poslušajte emisiju
Gošća Romina Žerajić
Emisiju uređuje i vodi Dubravka Jovanović
Skalinima kulture na talasima Skala radija subotom u 14 sati i 30 minuta
Skalinima kulture sa Rominom Žerajić
E-novine: Sneki, samo ovako pročitaj!
Vest da je srpska ministrica pravde Snežana Malović potpisala nalog za ekstradiciju Ratka Mladića Tribunalu u Hagu i to objavila novinarima na press konferenciji na engleskom jeziku, u zvučnoj horor verziji Jadranke Kosor – bila bi sasvim beznačajni dokaz natčovečanske borbe srpskog naroda protiv tuđinskih jezika, da se bezbednosnom nepažnjom nije dogodilo ono što se dogodilo: Malovićeva je engleski govorila, čitajući na srpskom!
Kad je ministarka pravde u Vladi nesrećne Srbije, Snežana Malović, prošle godine za list “Danas” objavila svoj urenebesni, lični dnevnik u kojem, recimo, postoji nenadjebiva rečenica “Nakon jutarnje kafe sa suprugom, dan sam započela ponovnim čitanjem Platonovih Zakona”, naivni čitalac mogao je erotski da zamisli kako popularna Sneki čita na starogrčkom, latinski se podrazumeva, sanskrit govori kao maternji, engleski da ne pominjemo – of course, of course, ministarka je to, samo ona može da u svom dnevniku napiše ovakvu halucinantnu misao, uhvaćenu u brišućem letu: “Po ko zna koji put, nakon ove naporne sedmice, iznova shvatam kolika je važnost i uloga medija za razvoj demokratskog društva i koliko su nam, uprkos kritikama, značajan partner u tranzicionim procesima, kroz koje Srbija prolazi”.
Nažalost, rekla bi Mira Marković – iluzije su kao prskalice. Zasvetle i nestanu u uspomenama prošlosti. Upravo se to desilo našoj junakinji kad je u odsutnom historijskom trenutku trebalo da se pojavi na konferenciji za štampu i na engleskom jeziku pročita odluku o Mladićevoj ekstradiciji u Hag.
Budući da Sneki ne zna engleski ili ga makar zna manje od Jadranke Kosor – saradnici ministarke pravde spremili su joj govor na srpskom jeziku; fino su joj sve napisali na papiru sa kockama iz beležnice; jedino nisu računali da ima onih zlobnih novinara koji će uslikati ovu umetničku instalaciju koju prenosimo u originalu, bez ispravki.
(Sneki, samo ovako pročitaj)
Aj hev sajnd
Desižn grentid
Ekstradikšn
Tu di Aj Si Ti Uaj
Vid d ekstradikšn ov
Ratko Mladić tu
D heg repablik ov
Srbija hez fulfild
Moral end
Internešenal obligejšns
End vid it vi hev
Pruvd det vi
Mit aur komitments
Budva – Pro Reko 4 : 9
Vaterpolisti Budve nijesu uspjeli da prirede iznenađenje u polufinalu finalnog turnira Eurolige u Rimu.
Crnogorski šampion poražen je od branioca titule Pro Reka 9:4 (3:1, 2:0, 1:1 i 3:2).
Dvostruki strijelci za Pro Reko bili su Boris Zloković i Tibor Benedek, dok su po jednom golmana Budve Denisa Šefika savladali Norbert Madaraš, Tamaš Kašaš, Pjetro Filjoli, Filip Filipović i Slobodan Nikić.
U ekipi Budve dva gola postigao je Damjan Danilonić, a po jedan Marko Petković i Vjekoslav Pasković.
Pro Reko će u finalu igrati sa beogradskim Partizanom, koji je u polufinalu eliminisao zagrebačku Mladost 12:9 (2:1, 4:1, 2:3 i 4:4).
Finalni meč na programu je u subotu 4. juna u 21 sat, dok je duel za treće mejsto početi u 19 sati i 30 minuta.
Ranko Krivokapić ponovo predsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore
Ranko Krivokapić ponovo je, glasovima 330 delegata sedmog Kongresa Socijaldemokratske partije, (uz 10 nevažećih listića), na tajnom glasanju izabran za predsjednika stranke.
