Predsjednik NSD-a je, prema izvorima TV E, već preduzeo konkretne korake, ali njegova namjera, kao i premijera, nije postizanje dogovora sa opozicijom, već dovođenje opozicije pred svršen čin

Spajićev i Mandićev zakulisni dogovor: U slučaju da se sjutra ne krene u proces izmjena Ustava, sva krivica da se svali na opoziciju

Demokrate tvrdokorno insistiraju da neće po bilo koju cijenu – čak prijete i obaranjem sadašnje vlasti na državnom nivou – dozvoliti da se izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima vrate u skupštinsku proceduru. Nakon što je Mandić razgovarao sa Spajićem, lider PES-a pristao je da ne insistira dalje, već da se na jesen pristupi izmjenama Zakona o MUP-u i Zakona o ANB-u – kazao je Televiziji E izvor iz vrha parlamentarne većine

Dogovoreno da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom

Dogovor vlasti i opozicije: Iniciraće izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, radna grupa će pratiti njihovu primjenu

Evropski savez večeras je obilježio drugu godišnjicu osnivanja, uz poruku da je prerastao okvire političkog saveza i postao pokret koji okuplja sve dobronamjerne ljude oko zajedničke ideje evropske, građanske i uspješne Crne Gore.

Kako navode iz ove partije, tokom svečanosti su predstavljeni rezultati ostvareni u prethodne dvije godine, uz prisustvo brojnih članova, funkcionera, simpatizera, javnih ličnosti, predstavnika akademske zajednice, privrede i civilnog društva.

Na događaju je istaknuto da Evropski savez danas čini šest konstituenata SD, SDP, LP, SEP, BDP i PZT, kao i značajan broj istaknutih nestranačkih ličnosti, što je potvrda kontinuiranog rasta i otvorenosti prema svima onima koji iskreno žele da doprinesu odgovornoj politici i razvoju države.

Takođe, istaknuto je da političke promjene nijesu moguće bez vraćanja povjerenja u institucije i stvaranja ambijenta u kojem će javni interes uvijek biti iznad pojedinačnih i partijskih kalkulacija.

“Dvije uspješne godine postojanja na političkoj sceni potvrđuju činjenicu da je Evropski savez nastao iz uvjerenja da Crnoj Gori treba ozbiljnija i odgovornija politika, zasnovana na znanju, integritetu i zajedničkom djelovanju”, navodi ES.

Posebno je naglašeno da Evropski savez nastavlja da okuplja ljude koji nijesu nužno dio političkih struktura, ali žele da svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim autoritetom nesebično doprinesu razvoju Crne Gore.

Prisutnima su se obratile nestranačke ličnosti admiral Dragan Samardžić, scenaristkinja, dramaturškinja i rediteljka Jelena Lela Milošević i magistar međunarodne ekonomije Vuk Pejović.

Admiral Dragan Samardžić kazao je da je kao vojnik, diplomata i čovjek koji je imao čast da devet godina bude na čelu Vojske Crne Gore i da predstavlja svoju državu u NATO-u, EU i OEBS-u, naučio jednu važnu lekciju, da kako je istakao, nijedna država ne postaje uspješna zato što ima savršene političare, već kao što je dodao, uspješna je onda kada ima jake institucije, odgovorne ljude i pravila koja jednako važe za sve.

“Prečesto su partijski, pojedinačni i kratkoročni interesi bili ispred državnog interesa. Država nije vlasništvo nijedne vlasti. Nije ni vlasništvo nijedne političke partije. Ona pripada svim njenim građanima. Političke partije nastaju i nestaju. Koalicije se stvaraju i mijenjaju. Funkcije dolaze i prolaze. Ali Crna Gora ostaje. Zato Crna Gora mora biti na pijedestalu naših zajedničkih vrijednosti. Samo takva država može biti u službi svakog svog građanina. Ako iz prvih dvadeset godina nezavisnosti izvučemo prave pouke, narednih dvadeset neka budu godine više reda, više odgovornosti i više budućnosti”, poručio je Samardžić.

On je podsjetio da je prije dvije godine imao čast da bude među nestranačkim javnim ličnostima koje su podržale Programsku deklaraciju Evropskog saveza jer je, kako je dodao, prepoznao vrijednosti za koje vjeruje da su potrebne
Crnoj Gori.

“Ali podržao sam ga i jer sam vjerovao da Crnoj Gori nije potreban samo novi politički subjekt. Potrebna joj je nova politička kultura”, rekao je Samardžić.

