Home Blog Page 76

Santa Maria in Punta odzvanjala zvucima crnogorske muzičke baštine

0
Foto: Grad teatar

Santa Maria in Punta odzvanjala zvucima crnogorske muzičke baštine

Publika je imala priliku da čuje djela „Crna Goro, zemljo mila“, „Još ne sviće rujna zora“, „Vrsuta“, „Šetajući pored Ljubovića“, „Nostalgija“, „Milica jedna u majke“, „Sejdefa“ i druge, pri čemu su se smjenjivali snažni emotivni trenuci, lirske interpretacije i virtuozne dionice

Vuk Lajović

Muzički program jubilarnog XL festivala Grad teatar nastavljen je sinoć u crkvi Santa Maria in Punta solističkim koncertom violiniste Slavena Knezovića, uz klavirsku pratnju prof. Jelene Dobrković i specijalnu gošću mr Aleksandru Vojvodić Jovović (sopran).

Na koncertu je predstavljen i MAT trio u istom izvođačkom sastavu, dok su na programu bila autorska djela i obrade tradicionalne crnogorske muzike.

Ambijent crkve Santa Maria in Punta još jednom se pokazao kao idealan prostor za kamerne muzičke programe festivala. Izuzetna akustika sakralnog zdanja omogućila je da svaki ton violine, klavira i soprana dođe do izražaja u punoj jasnoći, stvarajući intimnu atmosferu u kojoj je publika sa velikom pažnjom pratila svaku izvedbu. Toplim i dugotrajnim aplauzima nagrađivana je svaka kompozicija, dok su se tokom večeri nizale autorske kompozicije i obrade tradicionalne crnogorske muzike, koje su u izvođenju MAT trija dobile novo umjetničko ruho.

Publika je imala priliku da čuje djela „Crna Goro, zemljo mila“, „Još ne sviće rujna zora“, „Vrsuta“, „Šetajući pored Ljubovića“, „Nostalgija“, „Milica jedna u majke“, „Sejdefa“ i druge, pri čemu su se smjenjivali snažni emotivni trenuci, lirske interpretacije i virtuozne dionice. Višeminutnim aplauzom na kraju koncerta publika je pozdravila izvođače, koji su se na bis vratili izvedbom kompozicije „Primorkinja“, čime je zaokruženo još jedno uspješno festivalsko veče.

Knezović je, nakon koncerta, izjavio da su se potrudili da programom uljepšaju ovo veče Budvanima, svim građanima Crne Gore, kao i turistima.

sgd
foto: Grad teatar

„Htjeli smo da prikažemo što je naša misija i tu muzičku baštinu, da čuju našu muziku. Ima dosta tih kompozicija koje su već snimljene, rađene i obrađivane, a ima ih još i u planu. Ali ovo je bio, hajde da kažemo, jedan prilagođeni kolaž Gradu teatru. Koristim priliku da u ime svoje tročlane ekipe, našeg MAT trija, zahvalim produkciji, odnosno direkciji festivala Grad teatar što su mi ukazali priliku i čast da budem učesnik ovog jubilarnog festivala i da, na neki svoj način, nađem svoje mjesto u tom muzičkom rukopisu. Znate, nema slučajnih rezultata, oni moraju da proisteknu iz rada, vježbanja, truda i treninga, ma čime se bavili. Mi zaista dugi niz godina sarađujemo, tako da svi imamo svoje privatne živote, porodice, djecu i đake, na kraju krajeva. Ali nekako je muzika ta univerzalna vrijednost koja nas spaja i koja nas, čak i kada smo umorni i nervozni, produhovljuje. Nadam se da je publika večeras osjetila tu našu energiju, naš zajednički lajtmotiv, zajedničku žicu i tu energiju.“

Kompozicija „Primorkinja“ izvedena je tokom programa, ali i na bisu. Knezović je saglasan da je Budvanima prva asocijacija na tu pjesmu Mirjana Pajović i klapa Harmonija.

sgd
foto: Grad teatar

„Gospođa Pajović je apsolutno ostavila neizbrisiv trag u muzičkoj istoriji, posebno Budve, kroz te kompozicije, obrade i svoju misiju sa klapom. Kako da vam kažem, poštuj da bi bio poštovan, to je jedna filozofska maksima i moj moto. Zaista imam sve riječi poštovanja prema gospođi Pajović i prema meni dragim prijateljicama iz klape Harmonija. Ta „Primorkinja” je metafora svih primorskih gospođa, koje god vjere, nacije ili boje kože bile. Imam ideju da radim i druge djelove Crne Gore po uzoru na „Primorkinju”. Vidjeli ste reakciju publike, a nama je programski bilo važno da upravo „Primorkinja” bude dio ovog koncerta.“

Knezović je naglasio da akcenat treba staviti na mlade i pružiti im svu podršku.

