo je ko znao za Božićni ustanak a da ne govorimo o slavnim bitkama na Carevom lazu (1712), na Krusima (1796), na Grahovcu (1836 / 1858), na Vučjem dolu (1876), na Fundini (1876), Mojkovačka bitka (1916) ili ona iz 1042 na Tuđemilima kod Bara, u kojoj je knez Vojislav nanio težak poraz vizantijskoj vojsci, što se uzima kao ključni trenutak samostalnosti Duklje.

Crnogorski studentski pokret “Kamo śutra”

Prilika je da se śetimo i crnogorskih studenata okupljenih oko neformalne grupe “Kamo śutra”. Ogorčenje povodom masovnog ubistva na Cetinju januara 2025. godine (13 poginulih), i prethodno na Medovini avgusta 2022. godine (10), i ośećaj da bezbjednosni sistem i nadležne institucije nijesu uspjeli da zaštite građane, izazvale su burne proteste studenata. Zahtjev za neopozivim ostavkama ili smjenama čelnika bezbjednosnog sektora – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, uz poruku da je ostavka minimalni čin objektivne i moralne odgovornosti, nijesu dali rezultat. Ko se sve u studentski pokret uvukao i razbio ga iznutra nije nikad saopšteno, iako se zna da su određene domaće i strane službe učinile da se protesti bukvalno zaustave.

Priśetićemo se da je preko hiljadu studenata iz Crne Gore podržalo kolege u Srbiji. Između ostalog, u pismu podrške, napisali su im: “Decenijama su se studenti/kinje iz regiona borili rame uz rame za svoja prava i bolje uslove za čitavo društvo. Još prije 88 godina crnogorski student Žarko Marinović ubijen je u Beogradu na studentskim demonstracijama boreći se protiv batinjanja studenata od strane policijskih i parapolicijskih snaga. Upravo u njegovu čast, studenti u našim zemljama proslavljaju 4. april kao Dan studenata. Ne smijemo zaboraviti da su današnje blokade tekovina 4. aprila”.

Akademska javnost Srbije se javno zahvalila studentima iz Crne Gore na podršci koju su prethodno oni pružili kolegama u Srbiji.

Kada su crnogorski studenti pokrenuli proteste i naišli na politička targetiranja i optužbe od strane dijela tamošnje vlasti, akademska zajednica i predstavnici univerziteta u Srbiji (uključeni u tamošnji studentski bunt) uputili su zvanično pismo podrške. To je solidarnost prijeko potrebna među studentima bez obzira na vjeru, naciju ili boju kože.

Treba će vremena da se isprave greške

Trebaće vremena da se isprave greške namjerno činjene na štetu Crne Gore i Crnogoraca, ako za to bude političke volje. Ali, prije svega, mi treba da se zapitamo što ništa nijesmo činjeli da promijenimo neistinitu sliku o Crnoj Gori koja je bila u srbijanskim udžbenicima a mi ih koristili kao jedine za obrazovanje naše đece.

Pa što se onda čudimo što danas imamo iskrivljenu svijest o jedinoj istorijskoj istini koja nije bila dostupna sve do danas. A i danas se nije ni u čemu promijenila.

Zato, ne treba osuđivati studente niti sjenčiti sjajnu pobjedu kojom su politički trajno eliminisali neviđeno zlo i napast. Treba uraditi sve da onima koji nijesu upoznati sa ovom pričom približimo istinu toliko blizu da im postane stvarna. Da dopre do njih kao potreba koja će omogućiti da možemo sarađivati kao dva prijateljska naroda na ravnopravnim osnovama, pomažući se kad god se za to ukaže potreba.

Sudenti će razumjeti. Vjerovati je i prihvatiti saznanje koje im se naučno plasira. Moramo mi našim ovamo podastrijeti da razumiju prevare kojima su ih obasipali i da shvate da je Crna Gora a ne Srbija njihova matična država. Ne dovodeći u pitanje njihovu ljubav prema Srbiji i Srbima u cjelini.

Akademik SANU – koji ne denja napisano o svojemu plemenu u bukvici u izdanju SANU

31/10/2026

0

Akademik SANU – koji ne denja napisano o svojemu plemenu u bukvici u izdanju SANU

Ali, R. Saičić je akademik SANU !!!!!!! A to doslovice sve bjelodano zbori o neporecivom odnosu njezinih članova spram istorijske Crne Gore (u kojoj se opanci nijesu šetali) i uzvišenom CRNOGORSTVU.

Autor:

Miodrag Draga Blažo’a BAJKOVIĆ

seljak iz Građanah

Izvor: Aktuelno

Akademik R. Saičić – sa Studentske liste – u nekom studiju reče:

„Vasojevići su Srbi.“

Glede citirane tvrdnje, ajmo malo prebiskati po istini staroj, odnosno činjenicama iz povjesnice objavljenim prije samo stotinjak godina.

