Vaterpolisti hercegnovskog Jadrana u Euroligi pobijedili su u grupi D francuski Marsej 13:7 (3:1, 4:0, 4:3, i 1:2).
Pobjednik je riješen u prvoj i drugoj četvrtini koje je Jadran riješio u svoju korist ukupnim rezultatom 7:1.
Najefikasniji u ekipi Jadrana bio je Vladimir Gojković koji je postigao šest golova.
U 11. kolu T-com Prve crnogorske lige u subotu 22. oktobra, Grbalj je na svom terenu savladao Bokelj rezultatom 2:1.
Rezultati:
Budućnost – Mladost 3:1
Dečeć – Rudar 1:2
Zeta – Petrovac 1:0
Lovćen – Sutjeska 2:0
Berane – Mogren 2:4
U 12. kolu, koje je na programu 29. oktobra, sastaće se: Bokelj – Sutjeska, Lovćen – Rudar, Dečić – Mogren, Berane – Petrovac, Zeta – Mladost i Budućnost – Grbalj.
Novinar i publicista Šeki Radončić saopštio je danas da je medijska mafija u Crnoj Gori ponovo pokušala da ga ućutka zloupotrebljavajući pravo i crnogorske pravosudne organe sve u cilju, kako je naveo, “zaštite lika i djela ratnog zločinca Slobodana Pejovića”.
– Ovoga puta, umjesto ratnog zločinca Slobodana Pejovića, policiji me lažno prijavio, za tobožnji napad, njegov portparol Veseljko Koprivica, novinar Monitora, jedini novinar koji je odbio da svjedoči na zahtjev Tužilaštva u Hagu na suđenju protiv Slobodana Miloševića, kazao je Radončić.
– Naravno,opet je riječ o lažnoj optužbi koja ima za cilj da se na svaki način spriječi ili diskredituje večerašnja crnogorska premijera filma »Heroj našeg doba« a Šeki Radončić ućutka kako na TV IN večeras ne bi govorio o ratnoj, antiratnoj i medijskoj mafiji, rekao je Radončić u izjavi datoj Portalu Analitika.
Nakon prijave novinara “Monitora” Vedseljka Koprivice, autor filma “Heroj našeg doba” Šeki Radončić je isljeđivan danas popodne u crnogorskoj policiji. Nakon razgovora sa policijskim inspektorom i Radončićevog obrazloženja događja, crnogorska policija nije preduzela nikakve dalje procesne radnje protiv Radončića.
Prije nekolika mjeseca protiv publiciste Šekija Radončića je prijavu podnio Slobodan Pejović tvrdeći da je bio šikaniran. Tada je, akcijom crnogorske policije, Radončić bio vraćen sa crnogorske granice i primoran da u Centru bezbjednosti Herceg Novi da izjavu inspektorima crnogorskog MUP-a. Crnogorsko tužilaštvo je odbacilo Pejovićevu prijavu protiv Radončića.
Takođe, protiv Radončića su – navodno zbog prijetećih SMS poruka – prijave krajem jula ove godine podnijeli i profesor Milan Popović, poslanik Koča Pavlović i glavni urednik Monitora Esad Kočan. I tada je Radončić tvrdio da je riječ o lažnim prijavama, sračunatim na diskreditaciju njegovih napora da se objelodani istina o stvarnoj ulozi bivšeg policijskog inspektora Slobodana Pejovića u zločinu deportacije izbjeglica iz BiH1992. godine. Radončić je angažovao advokata i proslijedio crnogorskom tužitteljstvu sadržaj SMS poruka. Nakon toga, crnogorsko tužilaštvo je odbacilo prijavu protiv Radončića, zaključivši da nije bilo nikakvih prijetećih poruka time niti bića krivičnog djela.
Već nekoliko dana IN televizija najavljuje crnogorsku premijeru filma “Heroj našeg doba”, dokumentarni film autora Šekija Radončića u kojem se, kako tvrdi Radončić, “raskrinkava zločinačka uloga lažnog heroja Slobodana Pejovića u deportaciji bosansko-hercegovačkih izbjeglica”.
Prenešeno sa Portala Analitika
Berberović i Mrdak
Odgovorne u opštini pitali smo u kakvom su stanju bujični kanali i jesu li spremni za predstojeći zimski period kiša.
Jagoda Berberović iz Opštinske Direkcije za uređenje grada nam je kazala da je naloženo Komunalnom preduzćeću da kontroliše i osposobi sve bujične kanale za normalno funkcionisanje.
Da li će doći do poteškoća i začepljenja kanala zavisi od količine padavina, ali i od savjesti građana koji u kanale i šahte stalno bacaju otpad, uz apel da to ne rade, kako ne bi došlo do plavljenja.
