Na konferenciji za novinare u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor predstavljeni su zaključci radionice procesa dorade Menadžment plana područja svjetske baštine Kotora, na kojoj su tretirane najznačajnije teme bitne za njegov završetak.
Menadžement plan je najvažniji instrument za upravljane kulturnim dobrom, a na radionici su razmatrani prijedlozi vezani za zaštićenu okolinu, kontakt zonu, kao i definisanje strateških prioriteta menadžment plana, čulo se na konferenciji.
Boka Kotorska treba da se posmatra kao integralni kulturni pejzaž, a prostorni plan bi trebao da pomiri čitavo kulturno bogatstvo Boke i to, prije svega sredstvima pravne zaštite, kazao je Todor Krstev ekspert UNESCO-a i ICOMOS-a.
Nedostaje bolja koordinacija Ministarstava turizma i kulture, opština, regionalnih institucija i nevladinog sektora kako bi se na adekvatan način zaštitilo kulturno dobro, ali i obezbijedio održivi razvoj.
Krstev smatra da je na ovom području trenutno području kontradiktornih interesa koji su direktno protiv jedinstvenih kulturnih vrijednosti.
Primjećen je pretjeran rast urbanizacije i ekspanzija turizma što su glavne prepreke za Menadžment plan.
Zato je važno da se predvidi turistička perspektiva Boke, kao i specifičnost njenog turističkog proizvoda.
Na naše pitanje, kako pomiriti kulturni i prirodni pejzaž sa zahtjevima savremenog života, konkretno, imaju li eksperti rješenje za problem saobraćaja u Kotoru, Krstev je odgovorio da je on protiv zaobilaznice koja bi uništila bogatstvo ovog regiona.
Nemajući konkretan prijedlog rješavanja saobraćaja kroz Kotor, koji je, naročito ljeti posebno izražen i predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju turizma, profesor Krstev je predložio kao moguće rješenje saobraćaj morskim putem.
Kako, to nikome nije bilo jasno!
Radionicu su organizovali Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor i NVO “Expeditio”.
Anonimno pismo sa prijetećom sadržinom stiglo je u četvrtak 5. maja na ruke vd načelnice kotorske komunalne policije Vesne Balandžić.
U pismu koje je rukom pisano, kako Skala radio saznaje iz svojih izvora, izneseno je više uvreda na račun ličnosti vd načelnice Balandžić, ali ono što zabrinjava je direktna prijetnja kojom se načelnici kotorske komunalne policije stavlja do znanja da joj je čak i život ugrožen.
U pismu se načelnici imperativno naređuje da se ne primiče objektima i ostavlja joj se rok do 1. jula da se se iseli iz Kotora.
Izvor Skala radija kaže da je ovo drugo prijeteće pismo u posljednjih nekoliko dana sa sličnom sadržinom, ali da se iz drugog vidi namjera fizičkog ugrožavanja načelnice kotorske komunalne policije.
Sa anonimnim prijetnjama upoznata je kotorska ispostava policije koja, kako smo čuli, radi poslove iz svoje nadležnosti kako bi osvijetlila ovaj nemio događaj.
Riječju i slikom u crkvi Sv Duha u Kotoru na promociji knjige u izdanju Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora pod nazivom “Slikom kroz prošlost Boka Kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama od 1890. do 1940.”
Autori ove knjige su Dario Musić i Miroslav Ulčar.
Kada se gledaju fotografije, pa i one iz neposredne prošlosti, ne može se oteti sjeti, a kolika je tek sjeta neke stare Bokeljke ili Bokelja koji će u nekom kraju dalekog svijeta dobiti ovu knjigu i vratiti se u daleku prošlost, kazao je dr Ivan Ilić.
“Jedan od osnovih zadataka našega društva je upravo njegovanje i čuvanje od zaborava bogate kulturne i povijesne baštine i običaja, zato neka ova knjiga bude podsticaj drugima, da na sličan način otrgnu od zaborava neke detalje našeg ranijeg života i kulture”, rekao je dr Ilić.
Dr Milenko Pasinović je kazao da ova knjiga ne treba samo da se nađe u rukama zainteresovanih čitalaca odnosno ljubitelja fotografije uz nostalgiju koju one izazivaju, već ona sadrži i poruku i stručnjacima iz oblasti planiranja, korišćenja i zaštite prostora.
