Krivične istrage sve češće prelaze granice, ali sa njima moraju prelaziti i standardi pravičnog suđenja. Advokati iz više evropskih zemalja upozoravaju da se u predmetima zasnovanim na podacima sa kriptovanih aplikacija SKY ECC i EncroChat odbrani često uskraćuje mogućnost da provjeri kako su dokazi pribavljeni, obrađeni i sačuvani. Njihova zajednička poruka je da princip međunarodnog povjerenja ne može biti zamjena za sudsku kontrolu, posebno kada se pred sudovima koriste obrađeni, a ne originalni digitalni podaci.
O tome u specijalnoj emisiji „Dokaz“ na Televiziji E, autorke Svetlane Đokić, govorili su članovi tima zajedničke odbrane – advokati specijalizovani za digitalne dokaze i istrage kriptovanih aplikacija poput SKY ECC i EncroChat: Bojana Franović Kovačević iz Podgorice, Kristijan Loden iz Njemačke, Justus Rajzinger iz Holandije i Daniel Fiorino iz Italije.
Loden: Ne branimo kriminalce i krivična djela, već prava optuženih
Loden ocjenjuje da je krivična odbrana posljednjih godina postala međunarodno pitanje, jer dokazi sve češće nastaju, obrađuju se i koriste u različitim državama.
– Proteklih pet, šest, sedam godina većina istraga ima naznake prekograničnih dokaza. Mi branimo ljude optužene u ovim istragama i suočavamo se sa tim da krivična odbrana postaje međunarodno pitanje. Ne možemo reći da je ovo samo Holandija, Njemačka ili Crna Gora. Moramo djelovati zajedno i omogućiti djelotvornu odbranu optuženih. Krivična odbrana više nema granica – rekao je Loden.
On naglašava da odbrana ne znači zaštitu kriminala, već zaštitu prava svakog optuženog na pravično suđenje.
– Mi ne branimo kriminalce i krivična djela, već prava lica koja su optužena. To je ključno načelo pravičnosti – pretpostavka nevinosti. Morate moći da osporite dokaze, izjave svjedoka. To branimo. Ne kažemo da ohrabrujemo ili da se miješamo u organizovani kriminal, već branimo prava optuženih – kazao je Loden.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema je nedostatak transparentnosti u načinu na koji se digitalni dokazi pribavljaju i razmjenjuju između država.
On je dao primjer gdje su advokati odbrane dokazali vjerovatnoću zloupotrebe u slučaju ANOM.
– ANOM je bio provajder onoga što se reklamiralo kao kripto razmjena poruka. Po američkom zakonu nije dozvoljeno da taj provajder obavlja operacije za američku teritoriju. Željeli su izaći na tržište, ali nijesu mogli to uraditi po američkom zakonu. Tako da su tražili zemlju u kojoj mogu izgraditi servere i voditi taj sistem. Odlučili su da kontaktiraju Litvaniju, zemlju EU vrlo blisku SAD-u i rečeno je da se to može uraditi. Na kraju kada je FBI ušao u ANOM 2021. godine, njemačka je dobila puno informacija od FBI – poruke. Amerikaci su rekli: “Da, iznajmili smo sistem, ali vam ne možemo reći koja zemlja nam je pomagala da vodimo sistem, samo vas uvjeravamo da postoje sudski nalozi u toj zemlji, a ona je u EU. Njemačka je vjerovala i rekla: “Dobro, onda važi sistem uzajamnog povjerenja” – pojasnio je Loden.
On je istakao da su postojali tajni sudski nalozi iz Litvanije, litvanski sudovi nijesu znali da je ANOM vodio FBI.
– Tada su litvanski tužioci i policajci izašli pred sud i kazali da se mogu preuzimati podaci sa servera. To je momenat kada vidite da postoji princip uzajamnog povjerenja. Međutim, povjerenje je potrebno preipitati jer ne možemo tražiti od odbrane da se osloni na dokumenta objavljena širom svijeta. U tome je razlika između vladavine prava i totalitarnog sistema – poručio je Loden.
Međutim, kako je dodao, Vrhovni sud je rekao da taj princip važi, ali da ako postoji indikatori da je nešto pošlo po zlu onda se moraju tim pozabaviti.
