Vuksanović je rekao da politički sljedbenici Aleksandra Vučića i njihovi istomišljenici u Crnoj Gori pokušavaju predstavljati Hrvatsku kao problem. Podsjetio je na Vučićevu izjavu da Crna Gora neće prije Srbije ući u Evropsku uniju i poručio da upravo u toj izjavi treba tražiti razloge ponašanja pojedinih političkih aktera u Crnoj Gori i uzroke pokušaja kontaminiranja odnosa s Hrvatskom.

POBJEDA: Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je tokom boravka u Crnoj Gori da je školski brod „Jadran“ samo dio mnogo šireg pitanja sukcesije i potencirao pitanje vojne imovine bivše SFRJ, čiju vrijednost procjenjuje na više od 2,7 milijardi dolara. Zašto Zagreb u završnici pregovora potencira toliki iznos vojne reparacije i otvorena bilateralna pitanja koja postoje već decenijama?

VUKSANOVIĆ: U pravu ste kad kažete da ta pitanja postoje već decenijama, a na pitanje zašto se potenciraju sada, odgovor treba tražiti i u stalnom provociranju Hrvatske od dijela vlasti u Crnoj Gori. Odgovornosti za takav razvoj odnosa snose političke strukture u Podgorici koje svojim izjavama i postupcima stvaraju sliku Hrvatske kao protivnika Crne Gore. Za takvu tezu nema uporišta u ukupnom odnosu dviju država. Hrvatska je godinama pomagala Crnoj Gori na njezinu evropskom putu, dijelila iskustva i pružala stručnu podršku.

Otvorena pitanja ne treba skrivati pod tepih, nego ih rješavati dijalogom i utemeljenošću na činjenicama. Ali ne treba ih ni koristiti za stvaranje neprijateljstva prema državi koja nam je prijatelj. Hrvatska i Crna Gora susjedne su i bliske države, a njihov odnos treba graditi na međusobnom poštovanju, povjerenju i evropskim vrijednostima – bez obzira na to što takav odnos ne odgovara svima u političkom životu Crne Gore.

POBJEDA: Grlić Radman kazao je i da ima osjećaj da se pojedina pregovaračka poglavlja „nekako prebrzo zatvaraju“. Kako to tumačite, da li to znači da Hrvatska ima rezervu i prema nekim drugim poglavljima, osim 31 i 14?

VUKSANOVIĆ: Republika Hrvatska sama će se jasno odrediti prema svakom pregovaračkom poglavlju. Ne bih nagađao o njezinim budućim odlukama niti bih unaprijed tumačio stavove službenog Zagreba.

Iz perspektive Hrvatske građanske inicijative najvažnije je da Crna Gora evropske kriterijume ispunjava ne samo formalno nego i sadržajno. Članstvo u Evropskoj uniji nije puko zatvaranje poglavlja niti utrka u brojanju ispunjenih obaveza. Ono podrazumijeva vladavinu prava, nezavisne institucije, zaštitu ljudskih i manjinskih prava te odgovornu političku kulturu.

Hrvatska nam u tom procesu može biti dragocjen partner, kao što je to bila i dosad. Njezina upozorenja trebamo razumjeti kao priliku da otklonimo nedostatke, a ne kao razlog za podizanje tenzija. Nije dovoljno da Crna Gora bude evropska na papiru; ona to mora biti i u svojoj političkoj praksi.

POBJEDA: U crnogorskoj vlasti postoje osobe koje su persone non grata u Hrvatskoj. Analitičari kažu i da dio vlasti u Crnoj Gori svjesno podgrijava tenzije sa Hrvatskom, potencirajući pitanja poput Rezolucije o Jasenovcu i provokativne poruke prema Zagrebu, jer suštinski ne žele integraciju države u EU. Kako to komentarišete? Može li to biti jedan od razloga uzdržanosti hrvatske strane možda prema vlasti, a ne Crnoj Gori?

VUKSANOVIĆ: Rezoluciju o Jasenovcu su izglasali oni kojima se nije dogodio genocid u Srebrenici, a onaj koji ga je sproveo im je heroj. Ne smijemo zaboraviti i onaj drugi dio vladajuće koalicije koji je pružio asistenciju Mandiću u tome, tako što je ćutao i glasao za nju. Očigledno je da su oni verbalno, ali ne i konkretno za Evropsku uniju. Eventualno u evropskoj integraciji vide samo evropski novac, ali ne i evropske vrijednosti. Ne mogu za EU biti oni koji slave „junaka“ koji je svoje junaštvo demonstrirao nad civilima od Škabrnje do Srebrenice, a bježao kad je imao nasuprot sebe vojnika s puškom. Jasno je da kao takvi spotiču naše korake prema Briselu. Oštri su prema Hrvatskoj, koja nam je dokazani prijatelj, a ni da zucnu na omalovažavajuće poruke iz Beograda kada se vrijeđa dostojanstvo Crne Gore. Ne mogu ne sjetiti se onoga što je kazao Aleksandar Vučić, da Crna Gora nikada neće prije Srbije ući u Evropsku uniju. Upravo u toj izjavi treba tražiti razloge ponašanja pojedinih političkih aktera u Crnoj Gori i uzroke pokušaja kontaminiranja odnosa s Hrvatskom.

