Nakon dobijanja dokumenata i dozvola potrebnih za adaptaciju prostora u kotorskom Institutu za biologiju mora, konkretno za laboratoriju praćenja kvaliteta vode za potrebe marikulture, ovih dana biće odabran izvođač radova i počeće posao.
Direktor Instituta dr Aleksandar Joksimović kazao je za Skala radio da su dobijeni i konzervatorski uslovi Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, s obzirom da je riječ o palati koja je kulturno dobro.
Riječ je o unutrašnjoj adaptaciji i radovima koji će se obavljati i za vrijeme trajanja turističke sezone, a kojima će biti obuhvaćena i rekonstrukcija konferencijske sale i kancelarija za mlade naučnike koji rade u morskom ribarstvu.
Ovaj projekat finansira delegacija Evropske komisije za morsko ribarstvo u Crnoj Gori.
Završetak se očekuje za tri mjeseca, kada će Institut u novom ruhu biti otvoren povodom proslave 50 godina rada ove naučne ustanove, kazao je Joksimović.
Iz kotorskog Instituta za biologiju mora najavljuju vruće istraživačko ljeto, eho sondiranjem mora brodom “Gianfranco Dalla Porta”.
Istraživanje će se obavljati polovinom jula kada se očekuje ulazak još jednog istraživačkog broda koji će uraditi snimanje ribljeg resursa u okviru projekta Mediteranskog kočarskog snimanja.
Ovim će se upotpuniti baza podataka i dobiti pravo stanje, prije svega ribljeg resursa, kazao je Joksimović.
On odgovorno tvrdi da su naši resursi u dobrom stanju, riblji fond je dobro očuvan, a zadatak naučnih radnika i ribara je da upravo tako i ostane i da se održivo koristi.
U ovom poslu očekuje se pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
U čemu je problem i zašto se niko sa pažnjom ne odnosi na uređenje i održavanje čistoće, košenje trave, žbunja i drača, iz kojih će zmije, u Novom naselju Škaljari, pitali smo Zorana Mrdaka, direktora kotorskog Komunalnog preduzeća.
On nam je odgovorio da komunalci odrade sve ono što im je naloženo iz Direkcije za izgradnju Kotora.
Do sada, tvrdi Mrdak, iz Direkcije nijesu dobili nikakav nalog za košenje ovog naselja.
neočišćene skale kroz Novo naselje
Prioritet poslova komunalcima su zacrtani programi, a Novog naselja nema u programu.
Dio gornjeg dijela naselja koji je trebao da se odradi je završen, kazao je Mrdak.
U Direkciji pak tvrde da su davno izdali nalog Komunalnom za čišćenje i košenje ovog naselja.
Davno je ovo naselje bilo novo, daleke 1979-80 kada je i privremeno sagrađeno da bi se u njemu poslioje zemljotresa smjestili građani starog Kotora.
Danas je prastaro sa ostarjelim problemima koji čekaju da dođu na red.
Nakon subotnjeg skandala na stadionu pod Goricom gospodin Peter Plate ili već neko drugi, nadležniji, iz Ministarstva inostranih poslova Njemačke trebalo bi da pruži odgovor: da li je odlaskom u boks sa bugarskim navijačima njemački ambasador napravio lični ispad ili je vrlo svjesno, logikom simbola poslao poruku da Berlin – ne navija za Podgoricu.
U subotu veče na stadionu pod Goricom igrači reprezentacije Bugarske imali su specijalnog navijača – njegovu ekselenciju, Petera Platea, ambasadora Njemačke u Crnoj Gori. U posebnom, rešetkama odvojenom, odjelu za bugarske navijače na južnoj tribini stadiona, njemački se ambasador obreo skupa sa nekih stotinjak najzagriženijih bugarskih fanova.
Nije, međutim, do kraja dijelio sudbinu bugraskih ultrasa. Njemački ultras Peter Plate nakon odgledane utakmice nije želio da sačeka onih obaveznih šezdesetak minuta kada se razilaze domaći navijači, pa da bude, kao i bugarske kolege-navijači, uz policijsko obezbjeđenje, u koloni izveden sa stadiona. Dovitljivi se ambasador ekpresno poslužio diplomatskim pasošem i, uz posebnu pratnju, ispraćen kao diplomatski predstavnik Njemačke.
