Home Blog Page 4751

E-novine: tamjan, ljudska prava i slobode, Prvi srpski pop o popisu stanovništva

53
Irinej sa decom

U saopštenju kojim podvučeno podseća „Srbin pravoslavne vere“, Irinej kaže i da se popis stanovništva „pominje i u Svetom pismu, upravo u vreme rođenja Gospoda Isusa Hrista, pokazujući da smo mi ljudi sa zemlje i zemaljski, a da je jedino Gospod Hristos sa neba”.

„Budimo ljudi, iako smo Srbi“, poručio je svojedobno dugosahranjivajući prvi među popovima Gojko Stojčević, u građanstvu poznatiji kao Pavle, a njegov je naslednik Irinej, na tom fonu, u ponedeljak je pozvao sve vernike da se na predstojećem popisu stanovništva koji u državama oko nas počinje 1. aprila izjasne kao Srbi pravoslavne vere. Bez njegove poslanice se, valjda, oni ne bi tako izjasnili, smatra, možda da s razlogom strahuju, ali valjalo je podsetiti; uostalom popis u regionu kojim bi trebalo da se izbroje oni novorođeni i oni koji su pretekli ratove Srpske pravoslavne crkve i njenih mehanizovanih i pešadijskih jedinica podržava i Evropska unija.

U dirljivom obraćanju pastvi Irinej je pozvao i „sve stanovnike“ da se odazovu popisu, poručivši da će oni time „ostvariti svoja osnovna ljudska prava i slobode”. Neodoljivo podsećajući na tragičnu činjenicu da je ta sintagma u samo jednoj srpskoj pesmi: „Na planini, na Jelici, sastali se svi četnici/Sastali se, pa govore, petokraku da obore/Petokraku, jer ne valja, ne da nama srpskog kralja/Ne da nama, mili rode, ljudska prava i slobode“.

U saopštenju kojim podvučeno izdaje uputstvo za izjašnjavanje „Srbin pravoslavne vere“, Irinej kaže i da se popis stanovništva „pominje i u Svetom pismu, upravo u vreme rođenja Gospoda Isusa Hrista, pokazujući da smo mi ljudi sa zemlje i zemaljski, a da je jedino Gospod Hristos sa neba”.

Nas to svečano zainteresova, tim pre što je ova popovska propoved ojačana i stavom po kojem, odazivajući se na ovaj popis stanovništva, i „verujući izvršavamo zapovest Hristovu da caru dajemo carevo, a božije Bogu”. Šta ćemo, nema cara, a bog ne postoji, iako postoje veronauka i popovski nameti za krštenja i opela. I za uputstva.

„Time pokazujemo da poštujemo zakone države u kojoj živimo, ali da prvenstveno brinemo o spasenju svoje duše, živeći u ljubavi prema Bogu i bližnjima”. U tom smislu, još jednom vas sve pozivamo da se odazovete predstojećem popisu stanovništva, čime ćete ostvariti svoja osnovna ljudska prava i slobode, i na taj način očuvati svoj verski, kulturni i nacionalni identitet koji je zagarantovan i članovima 9. i 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, zaunjkao je Irinej.

Kakva lekcija, ovo o Konvenciji – k’o da je pisao Jukom.

Spasi, dakle, dušu svoju i pristani, ‘ajd da vidim da se ogrešiš o Sveto pismo i njegova budalasta tumačenja.

Biće Srba više, čak do Ogulina i Virovitice, od Horgoša do Dragaša, a posebno će naciju da uzdignu veroispovest, nešto tamjana i Onaj odozgo.

Ljudska prava i slobode.

Knjiga je da se čita

0
hrvatska čitaonica "Ljudevit Gaj"

Bozo Vodopija, konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori

Božo Vodopija

U tivatskoj Donjoj Lastvi u utorak 29. marta otvorena je hrvatska čitaonica “Ljudevit Gaj”.

Čitaonica sa preko 3 hiljade knjiga smještena je u prizemlju Dux radija i projekat je  Hrvatske krovne zajednice Dux Croatorum.

