Kotorski vatrogasci ovoga ljeta nemaju ni dana mira.

Gori svakodnevno gotovo na cijeloj teritoriji opštine.

Danas, nešto poslije 12 sati buknuo je požar u grbaljskom selu Višnjeva.

Gorjelo je nisko rastinje na prostoru većem od 5.000 kvadrata.

Kako nam je kazao Maksim Mandić, komandir kotorskih vatrogasaca odmah nakon dojave jedinica je izašla sa pet vozila i uspjela da spriječi širenje vatre prema selu.

U tome su im pomoć pružili avioni Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.

Požar je lokalizovan, a izgorjelo je nisko rastinje, kazao je Mandić.

Ostaje i dalje pitanje što je ili ko izazvao ovoliko požara ovoga ljeta?

Da li više košta organizovati neprestalno osmatranje i obilazak terena policije ili službe koju treba oformiti za ove potrebe ili je jeftinije upotrijebiti ljudstvo, vozila, skupu opremu, avione, gorivo, mazivo, gume, crijeva i još dosta toga što se koristi prilikom gašenja vatre.

Računica je jednostavna i zahtijeva da se neko pozabavi ovim pitanjem.

U protivnom, uništićemo osnovna sredstva, a iscrpljeno ljudstvo koje se nesebično daje neće to dugo moći da čini.

Konačno se završila priča oko službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Službeni jezik je crnogorski a jezici u službenoj upotrebi srpski, hrvatski i bosanski.

Naravno da ništa novo nije što sada akteri priče o jeziku tumače realnost onako kako im odgovara, prvenstveno zbog potrebe da biračkom tijelu objasne kako sad može a mjesecima nije moglo ništa osim srpski.

Tresli su se na pomen crnogorskog jezika.

Dobijali napade i pravili uobičajene ispade u  Skupštini Crne Gore citirajući sopstvenu varijantu istorije.

U borbi da poraz bude što manje uočljiv, srpske političke partije u Crnoj Gori su pokušali da ostvare kakav takav rezultat razgovarajući sa premijerom Lukšićem koga su veličali i hvalili, nadajući se da će njihovi birači nasjesti na priču da je premijer slobodan strijalac koji nije zainteresovan za stavove sopstvene partije.

A ona je, imajući puno povjerenje u premijera donijela odluku kako može i mora.

Dakle, kosu crtu je zamijenila srednja i sad je sve kako treba.

Lideri srpskih partija u našoj zemlji pozvali su na bojkot nastave nadajući se da će, pomognuti mentorima iz susjedne države čiji se i predšednik sam direktno uključio u kampanju, uspjeti ozbiljno da zatalasaju političke prilike u Crnoj Gori.

Pocjenjujući svijest našeg naroda lideri borbe za Crna Gora jednako je Srbija, razočarano su posmatrali sopstveni neuspjeh.

Osim u Radanovićima đe je više od polovine đaka pod pritiskom roditelja moralo da ostane doma i nešto malo u Krtolima đe je barjačio paroh krtoljki Aleksandar Brašanac, najvjerovatnije stranac bez papira na privremenom radu u Crnoj Gori koja, jedina u svijetu toleriše ovakve pojave.

Paroh je dao i prijedlog da se jezik zove “Srpski jezik i književnost” uz obrazloženje da su đeca povučena iz škole jer se pojavio neki virus ili epidemija izazvana novim glasovima s i z.

Srpski pop je pokušao uvrjedljivo da govori o crnogorskom jeziku nazivajući ga opasnim mentalnim virusom.

Brašanac, pop na tuđoj teritoriji koja će kad tad pripasti pravom vlasniku Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, čini potonje trzaje sa šačicom onih u čijim se mozgovima nije mogao useliti nikakav virus iz prostog razloga što on ne može tamo đe ništa nema.

Zato mi je po malo žao što se činio ikakav kompromis oko jezika.

Trebao je da bude crnogorski pa ko  hoće neka uči a ko neće neka traži neka druga rješenja.

Treba napomenuti da svi znaju da je po popisu najviše školske đece koja govore crnogorskim jezikom.

To se lako može provjeriti u MONSTAT-u.

To niko ne zbori od čuvara srpskog jezika jer im je teško shvatljivo valjda da su im đeca pisala da govore crnogorski, a oni srpski.

Ali, đeca su bar za koplje pametniji od takvih svojih roditelja.

Pitanje jezika još uvijek nije završeno.

Zadnju riječ imaće Ustavni sud.

Da jasno i glasno kaže kojim se jezikom po Ustavu zbori u Crnoj Gori.

Slavko Mandić

Bruna Lončarević

Bruna Lončarević

Privatna zdravstvena ustanova Opšta bolnica u Meljinama je osavremenjena aparatima koji mogu da odrade različitie nivoe ljekova u krvi, kazala je za Skala radio Bruna Lončarević, medicinska direktorka ove bolnice.

To se posebno odnosi na koncentraciju ljekova za epileptičare što je veoma važno i za ljekare i pacijente, kako bi se tačno odredila doza koja će se davati.

U ovoj bolnici nabavljeni su i novi aparati za alergije na različitu vrstu hrane, kao i na penicilin, za koje se testovi u bilo koje doba godine rade iz krvi.

U Meljinama se rade i najnoviji testovi kod trudnica za procjenu i otkrivanje rizika kod beba.

Doktorka Lončarević je podsjetila i na najsavremenije laparoskopske operacije kod gojaznosti čiji je cilj da pacijenti mršaju bez problema.

Krajem mjeseca u saradnji sa VMA iz Beograda radiće se ultrazvučana dijagnostika srca takozvanom unutrašnjom metodom kojom se srce bolje prikazuje.

Violeta Petrović

Violeta Petrović

Na evidenciji kotorske kancelarije za zapošljavanje su 773 lica od čega su 363 žene.

Razlog smanjenog broja nezaposlenih je uglavnom zbog zaposlenja sezonskog karaktera ili rada na određeno vrijeme.

Aktivnosti ovih dana u kotorskoj kancelariji su uglavnom usmjerene na posredovanje i obezbjeđenje što kvalitetnijeg kadra u što kraćem roku u zavisnosti od struke, kazala je za Skala radio Violeta Petrović, iz kancelarije za zapošljavanje.

Takođe se radi na izdavanju dozvola za rad stranim državljanima i na novom projektu subvencije zapošljavanja mladih do 25 godina kojim Zavod finansira 100 eura mjesečno jedno nezaposleno lice ukoliko ispunjava uslove predviđene projektom.

U toku su i javni radovi “Neka bude čisto” i “Kotorska tvrđava i rimski mozaici” koji će trajati do kraja septembra.

Za jesenji period planira se prikupljanje grupe kandidata za kurseve engleskog jezika, informatike i knjigovodstva, a tokom cijele godine aktuelne su obuke za različita ugostiteljska zanimanja koja se organizuju u saradnji sa Gastro klubom “Mitrović”, podsjetila je Petrovićeva.