Ključna priča više nije koliki je broj glasova potreban za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, nego da li će na tu sjednicu doći 41 poslanik i da li će biti kvoruma.

To je za Pobjedu kazao politički analitičar Srđan Vukadinović u susret sazivanju vanrednog zasijedanja parlamenta za 24. septembar, na kojem bi se odlučivalo o sudbini lidera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) na čelu najvišeg zakonodavnog doma.

Naime, najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) inicirala je treće glasanje za njegovu smjenu potpisima svojih 16 poslanika, kao i šest Bošnjačke stranke, četiri Građanskog pokreta URA, tri Evropskog saveza (EA), po dva iz Albanske alijanse i Albanskog foruma, te jednog Hrvatske građanske inicijative (HGI). Prema najavama, za smjenu Andrije Mandića glasaće takođe nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, te funkcioner stranke Pravde i pomirenja Seid Hadžić koja je dio izborne liste vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića.

I pored poziva Pobjede, istim povodom nijesu htjele da se izjasne Maja Vučelić iz CIVIS-a, te nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

INICIJATIVE

O smjeni Mandića prvi put se glasalo u martu 2024. godine, a povod je bilo više čestitki i „druženja“ šefa parlamenta sa državnim vrhom Srbije i Republike Srpske, uključujući slavlje u izbornom štabu tokom predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar Vučić. Tada je PES prvobitnu podršku smjeni nevješto zamijenio zahtjevom da se inicijativa preformuliše na bolji način, a sve je završeno glasanjem 44 poslanika da Mandić ostane predsjednik parlamenta, dok je 27 bilo protiv.

Druga inicijativa, takođe iz DPS-a, stigla je na glasanje početkom juna prošle godine, kao posljedica pokrenute istrage o zloupotrebi službenog vozila parlamenta koje je koristio bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma Danilo Mandić prilikom napada na dvije osobe u centru Podgorice. Ovog puta glasanje je bilo tajno, a za je bio 41 poslanik tadašnje vladajuće koalicije iz PES-a, Demokrata, NSD-a, SNP–CIVIS i Demokratske narodne partije (DNP).

Možda se opozicija rukovodila izrekom „treća – sreća“ kada je ponovo inicirala glasanje za smjenu Mandića, ovog puta zbog njegovog upućivanja saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo krajem prošlog mjeseca. A može se reći i da će joj upravo sreća biti potrebna da stigne do podrške dovoljnog broja poslanika za najnoviju inicijativu.

NEPOZNANICE

Analitičar Srđan Vukadinović u izjavu za Pobjedu ukazuje da je ishod glasanja o smjeni aktuelnog šefa državnog parlamenta, praktično, jednačina s više nepoznatih. Kako je kazao, prva je da li će na sjednicu uopšte doći dovoljan broj poslanika.

– To je sada veoma teško pretpostaviti, budući da imamo jednu vrstu nepovjerenja. Partije pričaju jedno, a onda se poslanici ponašaju sasvim drugačije. To je posebno problem sa poslanicima vlasti, kojima se, u ovom slučaju, ne može mnogo vjerovati. Očito je da su oni zatočenici fotelja i pozicija, jer teško da će poslije narednih izbora dobiti broj mandata koji sada imaju, odnosno ovoliki upliv u strukture izvršne ili neke druge segmente vlasti u Crnoj Gori – smatra naš sagovornik.

Kako dodaje, broj od 35 potpisnika inicijative koja trenutno postoji „ne mora ništa da znači“ za krajnji ishod glasanja. Po njemu, problem je korjenit i leži u činjenici da nijesu svi u vlasti suštinski željni učlanjenja u Evropsku uniju (EU).

 Srđan Vukadinović / Klix.ba

– Crna Gora će imati problem sve dok evropski put bude predstavljan samo kao članstvo u EU, a ne kao prihvatanje određenih standarda ponašanja političkih institucija i sistema vrijednosti. EU više ne može biti opravdanje, neka oblanda koja je do sada služila da se prikriju unutrašnji antagonizmi. Jednostavno se od početka nije shvatilo da zakonska reforma nije dovoljna, već su bitni kvalitet odluka koje se donose i efekti koje će građani osjetiti – dodao je on.

U tom kontekstu treba posmatrati i novu inicijativu za smjenu Mandića, zbog čega će na najvećem ispitu biti upravo institucije države.

– Smjena Mandića više nije pitanje ni Mandića, ni PES-a, ni parlamentarne većine, ni DPS-a, niti bilo koga pojedinačno. To je pitanje Crne Gore i odgovornosti njenih institucija. Nebitan je pojedinac, makar on bio i predsjednik Skupštine. Konkretno, postavlja se pitanje koliko su oni koji čine parlamentarnu većinu odgovorni prema tom najvišem zakonodavnom domu. Jer, ako se zalažu za jedno, a glasaju za nešto sasvim drugo samo zato što se nekome Mandić (ne) sviđa, onda je to test za državu i državne institucije – precizirao je on.