Ovom aktivnošću, Hrvatska krovna zajednica uspješno je zaokružila još jednu dionicu dugogodišnje dobre saradnje sa raznim institucijama i pojedincima i u Republici Hrvatskoj i u Crnoj Gori  na prikupljanju književne građe, kazao je otvarajući čitaonicu Božo Vodopija, konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori.

“Ne treba ni govoriti kolika je važnost knjige u okviru brige za jezik kao ključnog činioca za očuvanje kulture i identiteta jednog naroda. Zadatak čitaonice je stvarati i jačati čitalačke navike djece i mladih, biti potpora doživotnom obrazovanju, podsticati kreativnost i svijest o kulturnom nasljeđu i gajiti multikulturalnost”, kazao je Vodopija.

Svečano otvaranje čitaonice je bilo u kafe galeriji “Mar-Mar” uz promociju knjige “Počast narodnim žrtvama” reprint izdanje, o kojoj su govorili književnik i istoričar Đuro Vidmarović iz Zagreba i magistar Miomir Abović iz Tivta.

Niko ne vodi računa o parapetnim zidovima

3

Fotografije su snimljene na putu Kotor-Njeguši, s tim što je ovo samo 5% od oštećenih parapeta.

Nema tog turiste koji je došao u Kotor, a da nije posjetio Njeguše i Lovćen, pa su se ovdašnji “dušebrižnici” pobrinuli da im obezbijede što bolji pogled na zaliv (koji svakoga ostavlja bez daha).

A da ne spominjemo lokalno stanovništvo koje tuda svakodnevno putuje.

Ovi parapeti su spasili brojne živote, ali nažalost njih izgleda nema ko da spasi.

Zločinci (mogu ih tako nazvati jer svojim činjenjem dovode u opasnost brojne živote) svakodnevno NESMETANO odnose kamen parapeta.

Ako ove fotografije ne uspiju da animiraju odgovorne službe, a Vi ih onda proslijedite turističkim agencijama da ih uvrste u “must see” ponudu naše turističke metropole!

S poštovanjem,

Marina Popović

Cattaro poražen od Šibenika

0

U okviru Triglav Jadranske lige Vaterpolisti Cattara u ponedjeljak 28. marta su u Kotoru poraženi u revanš meču od Šibenika 11:10.

Prvi duel u Šibeniku završen je nerješeno 8:8.

Time je Cattaro na 12. mjestu u ovom regionalnom takmičenju.

Portal za mlade – “Web savjetovalište”

0

Snežana Stevović

Snežana Stevović

Kotorska Kancelarija za prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja u partnerstvu sa NVO “Kompas”-centrom za informisanje i savjetovanje mladih, realizuje projekat pod nazivom “Web savjetovalište za mlade”.

Cilj ovog projekta je unaprijeđivanje kvaliteta profesionalnog i vršnjačkog savjetovanja kreiranjem ovog sajta koji pruža informacije iz oblasti bolesti zavisnosti, psihoaktivnih supstanci i zdravih stilova života.

Ovakav sajt je jedinstvena vrsta prezentacije na ovim prostorima na kome će se osim on lajn pričaonice naći i linkovi pod nazivom “Vršnjaonica”, “Obrazovanje”, “Volontiranje”, “Infoteka”, “Bezbijednost”, “Zdravlje”, kaže za Skala radio Snežana Stevović, sociološkinja u opštinskoj kancelariji.

Naša stvarnost rukopisom Luke Lagatora

0

sa otvaranja izložbe

sa otvaranja izložbe

Izložba karikatura proslavljenog crnogorskog karikaturiste i slikara Luke Lagatora otvorena je u ponedjeljak 28. marta u galeriji  Kulturnog centra “Nikola Đurković” i trajaće narednih deset dana.