Riječ je o bujičnim kanalima i rešetkama na čitavom području opštine, a za one u starom gradu zaključen je ugovor sa izvođačem za njihovo čišćenje.
Zoran Mrdak, direktor Komunalnog preduzeća Kotor je za Skala radio kazao da radnici ovog preduzeća intenzivno rade na održavanju bujičnih kanala kojih ima previše, a ovo preduzeće prima izuzetno mala sredstva da bi odgovorilo svim zadacima.
Svojim sredstvima i mehanizacijom komunalci čiste kanale i odvoze velike količine nanosa, kaže on.
Stoga je za ove poslove potrebno odvojiti mnogo više od 10 hiljada eura, koliko Komunalno dobija, zaključio je Mrdak.
don Dejan Turza
Župni ured Sveri Roko u Donjoj Lastvi i Hrvatska dopunska škola u petak 21. oktobra u 18 sati organizuju humanitarno veče kao pripremu za 85. svjetski dan Misija, koji katolička crkva širom svijeta ove godine obilježava pod geslom “Kao što mene posla otac, ja šaljem vas”.
Na ovoj večeri biskup kotorski Ilija Janjić prenijeće svoje impresije sa misijskog putovanja po Africi.
Humanitarnoj večeri predhodile su tematske radionice djece u hrvatskoj dopunskoj školi u Kotoru i Tivtu, kao i u župama Sveti Roko u Donjoj Lastvi i Sveti Antun u Lepetanima.
Don Dejan Turza, upravitelj župe Sveti Roko u Donjoj Lastvi, poziva sve ljude dobre volje da dođu na ovo humanitarno veče, jer humanost daje novi podsticaj i smisao življenja.
danas je gorjelo u Kavču
Druga polovina oktobra je, a požari ne jenjavaju.
Danas je gorjelo u Kavču.
Dojava kotorskim vatrogascima da gori kuća stigla je koji minut nakon 14 sati.
Na sreću, kazao nam je komandir kotorske Vatrogasnice Maksim Mandić, nije se radilo o kući već o niskom rastinju i stablima maslina.
Vatrogasci su u rekordnom roku stigli na mjesto požara i brzom intervencijom uspjeli da ga stave pod kontrolu.
Očito zadovoljni što se ipak ne radi o stambenom objektu, nijesu se obazirali na premor.
Ovo je za njih, ipak bila lakša intervencija u odnosu na mnoge od onih preko 200 koje su imali u toku sezone.
Na lice mjesta je izašao i pripadnik kotorske Ispostave policije, pa treba očekivati da se utvrdi uzrok požara.
Kotorski Institut za biologiju mora, punih 5 decenija otkriva najdublje i najskrivenije tajne morskih dubina.
“Tragajući za istinom o životu u vječitim plavim tišinama, otkrivali smo elemente kratkog bivstvovanja na prolaznim površinama. Konačna spoznaja – čovjek je samo nit, duboko utkana u majku prirodu bez alternative opstanka mimo nje”, kazao je na svečanosti povodom jubileja 50 godina rada obve naučne institucije dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.
Institut zajedno sa Fakultetom za pomorstvo i Fakultetom za turizam i hotelijerstvo čini zdravo naučno-obrazovno jezgro Univerziteta Crne Gore i grada Kotora, njegujući vjekovnu tradiciju pomorstva, ribarstva u Boki i obrazujući nove generacije naučnika, pomoraca, hotelijera.
Ovih dana drevna palata Radoničić, današnji Institut se renovira, zadržavajući svoju patinu stare arhitekture.
I pored kamenog izgleda, njegovu najveću snagu tada i sada, su činili i čine ljudi, naučnici koji su, istražujući južni Jadran ugrađivali sebe u proces razvoja nauke o moru u Crnoj Gori, kazao je Joksimović.
Veliki međunarodni projekti koji su se dešavali pod krovom Instituta su u jednom trenutku obilježili razvoj nauke.
Danas regionalna saradnja Instituta i njegova aktivnost na realizaciji značajnih programa za razvoj Crne Gore, čine ga nezaobilaznom institucijom nauke i istražćivanja ne samo u našoj državi, rekao je Momir Đurović predsjednik CANU.
Rektor Univerziteta Crne Gore dr Predrag Miranović kazao je da je ovaj Institut tokom 5 decenija rada postao mjesto posvećenosti nauci i istraživanju, a kroz saradnju sa međunarodnim institucijama i sjedište u razmjeni ideja i naučnih dostignuća.
Više od hiljadu objavljenih radova i preko stotinu naučnih projekata realizovanih na Institutu, potvrđuje činjenicu da se u ovoj ustanovi njeguje kvalitetan naučni rad.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvojaTarzan Milošević podsjetio je na projekte od značaja za dalji razvoj Instituta za biologiju mora i kazao da je predviđena nabavka naučno istraživačkog vozila u vrijednosti od oko 130 hiljada eura za potrebe Instituta.