“Ovo je demokraktska partija, kod nas se ne glasa prozivkom, nego tajno i svako može slobodno da se iskaže”, poručio je Krivokapić nakon Kogresa.
Izabrani su i članovi Glavnog odbora. Krivokapić je poručio da je današnji Kongres potvrdio dvodecenijsku dosljednost Socijaldemokrata.
On je kazao da će se SDP i u narednom periodu posvetiti vladavini prava i ostvarenju države socijalne pravde.
“SDP je izvorno evropska stranka, koja je pokazala timski rad i snagu kolektiva koji u početku nije bio veliki, ali je sada među najvećima u Crnoj Gori”.
Kongres je, kako je kazao, pokazao puno jedinstvo partije i dao podršku da nastave putem kojim su do sada išli.
“Ključne oblasti za partiju su vladavina prava, država socijalne pravde, socijaldemokratska ideja kao ideja koja je prirodna Crnoj Gori, njenoj istoriji, solidarnosti male zajednice, i prirodna našim resursima, tradiciji i organizaciji države”, rekao je Krivokapić.
Govoreći o pitanju revizije ugovora o dokapitalizaciji Elektroprivrede, on je naveo da ta kompanija mora ostati u državnom vlasništvu.
“Ja sam bio jasan u svom govoru, jednostavno EPCG mora ostati u državnom vlasništvu i tu nema razgovora ni pregovora i to je bio uslov naše koalicije i ne znam zašto nas poslije dvije decenije pitate jesmo li dosljednji. Mi smo zadnji koje to trebate da pitate”, poručio je Krivokapić.
Na Kongresu SDP-a usvojeni su stranački Statut i Program, kojim je dodatno osnažena posvećenost vladavini prava i odgovornijem gazdovanju nacionalnim resursima.
U Programu je navedeno da će se SDP, sa istom odlučnošću sa kojom se borila za nezavisnost države, izboriti i sa problemima korupcije i kriminala.
Ističe se da je Crnoj Gori mjesto u Evropskoj uniji i NATO Alijansi, među pravnim državama stabilne demokratije i blagostanja.
Socijaldemokratska partija ostaje privržena liderstvu u državotvornim i reformskim inicijativama, i Crnoj Gori kao državi socijalne pravde, rekao je Krivokapić, otvarajući danas sedmi partijski Kongres. Krivokapić je kazao i kako se CG mora čuvati od napada na njenu državnost, ali i sama vrednovati svoje resurse, naročito one energetske.
“Ni danas ne jenjavaju pokušaji mnogih da ospore sve crnogorske uspjehe, čak i njeno pravo na postojanje”, naglasio je Krivokapić.
”Mi smo živi spomenik koji mnoge danas podsjeća na njihove slabosti, grešnosti, poraze. Mnogi su iz Pokreta za nezavisnost objavili kraj istorije. Proglašava se nedemokratskim kada se branimo od napada velikodržavnog šovinizma koji Crnogorce proglašava Staljinovim čedom”, rekao je Krivokapić.
”Vrijedno smo radili na korišćenju naših demokratskih i ekonomskih resursa, u interesu građanskog razvoja Crne Gore. Vrijedno smo radili na kolosjeku reformi i time zavrijedili povjerenje”, dodao je .
Krivokapić je upozorio da na Zapadnom Balkanu – još nije poražen zli duh devedesetih godina, i da se samo prilagodio novom odnosu snaga.
“Jedino se tako može razumjeti da i poslije vijek i po, neformalni državni projekti, sada postaju zvanična politika neke Vlade. Odgovor Crne Gore je stalno i uporno razvijanje regionalne saradnje. Svojom inicijativom u liku Cetinjskog parlamentarnog foruma, težimo se ponovo povezati, sa punim osjećajem da region ima i izvorne demokratske kapacitete”, naveo je prvi čovjek SDP-a, napominjući da se dio politike velikodržavlja krije u protivljenju ulasku u NATO pakt.
Predsjednik SDP-a je ocijenio da je kolektivna bezbjednost garant da više nikad ne ratujemo sa braćom. “Ali nema slobode koja se ne mora braniti i zato jesmo pouzdan saveznik Atlanske alijanse. Ovo je prilika da se zahvalimo svim našim vojnicima koji braneći univerzalne vrijednosti daleko od svoje domovine. Čuvaju i našu kuću Crnu Goru”, podvukao je Krivokapić.
Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je, obraćajući se Kongresu, istakao da ‘svi imamo razlog za ponos načinom na koji smo došli do nezavisnosti’.
“Međutim čekaju nas brojna iskušenja. Treba predano raditi na duhovnom utemeljenju nezavisnosti jer velikodržavne ideje još nijesu sasvim poražene. Potom treba da radimo na snažnom razvoju ekonomskih potencijala koje Crna Gora ima- i koje kriza nije potrošila. Odnosno, da stavimo resurse u funkciji održivog razvoja”, ocijenio je Đukanović.
Kongresu je prisustvovao i obratio mu se generalni sekretar Socijalističke internacionale Luis Ajala, kao i predsjednik Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša, Bošnjačke stranke- Rafet Husović, Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović, Lige socijaldemokrata Vojvodine –Nenad Čanak, koji je izmamio najveće aplauze prisutnih.
Kongresu su prisustvovali ambasador SAD-a Su K. Braun, Rusije- Andrej Nesterenko, Njemačke Piter Plate i ostali ambasadori akreditovani u Crnoj Gori kao i predstavnici sindikata, NVO sektora i SUBNOR-a.
Kongresu nijesu prisustvovali predstavnici crnogorske opozicije.
Kongres SDP-a su telegramima i pismima podrške podržali gotovo sve evropske veće socijalističke partije, kao i predsjednik Socijalističke internacionale Jorgos Papandreu.
Marija Ćatović primila ambasadora Kraljevine Norveške Nilsa Ragnara Kamsvag
Gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović primila je danas Ambasadora Kraljevine Norveške Nilsa Ragnara Kamsvaga koji je boravio u Kotoru u sklopu programa posjete Crnoj Gori od 31.05. do 03.06.2011.
Prijemu su prisustvovali Rajko Radević, koordinator projekta reforme sektora bezbjednosti i odbrane u Crnoj Gori koji podržava Vlada Kraljevine Norveške i Jelena Stjepčević, savjetnica za međunarodnu saradnju u Opštini Kotor.
Gradonačelnica Ćatović i ambasador Kamsvag razgovarali su o pitanjima vezanim za funkcionisanje opštine Kotor, izazovima, budućim planovima, kao i o potencijalnoj saradnji sa Kraljevinom Norveškom, koja bi bila u obostranom interesu.
Ambasador Kamsvag je tokom sastanka informisan o Kotoru kao gradu pod zaštitom UNESCO-a, međunarodnoj saradnji, razvojnim prioritetima grada, posebno u oblasti turizma.
“Stevova regata” za male brodove
U hercegnovskom zalivu u subotu 4. juna održaće se takozvana “Stevova regata” za male brodove – olimpijske klase, a u nedjelju 5. juna iz Kotora startuje regata krstaša koja se vozi na ruti Kotor-Herceg Novi, takozvana dužinska regata, najavljuje za Skala radio Robert Farkaš iz Jedriličarskog kluba “Delfin” iz Tivta.
Poslije pomenutih regata, slijedi Tivatski memorijal “Spasića i Mašere” 11. i 12. juna, a potom Montenegro kup i Memorijal “Jugole Grakalića” u Herceg Novom, na koji se očekuje učešće jedriličara iz Italije, Njemačke, Grčke i Hrvatske, kazao je Farkaš.
Sve je više prevarenih žiranata – kako im pomoći?
Halil Kalač
Niski moral to jest kriza morala, loši karakteri, prevare, čak i u tradicionalno kumskim vezama u Crnoj Gori, o čemu svjedoči sve veći broj ljudi koji su žiranti prijateljima, rodbini, kolegama i koji lako potpišu kredite na visoke cifre od 10 i više hiljada eura koji im nakon dvije tri godine stignu na naplatu.
Tada shvate da su prevareni, a kuma, prijatelja, kolege uglavnom nema, jer nemaju sredstava da vraćaju kredit bankama.
Pozvali smo bankarskog Ombudsmana Halila Kalača i pitali ga zašto banke daju velike namjenske kredite, a ne interesuje ih kako se troše sredstva i zašto država ne reaguje.