Prema njegovim riječima, digitalne dokaze treba tretirati kao fizičke.
– Optuženi ima pravo da ospori te dokaze na valjan način, to su ljudska prava – poručio je Loden.
Rajzinger: Kada su ulozi najveći vladavina prava mora pokazati da funkcioniše
Justus Rajzinger ukazuje da je upravo prekogranična priroda digitalnih dokaza jedan od najvećih izazova za pravosuđe.
– Problem je međunarodni aspekt. Postoji trenutak kada su digitalni dokazi ti koji prelaze granice. Međunarodni aspekt nije samo u tome što se organi za sprovođenje istrage udružuju. Kada pratite elektronske dokaze, njihova priroda nije vezana za jedno konkretno mjesto – rekao je Rajzinger.
Dodatni problem, kako navodi, predstavlja činjenica da sudije i tužioci nijesu stručnjaci za digitalnu tehnologiju.
– Mi smo stručnjaci za pravo, a ne za digitalna pitanja, što dodatno postaje kompleksno pitanje – kazao je Rajzinger.
Prema njegovim riječima, u praksi se sve često svodi na to da tužilac kaže da se oslanja na ono što mu je dostavila druga država.
– Ključno je da imamo postupak kao bilo kakav drugi, u kojem će advokat odbrane imati mogućnost da ospori dokaze i provjeri da li su zakonito prikupljeni, da provjeri njihovu preciznost i ispravnost. Kada dokazi dolaze iz druge zemlje, ne smije biti razlike. To je koncept pravičnog suđenja. Nije dovoljno samo reći: “Vjerujemo toj drugoj zemlji” i tu staviti tačku – naveo je Rajzinger.
On smatra da upravo u situacijama kada su ulozi najveći vladavina prava mora pokazati da funkcioniše.
– Interes društva je da se bori protiv teških oblika krivičnih djela. Ali vladavina prava znači da smo se kao društvo složili da, čak i kada se borimo protiv teških krivičnih djela, organi moraju da postupaju u skladu sa pravilima, da ih poštuju i da budu usklađeni sa zakonom – naglasio je on.
Rajzinger je naveo i primjer iz Holandije, gdje su se vodili postupci protiv prodavaca kriptovanih telefona.
– Već smo imali slučajeve u kojima su ljudi oslobođeni jer nije bilo dokaza da su telefone prodavali isključivo kriminalcima. Već su i sudije to prepoznale. Ne možemo reći da su te telefone koristili isključivo kriminalci i da po tom osnovu možemo da presrijećemo te komunikacije – istakao je.
U Francuskoj su, kako je kazao, počeli da osporavaju zakonitost prikupljenih podataka kroz ove aplikacije, što je dovelo do toga da se Vrhovni sud obrati Sudu pravde Evropske unije.
– Jasno je da mora postojati djelotvoran pravni lijek – kazao je Rajzinger.
Fiorino: Tražimo pristup originalnim podacima
Daniel Fiorino ističe da advokati odbrane širom Evrope ne traže privilegovan tretman, već mogućnost da ospore dokaze na kojima se zasnivaju postupci.
– Ovdje nije riječ o opsesiji u ovoj pravosudnoj borbi. SKY ECC i EncroChat – svi očekuju istu primjenu prava kada je u pitanju korišćenje tih aplikacija kao dokaza. Mi tražimo mogućnost da se obezbijedi pravična odbrana i da osporimo podatke – rekao je Fiorino.
Kao jedan od problema u Italiji navodi nemogućnost da se djelotvorno ospori evropski nalog za istragu.
– Tražimo mogućnost za djelotvornu žalbu protiv evropskog naloga za istragu u Italiji. Ne postoji mogućnost podnošenja žalbe protiv evropskog naloga za istragu. Poruke dolaze iz Francuske i koriste se kao dokaz bez pravosudne kontrole.eo je Fiorino. Mi tražimo mogućnost da pristupimo originalnim podacima. Znamo da su podaci koje šalje Francuska obrađeni, a ne originalni – naveo je Forino.
On upozorava i da sama činjenica korišćenja kriptovane komunikacije ne može biti osnov za sumnju da je neko počinio krivično djelo.