„Uvijek možemo da se prisjetimo one civilizacijske maksime Vinstona Čerčila da država bez kulture nije država. Kulturni djelatnici su, pored zvanične diplomatije, jedni od najboljih ambasadora naše države, gdje god nastupali, kao i naši sportisti. Zato kulturu nikada ne treba zanemariti. Posebno želim da naglasim da akcenat treba staviti na mlade. Imamo divnu djecu koja su mali profesionalci, samo im treba dati prostor. Posebno bih zamolio i medije da mladim umjetnicima omoguće više prostora u javnosti. Biće tu i grešaka, imao sam ih i ja večeras, i uopšte ih se ne stidim jer to je život. Apelujem da država, kroz sve svoje institucije, pruži maksimalnu podršku mladima gdje god je to moguće“, kazao je Knezović.

Slaven Knezović rođen je u Podgorici, a muzika je njegovo profesionalno i životno opredjeljenje. Kao violinista i autor predstavljao je crnogorsku umjetnost i kulturu na brojnim međunarodnim scenama, među kojima se izdvaja nastup kao prve violine u Evropskom orkestru najboljih studenata. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, a kontinuirano se bavi komponovanjem autorske muzike i obradama crnogorskog tradicionalnog nasljeđa. Više od tri decenije zaposlen je u RTCG, gdje je radio kao zamjenik koncert-majstora Crnogorskog simfonijskog orkestra, direktor Muzičke produkcije i urednik u muzičkom programu.

 

Jelena Dobrković osnovno muzičko obrazovanje završila je u Baru, srednju muzičku školu u Podgorici, a diplomirala je na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Prvi solistički koncert održala je na Barskom ljetopisu 1999. godine. Radi kao profesorica klavira u Muzičkoj školi „Petar II Petrović Njegoš“ u Baru i kao vanredna profesorica u školi za talente „Andre Navara“ u Podgorici. Njeni učenici osvojili su više od 300 prvih i specijalnih nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima.

Aleksandra Vojvodić-Jovović rođena je u Baru. Završila je srednju muzičku školu „Vasa Pavić“ u Podgorici, teorijski odsjek i odsjek solo pjevanja, a diplomirala je na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Magistrirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Nastupala je u Crnoj Gori i inostranstvu, učestvovala u muzičko-scenskim projektima i snimila CD „Korijeni“, sa crnogorskim pjesmama obrađenim u new age stilu. Bavi se pedagoškim radom u Baru i Podgorici.

Tužioci bi i da tuže i da sude

1
SDT i SPO (Foto: Antena M)

Neviđen presedan u crnogorskom sudstvu dogodio se juče na ročištu na kojem je bila planirana kontrola ispravljene optužnice protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, trojice policajaca, više državne tužiteljke i funkcionera DPS-a, kada je specijalni državni tužilac Jovan Vukotić tražio izuzeće tročlanog sudskog vijeća?! I to nakon što je početkom jula Vijeće, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kojem su još dvoje sudija Boris Savić i Vesna Kovačević, optužnicu vratilo na ispravku.

Vijeće sudija koje je sporno Specijalnom tužilaštvu čine sudije sa višedecenijskim iskustvom. Sudija Radović predsjednik je Višeg suda u Podgorici, prethodno je godinama bio na čelu Osnovnog suda u Podgorici, sudija Savić je bivši predsjednik Višeg suda, dok je sutkinja Kovačević sudila u najsloženijim predmetima…

No, tužilac Vukotić izrazio je sumnju u njihovu nepristrasnost. Očito bijesan što je troje iskusnih sudija vratilo njegov optužni akt na ispravku, konstatujući, pored ostalog, u obrazloženju da ništa ne ukazuje da je Mijajlović davao naloge, uputstva ili vrbovao bilo koga za kriminalnu organizaciju, kako je to predstavljeno optužnicom.