POBJEDA: Euronews je nedavno objavio da će Hrvatska blokirati Crnu Goru na putu prema EU zbog neriješenih pitanja. Nakon sve većih zahtjeva hrvatske strane, ispostavlja li se to tačnim ili mislite da je u pitanju hibridno djelovanje?

VUKSANOVIĆ: Hrvatska ne blokira Crnu Goru. Otvorena bilateralna pitanja postoje i treba ih rješavati, ali nije isto tražiti njihovo rješavanje i biti protiv evropske budućnosti susjedne države.

Ko je Crnoj Gori doista otežavao evropski put? Oni koji su joj ustupali stručne kapacitete i prevode? Oni koji su dijelili iskustva iz vlastitog pristupanja Evropskoj uniji ili oni koji su desetljećima promovisali politiku sukoba, osporavanja crnogorske državnosti i podređivanja tuđim nacionalnim projektima?

Podsjetimo se da je Aleksandar Vučić devedesetih godina u Glini držao govore kako to više nikada neće biti Hrvatska, a danas njegovi politički sljedbenici i njihovi istomišljenici u Crnoj Gori pokušavaju predstavljati Hrvatsku kao problem. Takav narativ ne pomaže Crnoj Gori, nego je udaljava od dobrosusjedskih odnosa koji su važni za članstvo u Evropskoj uniji.

POBJEDA: Boravili ste posljednjih dana u Hrvatskoj. Kakav je Vaš utisak nakon susreta sa hrvatskim zvaničnicima o odnosu prema Crnoj Gori?

VUKSANOVIĆ: Hrvatska jasno razlikuje Crnu Goru i njezine građane od onih političkih aktera koji svojim postupcima opterećuju odnose dviju država. U razgovorima s hrvatskim zvaničnicima osjetio sam spremnost na saradnju i podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, ali i očekivanje da se otvorena pitanja počnu rješavati konkretnim potezima.

Crna Gora ima svoju evropsku tradiciju, a njezin odnos prema Hrvatskoj pokazao je da postoje ljudi koji su i u najtežim vremenima znali prepoznati što je ispravno. Devedesetih godina, dok je Hrvatska bila izložena agresiji, s cetinjskih trgova čula se poruka: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam, Dubrovniče“. To nije bio samo izraz solidarnosti s Dubrovnikom nego i čin obrane dostojanstva Crne Gore od politike koja ju je gurala u osvajački rat.

Zato vjerujem da je interes Crne Gore da gradi odnose s Hrvatskom na povjerenju, otvorenom dijalogu i međusobnom uvažavanju. Ne može Hrvatima u Crnoj Gori biti dobro ako je Crnoj Gori loše, ali isto tako Crna Gora ne može ostvariti svoj evropski cilj ako se sukobljava s državama koje su joj prirodni partneri.

Nikolić je istakla da je Zvinčuk na svom Telegram kanalu objavio rješenje koje je dobio od crnogorske policije, iz kojeg se, kako tvrdi, vidi da nije protjeran iz Crne Gore, već da mu je otkazan boravak. Naglasila je da je riječ o dvije različite pravne mjere, regulisane različitim odredbama Zakona o strancima.

– U njegovom rješenju pozivaju se na član 36, dok je protjerivanje regulisano članovima od 107 do 110, čini mi se. To sam upravo sada gledala i provjeravala. Crnogorska policija je u jučerašnjem saopštenju slagala. Zvinčuk nije protjeran, njemu je otkazan boravak. To su dvije različite stvari – rekla je Nikolić.

Prema njenim riječima, takvim rješenjem Zvinčuku je olakšana situacija, jer bi nakon isteka jednogodišnje zabrane mogao regularno da podnese zahtjev za vizu, što, kako smatra, ne bi bio slučaj da je protjeran.

Nikolić ocjenjuje da je riječ o velikoj aferi koja otvara brojna pitanja o funkcionisanju bezbjednosnog sistema, graničnim kontrolama i hibridnom uticaju Rusije u regionu.