– Po mom mišljenju, ne treba kriminalizovati korišćenje kriptovanih aplikacija. Postoje mnogi ljudi koji koriste kriptovane telefone u legitimne svrhe – novinari, aktivisti, političari. Nemamo pravo da masovno kontrolišemo njihovu komunikaciju – kazao je Fiorino.
U Italiji se, kako je dodao, planira reforma zakona o presrijetanju komunikacija koja bi mogla da definiše ulogu i korišćenje „trojanske tehnologije“ za prisluškivanje.
Franović Kovačević: U Crnoj Gori imamo i „obradu obrade“
Bojana Franović Kovačević upozorava da se isti problemi pojavljuju u nacionalnim zakonodavstvima širom Evrope, ali da su u Crnoj Gori dodatno izraženi zbog načina na koji se digitalni materijali predstavljaju sudovima.
– Mi imamo predmete koji se prvi put pojavljuju u sudnicama širom Evrope. Način pribavljanja i obrade podataka koje pokušavamo da predstavimo kao dokaze vrlo je sporan i svi imamo iste probleme u nacionalnim zakonodavstvima – kazala je Franović Kovačević.
Prema njenim riječima, dugoročno bi moglo biti problematično suđenje u predmetima u kojima se optužnice u velikoj mjeri zasnivaju na takvim materijalima.
– Što više sarađujemo, vremenom sve više shvatamo koja je razmjera nezakonitog postupanja prilikom prikupljanja i obrade tih podataka. Mi smo se pokrili rečenicom “Važi međunarodno povjerenje”. Međutim, to više ne pije vodu, jer mi nemamo sirovi materijal, već obrađeni materijal. Niko od nas ne zna ko ga je, kada, po čijem nalogu i zašto i na koji način obradio. Mi u crnogorskoj sudnici imamo i obradu obrade – rekla je ona.
Dodatni problem je, kako je navela, što različiti tužioci imaju različite verzije istih materijala.
– Treba postavljati ozbiljna pitanja. Mi smo kao međunarodni tim počeli to sami kako bismo shvatili sa čim imamo posla. Ne vidim da naše sudije postavljaju ta pitanja. Važno je da to čine, jer više nije pitanje ko je u pravu, već da dođemo do istine – poručila je Franović Kovačević.
Ona je ukazala i na ulogu medija i političkih poruka u predmetima koji se odnose na organizovani kriminal.
– Sve prepiske su prvo izašle u medije, pa se pojavile u sudnici. To je bio neki vid pritiska na sud da se promijeni način razmišljanja o okrivljenom kada dođe pred njih – kazala je ona.
Prema njenim riječima, riječ je o sistemskom problemu u Crnoj Gori.
– Mislim da je tu napravljena najveća greška i da je to sistemski problem u Crnoj Gori, ali dugoročno gledano nisam sigurna da će se to isplatiti, ko god je smislio da se na taj način riješi pitanje organizovanog kriminala. Mi smo malo društvo i lako je uticati. Sama činjenica kako se izvještava i kako se ovo vodi i organizuje, koliko se iz vlasti komentariše i koliko su političari doprinijeli atmosferi “lova na vještice”, nama otežava ulogu u sudnici – ocijenila je Franović Kovačević.
Jud: Švajcarski sudovi odbacili dokaze pribavljene neovlašćenom stranom operacijom
Putem linka u emisiju se uključila Dominik Jud, advokatica iz Švajcarske koja radi na predmetima povezanim sa SKY ECC komunikacijom. Ona je navela da policija jedne države ne može jednostavno ući na teritoriju druge države i pretražiti uređaj bez odgovarajuće dozvole.
– U Švajcarskoj, kao i u većini zemalja, policija jedne države ne smije jednostavno ući u drugu državu i pretražiti nečiji telefon. Ako francuske vlasti žele dokaze sa uređaja koji se nalazi u nečijoj sobi u Cirihu ili Bazelu, treba im dozvola Švajcarske. Ona nikada nije tražena niti data – rekla je Jud.
Zbog toga su se švajcarski sudovi suočili sa pitanjem da li se dokaz može koristiti ako je način na koji je pribavljen prekršio pravila.