Navijač sam tim se dičim: Kažu da fotografija vrijedi kao hiljadu riječi. Video zapis subotnje utakmice ima snagu hiljadu fotografija.
Plate među bugarskim navijačima
Detalj koji je uhvatio lucidni kamerman Televizije Crne Gore zaista je otkrio neobičan prizor. Dok se intonirala bugarska himna, kamera je lagano klizila prema navijačima zakićenim bijelo-zeleno-crvenim zastavama, nacionalnim bojama Bugarske. Među koloritnim navijačima koji su u zanosu pjevali nacionalnu pjesmu, u tamnoj majici i nešto svjetlijim pantalonama, izdvajao se sjedokosi čovjek sa naočarima, koji je, svečano poput dobrog vojnika, pozdravljao himnu. Kamera zumira, sve postaje potpuno jasno.
Bio je to, sada je lako pogoditi,Peter Plate: njemački ambasador na službi u Crnoj Gori, na utakmici crnogorske reprezentacije, u specijalnom boksu sa – najodanijim bugarskim navijačima.
Ne treba sumnjati da će stići neko zvanično objašnjenje. Možda građanin Plate prosto obožava bugarski fudbal, iako se reprezentacije Bugarske nije ni kvalifikovala za prošlu svjetsku fudbalsku smotru. Moguće je i da se građanin Plate jednostavno divi Lotaru Mateusu, sadašnjem bugarskom selektoru, iako ovaj kao trener za sada nije imao uspjeha niti njegovi timovi plijene igrom. Ne treba isključiti čak ni teoriju, da šira ili uža porodica Plate dijelom vuče neke bugarske korijene što gospodina Platea učvršćuje u privrženosti bijelo-zeleno-crvenoj zastavi. Mnogo toga može biti…
Politička poruka Podgorici: Samo jedna stvar ne može biti: njemački ambasador Peter
Plate nije sena južnoj tribinipojavio slučajno, nije tamo boravio kao običan njemački građanin.
Ne, jer politika je igra simbola, a diplomatija zanat čitanja simbola. Diplomatski skandal koji je njemački ambasador napravio nije ovdje zabilježen: da ambasador na službi u jednoj zemlji otvoreno navija protiv reprezentacije države-domaćina i stavlja se na stranu reprezentacije treće zemlje!?
Da se razumijemo, ovdje nije riječ o navijanju i fudbalu. Ambasador je želio da bude viđen baš tamo na stadionu i baš tada na toj utakmici, jer je namjerio da pošalje političku poruku Crnoj Gori. Kao diplomatski predstavnik države članice Evropske unije jasno se odredio prema državi kandidatu za EU – subotnjim gestom iskazaoje otvoreno nepoštovanjedržave u kojoj službuje. Teško je drugačije ocijeniti ambasadorovo ponašanje.
Jer, ne izgleda kao slučajnost što se to odigralo baš sada: njemačkom ambasadoru ističe diplomatski mandat i ovo je neka vrsta njegovog završnog poteza, ambasadorskog zaključka o državi u kojoj je bio ambasador – da ne treba navijati za Crnu Goru.
Crna Gora kao problem: Inače, od ljeta 2008. godine, kada se pojavio u Podgorici kao njemački ambasador, Peter Plate je pokazao vještine ne baš karakteritične za jednog diplomatskog predstavnika: bio je suviše glasan kada je trebalo biti tiši, suviše jednostran kada je bilo potrebno biti diplomatski dvosmislen.
Njegov prethodnik, ambasador Tomas Šmit, gradio je drugačiju sliku – oštrog ali dobronamjernog kritičara negativnosti crnogorskog društva; čovjeka koji je ukazivao na anomalije, društvene probleme koje je neophodno iskorijeniti da bi Crna Gora koračala u pravcu Evrope. Mogla se, na osnovu analize Šmitovih izjava razumjeti i politika Berlina: promjena ponašanja i politike zvanične Podgorice smatrala se neophodnim uslovom za dobijanje njemačke podrške na putu evropskih integracija.
Za razliku od uglađenog prethodnika, novi ambasador Peter Plate se u Crnoj Gori od početka ponašao suptilno kao što to radi, recimo, artiljerijski komandantkome je naređeno da sravni sa zemljomneko područje. Da li zbog političkih predubjeđenja, tek ambasador Plate svojski se trudio da se informacijama napaja uglavnom iz samo jednog, užeg, kruga svojih političkih i medijskih savjetnika u Crnoj Gori. Možda su zato njegove javne ocjene društvene zbilje bile za nijansu oštrije od njegovih kolega, moguće da je stoga njegova slika Crne Gore bila nijansu tamnija nego drugih iz diplomatskog kora.
