Ribari do registracije po zakonu

2

Aleksandar Joksimović

Aleksandar Joksimović

U kotorskom Institutu za biologiju mora u toku je pregled ribarskih brodova, čamaca i njihovih alata, kako bi se ribari na zakonit način brže i bolje organizovali i registrovali svoju djelatnost.

Rok za ove aktivnosti je produžen do 16. maja kada će se dobiti kompletan uvid u broj ribarskih brodova, čamaca i alata, kazao je za Skala radio Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.

Krajem maja, do kada će i resorno ministarstvo obaviti svoj posao, znaće se kompletno stanje iz ove oblasti na Crnogorskom primorju, kaže on.

U kotorski Institut ribari dolaze ovih dana i prijavljuju svoje čamce i alate uz savjete, rekao je Joksimović.

Ono što slijedi dalje je doprinos Ministarstva u dodjeli goriva ribarima, koja je najbitnija stavka u trošku njihovih aktivnosti.

Joksimović je najavio i 35. sesiju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja će se od 9.do 14. maja održati u Rimu.

U crnogorskoj delegaciji biće predstavinici Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj i kotorskog Instituta za biologiju mora.

Ovaj skup predstavlja krunu svih aktivnosti dosadašnjih podkomiteta i naučnih komiteta za ribarstvo Mediterana, na kome će se usvojiti svi prijedlozi i zaključci dosadašnjih skupova i proslijediti Direktoratu za ribarstvo Evropske komisije u Briselu, objašnjava Joksimović.

Generalni zaključak je da se mora posvetiti mnogo veća pažnja očuvanju resursa, uz preporuku da se smanji ribarska flota od 10 -15 odsto.

Takođe, će se morati povećati oka na krajevima kočarskih mreža na 3 centimetra, mjereno od čvora do čvora.

Ova veličina oka će propustiti male, nedorasle ribe koje će se moći bar jednom izmrijestiti i pomoći obnavljanju prije svega ekonomski važnih vrsta riba u Mediteranu.

Ukoliko se ne primijeni ovaj mehanizam, a tendencija je veliki izlov ribe, bićemo u velikom problemu, kazao je Joksimović.

2 KOMENTARI

  1. ee moj Tonko,haos je tih godina bio pa i ne cudi sto su se neke vrste riba skoro istrijebile…
    ovo je dobar potez,ali ima i svojih mana…kao sto je cijena svih tih silnih registracija itd…
    ako ispostuju obecano sve ce ovo lijepo da se zavrsi…pozdrav!

  2. Moram postaviti komentar na ovaj tekst!!!
    Aktivno sam se bavio kocarskim ribolovom od 1987 do 2004. Kocario sam cijelim crnogorskim primorjem i hrvatskim do palagruze, i Splita. Poznati su mi svi tereni i rote. Sad malo o zastiti mladji! Zar nije donesen (nekoliko puta) zakon o oku na mrezi? Koliko ja pamtim, jeste i to prvi put 1988. pa 1991, pa ponovo 1993 i tako redom. Moje kocarice, na kojima sam vrsio poslove Skipera (zapovjednika), koristile su mreze tipa San Benedeto, sa propisanom velicinom oka, po zakonima Italije i Crne Gore (tada SFR i SR Jugoslavije). Koliko sam tada znao, a znao sam sve, ostali brodovi kocarice su koristili nezakonite mreze koce. Juzni Jadran, firma iz Kotora je imala u svom sastavu tri ribarska broda i to: Goricu, Mogrena i Traste. Pored spomenutih brodova, jos su ˝radile˝ u nasim vodama i italijanske ribarice: Emanuelle de Giosa i Bacone, uz dva ribarska broda iz SR Hrvatske, Tajfun i Oslic. Samo italijanske ribarice, zajedno sa Mogrenom su imale ispravne, to jest propisane zakonom mreze. Ostali su koristili neregularne. Sad pitam: -Ko je tada (a znam i ko je bio inspektor za lov i ribolov) vrsio nadgledanje ribarskog alata i po kojim propisima? Tvrdim: NIKO!!!
    Vjerujem, da ce se nakon ˝ludih godina˝ , napokon srediti stanje u nasem ribarstvu.
    Pozdrav i podrska.
    Anton Toni Petricevic

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].