Upozorili su specijalne tužioce i da nijesu konkretizovali ni krivična djela zloupotrebe položaja i odavanja tajnih podataka…

A na sve to mjesecima su upozoravali advokati i stručna javnost, ali su tužioci, očigledno, očekivali da će sudije samo klimnuti glavom na njihovu optužnicu.

I, umjesto da makar pokušaju da konkretizuju dokaze, uslijedila je, najblaže rečeno, nervozna reakcija. Optužni akt, umjesto činjenicama, odlučili su da brane nezabilježenim napadom na integritet sudija. Umjesto da se troje tužilaca koji su stvorili spornu optužnicu – Jovan Vukotić, Ivana Petrušić Vukašević i Miroslav Turković, što je, isto, presedan u ovdašnjoj tužilačkoj praksi – zapitaju da li je njihovo postupanje profesionalno i etičko, jer su sastavili tužilački akt bez dokaza, bez osnovnih elemenata, očigledno samo sa ciljem diskreditacije i ućutkivanja kritičara vlasti, oni nastavljaju s etiketiranjem. Sada i sudija koji nijesu donijeli odluku u skladu s njihovim očekivanjima.

Na jučerašnjem ročištu tužilac Vukotić je u dahu nabrajao predmete u kojima su optužnice potvrđene, pozivao se i na praksu osuđene službenice Ministarstva unutrašnjih poslova u Hrvatskoj… Konstatovao je da Vijeće u ostalim predmetima nije imalo dileme da potvrdi optužni akt, dok u ovom slučaju ima, itd., itd…

Nedostatak argumenata u spisu na gotovo tri stotine strana nije ih postidio. Umjesto toga, krenuli su u obračun sa sudskim vijećem i neprihvatljivim pritiskom na sud u pokušaju da spasu optužnicu kojoj, očigledno, spasa nema.

Optužnica protiv Aleksandra Mijajlovića i ostalih okrivljenih u ovom predmetu od početka je osuđena na krah. I znali su to i tužioci, ali su se nadali da će se sudije uplašiti i samo klimnuti glavom. Ovoga puta nijesu. Makar za sada. Da li će crnogorsko sudstvo položiti ispit nezavisnosti, profesionalnog postupanja i hrabrosti da stane iza nepobitnih činjenica, konačnu odluku daće vršiteljka dužnosti predsjednice Apelacionog suda Danijela Vukčević.

Zirojević: Nikad se do sad nije desilo da se na ovaj način ponizi Parlament, ostaje im da se dave u sopstvenom blatu

0
Nikola Zirojević (Foto: Skupština Crne Gore)

Skupština kasno sinoć usvojila Zakon o oružju i municiji

Zirojević: Nikad se do sad nije desilo da se na ovaj način ponizi Parlament, ostaje im da se dave u sopstvenom blatu

Sinoć je parlamentarna većina, do sad nezapamćenim ponašanjem, u 20 do 12 uveče, namjerila da usvoji sistemski važan Zakon o oružju i municiji koji se neposredno tiče oko 70.000 naših građana, a posredno mnogo više njih.

Tim povodom oglasio se poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević koji je poručio da se nikad se do sad nije desilo da se, na ovaj način, ne dozvoli rasprava na plenumu o nekom zakonu. Nikad se do sad nije desilo da se na ovaj način ponizi Parlament.

– Nikad se do sad nije desilo da se na ovaj način ponize poslanice i poslanici, uz svjesni pristanak poslanika parlamentarne većine iz Pokreta Evropa sad, Nove srpske demokratije, političkog krila kriminala Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije, Bošnjačke stranke i Albanskog foruma- kazao je Zirojević.

Radeći ovo što rade, smatra Zirojević, što je suprotno demokratskim praksama u bilo kojoj elementarno razvijenoj državi, a kamoli prvoj sljedećoj članici EU, nas su, po ko zna koji put, pokušali da optuže za opstruiranje evropskog puta Crne Gore. Iako su se ponadali da će im to poći za rukom, iako su mislili da će im današnji dan krenuti kampanjom protiv mene lično, zbog amandmana koje sam podnio, prevarili su se.

– Moj cilj je bio samo jedan – da im pokažem da ne mogu kako su namjerili i da im dokažem da im, od moje dobre volje, zavisi da li će ili neće sinoć usvojiti zakon. To sam uspio. Ne želeći da jednima ostavim prostora da mi dodatno crtaju metu optužujući me za opstrukciju evropskog puta, a drugima da se izvuku iz ove priče jer su i lovcima i strijelcima obećali jedno, a uradili drugo- poručio je Zirojević.