Jedan od autora knjige, Dario Musić kazao je da je namjera autora da se prikaže značaj mjesta ili kraja u istoriji Boke i Crnogorskog primorja.
Na poziv predstavnika Ministarstva prosvjete Austrije, delegacija Osnovne škole “Savo Ilić” iz Dobrote, otputovaće u Beograd, 12. maja, gdje će učestvovati u projektu “Gradim, dakle postojim” a u okviru glavnog projekta “Kultura bez granica”.
Cilj projekta je da poveže škole istočne i jugoistočne Evrope i formira mrežu škola za buduću dobru saradnju.
U ovaj projekat uključeni su predstavnici Austrije, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Delegaciju Osnovne škole “Savo Ilić” predvodi direktor, Nebojša Kuč.
Obraćam Vam se povodom najnovijih pritisaka i iznošenja falsifikata protiv g-djice Jelene Orović i mene od strane opštine Kotor.(reagovanje Opštine Kotor objavljeno na sajtu Skala Radija ).Što se tiče mene ja sam za proteklu deceniju navikao na to,ali mi je veoma krivo i žao što napadaju Atlas TV i urednicu Orović,koja je korektno i istinito iznijela podatke o mojoj firmi,a na osnovu priložene dokumentacije,iza kojih, podvlačim, stojim odgovorno. Naime,u samom početku spominje se naše prvo obraćanje preko Atlas televizije sa konferencije Unije poslodavaca Crne Gore,i navodi da nije pisalo da je iznajmljeni termin,što nije tačno.
Odmah zatim iznose klevetu protiv g-djice Orović, da je plaćena za iznošenje kleveta i laži,što je ustvari kleveta par exelans.
G-djica Orović sigurno zna kako će reagovati na sve ove klevete i neistine u čemu ima svu našu potrebnu pomoć i podršku a mi ćemo sigurno reagovati i neko će morati snositi posljedice za sve izgovorene i napisane laži,klevete,posebno «podmićivanja”koja se pominju.
Zamjeraju što je rečeno da je PC Riviera najveći centar ove vrste u Crnoj Gori,pa neka mi nađu veći na Balkanu,sa 5600 paletnih mesta za euro palete.Uostalom kolika smo firma može se svako uveriti i preko našeg sajta www.pcriviera.com
Zatim spominju broj zaposlenih,a u našem intervjuu smo jasno prezentirali da je PC Riviera poslovni centar i da radi na bazi retail space arangmenta.Nekoliko miliona evra ulaganja u renoviranje oronulih 15000 kvadrata objekata i na taj način omogućavanje dobrih uslova za dovođenje dvadesetak firmi iz Crne Gore i regiona i omogućavanje dobrih uslova za rad i više od stotinu ljudi,sve to opštini Kotor nije dovoljno.Pa svako zna da i shoping mol “Delta Citty”,na čijem su otvaranju bili vodeći političari iz zemlje i regiona,u kojem radi nekoliko stotina ljudi, ne plaća Mišković direktno,nego kroz disperziju radnih mjesta.
Uostalom opština Kotor se bavi u ovom ataku sa svime osim sa pravnim činjenicama i sa jasnim argumentima i presudama koje su jasno zumirane da je i djetetu jasno o čemu se radi.Ni ja u emisiji se nisam bavio njima,nego mojim problemima,a koje su mi oni nametnuli.Za sve što sam rekao u emisiji stojim iza toga i imam dokumentaciju,a šta bi bilo da sam se još bavio i njima,njihovim malverzacijama i »propustima»? Onda spominju još i da smo čim smo kupili firmu podelili otkaze,što nije tačno,jer 3 godine smo držali ljude na platama i plaćali poreze i doprinose na njih,što po Ugovoru nismo bili u obavezi,i ti ljudi su primali plate I bili u radnom iako nisu radili u vrijeme dok su se remontovale i osposobljavale za rad mašine , sve dok Draško Kovač tadašnji direktor nije napravio štetu od nekoliko stotina hiljada evra,što mi daje za pravo da mislim da je i namjerno,jer celo vreme šuruje sa opštinom Kotor od početka i on je i sada direktor a.d.Riviere,koja je dobila Škaljare.