– U avgustu 2025. godine Visoki sud u Cirihu rekao je NE. Sud je utvrdio da se radilo o neovlašćenoj stranoj operaciji, kao i da u trenutku kada je francuska policija pristupila tim telefonima nije postojala stvarna sumnja protiv konkretne osobe koja se sudila. Niko nije bio na meti, nije bilo razloga da ga prate. Radilo se o ogromnoj mreži nad hiljadama ljudi, u nadi da će nešto isplivati – kazala je Jud.
Kako je navela, švajcarski zakon takvu praksu ne dozvoljava, zbog čega je sud u Cirihu odbacio dokaz.
– Apelacioni sud je u oktobru 2025. godine razmatrao isto pitanje u drugom predmetu i otišao korak dalje. Sudije u Bazelu konstatovale su da se ne radi samo o prekršenom pravilu, već da operacija špijuniranja hiljada ljudi u mnogim zemljama mjesecima prelazi u kršenje samog švajcarskog javnog poretka – kazala je Jud.
Dodatni problem, prema njenim riječima, predstavlja činjenica da odbrana nije imala pristup sirovim podacima.
– Odbrana nikada nije vidjela sirove podatke, već obrađeni materijal proveden kroz holandski forenzički program. Čak je i Holandski institut priznao da je taj program dešifrovao samo oko 74 odsto poruka i da nije bio potpuno završen. Sud je utvrdio da to nije pravično prema optuženima – rekla je Jud.
Predmet iz Bazela sada je pred Saveznim vrhovnim sudom, koji će morati da se izjasni i o pitanju da li se ovakva vrsta hakovanja telefona može koristiti kao dokaz.
Franović Kovačević: Crnogorski sudovi bi morali primijeniti iste standarde
Franović Kovačević smatra da bi i crnogorski sudovi morali da postave ista pitanja koja su postavili švajcarski sudovi.
– Potpuno je jasno da uopšte nije postojala osnovana sumnja protiv nijednog državljanina Crne Gore i da se, kada se uzmu u obzir odredbe Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, to što je poslato kao dokaz nije moglo upotrijebiti. Dokazi moraju biti pribavljeni prema pravilima nacionalnog zakonodavstva – kazala je ona.
Umjesto toga, kako navodi, crnogorsko pravosuđe se pozvalo na princip međunarodnog povjerenja.
– Odlučili smo da osnovne principe i standarde stavimo po strani. Napravili smo zamjenu teza. Prvo treba provjeriti da li je dokaz pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, pa tek onda idemo na pitanje da li ćemo vjerovati toj državi ili ne – rekla je Franović Kovačević.
Dodala je da ne može da vjeruje da kod sudija ne postoji “ni zrno znatiželje” da vide o kakvim se podacima radi, zbog čega je nastala cijela situacija i da postave pitanja koja bi mogla dovesti do odgovora.
Marten: Hiljade predmeta čekaju odluku Suda pravde EU
Advokat iz Francuske Gijom Marten, koji se krivičnim predmetima bavi deset godina, podsjetio je da su se slučajevi EncroChat pojavili 2020. godine, dok su godinu kasnije počeli predmeti povezani sa SKY ECC.
– Ove dvije šifrovane usluge nijesu bile široko korišćene u Francuskoj, ali se ispostavilo da su se njihovi serveri nalazili tamo. Francuski istražitelji bili su na prvoj liniji, a sa njima i advokati odbrane – kazao je Marten.
Saradnja sa kolegama iz drugih evropskih zemalja, kako je naveo, promijenila je njegov način rada na predmetima SKY komunikacije.
– U Holandiji, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj su otvoreni predmeti SKY komunikacija, optuženi ne mogu osporiti zakonitost presretanja podataka. Razlog je jednostavan – budući da je operacija sprovedena pod nadzorom francuskog sudije, samo on ima nadležnost da odlučuje o njenoj zakonitosti – objasnio je Marten.
Zbog toga su advokati pokušali da pokrenu postupak u Francuskoj u ime osoba protiv kojih se vode postupci u drugim evropskim zemljama.
– Ideja je bila pokrenuti postupak u Francuskoj u ime osoba uključenih u krivične postupke u drugim evropskim zemljama, kojima bi se osporila zakonitost operacije SKY aplikacije. Problem je što takav pravni lijek u Francuskoj ne postoji – kazao je Marten.