Jelena Lela Milošević istakla je da joj je čast da se obrati kao nestranačka ličnost i kao žena koja je cijeli svoj radni i stvaralački vijek provela u kulturi, te vjeruje da se identitet jedne države ne čuva samo zakonima i institucijama, već i knjigama koje pišemo, filmovima koje snimamo, predstavama koje igramo, jezikom kojim govorimo i vrijednostima koje ostavljamo generacijama koje dolaze.

“Kultura nije ukras jedne države. Ona je njeno pamćenje. Ona govori ko smo bili, ko smo danas i kakvi želimo da budemo.
Zato vjerujem da borba za evropsku Crnu Goru i borba za crnogorski identitet nisu dva različita puta. To je isti put. Evropa kojoj težimo nije prostor u kojem narodi zaboravljaju sebe. Naprotiv. Njena snaga je upravo u tome što čuva različite jezike, kulture, tradicije i identitete. Zato je očuvanje crnogorske kulture, našeg jezika, naše istorije i našeg državnog dostojanstva duboko evropska vrijednost”, kazala je Milošević.

Kako je naglasila odlučila je da kao nestranačka ličnost pružim podršku onima za koje vjeruje da mogu doprinijeti da Crna Gora bude demokratska, evropska i prije svega dostojanstvena.

“Kao neko ko dolazi iz svijeta kulture, želim javno da pružim svoju podršku Evropskom savezu. Ne zato što mislim da bilo koja politička organizacija ima sve odgovore, već zato što vjerujem da su evropske vrijednosti, građanska Crna Gora i očuvanje crnogorskog identiteta vrijednosti koje zaslužuju podršku”, kazala je Milošević.

Vuk Pejović, kazao je da dvije godine od rađanja ideje Evropskog saveza svi zajedno sa zadovoljstvom mogu reći da se ideja primila i nakalemila na ono što je građanska Crna Gora.

“I upravo ta građanska Crna Gora je danas jedina prava manjina u našoj državi, jedina istinska manjina koja nosi teret izuzetno teškog bremena da Crnu Goru izvede na pravi put”, istakao je Pejović.

Evropski savez je, kako je kazao, uspio da oživi ideju koja je nekad vukla Crnu Goru u teškim vremenima.

“Kao i kod svake velike ideje, glavni saveznik je vrijeme. A vrijeme je pokazalo da ideja raste brže nego sto je iko očekivao. U tradicionalno nestrpljivoj Crnoj Gori đe sve mora sad i odmah ideja o nadstranačkoj platformi zaživjela je brže nego što je iko očekivao. Ideja kao luka đe su dobrodošli svi koji nose Crnu Goru u srcu, đe nije potrebno klimati glavom da bi bio primljen, đe je slobodomosleći stav poželjan, luka koja prima sve one koji žele da ostave Crnu Goru ljepšu i bolju novim generacijama”, kazao je Pejović.

Evropski savez nastavlja da raste, okupljajući sve koji, kako kaže slogan ovogodišnjeg obilježavanja „Okupimo se oko Crne Gore”, vjeruju da se ozbiljne promjene mogu ostvariti jedino zajedničkim djelovanjem i da je okupljanje najbolji odgovor na političku polarizaciju koja predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju crnogorskog društva.

Standard

Nakon uručenog rješenja napustili su Crnu Goru

(FOTO) Otkazan boravak državljanima Rusije: Oduzeta sofisticirana oprema i računarski uređaji

Portal ET

Državljanima Rusije Aleksandru Solomotovu (38), Ivanu Korčaginu (26) i Andreju Iškininu (38) otkazan je boravak u Crnoj Gori jer su službenici granične policije kod njih pronšli veću količinu sofisticirane digitalne opreme i uređaja.

Prilikom njihovih kontrola pronađena je veća količina skupocjene sofisticirane digitalne i računarske opreme, za koju nijesu posjedovali dokumentaciju niti su mogla dati jasno objašnjenje o njenom porijeklu i namjeni.

– Imajući u vidu utvrđene okolnosti, koje su ukazivale na sumnju u svrhu i zakonitost boravka i korišćenja navedene opreme, inspektori za strance su, u skladu sa zakonom, ruskim državljanima donijeli rješenja o otkazu boravka. Nakon uručenja rješenja, lica su napustila teritoriju Crne Gore – navedeno je u saopštenju Uprave policije.

O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.

Iz Uprave policije poručuju da, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, preduzimaju dalje koordinisane mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti u vezi sa svrhom njihovog boravka, prenošenjem i namjerom korišćenja pronađene opreme, kao i razlozima njene upotrebe na teritoriji Crne Gore.