Osuđuje se g-djica Orović što je rekla da nam kradu dragocjeno vrijeme za ulaganje a vrijeme je sada zaista najoskudnije.Pa naravno da je za jednog biznismena vrijeme dragocjeno.Pa to Vam je kao da kupite najmoderniju televiziju,a neko Vam blokira repetitor.Svakom je jasno da za biznismena nema ništa gore nego kada kapital stoji i ne okreće se.A pogotovo više milionski kapital,koji stoji jednu celu deceniju.Naš italijanski partner Karlo Diomede je takodje izrazio svoje čudjenje na sve što se dešava a ujedno i žaljenje što on kao veliki biznismen neće moći čekati još cijelu vječnost dok pravda koja je na našoj strani ne izadje na vidjelo,za njega je vrijeme zaista dragocjeno!
Zatim se zamera g-djici Orović što se čudi svemu ovome,pa ovo i jeste za čuđenje.
Moram da spomenem da je jučerašnjem pripremnom ročištu prisustvovao i konzul Republike Srbije u Podgorici uz saglasnost sudije Sveta Stanišića koji je vodio ročište,a Opština Kotor je ovo preko Radio Skale tendenciozno i zlonamjerno prikazala kao pritisak Ambasade Srbije na Osnovni sud u Kotoru.Ovo posmatramo kao pokušaj administracije Opštine Kotor koja nema pravnih argumenata,da ovo pitanje prebaci na neko drugo polje,u ovom slučaju političko,što je još besmislenije,jer je nas osim poslovnog interesa u Crnu Goru dovelo i naše porijeklo i neizmjerna odanost našoj Crnoj Gori.Tim prije će taj pokušaj biti besmisleniji i za nas interesantnija reakcija kada dodje konzul ili ambasador Italije da vide što to smeta opštinskoj administraciji da njihova velika korporacija iz Pulje unese svoj kapital u Crnu Goru. Gospodin konzul je iznio isti stav kao i sve najveće institucije u zemlji,počevši od Premijera, Osnovnog,Višeg i Vrhovnog suda,vodećih privrednika kao i javnosti da smo u pravu i da za svaku izgovorenu riječ imamo dokumentaciju,i iznio je svoje zgražavanje a u cilju zaštite svojih državljana.Na osnovu svega proizilazi da samo Gradonačelnica Ćatović nema takvo mišljenje,da sve ove institucije i pojedinci nisu u pravu,nego samo ona,a jako bismo voljeli da se suočimo sa Gradonačelnicom i da nam dokaže koliko je radnih mjesta u Kotoru otvorila i koliko ljudi iz Kotora je za njenog mandata dobilo posao, stoji u saopštenju koje je potpisao izvršni direktor Alen Kovačević.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da se na Svetom Stefanu rekonstruiše crkva Svete Gospođe iz 15. vijeka i zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da, na osnovu rješenja za rekonstrukciju crkve Svete Gospođe, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, korišćenjem tradicionalnih tehnika, zanata i materijala, uz prethodno dobijenu pismenu saglasnost za taj projekat od zakupca “Svetog Stefana”, izda građevinsku dozvolu najkasnije do 1. oktobra.
Navodeći da će se za rekonstrukciju crkve Svete Gospođe, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, koristiti tradicionalna tehnika, zanati i material, ministar Sekulić je nagovojestio, iako jasno nije kazao da će se dosadašnja bespravna gradnja srušiti kako bi se po standardima struke mogla rekonstruisati crkva Svete Gospođe.
Vlada je odluku donijela na osnovu informacije Komisije koju je formirala u vezi sa crkvom na Svetom Stefanu.
Komisija je, kazao je Sekulić, na osnova uvida u arhivsku i fotodokumentaciju, došla do podataka koji ukazuju na viševjekovno postojanje srednjevjekovnog sakralnog objekta crkve Svete Gospođe na Svetom Stefanu, čije ostatke predstavlja manji pravougaoni oltarski prostor otkriven tokom arheološkog istraživanja, što je uputilo u smjeru predlaganja mogućnosti rekonstrukcije tog srednjovjekovnog sakralnog objekta, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
Komisija zbog ograničenog vremena nije mogla da sprovede slojevita arhivska istraživanja, pa je neophodno da to učine nadležni organi koji će biti zaduženi za sprovođenje daljih mjera na implementaciji te aktivnosti.
