Vlada najavljuje veće penzije bez jasne računice

Ova pitanja, koja neposredno pogađaju sadašnje i buduće penzionere, ostala su u sjenci obećanja o većim zaradama nakon što je premijer Milojko Spajić predstavio “Euro model”. Iako su najavljeni veća prosječna i minimalna penzija, kao i češće usklađivanje primanja, javnosti još nije predstavljena potpuna finansijska konstrukcija reforme.

Predstavljajući novi program 17. septembra, Spajić je najavio da će od januara 2027. godine minimalne neto zarade, zavisno od nivoa obrazovanja potrebnog za radno mjesto, iznositi 1.000, 1.250 i 1.400 eura. Penzije bi se od naredne godine usklađivale četiri puta godišnje, umjesto dosadašnja tri, dok bi prosječna penzija u aprilu trebalo da premaši 600, a najniža 500 eura.

Premijer je obećao i jednokratnu pomoć penzionerima za kraj ove godine.

– Dodatno, u decembru svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu – poručio je Spajić prilikom predstavljanja programa.

Međutim, jednokratna pomoć ne predstavlja trajno povećanje penzije, niti mijenja njen redovni mjesečni iznos.

Četiri usklađivanja, ali po kojoj računici?

Poslije premijerove najave mnogim penzionerima ostalo je nejasno koliko će njihova primanja zaista porasti. Četiri usklađivanja godišnje ne znače automatski i četiri velika povećanja, jer konačan rezultat zavisi od pokazatelja koji će se koristiti za obračun.

Ekonomski analitičar Davor Dokić u izjavi za “Dan”

ocjenjuje da bi penzioneri mogli proći znatno lošije od zaposlenih kojima su obećana velika povećanja zarada.

– Što se tiče penzionera, tu je situacija različita u odnosu na zaposlene u javnom sektoru, jer će, za razliku od njih, penzioneri proći mnogo lošije u materijalnom smislu. Usklađivanje penzija vršiće se na osnovu bruto zarada, a s obzirom na to da “Euro model” faktički pretvara bruto u neto zaradu, penzioneri neće imati rast penzija ni približno kao, na primjer, zaposleni sa srednjom stručnom spremom u javnoj upravi, kojima se najavljuje rast sa 600 na 1.250 eura, odnosno za 108 odsto – kazao je Dokić.

On smatra da se nedovoljno razlikuju povećanja neto zarada, koja proizlaze iz promjene poreskog opterećenja, i rast bruto zarada, koji je važan za obračun penzija.

Dokić

-FB

Dokić: Fond PIO ostaje bez namjenskih prihoda

Još ozbiljnije pitanje odnosi se na finansiranje penzija. “Euro model” predviđa ukidanje preostalih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime bi Fond PIO ostao bez značajnog dijela namjenskih prihoda.

Penzije se i sada finansiraju kombinacijom doprinosa i sredstava iz državnog budžeta. Potpuno ukidanje doprinosa značilo bi da država mora pronaći druge izvore za pokrivanje obaveza prema penzionerima.

Vlada računa na rast potrošnje i zaposlenosti, suzbijanje sive ekonomije, povratak dijela dijaspore, kontrolu rashoda i dodatne poreske mjere. Spajić tvrdi da je reforma održiva, ali ekonomisti postavljaju pitanje mogu li prihodi koji zavise od potrošnje biti stabilna osnova za redovnu isplatu penzija.

Dokić smatra da se ukidanjem doprinosa mijenja sama priroda penzijskog sistema.

– Potpuno ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, sa deset odsto na nula odsto, pretvara penzijski sistem iz osiguravajućeg u čisti budžetski transfer. Time se stvara trajna budžetska rupa od oko 400 miliona eura, a po mojim projekcijama i preko 900 miliona eura, i postajemo sve zavisniji od naplate poreza na potrošnju – upozorio je Dokić u ranijem razgovoru za “Dan”.

U novoj izjavi za naš list ponovo upozorava na mogućnost da deficit Fonda PIO dostigne približno milijardu eura.

– Vlada se odriče namjenskih prihoda i sve karte stavlja na potrošnju. To je drugi, veoma važan aspekt ovog programa – istakao je Dokić.

Navedeni iznosi su Dokićeve procjene, a ne zvanična projekcija Ministarstva finansija ili Fonda PIO.

Filipović

Filipović: Pitanje je odakle novac za povećanja

Finansijski konsultant i analitičar Oleg Filipović smatra da efekte “Euro modela” na penzije treba posmatrati kratkoročno i dugoročno.

