Poznati crnogorski muzičar Božo Bulatović predstavio je spot za pjesmu “Ana”.
Ova pjesma se nalazi na Božovom albumu “Adresar ljubavi” koji je objavljen 2010. godine , a nakon “Ane” uslijediće i ekranizacija pjesme “Izdala me ti” sa istog albuma.
Ovu popularnu pjesmu često možete čuti i sa talasa Skala radija, a kroz našu top listu s kraja prethodne godine došla je do samog vrha.
Predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore Srđan Kovačević najavio je da će naredne sedmice razgovarati sa igračima Primorca o krizi u tom klubu.
Vaterpolisti Primorca zatražili su pomoć od Kovačevića i zamolili ga da utiče na rukovodstvo kluba da im isplate zaostala dugovanja.
Igrači su u pismu, koje je potpisalo njih 11, naveli da im se niko do sada nije obratio i da od Kovačevića, kao i od ostalih kojima su se obratili, očekuju zaštitu i pomoć.
Kovačević je agenciji MINA kazao da sa potpredsjednikom Aleksandrom Tičićem i selektorom Petrom Porobićem planira da se sastane sa vaterpolistima Primorca.
“Planiramo da se naredne sedmice sastanemo sa igračima Primorca. Da se upoznamo sa problemima, da ih razmotrimo i zajednički dođemo do rješenja za izlazak iz krize”, kazao je Kovačević.
Igrači su u pismu zamolili Kovačevića da institucionalnim i ličnim autoritetom utiče na rukovodstvo i predsjednika VK Primorac da ispuni svoju ugovornu obavezu i isplati im zaostale plate, premije i nagrade.
Pismo su potpisali kapiten Nebojša Milić, golman Zdravko Radić i igrači Antonio Petrović, Draško Brguljan, Filip Trajković, Uroš Čučković, Dragan Drašković, Bojan Milošević, Boris Pavlović, Anđelo Šetka i Mark Kalaj.
Tatjana Stanovčić
Na kotorskom Fakultetu za turizam i hotelijerstvo ovih dana se intenzivno pripremaju za organizaciju drugog Međunarodnog naučnog skupa pod nazivom “Trendovi u razvoju turizma i hotelijerstva”.
Domaćin skupa 27. i 28. maja je kotorski Fakultet.
Ovaj naučni skup na koji se očekuju eminentni stručnjaci omogućiće razmjenu praktičnih iskustava i teorijskih znanja za unapređenje turističke ponude i razvoj turizma kao strateške grane naše države, kaže za Skala radio Tatjana Stanovčić, dekanica kotorskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo.
Na osnovu sporazuma, Ministarstvo inostranih poslova Francuske finansira jednog studenta kotorskog Fakulteta za turizam na master studij u Nici.
Trenutno je na praktičnoj obuci Jelena Mugoša, studentica ovog Fakulteta, kazala je dekanica Stanovčić.
Velimir Dragić
I pored završetka novog kanalizacionog sistema u Dobroti, na mnogim mjestima kao da se ništa nije uradilo i dalje se izlivaju otpadne vode uz neprijatni miris.
Crne tačke su Studentski dom u Dobroti, kao i djelovi na dobrotskoj rivi u naselju Petani, kuda prolazi potok i kanalizacija novih i starih nepriključenih objekata na novi sistem.
Osnovni razlog što veliki broj građana ne priključuje svoje objekte na novu kanalizaciju je skup posao, posebno radovi do priključka koji zavise i od konfiguracije terena.
Za sam priključak preduzeće Vodovod i kanalizacija Kotor dalo je mogućnost plaćanja u deset mjesečnih rata, prva u iznosu od 128 eura, a ostale od po 60 eura.
Inženjer Velimir Dragić iz preduzeća Vodovod i kanalizacija kaže da je i na Zlatnim njivama kuda je prošao novi kanalizacioni sistem još 2008. godine, odziv građana veoma slab, i do sada je priključena samo jedna četvrtina objekata.
On je podsjetio na zakonsku obavezu priključenja na novi kanalizacioni sistem u koji je uloženo dosta sredstava.
Ovih dana opštinska Komunalna policija izdaće naloge građanima da priključe svoje objekte na novi sistem koji znači zaštitu životne okoline.
Ukoliko se vlasnici objekata ne odazovu, izvršiće se prinudno priključenje.
Vaterpolisti Primorca zatražili su pomoć od predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Srđana Kovačevića i zamolili ga da utiče na rukovodstvo kluba da im isplati zaostala dugovanja.
Igrači su u pismu, koje je potpisalo njih 11, naveli da im se niko do sada nije obratio i da od Kovačevića, kao i od ostalih kojima su se obratili, očekuju zaštitu i pomoć.
“Obraćamo vam se kao predsjedniku u nadi da ćete nam izaći u susret i pomoći nam da se izborimo za svoja prava i svojim institucionalnim i ličnim autoritetom uticati na rukovodstvo i predsjednika VK Primorac da ispune svoju ugovornu obavezu prema nama i isplate nam zaostale plate, premije i nagrade”, piše u pismu igrača kotorskog tima upućenom Kovačeviću.