Sekulić je kazao da je Vlada, na osnovu informacije Komisije, zadužila Republički zavod za zaštitu spomenika kulture da nastavi istraživanje i da do 1. septembra, na osnovu prikupljene dokumentacije, predloži cjelovito rješenje za rekonstrukciju crkve Svete Gospođe iz 15. vijeka, kao objekta sa prepoznatljivim kulturnim vrijednostima.
Vlada je zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da, prije otvaranja “Svetog Stefana”, zajedno sa Hotelskom grupom “Budvanska Rivijera” i zakupcima Hotela, izvrši sve neophodne pripremne radove, kako bi nakon glavne turističke sezone počela rekonstrukcija crkve Svete Gospođe, navodi se u zaključcima Vlade.
Sekulić je, na insistiranje novinara da kaže da li će se rušiti bespravno podignuti objekat na Svetom stefanu odgovorio: “Očito da nijeste pažljivo slušali, pročitaću ponovo”, što je i uradio.
Kazao je da su zaključci Vlade jasni i potpuno u skladu sa zakonitosti čitavog postupka, kao i da očekuje da će ministri iz Socijademokratske partije prisustvovati sljedećoj sjednici Vlade.
Predstavnici Vlade nijesu razgovarali sa mještanima, ali smatra da je činjenica da će se obnoviti sakralni objekat prihvatljivo rješenje i za njih, i da ne bi trebalo da bude problema.
Vjerovatno i neće jer se saopštenjem oglasila Srpska pravoislavna crkva koja je izrazila zadovoljstvo današnjom odlukom Vlade Crne Gore.
Nije jasno što SPC naglašava da je za potrebe najnovije planirane obnove projekat već izrađen i da Mitropolija izražava nadu da će ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma uzeti u obzir pri izradi konačnog projekta za obnovu crkve Svete Gospođe, kada je minister Sekulić jasno kazao da je to posao Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore?
Stađun je od vapora da vam spjegamo po naški ma i “vaški” jer se ne mogu čudu načuditi kako i zašto jezik iz naroda ovdašnjeg, nekome može da smeta.
Pa čak ima i onih koji bi ugasili bokeljski govor prepun šuga i romanizama, prelijepih riječi, izraza i mudrosti narodnih koje bi svako civilizovano društvo čuvalo i njegovalo kao dragulj u škatulici od slonove kosti.
Pa ipak, kao kost u grlu, smeta nekima koji istina skriveni iza nadimaka i šovinističkih strasti napadaju koliko mogu, ali slaba je to i u prazno paljba.
Jezik je dragi naši pečat sredine, on nas razlikuje od ostalih, po jeziku smo prepoznatljivi, on je naš identitet.
Bokeljski, izvorni, autohtoni govor je matrica, živi tok iz naroda i u Boki je proizvod različitih civilizacija koje su se smjenjivale na ovom komadiću mora i krša.
U govoru ovoga kraja preovladavaju italizmi na mnogim mjestima i iskrivljeni, ali su kao takvi ostali u narodu i upotrebljavaju se u oblicima često nepravilnim kao i u padežima, primjer “na pjenu od mora”.
Kada recimo u Kotoru kažete “ke nova” svi znaju da je to pitanje i odgovor i pozdrav tradicionalni, po kotorski.
Skala radio baš želi da, đe god je to moguće u slobodnijem govoru, najave, kopče, emisije tipa “Stare ure”, “Skalinima kulture” zadrži od blaga jezičkog.
Želimo da kada se dođe u ovaj naš mali grad sa puno duše i uključi radio, posebno da furešti, odmah po muzici i jeziku znaju đe su, da su na moru, u gradu u kome građani drže do svog i sebe, jezikom kojim se zbori vjekovima i zboriće se.
Jezik, govor lokalni je čak pitanje karaktera, ako se zaboravlja svoj i lako prima tuđi, kao nešto bolje, ljepše, intelektualnije, učenije.
Skala njeguje izvornu riječ pa vam dragi došljaci (na pojedince isključivo mislim) bilo pravo ili ne.
Interesantno je da baš furešti, intelektualci i oni koji razumiju o čemu govorimo i kako govorimo i te kako pozdravljaju naš cilj.
Oni čak žale i hoće da nauče i prime bokeljski govor kao specifičnost i dezert, a naši pametnjakovići (opet na pojednince mislim) što su popili svu pamet ovoga svijeta, kritikuju, čak i vrijeđaju, ali nas ne gase, pišu komentare u našim rubrikama za komentar koje Skala pušta bez cenzure.