– O ishodu svih provjera javnost će biti blagovremeno obaviještena. Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost nastavljaju koordinisane aktivnosti usmjerene na zaštitu unutrašnje bezbjednosti, očuvanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta i blagovremeno preduzimanje zakonom propisanih mjera – zaključeno je u saopštenju.

Na teren izašli prije dva dana, tužilac naložio da se sa utvrđenim stanjem upozna nadležna građevinska inspekcija

UP o gradnji na ostrvu Sveti Nikola: Kriminalistički tehničar sačinio foto-elaborat, obaviješteno tužilaštvo u Kotoru

Crnogorski akademik smatra da to apsolutno nije korekno, ni prema istoriji Crne Gore, ni prema moralu građanske Crne Gore

Pulević: Promjena imena biblioteke atentat ne samo na Radosava Ljumovića, već na epohu antifašizma

Izvor: Antena M

Vraćanje optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića nije obična procesna epizoda, niti tehnička dorada jednog tužilačkog akta.

Standard

To je trenutak u kojem je sud, poslije skoro dva mjeseca razmatranja, otvorio najvažnije pitanje ovog predmeta – da li je SDT, nakon više mjeseci istrage, prethodnog izviđaja i javnog pritiska koji je pratio slučaj, uspio da u optužnici činjenično odredi ono što je od početka predstavljano kao ozbiljna krivičnopravna konstrukcija.

Odgovor Višeg suda, makar u ovoj fazi postupka, nije povoljan po tužilaštvo.

Optužnica je vraćena da bi se ispravili nedostaci. Ali ti nedostaci, prema obrazloženju suda, ne zvuče kao puka formalnost. Sud ukazuje na nedovoljnu određenost radnje izvršenja krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, na nedostatke koji se odnose na pojam koristi kao element krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, kao i na problem kod krivičnog djela odavanje tajnih podataka, jer se radi o djelu sa blanketnom dispozicijom, gdje se pojam podatka označenog stepenom tajnosti „interno“ mora vezati za poseban zakon.

Drugim riječima, sud nije rekao samo prepišite, dopunite, uredite. Sud je, u suštini, ukazao da u činjeničnom opisu optužnice nijesu dovoljno jasno postavljeni osnovni elementi krivičnih djela za koja se ljudi terete.

TRI DANA ZA ONO ŠTO NIJE URAĐENO MJESECIMA

Specijalno državno tužilaštvo sada ima rok od tri dana da podnese ispravljenu optužnicu i tu počinje suštinski problem ovog slučaja.

Ako su, kako ukazuju sagovornici Standarda, u predmetu postupala tri tužioca SDT-a, ako je prethodno vođen izviđaj bez zakonskog roka, ako je policija podnosila krivične prijave po nalogu tužilaca, ako je potom sprovedena višemjesečna istraga, nameće se pitanje – šta se realno može pronaći i činjenično popraviti za tri dana, ako nije utvrđeno u prethodnim mjesecima, pa i duže od godinu dana računajući izviđajni postupak?

Ovo pitanje nije političko već pitanje vladavine prava.

Jer optužnica nije medijsko saopštenje, konferencija za novinare, konstrukcija koja treba da ostavi utisak u javnosti. Optužnica mora da ima činjeničnu kičmu, ko je šta uradio, kada, kako, sa kim, sa kojom radnjom izvršenja, sa kojom koristi, kojim podatkom, kojim zakonom i kojom posljedicom.

Ako toga nema dovoljno u optužnici poslije istrage, onda rok od tri dana ne djeluje kao prostor za prikupljanje dokaza, već kao pokušaj da se već postojeća konstrukcija naknadno jezički spasi.

SUDSKA KONTROLA RASKLOPILA TUŽILAČKU KONSTRUKCIJU

Ročište za kontrolu optužnice pred vanraspravnim vijećem Višeg suda održano je 7. maja. Vijećem je predsjedavao sudija Zoran Radović, a članovi su bili Boris Savić i Vesna Kovačević.

Skoro dva mjeseca kasnije, vijeće je odlučilo da optužnicu vrati SDT-u na ispravku.

Ta vremenska distanca je važna. Sud nije reagovao impulsivno, niti preko noći. Optužnica je bila pod ozbiljnom kontrolom, a rezultat te kontrole je zaključak da postoje nedostaci u činjeničnom opisu krivičnih djela.

Posebno je važno što se nedostaci odnose na najteže tačke optužnice. Kod stvaranja kriminalne organizacije, sud traži određenost radnji izvršenja. Kod zloupotrebe službenog položaja, sud ukazuje na pojam koristi. Kod odavanja tajnih podataka, sud podsjeća da nije dovoljno samo napisati da je nešto tajni podatak, već se mora voditi računa o posebnom zakonu koji uređuje tajnost podataka.