Baš kao što im je rekao, ističe da ih je ostavio da se dave u sopstvenom blatu.

– A uvjeren sam da će i lovci, i strijelci, i svi oni vlasnici legalnog oružja znati da njihovo ponašanje, njihove laži i prevare u pripremama ovog zakonskog rješenja, na adekvatan način vrednuju na sljedećim izborima- zaključio je Zirojević.

Volkov: Nemoć Tužilštava jer nema dokaza protiv Mijajlovića, Pavićevića i ostalih

0
(Foto: Portal ETV/Marija Žižić)

Branilac bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica smatra da je Specijalno državno tužilaštvo usljed nedostatka argumntacije pribjeglo pritisku

Volkov: Nemoć Tužilštava jer nema dokaza protiv Mijajlovića, Pavićevića i ostalih

Očigledno im je da ne mogu da isprave nedostatke u optužnici i jedino logično rješenje je obustava postupka. Htjeli su možda da naprave alibi za takav neuspjeh jednog predmeta koji je nazivan najvećim predmetom prethodnih godina a on će se očigledno pretvoriti u najveći fijasko – istakao je Volkov

Promocija monografije Željka Brguljana “Skalinada župne crkve u Prčanju” 4. avgusta

0

Promocija monografije Željka Brguljana “Skalinada župne crkve u Prčanju”

Promocija monografije Željka Brguljana “Skalinada župne crkve u Prčanju” održaće se u utorak, 4. avgusta 2026. godine, u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.

Organizatori promocije, koja je zakazana za 20 sati su: Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, HB Bokeljska mornarica 809 Zagreb i Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Monografiju Željka Brguljana “Skalinada župne crkve u Prčanju” predstaviće mr Maja Uskoković, direktorica, dr. sc Katarina Horvat Levaj, dr. sc Andrej Žmegač, mag. hist. art Maja Marović dr. sc Darka Bilić i autor.

Monografija se odnosi na istorijat monumentalnog stepeništa Bogorodičinog hrama, sagrađenog po projektu arhitekte Milana Karlovca. Knjiga obrađuje podatke o nastanku i gradnji stepeništa koristeći dokumenta sačuvana u arhivima Prčanja, Kotora kao i u poznatoj literaturi, dok se sljedeći podnaslovi odnose na život samog stepeništa tokom više od jednog vijeka.

Moderatorica večeri biće Dijana Đurašković.

Kako su Marko Miljanov i Ilija Plamenac porazili znatno brojniju osmansku vojsku: Bitka na Fundini učvrstila put ka međunarodnom priznanju Crne Gore

0
Foto: UGC

Pobjeda

Bitka na Fundini, vođena 2. avgusta 1876. godine predstavlja jednu od najslavnijih pobjeda crnogorske vojske u Veljem ratu (Crnogorsko-osmanskom ratu 1876–1878). Zajedno sa peskom bitkom na Vučjem dolu i bitkom na Trijepču, označila je prekretnicu u ratu i pokazala evropskim silama da je Crna Gora sposobna da odbrani svoju slobodu i izbori mjesto među međunarodno priznatim državama.

Upravo su pobjede izvojevane tokom Veljeg rata bile jedan od ključnih argumenata na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je Crna Gora potvrdila međunarodno priznanje nezavisnosti i značajno proširenje svoje teritorije.

Nakon veličanstvene pobjede na Vučjem dolu krajem jula 1876. godine, težište ratnih operacija preneseno je na područje Kuča, sjeveroistočno od Podgorice. Osmanski zapovjednik Mahmut-paša krenuo je iz Podgorice sa oko 20.000 vojnika i 14 topova, uvjeren da će brojčanom nadmoći slomiti crnogorski otpor.

Nasuprot njemu nalazilo se oko 5.000 crnogorskih boraca kojima su komandovali vojvode Ilija Plamenac i Marko Miljanov, dobro upoznati sa zahtjevnim planinskim terenom na kojem će se voditi odlučujuća bitka.