Samim tim, ovakva situacija predstavlja i test za aktuelnu parlamentarnu većinu, koja je, kako ukazuje Vukadinović, heterogena i kojoj se ne može uvijek vjerovati, ali koja ipak čini dio strukture vlasti.

– Među njima je sigurno i veći dio onih koji su potpisali inicijativu za smjenu. Oni moraju da se pozabave time da li imaju političku snagu i politički senzibilitet da Crna Gora istovremeno očuva parlamentarnu većinu i zaštiti svoj strateški interes i evropski put. Oni koji će glasati protiv smjene treba da se zapitaju imaju li politički kapacitet za to – dodao je sagovornik Pobjede.

On je podsjetio na ranije inicijative za smjenu koje je Mandić „preživio“, ali i da će rezultati glasanja ovog puta direktno zavisiti od svakog pojedinačnog poslanika. Tu ukazuje na i dalje nepoznatu poziciju mnogih poslanika PES-a, što se može pokazati ključnim u ovoj situaciji.

– Ostaje da se vidi da li će neko iz PES-a „iskočiti“, ključ je u njihovim rukama. Prije svega Armen Šehović, neko za koga još nije sigurno kako će glasati – precizirao je naš sagovornik, te dodao da se to ne može očekivati od predstavnika NSD-a, DNP-a, Demokrata i SNP-a.

Rješenje cijele situacije zato vidi ne u konačnom broju onih koji će glasati za ili protiv smjene Mandića, već u činjenici da će se sam predsjednik Skupštine potruditi da ne bude dovoljno poslanika da bi se odluka donijela.

– Neko može da se razboli ili jednostavno da ne dođe na sjednicu… Dakle, tek će se na sjednici tačno vidjeti ko će od onih koji su potpisali inicijativu zaista glasati. Ali, nije dobro da se predsjednik parlamenta mijenja ili da opstaje na svojoj poziciji zahvaljujući jednom ili dva glasa. To samo pokazuje da je u Crnoj Gori sve moguće i da se sa tako malo glasova mnogo toga može promijeniti – rekao je Vukadinović.

S obzirom na poruke koje su posljednjih mjeseci stizale iz vrha EU, parlamentarna većina je sada „na ispitu“, gdje će se vidjeti da li se zaista zalaže za sistem evropskih vrijednosti. Ili država ima jedan sistem vrijednosti u odnosu prema EU, a drugi za unutrašnje potrebe.

– Upravo u parlamentu i Vladi imate političke grupacije koje rade protiv prijema Crne Gore u EU. One vode dvostruku politiku. Navodno se svim srcem zalažu za taj put, a direktno rade protiv njega. To se ogleda i u činjenici da je telegram Mandića nanio mnogo više štete Crnoj Gori, nego sva ostala nepočinstva koja se čine u državi. Ako se sjutra kroz Skupštinu provuče još i odluka da se o članstvu u EU odlučuje na referendumu, a njegovi rezultati budu kao na Islandu, biće to svima jasno – zaključuje sagovornik Pobjede.

I zaista, u slučaju ovakvog razvoja situacije, svima će biti jasno da je jedno „krilo“ vladajuće većine uvijek vuklo daleko od EU. Problem će jedino biti što u tom trenutku neće biti povratka. Crna Gora ostaće provincija na Zapadnom Balkanu koja je propustila svoju jedinu šansu da bude dio napredne političko-ekonomske zajednice čija se jačina osjeća u cijelom svijetu.

Mandić: Inicijatori moje smjene dobiće treće „ne“

Dok se opozicija nada podršci njihovoj inicijativi za smjenu Mandića, predsjednik parlamenta iz zvanične posjete Austriji je poručio kako su to „prirodne stvari i sastavni dio demokratije“. No, podsjetio je da dovoljan broj poslanika nije ni prethodna dva puta glasao za njegovu smjenu.

– Dakle, da budem potpuno jasan: ne postoji potrebna većina za smjenu predsjednika Skupštine – izjavio je Mandić.

Kako je dodao, aktuelnu inicijativu „prati izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“, a da je izjava saučešća „duboko ukorijenjena u tradiciji Crne Gore“.

– Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica – dodao je predsjednik parlamenta.

Smatra i da „ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima EU, ponovo vrate u njihov mrak“.

– Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno „ne“ i to isto „ne“ inicijatori moje smjene dobiće, treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja EU – dodao je on, uz još mnogo proevropskih poruka po kojima su prepoznata njegova posljednja obraćanja.

