Maksim Mandić

Maksim Mandić

U Dobroti je danas nešto poslije 11 sati izbio požar u porodičnoj kući Senke Nikolić na Krivoj ulici.

Vatrogasci su sa troje vozila u rekordnom vremenu došli na lice mjesta i pored velike gužve u saobraćaju.

Vatra je zahvatila lamperiju i za kratko vrijeme uništila sve što se nalazilo na spratu.

Ogromna temperatura od više stotina stepeni onemogućila je vatrogascima pristup prostorijama, pa su bili prinuđeni da gase preko krova, kazao je za Skala radio Maksim Mandić, komandir kotorskih vatrogasaca.

Na sreću, povrijeđenih nije bilo.

Mandić je kazao da je uzrok požara najvjerovatnije računar koji je bio uključen, ali će istraga ustanoviti tačan razlog izbijanja požara.

Na kući Senke Nikolić pričinjena je ogromna materijalna šteta, ali je njoj najvažnije, kako nam je kazala, da niko nije stradao.

Na licu mjesta bili su i pripadnici kotorske Ispostave policije.

Borislav Kašćelan

Radovi na izgradnji Sportske dvorane u Škaljarima počeli su u julu prošle godine i odvijaju se sporo.

Zato je rok za završetak ovog posla produžen za još 18 mjeseci.

Radi se o nepredviđenim okolnostima, kao što su  dopuna projektne dokumentacije zbog lošeg kvaliteta temeljnog podtla i izmjene drenažne trase.

Ovo je za Skala radio kazao u ime investitora Borislav Kađćelan, direktor kotorskog Zavoda za gluve.

Takođe se morala izvesti trasa visokonaponskih kablova i izgraditi privremeni kanalizacioni sistem za okolne objekte koji su bili priključeni na septičke jame.

Do sada su urađeni grubi građevinski radovi do druge etaže administrativnog dijala dvorane i u toku su pripreme za armirano – betonske radove.

Izvedene su šahte drenažnog sistema oko objekata i šahte na priključak na kanalizacioni sistem.

Izvođač radova je primoran da zbog skučene lokacije radove izvodi bez kranske dozalice što dodatno usporava posao, kazao je Kašćelan.

U narednom periodu, pored građevinskih, kreću radovi na čelično –  krovnoj  konstrukciji, mašinskoj i elektro instalaciji, zaključio je Kašćelan.

Damir Počanić

Damir Počanić

Kotorske bedeme i tvrđavu San Đovani od polovine aprila do 1. avgusta posjetilo je 28.300 turista, što je za 7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Cijena ulaznice je 3 eura, a zaposleno je 7 radnika.

Ukupan prihod iznosi 84.900,00 €.

Primjera radi, za manje atraktivne dubrovačke bedeme koji su i znatno kraći od naših inkasira se oko 10 miliona eura godišnje.

Prilikom obilaska zidina na San Đovaniju zabilježena je jedna nezgoda ovih dana kada se njemački turista okliznuo i povrijedio zglob.

Brzom intervencoijom kotorskih vatrogasaca i zaposlenih na bedemima turisti je ukazana pomoć.

Na pitanje Skala radija, koja su riskantna i nezaštićena mjesta na tvrđavi San Đovani, Damir Počanić, koordinator za javne radove na bedemima je odgovorio da je trasa za prolaz turista  zaštićena, a da je uzrok pomenute nezgode klizavo stepenište na tvrđavi o čemu turiste po pravilu informišu vodiči.

Ulazi za gradske bedeme radiće do 1. novembra, do kada se i dalje očekuje intezivan dolazak kruzera čiji turisti neizbježno posjećuju ovu lokaciju, kazao je Počanić.

Maksim Mandić

Maksim Mandić

Opštinska Služba zaštite i spašavanja je danas oko 12 sati i 10 minuta dobila dojavu o povrijeđivanju jednog njemačkog državljanina na  brdu San Đovani kod velike tvrđave.

Njemac Fridrih Volf, star preko pedeset godina, se prilikom razgledanja kotorskih bedema okliznuo i povrijedio.

Kotorski vatrogasci su odmah reagovali.

Na tvrđavu je izašlo osam vatrogasaca po velikoj vrućini i teškom terenu.

Povrijeđenog turistu vatrogasci su nosilima spuštili do vozila hitne pomoći koje je čekalo na Tabačini.

Po riječima Maksima Mandića, komandira opštinske vatrogasne jedinice, u pitanju je povreda, odnosno uganuće desnog članka.

Povrijeđeni turista je transportovan u risansku bolnicu đe je zbrinut od strane medicinskog osoblja.

Vidna je iscpljenost kotorskih vatrogasaca koji svakodnevno, više od dva mjeseca, gase požare po cijeloj teritoriji kotorske opštine.

Peđa Milović i Marija Ćatović

U palati Bizanti danas je održan okrugli sto na temu Prostorno urbanističkog plana opštine Kotor.

Obrađivač plana je AG INFOPLAN d.o.o. iz Nikšića, a odgovorni planer je je Zoran Todorović.

Gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović je inicirala Okrugli sto kako bi direktori i predstavnici Javnih ustanova i preduzeća, sekretari opštinskih sekretarijata, nevladinih organizacija, naučnih, kulturnih i javnih radnika, predstavnici medija dali svoje sugestije i prijedloge na plan.

Gradonačelnica je kazala da će nakon Okruglog stola, ako se ukaže potreba biti organizovan još jedan prije Javne rasprave.

Direktor Infoplana Peđa Milović, koji je ujedno i koordinator projekta ukazao je na složenost Plana i potrebu da se sačuva prostor koliko je moguće više.

Kotor je grad pod zaštitom Svjetske kulturne i prirodne baštine i prema njemu se  treba odnositi sa posebnom pažnjom, kazao je Milović.

Što se zaobilaznice tiče Milović je za Skala radio kazao da je obrađivač uzeo u razmatranje ovo izuzetno važno pitanje za Kotor i da se nada da će se zaobilaznica u što skorijem vremenu realizovati.

Primijetno je bilo odsustvo predstavnika Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.

Dr Aleksandar Joksimovic

dr Aleksandar Joksimović

U kotorskom Institutu za biologiju mora nedavno je održana ljetna međunarodna škola u okviru njemačkog programa za stipendisanje mladih saradnika i studenata.

Ova škola je bila posvećena neuro naukama i izučavanju sistema i modela za prenos i transmisiju neuro impulsa koji su bitna komponenta svakog živog organizma.

Predavači su bili profesori i studenti sa biološkog fakulteta, odsjeka za neuro nauke iz Beograda i grupa profesora sa Univerziteta iz Lajpciga.

Međunarosdnoj školi prisustvovali su i profesori sa Podgoričkog univerziteta kao i stručnjaci iz kotorskog Instituta za biologiju mora koji su se upoznali sa novim putevima kojima će ova nauka ići u budućnosti, kazao je za Skala radio Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Zaključak skupa je da se u  Kotoru uspostavi centar neuro nauka, koji je prije 30-ak godina Kotor imao, a partneri u ovom poslu biće katedre sa biološkog fakulteta u Beogradu i katedre sa Univerziteta u Lajpcijgu, kazao je Joksimović.