Home Blog Page 77

Samo istina može biti trajni temelj poštovanja među narodima

1
(Foto: Portal ETV)

Potomci paša i bimbaša porijeklom iz Stare Crne Gore reagovali na izjave iz Crkve Srbije povodom bitke na Vučjem dolu

Samo istina može biti trajni temelj poštovanja među narodima

Smatraju da je nedopustivo da se bitka na Vučjem dolu koristi za dnevno-političke ili ideološke svrhe onih van crnogorskih granica, uz poruku da se takvim postupanjem vrijeđa uspomena na poginule sa obje strane i narušava istorijska istina o jednom od najznačajnijih događaja crnogorske istorije. „Naša namjera nije da vrijeđamo bilo čija vjerska osjećanja, niti da osporavamo pravo bilo kome da obilježava istorijske datume. Međutim, jednako tako niko nema pravo da mijenja istorijski karakter bitke na Vučjem dolu ili da joj naknadno pripisuje značenja koja nijesu potvrđena istorijskim izvorima na koje se pozivamo“ – naglasili su u saopštenju

DRI utvrdila brojne nepravilnosti u radu MUP-a: Bez pouzdanih kadrovskih evidencija, milioni potrošeni mimo plana

0

Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović

DRI utvrdila brojne nepravilnosti u radu MUP-a: Bez pouzdanih kadrovskih evidencija, milioni potrošeni mimo plana

SKANDALOZNO – NEZAMPAĆEN PRITISAK NA SUD: Kad nema dokaza protiv Mijajlovića i ostalih, Vukotić traži izuzeće vijeća

0
(Foto: Portal ETV)

Odgođeno ročište za kontrolu ispravljene optužnice protiv biznismena i pet osoba

SKANDALOZNO – NEZAMPAĆEN PRITISAK NA SUD: Kad nema dokaza protiv Mijajlovića i ostalih, Vukotić traži izuzeće vijeća

PIPEROVIĆ: Ovo niko nije doživio u sudnici na Balkanu, ali što očekivati poslije narativa Demokrata

2
Zoran Piperović (Foto: PR Centar)

ADVOKAT ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA KOMENTARISAO NEPRIMJERENO OBRAĆANJE TUŽIOCA

PIPEROVIĆ: Ovo niko nije doživio u sudnici na Balkanu, ali što očekivati poslije narativa Demokrata

Kako je Knjaz Nikola objavio pobjedu crnogorske vojske na Vučjem Dolu: „Crnogorci jurišiše i Turke zajmiše. Živjeli moji Crnogorci!”

0
Knjaz Nikola Foto: UGC

Telegram crnogorskog suverena pobija revizionizam i prisvajanje istorije

Kako je Knjaz Nikola objavio pobjedu crnogorske vojske na Vučjem Dolu: „Crnogorci jurišiše i Turke zajmiše. Živjeli moji Crnogorci!”

„Jutros u 6 i po sati napanuše nas Turci pod Muhtar-pašom. Odmah skočismo, uhvatismo dobre položaje i dočekasmo Turke. Boj je ljuti trajao jednu uru. Crnogorci jurišiše i Turke zajmiše. Sad mi dovedoše Osman-pašu živa i mnogo robova. Boj još traje. Živjeli moji Crnogorci!“, piše u depeši kneza Nikole Petrovića tokom bitke na Vučjem Dolu

Autor: Nenad Zečević

Polemike koje su uslijedile nakon besjede patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija povodom obilježavanja 150 godina Bitke na Vučjem Dolu ponovo su otvorile pitanje istorijskih činjenica i pokušaja njihovog preoblikovanja. Tvrdnje kojima se nastoji osporiti da je na Vučjem Dolu 28. jula 1876. godine pobijedila crnogorska vojska kroz pretpostavke o nacionalnoj strukturi teško mogu opstati pred autentičnim dokumentima nastalim u vrijeme same bitke.

Jedan od najupečatljivijih istorijskih dokaza objavljen je u tadašnjem zvaničnom listu Knjaževine „Glas Crnogorca“, koji je prenio telegram što ga je crnogorski suveren knjaz Nikola sa bojišta uputio svojoj supruzi, knjeginji Mileni.