“Njegovo izuzetno stvaralaštvo jasno upozorava kreatore današnje stvarnosti na jedan osoben način, nastojeći da probudi osjećaj odgovornosti upravo kod onih koji umiju da čitaju njegov rukopis. Priča Lagatora je pitka, ali oštra satira sa punom misaonom refleksijom koja se možda ne dopada uvijek onome kome je namijenjena, ali zato sigurno, možda upravo zbog toga postiže svoj puni smisao. Luka Lagator je buntovnik po prirodi stvaranja, eksplozivan u izrazu, blag u tumačenju. Kao da sve to što je stvorio i nije njegovo, a on je eto sasvim slučajno tu na poprištu stvaranja”, kazala je između ostalog Marija Ćatović gradonačelnica Kotora, otvarajući ovu izložbu.

U ime organizatora Matice Crnogorske umjetnika i posjetioce pozdravio je Slavko Mandić, predsjednik ogranka Matice crnogorske u Kotoru.

Lagator je do sada je imao 21. samostalnu izložbu slika u zemlji i inostranstvu i 16 samostalnih izložbi karikature.

Učestvovao je na preko 200 zajedničkih izložbi slika i 379 zajedničkih izložbi karikature širom svijeta.

Snimio je dva kratka umjetnička filma: “Sizifov put” i “Sizifov trud”.

Autor je prve knjige stripa u Crnoj Gori “S-LIČNO”, knjige “YU RJEŠENJE” i knjige nagrađenih i selektovanih radova u izdanju “Pobjede”.

U raznim listovima i časopisima, u zemlji i inostranstvu, objavio je blizu 5.000 karikatura.

Dva puta je proglašavan za KARIKATURISTU GODINE u Jugoslaviji.

Lagator je dobio veliki broj nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu: RED MAN – Peking, ZLATNI PJER – Beograd i KLASOVO MAJSTORSKO PERO – Kruševac.

Do 2010. godine dobio je ukupno 62 nagrade i priznanja, od kojih 49 u internacionalnoj konkurenciji.

Dobitnik je Trinaestojulske nagrade.

Luka Kotor definitivno luka od nacionalnog značaja

5
Luka Kotor

Mladen Lučić

Mladen Lučić

Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i pomorstva Vlada je usvojila Odluku o određivanju luka prema značaju, kojom se određuju luke od nacionalnog i luke od lokalnog značaja.

Uviđajući značaj razvoja lučkog sektora kroz promociju Crne Gore, kao alternativne turističke destinacije, za luke od nacionalnog značaja proglašene su: Trgovačka luka Bar, Luka nautičkog turizma-marina Bar, Trgovačka luka Kotor, Brodogradilišna luka Bijela i Ribarska luka Njivice.

Za luke od lokalnog značaja određene su: Luka Budva, Luka Tivat-Porto Montenegro, Luka Tivat-Kalimanj, Luka Risan, Luka Zelenika i Luka Herceg Novi.

Koliko će status nacionalne luke Kotor uticati na njen razvoj u punom i pravom smislu riječi pitali smo Mladena Lučića, direktora Lučke uprave Crne Gore.

Lučić je kazao da je nacionalni status kotorske luke primamljiviji za stranog partnera, da je to je državni projekat koji daje svoje garancije i sigurnost.

Stoga se u Lučkoj upravi nadaju da će i kotorska Luka ići tim putem kako bi postigla pun kapacitet razvoja.

Na pitanje Skala radija oko nadležnosti, Lučić je kazao da će Lučka uprava voditi brigu o nacionalnim, a Morsko dobro i lokalna samouprava o lokalnim lukama.

Lučka uprava vodi nadzor nad nacionalnim lukama i brinuće o njihovoj rekonstrukciji, izgradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti, zatim odobrava tarife na osnovu maksimalno utvrđenih cijena.

TOP 25 domaća/ex-domaća lista

0

Gibonni

TOP 25 BR.25 – BR.20

poslušaj pregled od br.25 do br.20

TOP 25 BR.20 – BR.15

poslušaj pregled od br.20 do br.15

TOP 25 BR.15 – BR.10

poslušaj pregled od br.15 do br.10

TOP 25 BR.10 – BR.05

poslušaj pregled od br.10 do br.05

TOP 25 BR.05 – BR.01

poslušaj pregled od br.05 do br.01

aktuelna lista br. 12
28. 03  – 02. 04. 2011.