Milošević je podsjetio i na razvoj ribarkog informacionog sistema sa opremom za ribarsku inspekciju, vjerujući da će za nekoliko mjeseci Institut dobiti novi izgled sa moderno opremljenom laboratorijom.
Jubilej su pozdravili i naučni radnici iz Srbije, Rusije i Italije.
Nakon svečanosti u kotorskom Kulturnom centru održan je Međunarodni naučni skup.
Damir Počanić
Kotorske bedeme i tvrđavu San Đovani od polovine aprila do danas je posjetilo preko 32 hiljade turista, koji su posebno oduševljeni pogledom na panoramu kotorskog zaliva, kazao je za Skala radio Damir Počanić, koordinator za bedeme.
Od posjete kotorskih zidina je zarađeno do sada 99 hiljada eura.
Iako su postavljena upozorenja za rizična mjesta, zatim ograde i na nekim mjestima popravljene skale, u bedeme se još mora ulagati i ovo je posao opštinske Direkcije za izgradnju Kotora.
Ulaz na bedeme naplaćuje se po cijeni od 3 eura, i to sa dva ulaza, na Škaljarskoj pjaci i Parilu, podsjetio je Počanić.
Posjete bedemima su najbrojnije u danima dolazaka velikih kruzera i izletnika koji dolaze preko agencija.
Ulazi na bedeme će biti otvoreni do 1. novembra.
Na juče održanom okruglom stolu Medijske slobode i odgovornost za javnu riječ, koji je organizovala Antena M, uz podršku Delegacije Evropske unije u Podgorici, učestvovali su novinari i urednici medija od značaja, predstavnici političkih partija, NVO sektora, Agencije za elektronske medije, Državna javna tužiteljica, predstavnici OSCE-a, predstavnici Američke ambasade, predstavnici novinarskih asocijacija, Instituta za medije i ambasador Leopold Mauer, šef Delegacije EU u Crnoj Gori.
Po običaju, političari su umislili da se nalaze u Parlamentu pa od sopstvenog ega nijesu razumjeli temu Okruglog stola.
Ono što je prepoznato kao ključni problem profesije je nedostatak samoregulativnog tijela, niti želja pojedinih medija da ono profunkcioniše.
To su na žalost mediji koji su ignorisali jučerašnji skup, a koje na žalost podržavaju ili tolerišu pojedini iz OSCD-a.
Ipak je jedinstven stav da se ovo tijelo mora konstituisati što prije kao jedinstveno za sve medije i printane i elektronske.
Što se odgovornosti za javno izgovorenu riječ tiče, svjedoci smo da nje nema.
Čini mi se da se prosto vrši nadmetanje onih medija koji kvalitetom ne zaslužuju pažnju, da što više atakuju na ličnosti iz javnog života, pa čak i njihove porodice.
S namjerom jer znaju kolika je moć medija u uticaju na kreiranje javnog mjenja.
Dakle, nije mnogim medijima važno da li ugrožavaju nečiji ugled ili čast.
Moralna načela postaju direktna volja uredničke strukture koja je opet u sprezi sa određenim centrima moći koji ne štede sredstva, finansijska i bilo koja drugo da odrade prljav posao.
Takav stav preuzimaju svi ostali u takvim i sličnim medijima i to postaje prirodan način “profesionalnog” djelovanja uz zakletvu etici koju bi morali da uvažavaju.
Novinari nijesu moćni dovoljno da se odupru, jer ne prihvataju alternativu, a oni krvožedni u pozadini koji namjerno podstiču takav vid novinarstva ostaju netaknuti i nedodirljivi.
Sada je valjda jasno zbog čega je potrebno snažno samolegulatorno tijelo, ali i zbog čega ga pojedini medije ne žele.
Kad ono zaživi oni više ne bi mogli da novac u vreće trpaju i zasipaju javnost lažima koje neko debelo plaća.
Što se sloboda medija tiče, nje ima onoliko koliko mi kao struka to zaista hoćemo.
Ni manje ni više od toga.
Zbog toga se u Crnoj Gori može govoriti o izuzetno malom broju medija koji zavređuju pažnju i zbog toga je žutilo preovladalo našom medijskom scenom.
Predstava za djecu “Julija i Romeo” Gradskog pozorišta iz Podgorice gostovaće u petak 21. oktoba u Kotoru u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Početak predstave je u 18 sati.
Igraju Simo Trebješanin, Dubravka Drakić, Vesna Vujošević, Maja Šarenac, Dejan Đonović, Davor Dragojević, Pavle Ilić i Dijana Dragojević.
Tekst Branko Milićević
Režija Nikola Vukčević.