Spomenik na Vučjem dolu, FOTO: Marko Pejović

Telegram nosi datum 16. jul 1876. godine po tada važećem julijanskom kalendaru, odnosno 28. jul po današnjem gregorijanskom kalendaru – na dan kada je vođena znamenita Bitka na Vučjem Dolu.

U depeši, poslatoj dok su borbe još trajale, knjaz Nikola piše:

„Jutros u 6 i po sati napanuše nas Turci pod Muhtar-pašom. Odmah skočismo, uhvatismo dobre položaje i dočekasmo Turke. Boj je ljuti trajao jednu uru. Crnogorci jurišiše i Turke zajmiše. Sad mi dovedoše Osman-pašu živa i mnogo robova. Boj još traje. Živjeli moji Crnogorci!“

Telegram Knjaza Nikole objavljen u „Glasu Crnogorca“

U svega nekoliko rečenica sadržane su ključne istorijske činjenice. Knjaz govori o crnogorskoj vojsci kojom komanduje, navodi da su Crnogorci krenuli u juriš, da su zarobili Osman-pašu i da se borba još vodi. Posebnu težinu ovom dokumentu daje činjenica da je upravo u jednoj od najvažnijih i najpresudnijih bitaka u istoriji Crne Gore svoje vojnike nazvao Crnogorcima. To nije naknadna istorijska interpretacija, već zapis vrhovnog komandanta nastao usred boja, u trenutku kada se istorija stvarala.

Zbog toga ovaj telegram predstavlja snažan odgovor savremenim pokušajima reinterpretacije događaja iz 1876. godine.

Patrijarh Porfirije je u svojoj besjedi rekao da su se na Vučjem Dolu „rame uz rame našli Srbi iz različitih plemena i bratstava – Crnogorci, Brđani i Hercegovci“, predstavljajući bitku kao zajednički podvig srpskog naroda. Slične ocjene posljednjih dana iznijeli su i pojedini političari iz Crne Gore, kao i predstavnici opozicije u Srbiji, tvrdeći da je riječ o pobjedi srpskog naroda izbjegavajući da navedu koje su države ratovale.

Detalj sa skupa na Vučjem Dolu, FOTO: Marko Pejović

Međutim, istorijski izvori govore drugačije.

Bitku na Vučjem Dolu vodila je vojska Knjaževine Crne Gore pod komandom knjaza Nikole. Hercegovački ustanici i ostali dobrovoljci dali su značajan doprinos, ali su ratovali u sastavu crnogorske vojske i pod komandom crnogorske države.

Takvo svjedočanstvo ostavio je i vojvoda, diplomata i ministar Gavro Vuković, neposredni učesnik bitke. U svojim memoarima Vučji Do opisuje kao jednu od najvećih pobjeda crnogorske vojske pod komandom knjaza Nikole, navodeći crnogorske brigade, vojvode i hercegovačke ustanike koji su se borili u njenom sastavu. Nigdje ne govori o učešću srpske državne vojske niti pobjedu pripisuje Srbiji.

Bitka na Vučjem dolu, slika Petra Lubarde

Istoričari podsjećaju da je upravo pobjeda na Vučjem Dolu, zajedno sa uspjesima u Veljem ratu, predstavljala jedan od ključnih razloga zbog kojih je dvije godine kasnije, na Berlinskom kongresu 1878. godine, međunarodno priznato državno-pravno postojanje Knjaževine Crne Gore.

Zbog toga se današnje polemike ne odnose samo na jedno bojište iz 19. vijeka, već i na pitanje istorijskog kontinuiteta crnogorske države.

Telegram knjaza Nikole, objavljen u „Glasu Crnogorca“ neposredno nakon bitke, ostaje jedan od najsnažnijih autentičnih dokaza tog vremena. Činjenica da je vrhovni komandant u najvažnijoj bici svog vremena svoje borce nazvao Crnogorcima, riječima „Crnogorci jurišiše“ i „Živjeli moji Crnogorci!“, ostavlja malo prostora za tumačenje. Upravo zato, dokument nastao na samom ratištu ima veću istorijsku težinu od savremenih političkih interpretacija koje pokušavaju događaje iz 1876. godine prilagoditi današnjim nacionalnim narativima.