25./—/ Nuclear Mama – Voda nosi nas

24./—/ Paula Jusić – Karneval

23./19/ Kim Verson & Zorica Kondža – Svaka priča ima dvije strane

22./—/ Prva Liga – Miruj srce miruj

21./12/ Željko Joksimović – Dođi sutra

20./25/ Vinko Brautović – Najdraža maškara moja

19./15/ Jinx – Na zub su me uzeli mama

18./23/ Danijela Martinović – Živim da živim

17./22/ Klapa Cambi – Nasukan

16./16/ Željko Samardžić – U ime ljubavi

15./21/ Sebastijan Vukosavić – Karnevali

14./18/ Boris Novković – Via ljubav

13./13/ Lidija Bačić – Daj da noćas poludimo

12./10/ Crvena Jabuka – Ukrast ću ti snove

11./07/ Oliver Dragojević – Izgubljena rič

10./14/ Saša Kovačević & Nikola Pišek – Idemo do mene

09./09/ Aleksandra Radović – U inat prošlosti

08./11/ Jasmin Stavros – Rastanimo se

07./05/ Sergej Ćetković – Da l’ me oči varaju

06./03/ Nina Badrić, Karolina Gočeva, Aleksandra Radović & Maja Sarr –

Moj je život moja pjesma

05./08/ Klapa Sv. Florijan – Osta san čovik

04./06/ Nina Badrić – Moje oči pune ljubavi

03./01/ Vanna – Sjaj

02./04/ Jelena Rozga – Karantena

01./02/ Gibonni – Čemu se nadaš srce moje

TOP 25 domaća/ex-domaća lista
ponedjeljak – petak u 09.30; 18.10 i u 23.00 h.

ponedjeljak br.25 – br.20
utorak br.20 – br.15
srijeda br.15 – br.10
četvrtak br.10 – br.05
petak br.05 – br.01

Uređuje i vodi: Brane Knezović

glasajte i predložite:
e-mail [email protected]

Mladi vaterpolisti Primorca ponovo prvi

3
Olimpijske nade 1992. god. (foto R. Milić)

Na vaterpolo turniru Olimpijskih nada za 1992. godište, koji je minulog vikenda igran u Kotoru, mladi vaterpolisti Primorca trenera Dragana Matanovića zauzeli su prvo mjesto.

Druga je bila ekipa hercegnovskog Jadrana, treća ekipa dubrovačkog Juga, a četvrta je bila Budva.

Na vaterpolo turniru Olimpijskih nada za 1997. godište, koji je minulog vikenda igran u Herceg Novom, mladi vaterpolisti Primorca trenera Mlađana Tujkovića takođe su zauzeli su prvo mjesto.

sa turnira Olimpijske nade 1997. god.

U susret popisu stanovništva

6
Vido Drašković

Vido Drašković

Vido Drašković

Ovih dana u Kotoru je u toku je obuka za 171 popisivača i njihove rezerve na pet punktova u susret popisu stanovništva koji počinje 1. aprila.

Instruktori su upoznali popisivače sa time koga i što popisuju i pokazali im formulare koji se trebaju ispuniti uz probne popise članova familija budućih popisivača.

U ponedjeljak 28. i utorak 29. marta nastavlja se instruktaža, ukazuje se na greške koje su otkrivene na popisnim listama, nakon čega će svi popisivači dobiti testove koje treba da popune, objašnjava za Skla radio Vido Drašković, član Opštinske popisne komisije.

U utorak će se znati rezultati testova i biće poznati popisivači koji će moći izvršiti kvalitetan popis stanovništva u kotorskoj opštini.

Formulari za popis su složeni i opširni i prilagođeni za elektronsku upotrebu u statistici, kaže Drašković.

U formularima se popisuju svi građani Crne Gore, odnosno državljani, zatim građani bez državljanstva koji su više od godinu na teritoriji kotorske opštine, kao i građani koji imaju i drugo državljanstvo.

Popisuju se svi stanovnici koji žive u stanovima i kućama, a i oni koji žive na otvorenom prostoru, kazao je Drašković.