Navodi se da su oni to pošteno zaradili u potpunosti profesionalno ispunjavajući obaveze i punim srcem boreći se za klub.
“Klub nam duguje tri plate od prošle sezone, osam, a nekim igračima i devet plata od ove sezone, premije od sezone 2008/09 za osvajanje titule prvaka Evrope i trofej Superkupa Evrope u iznosu od 40 odsto od propisanih, kao i kompletne premije za sezonu 2009/10 za osvajanje Kupa Crne Gore i drugo mjesto u Evropi”, stoji u pismu.
Pismo su potpisali kapiten Nebojša Milić, golman Zdravko Radić i igrači Antonio Petrović, Draško Brguljan, Filip Trajković, Uroš Čučković, Dragan Drašković, Bojan Milošević, Boris Pavlović, Anđelo Šetka i Mark Kalaj.
Utakmice 30. kola Druge crnogorske fudbalske lige odigrane su u srijedu 11. maja, a lider i novi prvoligaš Bokelj savladao je u Kotoru na gradskom stadionu Berane 2:0.
Rezultati:
Jezero – Ibar 1:1
Zabjelo – Kom 1:1
Otrant – Iskra 2:2
Pljevlja – Bratstvo 1:3
Bokelj – Berane 2:0
Jedinstvo – Čelik 2:0
Tabela:
1. Bokelj 70
2. Jedinstvo 51
3. Iskra 44
4. Berane 42
5. Bratstvo 41
6. Kom 41
7. Čelik 38
8. Ibar 37
9. Zabjelo 34
10. Jezero 33
11. Otrant 30
12. Pljevlja 23
 Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić primio je danas u Podgorici predsjednika Udruženja Crnogoraca Australije Mihaila Mandića |
| Predsjednik Udruženja Crnogoraca Australije Mihailo Mandić predao je predsjedniku Krivokapiću “Inicijativu Crnogorske dijaspore za donošenje Deklaracije o poništenju odluka tzv Podgoričke Skupštine”, koja je proizvod konsultacija i saradnje crnogorskih udruženja širom svijeta.
On je ukazao da Inicijativa ima punu podršku Crnogorske asocijacije iz Evrope, Kanade, USA, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Kosova, Slovenije, što joj daje posebnu političku težinu i značaj. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, zahvalio je Mihailu Mandiću na dosadašnjem kvalitetnom djelovanju Udruženja Crnogoraca Australije i ukazao na značajnu ulogu tokom godine referenduma u Crnoj Gori i veliki doprinos obnovi crnogorske državnosti. On je ocijenio da Inicijativa koja dolazi od crnogorskih udruženja širom svijeta ima poseban značaj i istakao da će se Skupština Crne Gore na primjeren i odgovoran način odrediti prema tom dokumentu. Mandić je ukazao i na to da dijaspora sa velikim interesovanjem prati politički i ekonomski razvoj Crne Gore, i izrazio želju da država Crna Gora izraste u visoko demokratsko i prosperitetno društvo, sa jasnim pravcima djelovanja u svim oblastima.
|
Tekst inicijative u cjelosti
INICIJATIVA CRNOGORSKE DIJASPORE SKUPŠTINI CRNE GORE ZA DONOŠENJE DEKLARACIJE O PONIŠTENJU ODLUKA tzv PODGORIČKE SKUPŠTINE
Crnogorska dijaspora sa velikim interesovanjem prati politički i ekonomski razvoj Crne Gore. Svima nama je zajednički cilj da Crna Gora izraste u visoko demokratsko, civilizovano i prosperitetno društvo sa jasnim pogledima u budućnost.
Crna Gora je prolazila kroz mnogobrojna iskušenja i nevolje svakojake vrste i od tih rana i dan danas krvari. Na nama je da pokušamo sve u našoj moći da animiramo crnogorske vlasti da se konačno odrede prema prošlosti kako bi se nove generacije neopterećene okrenule budućnosti.
U tom cilju prepoznajemo tzv Podgoričku skupštinu 1918. godine kao sramni događaj koji je imao nesagledive posljedice za Crnu Goru koji i dalje, do konačnog poništavanja utiče snažno na ukupne odnose izmedju Srbije i Crne Gore.
Svjedoci smo da je ovo bila ‘zabranjena’ tema svih ovih godina, a tabu teme uvijek donose rastuće nesporazume i nove probleme.
Crnogorska etnička zajednica smatra da je prošlo dovoljno vremena samostalnosti Crne Gore kako bi se jednom za svagda sknula magla sa ovog važnog istorijskog dogadjaja i traži od Skupštine Crne Gore i svih zvaničnih državnih institucija da se konačno izjasne o tzv Odlukama Podgoričke skupštine.
Crnogorska dijaspora smatra da uvjeravanja i izjave pojedinaca, kako su ove Odluke de fakto poništene zasijedanjem AVNOCG i Boke, kasnije CASNO i donošenjem Ustava NRCG (1946), nijesu dovoljne i unose dodatne nejasnoće u građenju jedne civilizovane i evropske budućnosti narednih generacija Crne Gore (od jezika, crkve, istorije, nacije, dinastije, školskih programa).
