Kako je Tivat, crnogorska prestižna turistička destinacija, postao ključna tačka preplitanja političkog uticaja, kriminala, biznisa, međunarodnih finansijskih afera
M portal: Vlada promijenila sopstvenu odluku o stavljanju hipoteke na državnu zemlju za kredit Luštice kod Alta banke
Na Vladinom portalu i dalje nema dokumentacije sa ranije sjednice kada je Luštici dozvoljeno da marinu i šetalište stavi pod hipoteku. Deljan Ljevnaić i dalje na Luštici, bez ozbira na negativnu bezbjednosnu procjenu Agencije za nacionalnu bezbjednost
Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici od 28. jula, promijenila svoju raniju odluku i nije dozvolila kompaniji Luštica development da stavi pod bankarsku hipoteku državnu zemlju, odnosno marinu sa obalnim šetalištem izgrađene u kompleksu Luštica bej. Mada se u Vladinom zaključku, kojim se satvkja van snage ranija odluka, nigdje ne pominje ime kompanije, ali ni banke kod koje je kredit trebalo da bude podignut, iz svih elemenata je jasno da je riječ o zaduženju Luštice development kod beogradske Alta banke.
Takođe, iz dokumenta je jasno da je Vlada sakrila svoju raniju odluku, donijetu na sjednici 29. juna ove godine, kada je dala saglasnost da se na marinu i obalno šetalište uz nju stave pod hipoteku kod Alta banke, kao kolateral za kredit od 15 miliona eura. Taj dokument koji je zaveden pod brojem 11-011/26-2666/2 još uvijek ne postoji na sajtu Vlade.
Sama Vlada na sjednici prije dva dana potvrđuje da je prošlog mjeseca “bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, odlučila o Predlogu za davanje saglasnosti za upis založnog prava na pravu korišćenja na objektu nautičkog turizma – Marini sa obalnim šetalištem na kat. parceli broj 1117/2 KO Radovići iz lista nepokretnosti broj 732 Opština Tivat i donijela sljedeće zaključke: Vlada je prihvatila Predlog za davanje saglasnosti za upis založnog prava na pravu korišćenja na objektu nautičkog turizma – Marini sa obalnim šetalištem na kat. parceli 1117/2 KO Radovići iz lista nepokretnosti broj 732 Opština Tivat.
Vlada je, u skladu sa članom 29 stav 1 Zakona o državnoj imovini, dala saglasnost za upis založnog prava na pravu korišćenja na objektu nautičkog turizma – Marini sa obalnim šetalištem na katastarskoj parceli broj 1117/2 KO Radovići, iz Lista nepokretnosti broj 732, Opština Tivat”.
Vlada je tada zadužila Ministarstvo turizma da “u saradnji s nadležnim državnim organima, preduzme aktivnosti koji se odnose na odabir Kontrolora i o tome informiše Vladu, najkasnije u roku od 60 dana od dana donošenja ovih zaključaka”, kao i “Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da nakon dostavljanja Izvještaja kontrolora iz tačke 3. ovih zaključaka pokrene postupak pregovora za zaključenje Aneksa ugovora sa Projektnom kompanijom”. Takođe je zadužila Ministarstvo turizma da, bez odlaganja, raspiše javni poziv za izbor kontrolora koji će pratiti navedenu investiciju.
U novom dokumentu sa sjednice Vlade od 28. jula Vlada ne precizira razlog zbog kojeg je promijenila odluku, već navodi da su “nastupile određene pravne i činjenične okolnosti usljed kojih je prestao osnov za dalje postojanje upisanog založnog prava”, te da je potrebno sprovesti postupak njegovog brisanja iz javnih evidencija.
LJEVNAIĆ I DALJE NA LUŠTICI
U međuvremenu, Luštica development se nije odrekla svog strateškog direktora, kontroverznog Dejana Ljevnaića, kojeg vežu bliske poslovne i političke veze upravo sa Alta bankom Davora Macure, o čemu je M portal detaljno pisao (link).