Advokati su zbog toga podnijeli desetine žalbi.
– Nakon što je Apelacioni sud u Parizu odbio naše predmete, obratili smo se Kasacionom sudu. On je odlučio da pitanje uputi Sudu pravde Evropske unije kako bi se utvrdilo da li je odsustvo takvog pravnog lijeka u suprotnosti sa pravom EU – rekao je Marten.
Odluka se, kako je naveo, očekuje u narednim mjesecima.
– Ako Sud pravde presudi da takav pravni lijek mora biti predviđen francuskim zakonom, to bi otvorilo vrata hiljadama ljudi umiješanih u slučajeve SKY komunikacija širom Evrope i svijeta da svoje predmete iznesu pred francuske sudove. Ako Sud pravde odbije našu žalbu, predmet ćemo iznijeti pred Evropski sud za ljudska prava, gdje se može desiti nešto zanimljivo – kazao je Marten.
Grot: Borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za slabljenje prava
Advokat odbrane u krivičnim postupcima iz Belgije Lui D. Grot, koji je predstavnik Joint Defense Team-a, smatra da je prekogranična saradnja organa reda učinila međunarodnu saradnju odbrane neophodnom.
– Krivične istrage su se promijenile, granice sve manje znače organima reda. Policija, tužilaštvo i evropske agencije rade zajedno i to rade u ogromnom obimu. Odbrana mora da se nosi sa posljedicama – kazao je Grot.
Kako je objasnio, jedan od ključnih problema je situacija u kojoj se osoba krivično goni u jednoj državi na osnovu dokaza prikupljenih u drugoj.
– Vaš klijent može biti krivično gonjen u zemlji A na osnovu dokaza prikupljenih u zemlji B. Zvuči jednostavno, ali nije. Kako je taj dokaz prikupljen, koje su metode korišćene, zašto je baš prikupljen u toj zemlji, ko je imao pristup podacima, šta se s njima dogodilo nakon toga i da li u njima vidimo sve ili samo ono što je neko odlučio da nam pokaže? To su pitanja pravičnog suđenja, a prečesto ne dobijamo jasne odgovore – rekao je Grot.
On smatra da princip uzajamnog povjerenja među državama jeste važan, ali da ne može isključiti provjeru dokaza.
– Ako dokazi mogu prelaziti granice, odbrana mora biti u mogućnosti da ih prati, a danas je to izuzetno teško – kazao je Grot.
Istovremeno, kako je dodao, vlade traže sve veća istražna ovlašćenja, često u ime bezbjednosti.
– Bezbjednost je važna, ali i privatnost. Evropska debata oko kontrole četova je primjer za to. Dokle smo spremni ići? Da li zaista želimo društvo u kojem privatna komunikacija može biti nadzirana u masovnim razmjerama? Onog trenutka kada svačiji privatni život počnemo tretirati kao potencijalno sumnjiv, promijenili smo nešto fundamentalno – poručio je Grot.
On navodi i da se promijenila priroda krivičnih spisa.
– Krivični spisi više nijesu kutije papira, već kompjuteri, telefoni, poruke, podaci o lokaciji, hiljade, ponekad i milioni digitalnih zapisa. Način na koji postupamo sa njima nekada može biti primitivan. Advokati ponekad moraju pregledati ogromne skupove podataka na zastarjelim računarima u sudskom registru – istakao je Grot.
Kako je kazao, dešava se i da digitalni dokazi odbrani budu dostavljeni u word dokumentu, bez jasnog objašnjenja njihovog porijekla.
– Ponekad nam digitalni dokazi dođu u Word dokumentu bez jasnog objašnjenja odakle su prvobitno došli, kako su izdvojeni, obrađeni i šta se s njima dešavalo usput. To bi trebalo da nas zabrine, jer digitalni dokazi nijesu magija. Moramo znati njihovo porijeklo, istoriju i moramo biti u mogućnosti da ih osporimo – rekao je Grot.
Zaključujući, Grot poručuje da zaštita društva od kriminala ne može biti odvojena od zaštite osnovnih prava.
– Borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za slabljenje prava na pravično suđenje. Naprotiv – poručio je Grot.