To su temelji optužnice, a ako su temelji problematični, onda se ne radi o kozmetici.

OD OPTUŽNICE DO JAVNOG PROGONA

Ovaj predmet od početka nije živio samo u sudnici. Živio je u javnom prostoru, u naslovima, u političkim interpretacijama, u pokušajima da se pojedinci i čitave strukture unaprijed predstave kao dio kriminalne mreže.

Posebno problematičan segment je odnos prema pojedinim medijima, ali i prema dijelu političkih aktera koji su mjesecima targetirani i dovođeni u vezu sa kriminalom bez jasnog sudskog epiloga.

U javnosti se mjesecima stvarala atmosfera u kojoj su odabrani mediji, među njima Standard, Portal ETV, Antena M, Pobjeda, M portal i CDM, targetirani, dovođeni u vezu sa kriminalom ili predstavljani kao dio nekakvog nevidljivog mehanizma uticaja. Sličan obrazac primjenjivan je i prema pojedinim političarima, koji su kroz javne konstrukcije i političko-medijske interpretacije unaprijed gurani u zonu sumnje. Takav pristup je opasan, jer briše granicu između dokazivanja krivične odgovornosti i političko-medijskog obilježavanja.

U demokratskom društvu tužilaštvo ima pravo i obavezu da istražuje. Ali nema pravo da kroz neprecizne konstrukcije, posredne insinuacije ili ambijent sumnje pretvara medije i političke protivnike u kolateralnu štetu krivičnih predmeta.

Kada se novinari, redakcije, mediji ili političari guraju u kontekst kriminala bez jasnih dokaza, onda to više nije borba protiv kriminala. To je poruka svima koji nijesu dio poželjnog medijskog i političkog poretka da mogu biti označeni, disciplinovani i kompromitovani, a to je, za društvo koje se poziva na evropske standarde, ozbiljan alarm.

PRAVDA NE SMIJE BITI MEDIJSKA OPERACIJA

Najveća opasnost u ovakvim predmetima nije samo eventualno slaba optužnica. Još veća opasnost je kada se slaba optužnica nadomješta jakom medijskom kampanjom.

U takvom ambijentu, ljudi se prvo hapse u naslovima, zatim sude u komentarima, a tek onda dolaze pred sud. Javnost se priprema da vjeruje konstrukciji prije nego što vidi dokaze. A kada sud zatraži da se objasne osnovni elementi krivičnih djela, odjednom se pokaže da buka nije isto što i dokaz.

Upravo zato je odluka Višeg suda važna.

Ona ne znači da je predmet završen, niti da je bilo ko oslobođen. Ali znači da optužnica, ovakva kakva je bila dostavljena sudu, nije prošla prvu ozbiljnu sudsku provjeru bez ozbiljnih primjedbi.

To je činjenica koju više nije moguće prekriti saopštenjima, spinovima ili etiketama.

AKO POSTOJE DOKAZI, NEKA SE POKAŽU U OPTUŽNICI

SDT sada ima jednostavan zadatak, makar na papiru, da u roku od tri dana ispravi ono na šta je sud ukazao.

Ali suštinsko pitanje ostaje isto – da li se u tri dana mogu obezbijediti činjenični elementi koji, prema ocjeni suda, nijesu dovoljno određeni nakon višemjesečne istrage?

Ako postoje dokazi, oni moraju biti jasno opisani u optužnici. Ako postoji kriminalna organizacija, mora se znati koja je konkretna radnja izvršenja svakog okrivljenog. Ako postoji zloupotreba službenog položaja, mora se precizno objasniti korist. Ako postoji odavanje tajnih podataka, mora se tačno pokazati koji podatak, kojeg stepena tajnosti i u skladu sa kojim zakonom.

Bez toga, optužnica nije pravni akt koji vodi ka pravdi, već rizična konstrukcija koja može urušiti povjerenje u institucije.

A povjerenje u institucije ne ruši sud kada traži dokaze, već ruši tužilaštvo kada mjesecima gradi slučaj, a onda pred sudom mora da popravi osnovne elemente optužnice.

Ovaj slučaj više nije samo pitanje Mijajlovića, Spičanovića, Lazovića, Pavićevića, Nastić i Boškovića, već pitanje da li Crna Gora ima tužilaštvo koje optužuje dokazima ili atmosferom.

I pitanje da li se u ime borbe protiv kriminala može voditi progon ljudi, institucija i medija, pa tek naknadno tražiti pravni okvir za ono što je već unaprijed presuđeno u javnosti.