Bez obzira na to što je crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost za Ljevnaića dala negativnu bezbjednosnu procjenu nakon afere sa deportacijom 87 „lojalista“ Aleksandra Vučića, te je na osnovu toga Ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo da mu uskrati boravišnu dozvolu, on se i dalje nalazi na Luštici. To se vidi sa otvorenog instagram profila novinara televizije Pink i PR menadžera srpskog Republičkog fonda za zdravstveno osugiranje, Nemanje Velikića. Velikić je danas objavio dvije fotografije na kojima se vide on i Ljevnaić na jednoj od luštičkih plaža, s tom razlikom što je Ljevnaićeva garderoba prilagođena kancelarijskom poslu, a ne boravku na plaži.

⚠️Istina o Majci Terezi, koju su oni koji su je poznavali prozvali anđelom smrti, njezine domove za bolesne liječnici su nazivali “nekroterijama”.
Istraživanje Sergea Lariveea, Carole Senechal i Geneviève Chenard sa Sveučilišta u Montrealu, Kanada
Majka Tereza iz Kalkute (1910.-1997.), kao što je ilustrirano u objavi, primila je stotine milijuna dolara od donatora za svoje bolnice – koje je nazivala “kućama za bolesne” – ali je većinu (ili značajan dio) tog novca poslala Vatikanu, ostavljajući bolesne u teškim uvjetima, bez lijekova ili skrbi.
Liječnici su ta mjesta klasificirali kao “kuće smrti” ili “nekroterije”. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) izvijestila je da su “kuće” mjesta epidemija. Bivši volonter napisao je da je nedostajalo AAS-a za ublažavanje boli pacijenata.
Ovo su neka od otkrića iz studije “Tamna strana Majke Tereze” koju su proveli Serge Larivee, Carole Senechal i Geneviève Chenard sa Sveučilišta u Montrealu u Kanadi.
Godine 1979. dobila je Nobelovu nagradu za mir, a 2003. Katolička crkva ju je proglasila blaženom, a kasnije i svetom. Misionarka je već postala simbol kršćanske ljubavi.
No, kanadski istraživači, nakon što su pregledali više od 500 dokumenata, otkrili su da navodni altruizam i velikodušnost Majke Tereze nisu bili ništa više od fantazije koju je međunarodni tisak prodao kao istinu.
Strogo govoreći, “izmislio” ju je novinar BBC-a Malcolm Muggeridge, koji joj je posvetio dokumentarac “Nešto lijepo za Boga” iz 1969. godine, predstavljajući svijetu krhku figuru misionarke posvećene siromašnima i bolesnima u Indiji. Godine 1971. novinar je objavio knjigu istog naslova.
Misionarica je otvorila stotine “domova za bolesne” u raznim zemljama, ali ih nije pretvorila u bolnice, do te mjere da su bolesni držani u agoniji na trakama za trčanje. Fotografije tih pacijenata u tisku pomogle su Terezi da prikupi milijune, čak i od krvožednih diktatora poput Françoisa Duvaliera, pape Doca od Haitija.
Za Lariveeja, Majka Tereza je u praksi provela svoje uvjerenje da je ljudska patnja temeljna za spasenje. Vjerovala je da su oni koji pate bliži nebu i Kristu.
Britanski novinar Christopher Hitchens (1949.-2011.) već je razotkrio Terezinu prijevaru objavljujući knjigu “Nedodirljiva Majka Tereza iz Kalkute” 1995. godine.
Ulomak iz knjige glasi: “Imajte na umu da je sveobuhvatni recept Majke Tereze više nego dovoljan za opremanje nekoliko prvoklasnih klinika u Bengalu. Odluka da se to ne učini […] je namjerna. Poanta nije iskreno ublažavanje ljudske patnje, već širenje mračnog kulta temeljenog na smrti, patnji i podložnosti.”
U to vrijeme, katolici su Hitchensa “razapeli” jer je kritizirao dobru, sveticu staricu.
Malo poznata činjenica jest da je misionar pokrivao pedofilskog svećenika, bivšeg isusovca Donalda McGuirea. Godine 1993. svećenik, Teresin prijatelj, uklonjen je iz svojih aktivnosti zbog zlostavljanja dječaka. Misionarica je iskoristila svoj utjecaj kako bi McGuirea vratila u praksu.
U sljedećim godinama, vjernici Crkve i vlasti podnijeli su još osam pritužbi za pedofiliju. McGuire je na kraju osuđen na 25 godina zatvora.
-Autor: Mario Manaos
https://www.youtube.com/watch?v=Nav1lu74Clg
@todos
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].