On nam je odgovorio da banke prate gdje daju novac, ali se ne poštuje takozvani kreditni rizik u ovom vremenu ekonomske krize i zato je i konstituisan bankarski ombudsman da pomaže klijentima i žirantima.
Bankarski ombudsman je pozvao oštećene klijente i žirante da dostave neophodne podatke za pokretanje šire akcije za uspješnije sprovođenje njihove zaštite i povećanje nivoa edukovanosti u odnosima sa bankama i mikro-finansijskim institucijama.
Država je van bankarskog sektora kojeg čine subjekti tržišne orjentacije.
Zato je red da se banke sa klijentima dogovore kako da naplate sredstva koja teško naplaćuju, a država sa svojim resornim mistarstvom i Centralnom bankom mora da učini povoljnijim ambijent za izlazak iz krize, kako bi i pravna i fizička lica što bolje izvršila svoje obaveze prema bankama.
Bankarski ombudsman prikuplja podatke od klijenata i žiranata kako bi se doiplo do podataka, broja i structure, kao i odgovora što žiranti smatraju prevarom.
Mnogi klijenti i žiranti visok rizik smatraju prevarom, što se ne može po krivičnom zakonu okarakterisati kao prevara.
Zato će ombudsman pomoći žirantima koji u vansudskom postupku mogu da riješe probleme koji se tiču prevare ili visokog rizika.
Ono što bankarski ombudsman ne može da riješi vansudskim putem, u sudskom postupku je zaštita potpuna, kazao je Kalač za Skala radio.
Govorimo univerzalnim jezikom
U susret “Purgatorijama 2011” i Svjetskom danu muzike, tivatski Centar za kulturu organizuje u petak 3. juna veče pod nazivom “Govorimo univerzalnim jezikom”, posvećeno likovnoj i muzičkoj umjetnosti.
Predstaviće se slikarka Žana Bajić i pjevač Goran Karan iz Hrvatske, Melani Storm iz SAD, kao i Dunja Vasiljević i Bruna Matijević iz Crne Gore.
Ovaj zanimljiv program biće predstavljen na sceni Atrijuma ljetnjikovca Buća sa početkom u 21 sat.
Zajednički klasteri za održivim upravljanjem otpadom
Ljilja Radunović
Opština Kotor i Eko centar “Delfin” u okviru projekta Održivo upravljanje otpadom u pograničnom dijelu Crne Gore i Bosne i Hercegovine u okviru dogovorene saradnje sa Tivtom, Nikšićem i Plužinama je uradila reviziju stanja upravljanja otpadom u ovim opštinama koja će ići prema Evropskoj komisiji da bi bila u upotrebi.
Takođe su dogovorene aktivnosti za narednih šest mjeseci koje se odnose na početak procesa formiranja klastera za upravljanje otpadom i akcioni plan obuke za učesnike projekta, kazala je za Skala radio Ljilja Radunović, predsjednica Eko centra “Delfin”.
Klaster znači formu udruživanja organizacija i preduzeća koji se bave istim poslom sa ciljem povećanja produktivnosti, to jest veće dobiti kod plasmana roba i usluga, što je praksa Evropske unije.
Konretno, dva klastera koji će biti formirani na teritoriji Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori pružiće mogućnost komunalnim preduzećima koja nemaju dovoljne količine selektovanog otpada da zajednički prikupljene sirovine plasiraju na tržištu.
Lider u ovom poslu biće kotorsko Komunalno preduzeće, kazala je Radunovićeva.
Dramska i scenska pedagogija
Kotorski Kulturni centar “Nikola Đurković” i Fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu organizuju seminar “Dramska i scenska pedagogija”, koji vodi docent Petar Pejaković, pozorišni reditelj i pedagog.
Učesnici seminara su nastavnici razredne i predmetne nastave iz svih obrazovnih ustanova u kotorskoj opštini.
Teme su: igra, osnove dramske i scenske pedagogije, osnove dramske i scenskih umjetnosti, gluma, primjena dramske i scenske pedagogije, pozorišna predstava i drugi scenski oblici.
Seminar je u peatk 3. i subotu 4. juna u sali kina “Boka”.