Neuspješan prorok: Brojni analitičari su Platea svojevremeno vidjeli kao glavnog zagovornika ideje ujedinjenja crnogorske opozicije po svaku cijenu, uprkos stranačkim razlikama. Upravo se njemačkom ambasadoru pripisuju zasluge za hitro opoziciono objedinjavanje pred lokalne izbore. Naravno, ambasada Njemačke i sam ambasador sve
su medijske navode odbacili, baš kao i lideri opozicije. Na tome se nekako stalo; poslije opozicionog izbornog kraha nikom nije bilo do analiza stranog uticaja u domaćoj politici.
Zanimljivo je, takođe, uočiti da je njemački ambasador imao, kako se to u blažoj formi kaže, političkih omaški što se tiče spoljnopolitičkih napredovanja Crne Gore. Kao da mu se vazda činilo da Crna Gora još nije zrela za EU. Tako je, novembra 2008. godine, sugerisao Crnoj Gori da ne aplicira za članstvo u EU. U Podgorici ga izgleda nijesu čuli dobro. Uprkos novembarskim sugestijama iz njemačke ambasade, Milo Đukanović je u decembru francuskom predsedniku Nikolasu Sarkoziju predao zvaničan zahtjev Crne Gore za prijem u EU.
Uporni ambasador ipak nije patisao: februara 2009. godine Plate je potvrdio da je njegova zemlja protiv daljeg procesuiranja crnogorske aplikacije, jer EU “interno radi na svojim reformama” i ocijenio da Crna Gora za to vrijeme „treba da sprovede unutrašnje reforme”.
Možda je ironija sudbine, ali ovako je na kraju bilo: četiri mjeseca nakon što je javno sugerisao Podgorici da ne predaje pismeni zahtjev, samo pedesetak dana nakon što je potvrdio da Njemačka nije zainteresovana za crnogorsku aplikaciju, lično je ambasador Peter Plate aprila 2009. godine javno saopštio da će Evropski Savjet bez diskusije – prihvatiti crnogorski zahtjev!?
Ništa lično, samo politika: Kada jednog dana istekne diplomatski staž, gospodin Plate će sigurno otvoriti srce i objasniti neke svoje postupke. Možda je, kao politički agilan čovjek bio uvjeren da – sve u interesucrnogorske budućnosti – Evropa treba po svaku cijenu da se obračuna sa sadašnjom elitom na vlasti; da je uslov crnogorske evropeizacije promjena vladajuće koalicije!? Moguće je i da za tri godine staža ambasador, ipak, nije do kraja shvatio što se sve dešava iza kulisa na crnogorskoj sceni: mnogo je ljudi aktivno u politici i diplomatiji a nemaju skoposti da razumiju suštinu društvenih pojava.
Samo, ovdje nije riječ o ličnim naklonostima, procjenama ili netrpeljivostima. Zaista jeste lični izbor gospodina Petera Platea da navija za Bugarsku ili Crnu Goru – to mu pravo niko ne može oduzeti. Uostalom, ako već njemački ambasador ima toliku frustraciju pa smatra doličnim da otvoreno navija protiv Crne Gore – tu mu već, niko sa strane ne može pomoći, osjećanja jesu lična stvar.
No, Peter Plate je prvi čovjek njemačke politike u Crnoj Gori; neka vrsta glasnogovornika kabineta Angele Merkel, izaslanika ministra inostranih djela Gvida Vestervelea. Za crnogorsku budućnost – naročito prije septembarskog izvještaja Evropske komisije o napretku – pozicija zvaničnog Berlina jeste izuzetno važna: riječ je o jednoj od najuglednijih članica Evropske unije, državi čiji se glas pažljivo sluša. Zato bi, nakon subotnjeg diplomatskog skandala gospodin Plate ili već neko drugi, nadležniji, iz Ministarstva inostranih poslova Njemačke trebalo bi da pruži adekvatan odgovor: da li je odlaskom u boks sa bugarskim navijačima njemački ambasador poslao simboličnu, ali jasnu političku poruku da – Berlin zaista ne navija za Podgoricu?