Diplomatska pošta. Hrvatsko pitanje

0
Miodrag Mićo Vlahović Foto: Pobjeda/Mara Babović
Diplomatska pošta

Hrvatsko pitanje

Autor: Miodrag Vlahović

Da bi se branili interesi crnogorske države, mora se prvo vjerovati u njih.

Ovaj bi prosti iskaz mogao biti zaključak svake analize kompleksne situacije koja trenutno postoji između Republike Hrvatske i Crne Gore povodom graničnih i drugih problema.

Saopštenje hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova, sa kojim se crnogorska javnost upoznala prije desetak dana, jasno je.

Činjenica da su, inače i do sada poznati, stavovi i pozicije hrvatske Vlade sumirani u poruci koju crnogorska strana prima u delikatnom momentu za njenu evropsku agendu je, sama po sebi, najvažniji detalj: došlo je vrijeme da se crnogorsko-hrvatski sporovi i nezavršene obaveze okončaju. To je suština poruke iz Zagreba.

Nećemo posebno analizirati reakcije iz Crne Gore. Tu nema ničeg novog. Ipak:

Ibrahimovićevo ministarstvo je promptno odgovorilo opširnim tekstom, koji vrvi od fraza za koje naše profesionalne („karijerne“!) i partijske diplomate vjeruju da su suština diplomatije.

Viši nivo ispraznosti je prisutan u komunikacijama PES prvaka, koji misle da je ponavljanje mantre o dobrim odnosima Zagreba i zvanične Podgorice i o sigurnoj evropskoj perspektivi vrhunska politika. To je bio njihov odgovor na (predvidljivo i ne baš originalno) podsjećanje iz redova DPS da persone non grata ne mogu biti promoteri dobrosusjedske politike.

(PES je, uobičajeno, ovim povodom, osuo paljbu na nesrećnu crnogorsku politiku dobrovoljnog taoca iz vremena zajedničkog DPS, kao da se poslije 1997. baš ništa nije dogodilo. To svakako nije inteligentni stav, i s obzirom na stavove članstva i simpatizera te stranke, kojima je „crnogorska“ politika do razlaza sa Miloševićem neproblematična, a ona, poslije toga, problematična i „izdajnička“. Razlog takvim konstrukcijama Spajićeve stranke je jednostavan: ne znaju što treba reći, pa je napad na mrskog Đukanovića najsigurniji.)

Imali smo, takođe, prilike da čitamo i mišljenja, bez sadržaja i smisla, koja se predstavljaju kao „stručna“.

Tu su i očekivane provokacije političara koje prepoznajemo kao srpsko-ruske pione.

Nema iznenađenja ni kada je ćutanje čelnih ljudi Vlade u pitanju. Krapović i Ivanović su svoje davno rekli, više puta – prvi je bio na užoj listi za nepoželjnu osobu u Hrvatskoj, a izjava drugoga kako tekst na tabli u Morinju „nije adekvatan“ je bila jedan od razloga za hrvatski stav/zahtjev, ekspliciran i u pomenutom saopštenju, kojim se traži nepromjenljivost spomeničkih zapisa koji tretiraju agresiju na Dubrovnik.

Sačekaćemo i dočekati, neizbježno, i „patriotske“ reakcije i napade sa strane jednog Miloševićevog ambasadora, koji, već decenijama, „gine“ za Prevlaku i povezane teme, dok ćutanjem ili eksplicitno podržava sve velikosrpske udare na Crnu Goru, i spolja i iznutra.

Jednako će postupiti, što već i čine, predstavnici srpskih „patriotskih“ udruženja iz Boke i van nje, pravoslavnih bratstava i istorodnih partija kojima upravljaju srpske službe i Crkva Srbije. Treba opravdati napad na Dubrovnik, pa makar i poslije tri i po decenije – jer su oni tada, pobogu, samo „branili ono što je oduvijek bilo naše“. Tj., njihovo.

TRI GRUPE PROBLEMA

Crna Gora se, u komunikaciji sa Hrvatskom i u pregovorima koji, nadamo se, slijede, suočava sa tri grupe problema.