NVO pozivaju Vladu da uskrati podršku onima koji veličaju ratne zločince

Više nevladinih organizacija i aktivista za ljudska prava pozivalo je Vladu i premijera Milojka Spajića da jasno, javno i bez relativizacije osude veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca od strane nosilaca javnih funkcija i da takvim funkcionerima uskrate podršku.

– Smatramo da nijedan nosilac javne funkcije ne bi smio uživati političku podršku Vlade ako pravosnažno osuđenog ratnog zločinca predstavlja kao heroja – naveli su oni.

Ističu kako posebno brine činjenica da premijer Spajić i PES pružaju direktnu političku zaštitu predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, propuštajući da jasno osude njegovo veličanje ratnog zločinca pod maskom „narodnog običaja“.

– Tolerisanje ovakvog ponašanja drugog čovjeka države znači da se očuvanje skupštinske većine pretpostavlja elementarnim normama civilizovanog društva i članstvu Crne Gore u EU. Na ovaj način Vlada postaje direktan saučesnik u normalizaciji ideologije koja slavi genocid – naglasili su oni.

Od Vlade, uzmeđu ostalog, zahtijevaju i da preduzme sve što je potrebno kako bi se u Kotoru uklonio grafit na novootvorenom bulevaru u Grblju, na kojem piše „Ratko Mladić – Omladina tvoja vječno te slavi, sud gospodnji jedini i pravi“, o kojem su mediji izvijestili 6. septembra.

– Zaprepašteni smo da Kotor nije navedeni sadržaj uklonio iz javnog prostora čim je o istom izviješteno – zaključuje se u zajedničkom saopštenju koje potpisuje 35 nevladinih organizaciju i udruženja i još 18 aktivista.

Diplomatska pošta

Pismo evropskim prijateljima povodom sahrane ratnog zločinca 

Piše: Miodrag Vlahović

Stvar je, nažalost bila bolno očigledna.

Nemušte izjave portparolke EK i same predsjednice Ursule fon der Layen povodom državne sahrane ratnog zločinca RM su bile duboko razočaravajuće.

Uzalud su se obje zvaničnice dan kasnije korigovale, suočene sa lavinom neprijatno negativnih komentara sa svih strana – ne samo iz Bosne i Hercegovine. Njihove korigovane izjave potpomogle su i Kaja Kalas, kao i komesarka Marta Kos, koja “ne bi mogla pogledati Majkama Srebrenice u oči …”

Nećemo gubiti vrijeme na političko i diplomatsko umijeće briselskih zvaničnica, niti na njihov stil.

Upravo je njihova “šokiranost” ključni momenat za razumijevanje promašenosti evropske politike prema Vučićevoj Srbiji i, samim tim, prema cijelom Zapadnom Balkanu.

Povlađivanje mržnji i nacionalizmu 

Reakcije zvanične i nezvanične Srbije, ogromnog procenta političara i stranaka, intelektualne i akademske javnosti, medija i neizbježne Crkve Srbije ne predstavljaju ama baš nikakvo iznenađenje – tako da je može biti nikakvih šokova. Sve je perfektno očekivano i logično, ako se osvrnemo na posljednju deceniju i po (da se ne vraćamo na rane devedesete), od kada je na čelu Srbije – da ne zaboravimo: voljom Zapada – režim Aleksandra Vučića.

Posljedice tog petnaestogodišnjeg povlađivanja jednoj izrazito nacional-šovinističkoj i destruktivnoj politici ima, naravno, konkretne razloge – od ekonomskih interesa važnih zemalja (Rio Tinto i slični projekti i poslovi), pa sve do posredne prodaje srpske vojne opreme Ukrajini. Evropske potpisnice – pokazaće se, nažalost, bezvrijednog papira koji se zove Budimpeštanski sporazum, gledaju i dalje Srbiji kroz prste zbog artiljerijske municije. Sve ostalo je postalo manje značajno.

Realne posljedice takve površne politike su vidljive svakome ko želi da ih vidi.

Prvo, srpsko političko društvo je implodiralo – pod pritiskom jednog režima koji emituje opasne oblike nacionalizma i revanšizma, ali i najgoreg istorijskog revizionizma. I sve to bez značajne/efikasne evropske reakcije. To jest – i na osnovu nje. (Tome je pomogla, značajno, da ne zaboravimo, i američka politika od Obame nadalje, ali je to druga tema.)

Drugo, kao direktna posljedica tog povlađivanja srpskom nacionalizmu, praktično je uništena ozbiljna opozicija u Srbiji, natjerana da i sama postane žrtva “nedavanja Kosova” i fiksacije na tobožnju ugroženost Srba u Crnoj Gori i BiH. Oni opozicionari koji su autentično evropski i građanski orijentisani – imaju ispod 1% u Srbiji. To je i evropski poraz.