Osmanska vojska napredovala je oprezno, usput podižući utvrđene šančeve koji su trebalo da posluže kao zaštita u slučaju neuspjeha. Bitka je počela u ranim jutarnjim časovima i trajala je cijelog dana. U prvoj fazi borbi osmanske jedinice uspjele su da djelimično potisnu crnogorske položaje, ali im krševit, strm i teško prohodan teren nije dozvolio da iskoriste svoju višestruku brojčanu nadmoć.

Preokret je uslijedio u popodnevnim satima. Crnogorske jedinice pokrenule su snažan protivnapad duž čitavog fronta. Razvila se žestoka borba prsa u prsa, vođena uglavnom hladnim oružjem. Silina napada izazvala je rasulo u redovima bašibozuka, a potom i regularne osmanske vojske.

Razbijene osmanske snage počele su neorganizovano da se povlače prema Podgorici. Samo zahvaljujući prisebnosti Mahmut-paše i otporu pojedinih odreda uspjeli su da sačuvaju svojih 14 topova kod Gorice. Prema najčešće navođenim procjenama, Osmanlije su imale oko 4.000 poginulih i ranjenih vojnika i oficira, dok su crnogorski gubici iznosili oko 1.000 boraca.

Bitka na Fundini bila je druga velika pobjeda Crne Gore u ljeto 1876. godine, nakon Vučjeg dola, dok će već početkom septembra uslijediti i pobjeda na Trijepču. Ova tri velika trijumfa predstavljala su po kazivanju istoričara Živka Andrijaševića prelomni trenutak Veljeg rata i snažno su odjeknula širom Evrope.

Dvije godine kasnije, na Berlinskom kongresu, velike sile priznale su nezavisnost Crne Gore. Država je tada gotovo udvostručila svoju teritoriju, dobila Nikšić, Bar, Ulcinj, Kolašin, Podgoricu i izlaz na Jadransko more. Zbog toga istoričari pobjedu na Fundini ne posmatraju samo kao veliki vojni uspjeh, već i kao jednu od bitaka koja je trasirala put međunarodnom priznanju i teritorijalnom proširenju Crne Gore.

Na snazi narandžasti meteoalarm: Pijte puno vode i izbjegavajte izlazak iz kuće i teški fizički rad u najtoplijem dijelu dana

0
(Foto: Unsplash)

U Crnoj Gori je danas na snazi narandžasti meteoalarm zbog visokih temperatura vazduha.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u Crnoj Gori će danas biti sunčano i veoma toplo.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od 28 do 40 stepeni.

Tokom perioda visokih temperatura vazduha preporučuje se izbjegavanje izlaska i teškog fizičkog rada u najtoplijem dijelu dana, nošenje svijetle i komotne odjeće od prirodnih materijala, redovni unos dovoljne količine tečnosti i izbjegavanje masne i začinjene hrane, alkohola i gaziranih napitaka.

NIKOLIĆ: Ponoćna rasprava o Zakonu o oružju jedna od najvećih PARLAMENTARNIH SRAMOTA

0
Andrija Nikolić (Foto: Stop kadar)

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić reagovao je sinoć u Skupštini Crne Gore zbog odluke da se rasprava o Predlogu zakona o oružju uvrsti u dnevni red neposredno prije ponoći, ocjenjujući da je riječ o primjeru političke i institucionalne neodgovornosti. Poručio je da Demokratska partija socijalista neće učestvovati u raspravi niti će predlagati diskutante.

Nikolić je kazao da ga, kako je naveo, od aktuelne parlamentarne većine malo šta može iznenaditi, ali da način na koji se raspravlja o jednom od najosjetljivijih zakonskih pitanja predstavlja ozbiljno urušavanje parlamentarnih procedura.

„Iako nas od ove parlamentarne većine malo šta može iznenaditi, način na koji se danas, u 23.40 časova, raspravlja o ovako važnom i osjetljivom zakonskom pitanju predstavlja ozbiljan primjer političke i institucionalne neodgovornosti“, rekao je Nikolić.

On je podsjetio da je predsjednik Skupštine ranije tokom dana saopštio da neće biti rasprave o Zakonu o oružju.

„Danas nam je predsjednik parlamenta rekao da neće biti rasprave o Zakonu o oružju. I sad, pred ponoć, navodno na zahtjev Evropske komisije, najavljujete raspravu. Ovo će ostati upamćeno kao jedna od većih parlamentarnih sramota, u nizu sramota koje ste priredili Parlamentu“, poručio je Nikolić.