Prvi je da nema definisane strategije aktuelnog državnog vrha Crne Gore što i kako činiti. (Izvjesne aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova, sa nemoćnim Ibrahimovićem na čelu, čak i ako zamislimo da se neki od njegovih „savjetnika“ nešto pitaju u svemu tome, teško da mogu da budu od velike koristi. Ni Ministarstvo, ni aktuelni ministar, niti njegovi udomljeni savjetnici nemaju težinu i uticaj u procesu donošenja odluka ovog nivoa važnosti.)

Gotovo da je nemoguće, dakle, zamisliti da se predsjednik države, premijer i šef Skupštine dogovore što su crnogorski državni rezoni i prioriteti kada se radi o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom. I da zatvorimo Milatovića, Spajića i Mandića u neki manastir (što im ne bi bilo prvi put!) teško da bismo mogli očekivati njihovu saglasnost. To jest – ako bi se ona i postigla – to bi bio stav koji bi zastupao ili koji bi morao da potvrdi četnički vojvoda Mandić. Spajić nije zainteresovan za detalje, posebno ukoliko se neko drugi zauzme za stav koji on sam ne smije da izrekne; Milatović, s druge strane, trudi se da bude uključen u proces (konsultacije sa nekadašnjim ambasadorima i stručnjacima različitog nivoa poznavanja problema, na primjer), ali niko neće tražiti ili poslušati njegovo mišljenje.

Drugi je problem vezan za to što bi mogao biti stav sadašnjeg državnog vrha – pod pretpostavkom da se do njega stigne, naravno. Sva trojica su opterećena, nazovimo to tako ovom prilikom, srpskim nacionalističkim shvatanjima i projekcijama pozicije Crne Gore u regionu i prema susjedima. Prema Hrvatskoj posebno. Za njih je i sama komunikacija sa Hrvatskom vrlo neprijatna. Mandić je i dalje persona non grata. Milatovićev politički uzor je pok. Momir Bulatović, koji se, za razliku od rukovodstva nekadašnjeg zajedničkog DPS, nikada nije odrekao politike koja je „krasila“ Crnu Goru za vrijeme „rata za mir“, pohare Konavala i „paljenja guma“ u Dubrovniku. Spajić je poslovično nezainteresovan za bilo koje važno pitanje koje ima i dimenzije koje se ne mogu samo novčano izraziti. Od njih trojice – vidimo to svakoga dana – najuticajniji je, svakako, Mandić. Ako bi njegov stav prevagnuo – što bi to moglo značiti? Spremnost da se izađe u susret hrvatskim zahtjevima u svim otvorenim pitanjima? I to sve u predizbornoj godini? Teško.

Završni se problem tiče mogućnosti i potrebe da crnogorska strana formira kredibilni pregovarački tim. Suštinu tog problema je otkrio, vjerovatno nesvjesno i sasvim neznaveno, predsjednik Milatović. Njegov prijedlog da se u tim uključi onaj Miloševićev ambasador koji godinama barjači „odbranom“ Prevlake glatko je odbijen, čak i od onih čiji pogledi nisu mnogo udaljeni od takvih „patriotskih“ pretjerivanja.

Dakle – da li će i kako Crna Gora moći da formira pregovarački tim sa članovima koji u političkom bagažu nemaju učešće, podršku i/ili opravdavanje agresije na Dubrovnik? To ostaje pitanje o kojem će crnogorska strana, volens-nolens, morati da razmišlja.

STAVOVI I RJEŠENJA

Treba odmah reći, crnogorski manevarski prostor u pregovorima je bitno sužen. Tome svakako doprinosi kontekst u kojem se sve odvija – crnogorska evropska agenda je, bar zvanično, u završnoj fazi, a hrvatska saglasnost tokom pristupnih pregovora je sine qua non.

Crna Gora treba da prihvati hrvatske prijedloge i zahtjeve koji se tiču odštete/naknade, problematičnog imena bazena u Kotoru, rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, neizmjenjivosti spomeničkih zapisa (Morinj), kao i onih koje se tiču četrnaest nestalih lica u Domovinskom ratu.