To određenje bi trebala napraviti Skupština Crne Gore Deklaracijom kojom bi naglasila NIŠTAVNOST Podgoričke skupštine kao i svih posljedica (prvenstveno ukidanje CPC) i na taj način dala istorijsku i političku ocjenu s najviše državne istance.
Ova Inicijativa Crnogorske etničke zajednice Australije je proizvod konsultacija i saradnje crnogorskih udruženja širom svijeta i obzirom da je dobila njihovu punu podršku (crnogorske asocijacije iz Evrope, Kanade, USA, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Kosova i Slovenije) daje joj legitimitet da ovu Inicijativu preda u ime crnogorske dijaspore u nadi da će se Skupština Crne Gore prema njoj odnijeti sa dužnim poštovanjem i obavijestiti nas o namjerama koje po ovom pitanju namjerava da učini.
Za Crnogorsku etničku zajednicu Australije
Mihailo Mandic, President
Violeta Petrović
Broj nezaposlenih na evidenciji kotorske kancelarije je 977, od čega je žena 443, a kompletne aktivnosti su usmjerene ka sezonskom zapošljavanju, kaže za Skala radio Violeta Petrović, savjetnica za zapošljavanje u ovoj kancelariji.
Trenutne potrebe poslodavaca su iz oblasti ugostiteljstva, nešto manje trgovine, dok su ostale djelatnosti uglavnom popunjene.
Zbog izuzetno velike potrebe za ugostiteljska zanimanja, u kotorskoj kancelariji insistiraju da nezaposleni razmisle o tome koja bi od tih zanimanja eventualno mogli obavljati shodno svojim znanjima ili afinitetima, objašnjava Petrovićeva.
Stoga im se daje mogućnost prekvalifikacije ili dodatne obuke u okviru Zavoda za zapošljavanje, kroz značaj sezonskog rada i njihove zarade.
Zoran Mrdak
Povodom nezadovoljstva dijela građana Perasta i natpisa u pojedinim medijima da je cijena parkinga, za održivi saobraćaj koji je stupio na snagu ovoga ljeta, skuplji od apartmana, Zoran Mrdak direktor Komunalnog preduzeća koje gazduje parkingom je za Skala radio kazao da to nije istina.
On objašnjava da je elaborat projekta „Održivi saobraćaj u Perastu“ predvidio i ekonomski aspekt održavanja operativnog sistema.
Definisani su prihodi na osnovu kojih će se održavati ovakav sistem saobraćaja, a to su sredstva od naknade za parking i iznajmljivanje eko vozila i bicikala.
Elaboratom je definisana cijena od 50 i 70 centi za parking na sat, ali su se nadležni odlučili za cijenu od 50 centi za sat. Gosti koji koriste smještajne kapacitete Perasta, plaćaće simboličnu cijenu, kazao je Mrdak.
Ovakav saobraćaj i način parkiranja neće ugroziti već će pojačati kvalitet usluga u Perastu, zaključio je Mrdak za Skala radio.
Lilijana Radović
Pjeva klapa ispod volta i ispod glasa ili šoto voće, pod baladurima, u portunima, ispod palmi, na pontama i parapetima i čini pravi gušt morskih gradova i mjesta.
Svojevrstan živi suvenir Mediterana je klapa ženska ili muška koja u tom višeglasju dočarava atmosferu, ljude i užance kroz sjajne tekstove i melodiju u kojoj more vodi glavnu dionicu, rekla bih.
No, sve je manje prave pjesme one spontane, klapske do koje se bez sumnje dolazi dobro složenim glasovima, i tenorima i sopranima, ali i vježbom, upornim i čestim probama uz dirigentsku palicu vođa klapa.
Sve je više nekih novih pravaca, teatra u klapama, plejbeka, nema onog “oćemo li uvati glas i daj senj”.
To se najbolje vidi i čuje na ljetnim festivalima klapa u Perastu na kojima je očigledna razlika između naših i klapa tradicionalno klapske pjesme susjedne Hrvatske.
Njihov kvalitet i izvorni klapski glas i zvuk i te kako prepoznaje muzikalna publika Boke, pa ne izostaju nagrade, sve same prve, za prve i najbolje.
Festival klapa stoga dovodi stručnjake da poduče i pomognu klapama koje traže i žele da nauče.
Tako je bilo minulog vikenda u kotorskoj Muzičkoj školi đe je sa klapama radio profesor Jasminko Šetka vođa klape Pasika iz Omiša.
Lijlijana Radović, profesorica klavira i članica Upravnog odbora Festivala klapa u Perastu kaže da si ovakvi seminari potrebni za razvoj klapskog pjevanja jer se nauči nešto novo i prilika su za razmjenu iskustava.
Klape se sve više njeguju, poručuje ona.
U Crnoj Gori je 17 klapa, a za ovogodišnji klapski festival u Perastu do sada je prijavljeno 12 klapa, što je do sada najveći broj, kazala je Radovićeva.