Prema njegovim riječima, posljednjeg radnog dana pred skupštinsku pauzu, bez adekvatne javne rasprave i ozbiljnog dijaloga sa onima na koje se zakon direktno odnosi, ovakav propis nije smio biti usvajan po hitnom postupku.

„Ovako važan zakon se ne donosi na vrat na nos. Moralo je ozbiljnije i odgovornije“, naglasio je.

Nikolić je istakao da postoje najmanje dva razloga zbog kojih je ovakav pristup neprihvatljiv.

Prvi se, kako je naveo, odnosi na tragedije na Cetinju i očekivanja porodica žrtava i cjelokupne javnosti da država ponudi ozbiljan i sistemski odgovor.

„Nakon dvije tragedije na Cetinju, porodice žrtava i cjelokupna crnogorska javnost očekuju ozbiljan, sistemski i odgovoran odgovor države. Danas je naša obaveza da pomenemo Vesnu Pejović i sve dostojanstvene ljude koji su mjesecima podsjećali vlast na obećanja koja im je dala. Iz pijeteta prema žrtvama, o tome neću dalje“, kazao je Nikolić.

Kao drugi razlog naveo je činjenicu da su, prema njegovim riječima, zanemareni stavovi desetina hiljada legalnih vlasnika oružja, lovaca i članova registrovanih udruženja.

„Desetine hiljada savjesnih držalaca oružja, lovaca i članova uredno registrovanih udruženja imaju legitiman interes da budu saslušani. Njihovi stavovi su, međutim, praktično ignorisani“, rekao je.

Nikolić je zaključio da se ne radi o pitanju podrške strožoj kontroli oružja, već o načinu na koji država pristupa rješavanju važnog društvenog problema.

„Ovo nije pitanje ko je za strožu kontrolu oružja, a ko protiv nje. Ovo je pitanje da li država jedan ozbiljan društveni problem rješava sistemski i odgovorno ili brzopleto, bez dijaloga i reda. Nažalost, način na koji ste ovaj zakon doveli pred Skupštinu već je dao odgovor. Demokratska partija socijalista u tome neće učestvovati. Niti ćemo predlagati diskutante. Izvolite, završite to što ste naumili“, zaključio je Nikolić.

ROBNA RAZMJENA PORASLA, ALI IZVOZ U PADU: Deficit premašio 1,9 milijardi eura

0
Ilustracija, Foto: Bosna Info

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 2,44 milijarde eura, što je 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ipak, izvoz je zabilježio pad od 7,4 odsto, dok je uvoz povećan za 3,4 odsto, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku (MONSTAT).

Prema podacima MONSTAT-a, ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore od januara do juna 2026. godine iznosila je 2,439 milijardi eura.

„Izvoz robe imao je vrijednost od 261,4 miliona eura, a uvoz 2.177,9 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio manji za 7,4 odsto, a uvoz veći za 3,4 odsto“, navodi se u saopštenju MONSTAT-a.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 12 odsto, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosila 13,4 odsto.

Kada je riječ o izvozu, najveći udio imali su mineralna goriva i maziva, vrijedna 86,6 miliona eura, pri čemu najveći dio otpada na izvoz električne energije. S druge strane, u strukturi uvoza dominiraju mašine i transportni uređaji, čija je vrijednost dostigla 536,6 miliona eura, uključujući drumska vozila vrijedna 207,5 miliona eura.

Najvažnije izvozno tržište Crne Gore i dalje je Srbija, u koju je izvezeno robe u vrijednosti od 70,1 milion eura. Slijede Bosna i Hercegovina sa 32,8 miliona i Kosovo sa 21 milion eura.

Srbija je ostala i najveći uvozni partner Crne Gore sa robom vrijednom 372 miliona eura. Na drugom mjestu je Kina sa 287 miliona, dok je iz Njemačke uvezeno robe vrijedne 204 miliona eura.

„Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom“, saopšteno je iz MONSTAT-a.

Standard

Đuričković: Podgorica već četiri godine stoji u mjestu, ima rekordni budžet, ali to se ne reflektuje razvojem grada

0
(Foto: etv)

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada poručio da vlast u Podgorici funkcioniše na bazi međusobnih ucjena i ne upravlja gradom na valjan način

Đuričković: Podgorica već četiri godine stoji u mjestu, ima rekordni budžet, ali to se ne reflektuje razvojem grada