Za školski brod „Jadran“ treba naći odgovarajuće rješenje, to jest ono koje neće zakočiti crnogorske evropske integracije. Skuplje je crnogorsko članstvo u EU od tog broda. Mnogo skuplje. To treba da bude primarni rezon zvanične Podgorice. Detaljna bi analiza porijekla i originalnog vlasništva mogla relaksirati eventualne „tvrde“ (ili nerazumno tvrdoglave) stavove Spajićeve vlade. Moglo bi se, uz malo umijeća i dobre političke volje, naći elegantno rješenje koje će zadovoljiti Hrvatsku, a omogućiti Crnoj Gori da ne bude „poražena“ strana. Umješno političko vođstvo, koje bi imalo viziju i koje bi znalo da prepozna prioritete, bi, jednim potezom, moglo da pošalje poruku dobrog susjeda, koji je svjestan opterećenja novije istorije između dvije zemlje i da se, tim činom, pripremi za svakako najkompleksniji segment pregovora – onaj koji se tiče razgraničenja na moru.

Školski brod „Jadran“, FOTO: Stevo Vasiljević

Linije razdvajanja na moru predstavljaju, za Crnu Goru, najvažniju tačku međudržavne komunikacije. Za razliku od granice na kopnu, koja ne zahtijeva promjene u odnosu na liniju definisanu privremenim aranžmanom, morska granica zahtijeva ozbiljan i temeljni pristup. Crnogorske greške (ili omaške, bar) iz pregovora prije više od dvadeset godina ne treba da budu ponovljene. Uz dobru pripremu – ispunjenje hrvatskih zahtjeva i regulisanje statusa „Jadrana“ – to bi trebalo da bude završni dio pregovora u atmosferi koja bi odslikavala iskreni partnerski i saveznički odnos dvije zemlje.

I Crna Gora i Hrvatska imaju snažni interes da pregovori i rješenja koja budu iz njih proistekla ne predstavljaju branu napredovanju Crne Gore prema EU, s jedne, niti prepreku za dobrosusjedske odnose na osnovama pune ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja, s druge strane.

Hrvatska je, iz više razloga, u velikoj mjeri ujedinjena kada se radi o državnim interesima, a naročito u ovom slučaju. I vlast i opozicija isto ili vrlo slično pristupaju svim otvorenim pitanjima na granici.

Takva situacija, nažalost, ne postoji na zvaničnoj crnogorskoj strani. Pretpostavka – koja se čini izvjesnim scenarijem – da će pregovori trajati i poslije 2027. otvara mogućnost drukčije političke konstelacije na našoj strani, nadamo se.

I tada će se, neizbježno, potvrditi istina sa početka ovog teksta: da bi se branili interesi crnogorske države, mora se prvo vjerovati u njih. Suština je, i danas i u tom pretpostavljenom budućem trenutku, vezana za tu jednostavnu istinu.

Ona će se odraziti i na rezultat i na posljedice crnogorsko-hrvatskih pregovora.

POLICIJA će regulisati saobraćaj na putu Kotor-Njeguši

1
Foto: RTCG

Put Kotor – Njeguši i ove sezone uzrok je nervoze kod građana i turista jer se ne poštuje odluka policije da tom dionicom ne saobraćaju autobusi, kamperi i kamioni preko sedam tona nosivosti. Zato će, kaže komandir Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Nenad Jokić za RTCG, policija regulisati saobraćaj na toj dionici.

Standard

Za ovaj problem nazire se rješenje, makar po riječima Nenada Jokića, komandira Odjeljenja bezbjednosti Cetinje.

“Zbog same konfiguracije saobraćajnice protočnost vozila mora biti otežana, čega smo svi svjesni, a službenici Uprave policije će, u dijelu svoje nadležnosti, nastojati kroz samo prisustvo i regulisanje saobraćaja da omoguće nesmetano odvijanje i kretanje vozila bez zastoja, kako bi svi učesnici bili bezbjedni i u što kraćem vremenu došli do svojih odredišta”, kazao je Jokić.

Trenutna situacija narušava turističku sliku Cetinja i Kotora, no iz Turističke organizacije Prijestonice nadaju se da će uskoro biti organizovan novi sastanak sa lokalnim stanovništvom, kaže Nikola Jablan.