– Jeste ogromna afera. Otvoren je veliki prostor za mnoga pitanja, kada je hibridni uticaj u pitanju, kada su neki prethodni slučajevi u pitanju, ali i kada je riječ o ulasku Zvinčuka i njegove ekipe u Crnu Goru. Propusti se nijesu dogodili samo na crnogorskoj strani, već očigledno i na bosanskoj, jer je ušao preko graničnog prelaza kod Trebinja, iz Republike Srpske, gdje je boravio u vrijeme izbora – kazala je Nikolić.

Ona smatra da je Zvinčukov politički i hibridni uticaj na dešavanja u regionu evidentan.

– Njegov politički i hibridni uticaj na politička dešavanja u regionu je evidentan. To niko ne može da ospori, čak ni on, koliko god se prikrivao iza dokumentarnih filmova i video-snimaka. Kako je ušao i ko mu je dozvolio da uđe? Sam Zvinčuk je na Instagramu objavio fotografiju hotela u kojem je boravio i napisao da ga sankcije EU, Velike Britanije i SAD ne mogu spriječiti da putuje „ako dovoljno zaplaši glupog službenika policije na granici“. Doslovno tako piše – istakla je Nikolić.

Podsjetila je i na pitanja koja je Crnogorski PEN centar uputio nadležnima, tražeći odgovor da li je Ministarstvo kulture izdalo dozvolu za snimanje na teritoriji Crne Gore.

Nikolić je kazala da snimanje mora biti u skladu sa crnogorskim propisima, zbog čega smatra važnim da se utvrdi jesu li Zvinčuk i njegovi saradnici imali potrebna odobrenja.

Ona je podsjetila i na američke mjere protiv Zvinčuka i osoba povezanih sa njegovim propagandnim kanalima, zbog njihovog navodnog uticaja na američke izbore. Vjeruje da su američke službe relevantna saznanja dostavile crnogorskim bezbjednosnim institucijama.

– Koliko je naš bezbjednosni sistem šupalj kada je takav čovjek mogao da uđe u Crnu Goru? On je pod sankcijama Evropske unije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Zabranjeno mu je kretanje u državama Šengenske zone, kao i ulazak u Veliku Britaniju i Ameriku – naglasila je Nikolić.

Smatra da je Crna Gora, imajući u vidu iskustva sa hibridnim uticajem još od 2016. godine, morala drugačije da reaguje.

Prema njenoj ocjeni, reakcije visokih ruskih zvaničnika na slučaj Zvinčuk dodatno ukazuju na njegov značaj i uticaj.

– Ono što se zna iz njegove profesionalne prošlosti jeste da je bio u sukobu sa Šojguom, tadašnjim ruskim ministrom odbrane, upravo zbog neslaganja oko ruske agresije na Ukrajinu i tamošnjih dešavanja. Šojgu je htio da ga se oslobodi, međutim, Putin ga je stavio direktno pod svoju zaštitu i zbog toga su njihove reakcije bile tako brze, efikasne i oštre – kazala je Nikolić.

Ona je ocijenila i da je Beograd postao utočište za osobe povezane sa ruskim uticajem u regionu i Evropi.

– On je utočište našao u Beogradu, gdje utočište, inače, nalaze svi bjegunci od evropskih sankcija, ljudi koji imaju hibridni uticaj ne samo na Zapadni Balkan već i na čitavu Evropu. Srbija je, nažalost, postala sigurno utočište i dok ne dođe do političkih i ozbiljnih društvenih promjena, teško je očekivati da će se tamo nešto promijeniti kada je odnos prema Rusiji u pitanju – rekla je Nikolić.

Govoreći o evropskim integracijama, Nikolić se osvrnula i na najavu da bi u ponedjeljak mogla biti zatvorena dva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom.

Ona smatra da takav razvoj događaja predstavlja svojevrsno usporavanje evropskog puta Crne Gore, za šta odgovornost vidi u veličanju ratnih zločinaca, neodgovornosti pojedinih državnih funkcionera i politici zaduživanja.

Kritikovala je i način na koji Ministarstvo finansija predstavlja novo zaduženje države, dovodeći u pitanje opravdanost tvrdnji o njegovoj uspješnosti.

– Ministarstvo finansija nam je saopštilo da se „uspješno zadužilo“. A kada podižete i najmanji gotovinski kredit, ne možete reći da ste se uspješno zadužili, jer narednih godinu, dvije ili pet imate obavezu da vraćate novac, što opterećuje vaš budžet i dnevnu potrošnju – kazala je Nikolić.

Izrazila je i sumnju u tvrdnje Ministarstva finansija o namjeni pozajmljenih sredstava.

– Ministarstvo finansija je pokušalo da nas ubijedi da 400 miliona eura nije novac koji će biti potrošen na tekuću potrošnju, odnosno „Euro model“, i u to apsolutno sumnjamo – zaključila je Nikolić.