– Na kratak rok, najava četiri usklađivanja godišnje sigurno će stvoriti pozitivna očekivanja kod penzionera. Mi smo društvo u kojem ljudi najčešće gledaju nominalne iznose, a manje pažnje obraćaju na okolnosti, poput inflacije, koje mogu uticati na stvarnu vrijednost tih povećanja – kazao je Filipović za “Dan”.

Prema njegovim riječima, mnogo važnije od broja usklađivanja jeste pitanje koliko će penzije ukupno porasti tokom godine.

– Ako će se penzije usklađivati četiri puta godišnje, moramo znati koliki se rast projektuje i iz kojih izvora će se ta povećanja isplaćivati. Postavlja se pitanje koliki će biti deficit penzionog fonda i na koji način država planira da popuni nedostatak koji će nastati ukidanjem doprinosa – istakao je Filipović.

On ukazuje da država može pokušati da nadomjesti nedostajuća sredstva većim poreskim prihodima, rastom potrošnje i prihodima od raspolaganja oduzetom imovinom.

– Država će morati da pronađe nove izvore prihoda kako bi popunila tu razliku. Koliko će penzije rasti tokom čitave godine zasad je znak pitanja. Ko će platiti ta povećanja, tek ćemo vidjeti – rekao je Filipović.

Mikić

Mikić: Penzioneri će biti najveće žrtve poskupljenja

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ističe da najavljeni “Euro model” ne predviđa neposredno i adekvatno povećanje penzija i da jednokratna pomoć ne može zamijeniti sistemsko poboljšanje materijalnog položaja penzionera.

– Predlozi koje smo čuli od premijera Spajića samo su nastavak ponižavanja i omalovažavanja penzionera od strane ove Vlade. Ukoliko “Euro model” ostane u obliku u kojem je predstavljen javnosti, penzioneri će biti najveće žrtve rasta inflacije i cijena osnovnih životnih namirnica – ocijenio je Mikić za “Dan”.

On ukazuje da je, prema podacima Monstata, godišnja inflacija u avgustu iznosila 4,5 odsto, uz rast cijena hrane, ljekova i zdravstvenih usluga.

Najavljuje da će URA, nakon konsultacija sa predstavnicima penzionera i njihovim udruženjima, predložiti zakonska rješenja za povećanje minimalnih i ostalih penzija.

– Pitanje materijalnog položaja penzionera zahtijeva dugoročno zakonsko rješenje, koje će obuhvatiti povećanje penzija, njihovo redovnije usklađivanje i zaštitu od rasta životnih troškova. Počeli smo razgovore sa predstavnicima penzionera i njihovim udruženjima. Kada usaglasimo predloge, dostavićemo ih Skupštini – naveo je Mikić.

Podsjeća da je URA ranije predložila izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je bilo predviđeno povećanje svih penzija za 40 eura mjesečno i njihovo usklađivanje četiri puta godišnje, umjesto sadašnja tri.

– Taj predlog nijesu podržali poslanici PES-a i ostalih partija parlamentarne većine. Sada se premijer, sa pola godine zakašnjenja, sjetio da predloži četiri usklađivanja godišnje, čime je potvrdio da je URA od početka bila u pravu – naglašava Mikić.

On smatra da je raniji predlog njegove partije odbijen iz političkih razloga, a premijera i PES optužuje da povećanja penzija i zarada koriste u predizborne svrhe.

Računica tek 15. novembra

Dok premijer uvjerava javnost da je “Euro model” održiv, iz Ministarstva finansija stigla je poruka da će potpuna računica biti poznata prilikom pripreme budžeta za narednu godinu.

Državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković najavio je početkom oktobra, u emisiji “Okvir” na Televiziji Crne Gore, da će finansijska konstrukcija biti predstavljena najkasnije 15. novembra.

– Ono što želim na početku da kažem jeste da će računica biti jasna najkasnije do 15. novembra – rekao je Turković.

Do tada ostaju otvorena pitanja koliko će koštati najavljena povećanja zarada, kako će se nadoknaditi prihodi od doprinosa i da li će rast poreskih prihoda biti dovoljan za nove obaveze.

Za penzionere je, međutim, podjednako važno da znaju koliko će im iznositi primanja nakon prvog usklađivanja i koliko će ukupno dobiti tokom naredne godine.

Između obećanja i sigurnosti

Veća penzija ima stvarnu vrijednost samo ako njen rast ne ponište poskupljenja. Istovremeno, povećanje koje se oslanja na državni budžet zahtijeva jasne i dugoročno održive izvore finansiranja.

Spajićevih 100 eura za decembar mogu predstavljati pomoć penzionerima pred zimu, ali ne daju odgovor na pitanje koliko će im iznositi redovna primanja naredne godine.

Zato će pravi test “Euro modela” biti ne samo visina najavljenih penzija, već i finansijska računica koja treba da pokaže kako će se one isplaćivati.

DAN