Ako je, pak, njemački ambasador napravio ne mnogo lucidan, lični ispad, onda je šteta manja. Jedino u tom slučaju Peter Plate ostaje onaj isti, loš prognozer: Bugarska neće ići na Evropsko prvenstvo, sve i da njegova ekselencija ambasador dobije premještaj u Sofiju ili zaigra zajedno sa Stilijanom Petrovom.
Do 15. juna treba da bude završena sanacija ulice Gabela u Risnu, kazala je za Skala radio Jagoda Berberović, direktorka opštinske Direkcije za uređenje grada.
Ova ulica i do sada je trebala biti završena, ali je Zavod za zaštitu spomenika kulture stopirao radove do izrade projekta, pa i pored naknadno dostavljenih izmjena Projekta, Direkcija ni do danas nema odgovor niti saglasnost na izvođenje radova.
Do početka roka o zabrani gradnje u našoj opštini u vrijeme turističke sezone, Direkcija će završiti obilježavanje horizontalne signalizacije.
Dobar dio posla radiće se i tokom turističke sezone na lokacijama koje neće uticati na sezonu.
Direkcija će tražiti saglasnost gradonačelnice za nastavak radova na putu za groblje Sveti Ivan, zatim sanaciju klizišta u Dobroti.
U planu su i aktivnosti na izradi priključka saobraćajnice Risan-Grahovo.
Do 15. juna bilo je planirano asfaltiranje puta kroz Daošine, ali zbog kanalizacionih priključaka ne može se još prići ovom putu.
Stoga će se aktivnosti usmjeriti na saobraćajnicu kroz Pržice i Mirac.
U toku je i sanacija i čišćenje zatvorenog bazena u Škaljarima iz kojeg je ispražnjena voda kao bi do 1. jula bazen bio spreman za pripreme vaterpolo klubova, zaključila je Berberovićeva.
U Kotoru je prvih junskih dana za polovinu više gostiju u odnosu na prošlu godinu, saopštila je za Skala radio Sanja Branković iz kotorske Turističke organizacije.
Za prva četiri mjeseca u Kotoru je boravilo preko 2 hiljade gostiju, što je 4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Za prvih pet mjeseci u kotorsku luku uplovilo je 68 brodova sa oko 31 hiljadom putnika i 100 jahti sa oko 350 turista, što je na nivou prošle godine.
Rimske mozaike u Risnu od 1. maja posjetilo je oko 850 posjetilaca, i ovdje se bilježi rast od 11 odsto više nego lani.
Najbrojniji i najznačajniji aspekt posjeta Kotoru su izletnički programi sa kraćim zadržavanjem.
Za pet mjeseci ove godine Kotor je posjetilo preko 50 hiljada izletnika koji su platili izletničku taksu od koje se zaradilo 23 odsto više sredstava nego prošle godine u istom periodu, saopštavaju iz lokalne Turističke organizacije.
Cijene smještaja su ovoga ljeta na nivou prošlogodišnjih, i noćenje u hotelima sa 2 ili 3 zvjezdice kreće se od 25 do 60 eura, dok će se u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica cijene su od 90 do 250 eura.
U privatnom smještaju cijene kreveta su od 10 do 15 eura, a cijene apartmana se kreću od 30 do 90 eura.
Prve vrućine i visoke temperature pogoduju parazitima, bubama i krpeljima nad životinjama, zato je potrebna veća pažnja prema kućnim ljubimcima, kazao je za Skala radio veterinar Relja Ćetković.
Posebno je važno pregledati krpelje na psima jer oni prenose bolesti koje su potencijalno opasne za ljude, a osim toga treba obratiti pažnju na prisustvo takozvanih papadaća koji prenose bolest fatalnu za pse, a koja se prenosi i na čovjeka.
Stoga, vlasnici životinja treba da nabave sredstva koja odbijaju ujede mušica, buva i krpelja i zbog sebe i zbog kućnih ljubimaca, kazao je Ćetković.
U veterinarskoj stanici u Škaljarima u ovom periodu godine uobičajeno se stavljaju ogradice koje služe kao prevencija uboda papadaća i krpelja, podsjetio je veterinar Ćetković.
Otvoreni šankovi ovoga ljeta u Kotoru radiće do 21 sat, i nakon ove ure neće moći da emituju muziku i stvaraju buku kao prošlih godina.