Andrija Jovićević u svojoj knjizi Plavsko-gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular (Srpska kraljevska akademija, Beograd, 1921) eksplicitno navodi:

„Vasojevići ne drže da je njima iko ravan ko im živi u susjedstvu; i ne samo starosjedioce, već i nove pridošljake, ma odakle bili, nazivaju „Srbo“ ili „Srbljak“, a to su nazivi koji kod njih, po njihovom shvatanju, imaju prezrivo, unekoliko pogrdno značenje.“

Zaboga, đe je korijen ovih prezrivih i, kako autor navodi, „unekoliko pogrdnih“ naziva:

SRBO – SRBLJAK?

Odgovor na ovu istorijsku zagonetku prepuštam vama, poštovani čitaoci.

Zapitajmo se:

Postoji li iđe iko, na planeti Zemlji i u ljudskoj rasi, a da je ozbiljan i nadasve razuman, ko će samoga sebe – u normalnim okolnostima i prirodnom toku stvari – imenovati po onima koje naziva prezrivim terminima, pa se tako i pogrdno vrijeđati?!

Đe je tu logika koja se može logički objasniti!

Pretpostavljam da većini Vasojevića citirano nije poznato.

Oni kojima, pak, jest poznato, očito to ne begenišu – a za takve se negda zborilo da: imaju tvrde krge (glave).

Potonje znači: biti imun na činjenice – ili što šćaše Miroslav Krleža reći:

„Imaju nehajan odnos prema činjenicama.”

No, danas se Vasojevići nadpolovično izjašnjavaju Srbaljima.

Rđave stvari – nenormalne i neprirodne – su se u međuvremenu izdogađale, pa se i logika, i principi, i dostojanstvo, i tradicija, i porijeklo, i narodnost – u tirinte raspadoše i u suve smokve pasaše.

Iako predmet ovoga štiva nije šira analiza uzroka, nužno je spomenuti da je uspostavljanju takvog, neprirodnog koda, odnosno nacionalnog prelijetanja Vasojevića (kao i dijela naroda u svim ostalim crnogorskim plemenima) presudno kumovao klerikalni inženjering prokletosavske ideologije i političko-nacionalno djelovanje Rista Antihrista od 1990. do 2020. godine.

S druge strane – naravno, lično poznajem više Vasojevića, a među njima imam i prijatelje, koji su među najsrčanijim i najzagnatijim Crnogorcima.

Rado ću istaći – upravo takvi sjajni Crnogorci, koji su u svojim plemenima danas, na velju žalost, manje-više u manjini, jesu, primjerice radi, Kuči, Pivljani i Grbljani.

Povrnimo se R. Saičiću.

Prije svega, nije čojski generalizovati i cijelo jedno slavno crnogorsko pleme veličanstvenoga dukljanskoga porijekla subjektivno i proizvoljno proglasiti Srbaljima.

Premnogo je – pa da je u pitanju izjava tamo nekojega intelektualno ograničenog, misaono krutog i karakterno zadrtog pukovnika iz Stankovićevoga Vranja (kojemu ima „tko da piše“, ali on ne zna latinicu), a kamoli – kako je očekivati – širokoumnog akademika.

Ali, R. Saičić je akademik SANU !!!!!!!

A to doslovice sve bjelodano zbori o neporecivom odnosu njezinih članova spram istorijske Crne Gore (u kojoj se opanci nijesu šetali) i uzvišenom CRNOGORSTVU.

Na koncu, onaj koji komplimentira Grobolupežini Joanikiju – oficijelno dugogodišnjem glavnom zaštitniku pedofilije u Prokletosavskoj sekti – sasma dovoljno je o sebi rekao.

Summa summarum:

Istinoljupcima je važna nauka: povjesnica (ali, bogomi, i genetika) – odnosno naučne činjenice.

Dakako – slikovito rečeno – važno je znati da se i saznati kako se „12 vasojevićkih-crnogorskih točaka” preobrnulo u „12 srBskih tačaka”.

Naravoučenije:

Rodoljubi triju naših vjera skupa s ateistima – CRNOGORSKA CRNA GORO, otvori tisuću i desetoro očiju glede ogromne većine anticrnogorskih kadrova sa Studentske liste, a ona iznosi cca 98 %!

Miodrag Bajković

BABIĆ GALIĆ: Vidjećemo da li u Crnoj Gori postoji stvarni otklon od Vučićevog režima

31/10/2026

0

Vanda Babić Galić, Foto: Printscreen/ HRT

BABIĆ GALIĆ: Vidjećemo da li u Crnoj Gori postoji stvarni otklon od Vučićevog režima

Pad režima u Srbiji odzvonio je i u Crnoj Gori, poručila je specijalna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vanda Babić Galić.

“Ma koliko god se neki sada pokušavali odmaći od pređašnjih pozicija, odavno su sve maske pale”, naglasila je ona, prenosi Portal Analitika.

Kako je dodala, vidjeće se da li u Crnoj Gori postoji stvarni odmak od (Aleksandar) Vučićevog režima.

“To će se vidjeti i kroz rješavanje vrijednosnih i civilizacijskih pitanja sa susjedom koji je Crnoj Gori od početka podrška na evropskom putu”, dodala je ona, očito aludirajući na pitanje preostalih zahtjeva na kojima insistira zvanični Zagreb u odnosu na našu državu.

Izvor: Portal analitika