Preporučujemo knjige “Romanizmi u jugoistočnom dijelu Boke Kotorske” i “Romanizmi Paštrovića i Budve” autorke Vesne Lipovac–Radulović.
U kotorskom Institutu za biologiju mora u toku je pregled ribarskih brodova, čamaca i njihovih alata, kako bi se ribari na zakonit način brže i bolje organizovali i registrovali svoju djelatnost.
Rok za ove aktivnosti je produžen do 16. maja kada će se dobiti kompletan uvid u broj ribarskih brodova, čamaca i alata, kazao je za Skala radio Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.
Krajem maja, do kada će i resorno ministarstvo obaviti svoj posao, znaće se kompletno stanje iz ove oblasti na Crnogorskom primorju, kaže on.
U kotorski Institut ribari dolaze ovih dana i prijavljuju svoje čamce i alate uz savjete, rekao je Joksimović.
Ono što slijedi dalje je doprinos Ministarstva u dodjeli goriva ribarima, koja je najbitnija stavka u trošku njihovih aktivnosti.
Joksimović je najavio i 35. sesiju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja će se od 9.do 14. maja održati u Rimu.
U crnogorskoj delegaciji biće predstavinici Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj i kotorskog Instituta za biologiju mora.
Ovaj skup predstavlja krunu svih aktivnosti dosadašnjih podkomiteta i naučnih komiteta za ribarstvo Mediterana, na kome će se usvojiti svi prijedlozi i zaključci dosadašnjih skupova i proslijediti Direktoratu za ribarstvo Evropske komisije u Briselu, objašnjava Joksimović.
Generalni zaključak je da se mora posvetiti mnogo veća pažnja očuvanju resursa, uz preporuku da se smanji ribarska flota od 10 -15 odsto.
Takođe, će se morati povećati oka na krajevima kočarskih mreža na 3 centimetra, mjereno od čvora do čvora.
Ova veličina oka će propustiti male, nedorasle ribe koje će se moći bar jednom izmrijestiti i pomoći obnavljanju prije svega ekonomski važnih vrsta riba u Mediteranu.
Ukoliko se ne primijeni ovaj mehanizam, a tendencija je veliki izlov ribe, bićemo u velikom problemu, kazao je Joksimović.
Elegantni kruzer “Armonia” MSC – Mediteran šiping kompanije dužine 252 metra jutros je uplovio u kotorski zaliv sa blizu 1800 putnika i preko 700 članova posade.
Brod ima dva vanjska bazena, pozorišnu dvoranu, kabare i kazino, fitnes i spa centre, restorane, luksuzne barove i apartmane sa privatnim balkonima, dječiju igraonicu, salone ljepote.
Na “Arminiji” je i veliki broj crnogorskih pomoraca.
Za vrijeme nautičke sezone koja traje gotovo do decembra, kotorsku luku ovaj kruzer uplovljava četvrtkom i zadržava se do 13 sati, a potom nastavlja plovidbu za Veneciju.
Vaterpolisti Budve u srijedu 4. maja pobijedili su dubrovački Jug na svom bazenu rezultatom 9 : 7.
Bilo je to posljednje kolo četvrfinalne grupe A.
Budvani su zauzeli drugo mjesto i tako izborili plasman među četiri najbolja tima Evrope.
Pobjeda je potpuno zaslužena iako je Jug prije utakmice važio za favorita.
Jug je u finale elitnog takmičenja vodio i neriješen rezultat.
Podsjetimo se da je kotorski Primorac oba puta bio učesnik fajnl-fora i da se okitio titulom prvaka Evrope.
Protivnik Budve biće čuveni Pro Reko 1. juna u Rimu.
Ostaje da se nadamo još jednom iznenađenju koje će nam budvani prirediti. Zašto ne.
Hercegnovski Jadran nije uspio u Beogradu.
Partizan je pobijedio ubjedljivo rezultatom 14:8 (5:2, 3:2, 4:3, 2:1), u posljednjem 6. kolu A četvrtfinalne grupe Eurolige.
Partizan je ranije obezbijedio učešće na završnom turniru, a takmičenje je završio sa maksimalnim učinkom u grupi u konkurenciji dubrovačkog Juga, Budve i Jadrana.