Ruski bloger i osnivač Telegram kanala „Rybar“, Mihail Zvinčuk, i njegove kolege, koji su protjerani iz Crne Gore, stigli su sinoć u Beograd, gdje su najavili da će narednih dana razmotriti dalje korake, uključujući angažovanje advokata, prenose podgorički mediji.

Osnivač ruske informacione mreže „Ribar“ i pukovnik GRU-a zadužen za hibridne operacije, 36-godišnji Mihail Zvinčuk, njegova supruga Valerija i još trojica njihovih sunarodnika sinoć su napustili Crnu Goru nakon što im je uručeno rješenje o protjerivanju u interesu „nacionalne i unutrašnje bezbjednosti“.

Nakon dvodnevnog nadzora i praćenja aktivnosti grupe, čiji je predvodnik pod sankcijama Evropske unije i Velike Britanije, njeni članovi juče ujutro privedeni su u Risnu.

Njih je sinoć, oko 22 sata, na podgoričkom aerodromu ispratio ruski ambasador Aleksandar Lukašik.

U Beogradu će se zadržati nekoliko dana, a još ne znaju kada će se vratiti u Moskvu, objavio je „Sputnjik Srbija“.

Zvinčuk je po dolasku na beogradski aerodrom kazao da grupa planira da ostane u Srbiji nekoliko dana i naveo da još nijesu kupili karte za Moskvu.

– Angažovaćemo advokata, ali za sada ništa ne znamo – kazao je Zvinčuk.

Prema njegovim riječima, u Crnu Goru su stigli iz Bosne i Hercegovine, gdje su snimali materijal za dokumentarni film o Austrougarskoj monarhiji. U Crnoj Gori su planirali da rade na drugom dokumentarnom filmu, posvećenom crkvi i rusofiliji, koji bi bio jedan od tri dokumentarna filma o istorijskim temama.

Kazao je da je rad na terenu važan za razumijevanje različitih stavova i promjenu percepcije o Rusima.

Govoreći o protjerivanju, rekao je da njegov slučaj ne bi trebalo da obeshrabri druge koji se bave sličnim temama.

Prije nego što je napustio Crnu Goru, Zvinčuk je na Telegram kanalu objavio da su ih nakon privođenja ispitivali da li su došli da vrbuju strance za učešće u ratu u Ukrajini, kao i da im je oduzeta oprema.

„Vijesti“ su danas objavile da su Zvinčuk i još četvoro ruskih državljana bili pod nadzorom crnogorskih bezbjednosnih službi od trenutka dolaska u Crnu Goru.

Bivši vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić raspoređen je na novo radno mjesto u Agenciji i više nije pomoćnik direktora u Sektoru za kontrolu javnih funkcionera, političkih subjekata i izbornih kampanja, saznaje Portal ETV.

Agencija na pitanja Portala ETV ne odgovara.

Prema informacijama do kojih je došao Portal ETV, Drakić je sada raspoređen na radno mjesto kontrolora finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
Time je, prema dostupnim informacijama, sa mjesta pomoćnika direktora raspoređen na nižu poziciju u okviru Agencije.

ASK, međutim, o ovoj promjeni ćuti.

Portal ETV je još 28. septembra uputio pitanja Agenciji za sprečavanje korupcije i direktorici Kristini Braletić, tražeći potvrdu informacije da je Drakić raspoređen na drugo radno mjesto.

ASK smo pitali: Da li je Dušan Drakić raspoređen na drugo radno mjesto i više nije pomoćnik direktora u Sektoru za kontrolu javnih funkcionera, političkih subjekata i izbornih kampanja?

Takođe smo zatražili odgovor na pitanje: Ukoliko je ta informacija tačna, možete li nam reći koja je njegova nova radna pozicija, kada je raspoređen na to mjesto i zbog čega mu je promijenjena radna pozicija?

Odgovor do objavljivanja ovog teksta nijesmo dobili.

Tako ASK, odnosno direktorica Kristina Braletić, nijesu odgovorili ni na jedno od pitanja koja se odnose na kadrovsku promjenu u samoj Agenciji.

NOVE KADROVSKE IGRE U ASK-u?

Promjena radnog mjesta bivšeg v.d. direktora ASK-a dolazi u trenutku kada se u toj instituciji već duže vrijeme otvaraju pitanja o kadrovskoj politici, odgovornosti i načinu donošenja odluka.

Posebno je zanimljivo što ASK javnosti nije objasnio kada je Drakić raspoređen, na osnovu koje odluke i zbog čega je sa mjesta pomoćnika direktora premješten na poziciju kontrolora finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.

Umjesto odgovora na jednostavna i precizna pitanja, Agencija ćuti. Ništa novo. To je Agenciji postala ustaljena praksa.