Radno vrijeme kafića na području naše opštine u ljetnjem periodu je do 1 sat poslije ponoći, a muzika će se gasiti u ponoć, kazala je za Skala radio Vesna Balandžić, načelnica opštinske Komunalne policije.
Kada je riječ o problemima buke, u svim primorskim opštinama je formiran kordinacioni tim od strane Ministarstva turizma i održivog razvoja, kojeg će činiti predstavnici turističke inspekcije, uprave policije i komunalne policije i sa radom će startovati 15. juna.
Članovi koordinacionog tima će redovno obilaziti ugostiteljske objekte, a za pritužbe građanima je na raspolaganju dežurni telefon komunalne policije broj 067/465-101, podsjetila je Balandžićeva.
Na realizaciji dva projekta međunarodnog karaktera ovih dana se radi u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor i to projekat povodom 440 godina od Lepanske bitke na Krku u oktobru na dan Lepanske bitke, najavljuje direktorica muzeja magistrica Mileva Pejaković Vujošević.
Sljedeći zajednički projekat pod nazivom “Obala naših očeva” realizovaće Pomorski muzeji iz Zagreba, Rijeke i Kotora u našem gradu uz multimedijalni pristup sa video prezentacijom naše obale od sjevera do juga.
Po riječima direktorice Pomorskog muzeja u planu je još jedan međunarodni projekat u saradnji sa Rusijom.
Riječ je o izložbi najbogatije ruske zbirke hladnog oružja koja će biti postavljena u kotorskom muzeju.
“Sam na palubi” po istoimenoj knjizi poezije, Miloš Milošević je u nedjelju 5. juna pod zvonicima bazilike Svetog Tripuna poručio “za ruke se držimo”.
Elegantan u salonu sa vencijanslkim ogledalima, starim oružjem, mobiljom sa intarzijama od sedefa i slonove kosti, međ portretima prađedovskim, srebrnim bićerinima i gvantijerama, teškim koltrinama u palacunu Miloševića u Dobroti na pjeni od mora piše i prevodi, istražuje, prima prijatelje, sluša Baha i klapsku pjesmu i druži se uz rozulin i galetine.
Civilizacijski slojevi, istorijske i društvene mijene, graditeljsko i kulturno nasljeđe, tradicija otmenog grada svetaca i vila, njegovih ljudi i golubova, patina, mistika, treća dimenzija, nadrealizam i od svega u zlatnim ramovima bogatog djela Miloševića, za koga mnogi kažu u dvije riječi – institucija Kotora.
Miloš je istoričar, arhivista, pravnik, pjesnik i muzičar, admiral drevne Bokeljske mornarice koja 12 vjekova u svom prepoznatljivom kolu zrači i znači živi suvenir Kotora grada.
U monturi od mornarice s bagulinom i bijelim gvantama, inkolanoga koleta, namušćan i s pucima starinskim na manžetama sa merlom što viri do prefinjene mu tanke ruke, gospodin Miloš i danas učini paradni đir za raport mornara.
Na pravom mjestu u pravu uru u noći posvećenoj admiralu, bili su njegovi mornari i šinjore, šinjori i šinjorine, njegovi prijatelji, Kotorani, Bokelji i furešti, koje je okupio nas Cenatar za očuvanje i razvoj kulture manjina.
lumbrela za svaki slučaj
Miloševića i brojnu puibliku pozdravio je Mirsad Mulić, predsjednik Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina.
Potom se smjenjivala riječ sa pjesmom klape Grota.
O nauci i umjetnosti u djelima Miloša Miloševića govorio je mr Jovan Martinović.
Viceadmiral Bokeljske mornarice, kapetan Ilija Radović osvrnuo se na bibliografiju Miloševića.
Posebna atrakcija su bili mali admirali Dragan Marković i Krsto Milutin koji su dočarali poetski “Susret na pučini” Miloša Miloševića.
Lirskim, senzibilitetom o poetskim nitima Miloša Miloševića govorila je dr Gracijala Čulić.
Arhivistika u djelima Miloševića bila je tema Jelene Antović.
Na kraju se svojim stihovima obratio Miloš Milošević kao najljepšim pozdravom popraćen dugim aplauzom.
Veče je režirao Husein Bato Dukaj, a program je vodila pjesnikinja Dubravka Jovanović, novinarka Skala radija.
Klapa GrotaMali admiraliNe moze im kisa nistaNadahnuto vođenje programa Dubravka Jovanović