 (Foto: RTCG)

“Mislim da ćemo u narednom periodu održati novi sastanak sa Upravom policije, sa mještanima svih podlovćenskih sela, Mirca i Njeguša, ugostiteljima, i da vidimo koji je to novi prijedlog kako ubuduće saobraćati na tom putnom pravcu. Ono što je pozitivno jeste da ćemo imati prijedlog za Mjesnu zajednicu Mirac, jer postoji alternativni put koji bi mještani mogli da koriste. Međutim, on je u lošem stanju, ali siguran sam da će se do početka naredne ljetnje sezone stupiti u komunikaciju s Opštinom Kotor i da će se taj problem riješiti”, kazao je Jablan.

Vjeruje se da će se saobraćajne gužve na putu Kotor – Njeguši smanjiti kako bi mještani i turisti bili pošteđeni stresnih situacija.

Izvor: RTCG

Zenka: Negatori genocida u Srebrenici ne mogu predstavljati Crnu Goru

0
Foto: Skupština Crne Gore

Zenka: Negatori genocida u Srebrenici ne mogu predstavljati Crnu Goru

“Što se tiče pojedinih opština koje „otpriznavaju“ Kosovo, mogu reći da je to uzaludna politika koja nimalo ne šteti Kosovu, a Crnoj Gori u velikoj mjeri otežava put ka članstvu u Evropskoj uniji”, poručio je predsjednik Demokratske unije Albanaca

Izvor: Portal ETV

Predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka poručio je u razgovoru za Portal ETV da u državnim institucijama i izvršnoj vlasti ne bi smjelo biti mjesta za negatore genocida u Srebrenici, ocjenjujući da oni koji opravdavaju ili podržavaju takve zločine ne mogu predstavljati državu.

„Svakom ko iole odobrava ili podržava bilo koji zločin, a naročito genocid u Srebrenici, ne bi smjelo biti mjesta nigdje gdje predstavlja jednu državu, a posebno ne u Vladi“, kazao je Zenka.

Komentarišući podršku koju, kako navodi, članovi vlasti pružaju takvim politikama, Zenka je poručio da će svako snositi odgovornost za svoje postupke.

„Štose tiče podrške pojedinih činilaca vlasti, mogu samo reći da će svako svoje breme nositi na svojim leđima, prije svega pred Bogom”, istakao je on.

Govoreći o inicijativama pojedinih opština koje su usvajale deklaracije o „otpriznavanju“ Kosova, Zenka ocjenjuje da je riječ o politici koja ne može nanijeti štetu Kosovu, ali može ugroziti evropski put Crne Gore.

“Što se tiče pojedinih opština koje „otpriznavaju“ Kosovo, mogu reći da je to uzaludna politika koja nimalo ne šteti Kosovu, a Crnoj Gori u velikoj mjeri otežava put ka članstvu u Evropskoj uniji. Uvjeren sam da je upravo to njihov jedini cilj“, zaključio je Zenka.

Nije prošao izvještaj Saše Mujovića za prošlu godinu

0
(Foto: RTV Podgorica)

Sjednica Skupštine Glavnog grada završena poslije dva dana

Nije prošao izvještaj Saše Mujovića za prošlu godinu

Skupština Glavnog grada je, sa druge strane, usvojila izvještaj o radu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ za 2025. godinu sa prijedlogom ocjena i zaključaka

M portal: Vlada promijenila sopstvenu odluku o stavljanju hipoteke na državnu zemlju za kredit Luštice kod Alta banke

1

Brod Jadran u Tivat

Kako je Tivat, crnogorska prestižna turistička destinacija, postao ključna tačka preplitanja političkog uticaja, kriminala, biznisa, međunarodnih finansijskih afera

M portal: Vlada promijenila sopstvenu odluku o stavljanju hipoteke na državnu zemlju za kredit Luštice kod Alta banke

Na Vladinom portalu i dalje nema dokumentacije sa ranije sjednice kada je Luštici dozvoljeno da marinu i šetalište stavi pod hipoteku. Deljan Ljevnaić i dalje na Luštici, bez ozbira na negativnu bezbjednosnu procjenu Agencije za nacionalnu bezbjednost