Treće, evropska permisivnost prema malignom velikosrpskom nacionalizmu ima svoje direktne negativne reperkusije u BiH (ne samo entitet Srpska) i, naravno, u Crnoj Gori.

Srbija jeste najveća/najvažnija zemlja regiona, ali se njena veličina i značaj opredmećuju na način koji generiše nestabilnost i permanentne regionalne krize. Uz tolerisanje i podršku od strane EU!

Na kraju, četvrto, osnovni inicijalni “zadatak” A. Vučića je bio – Kosovo. Petnaest godina i mnogo problema kasnije – uključujući državne terorističke napade, ubistva političkih oponenata (Oliver Ivanović) i teške manipulacije Srbima sa Kosova – Vučićeva politika je nezavisnu Republiku Kosovo pretvorila u mentalnu, psihološku i političku psihozu i blokadu, režimski nametnutu i isforsiranu (akademija, Crkva, mediji, obrazovni sistem) kolektivnu mega-traumu – koja je opravdanje, izgovor i objašnjenje za svako nepočinstvo i zločin aktuelne srpske vlasti – bez izgleda da bude apsolvirano kao opterećenje i problem u sagledivoj budućnosti.

Zato je “šok” evropskih dužnosnica sasvim neuvjerljiva i neinteligentna (javna) reakcija. To je uobičajeno stanje stvari u Srbiji.

Srbo-centrična politika EU na Zapadbom Balkanu mora imati uspostavljene limite. Ona je neuvjerljiva, pogrešna i štetna.

Očigledno se ne objašnjava. Dokazi su, na kraju, nacionalistička histerija i državna sahrana ratnog zločinca – što se, eto, na prvi pogled – nije vidjelo iz Brisela!

Pogrešna politika u Crnoj Gori 

Crna Gora je, dakle, u značajnom segmentu svog postojanja, žrtva takve evropske, to jest briselske srpske fiksacije.

Bilo je potrebna smrt haškog doživotnog osuđenika da se neki – inače jasni – fenomeni jasnije vide i u Crnoj Gori. Većinski dio vladajuće većine žali za svojim herojem. Njihova glumljena evropska orijentacija ustuknula je pred potrebom da pokažu svoje “srpstvo”.

U tome ih pomaže Crkva Srbije, koja se opet “autuje” kao ekstrenistička organizacija, koja promoviše talibansku verziju pravoslavlja – militantnu, anticivilizacijsku i brutalno ksenofobičnu.

Svi zajedno – i političari vladajuće većine, i njihove stranke, i njihova crkva – vode anticrnogorsku politiku, u smislu nacionalnog identiteta, ali i svega što se odnosi na crnogorski državni i institucionalni integritet.

Vlada Crne Gore – u kojoj nema niti jednog ministra koji bi za sebe rekao da je Crnogorac (!) – vodi politiku koja je zbir improvizacija, dnevnopolitičkih populističkih poteza i izraženog napora da kroz sumnjive poslove, tendere i državne zajmove ugrabi što više – i što prije.

Na sve to odgovor EU zvaničnika je – podrška srpskim nacionalistima u Crnoj Gori!

Pošto komesarka Kos ne vodi svoju ličnu politiku, već onu koju zacrta EK, onda i njene eskapade sa predsjednikom Skupštine, četničkim vojvodom Mandićem, nisu (samo) njene nezgrapne improvizacije – već je to iskaz politike briselske adrese. Nažalost.

U prevodu: cjelokupno crnogorsko političko iskustvo od avgusta 2020, a posebno od kada je predsjednik agresivne neo-četničke NSD Mandić prihvaćen za autentičnog i legitimnog borca za članstvo Crne Gore u EU od strane Brisela, pokazuje da se Crna Gora doživljava kao dio “kompenzacije” (veliko)srpskom nacionalizmu, to jest Srbiji, poslije poraza u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a i “gubitka” Crne Gore 2006 i Kosova 2008.

Začudo, gospođe von der Layen, Kalas i Kos nisu “šokirane” dešavanjima u Crnoj Gori, mada ogromni dio vladajućih struktura baštini istovjetnu ideologiju kao njihov lider u Beogradu.

Ono što, nažalost, “šokira” evropske zvaničnike u Crnoj Gori je – kada se prezentuje ovakva argumentacija! To im je neprihvatljivo.

Tragikomično je kada se za takve stavove veže stigma “ekstremizma”. Zato ćemo gospođu Kos često vidjeti zagrljenu sa neo-četnicima, ali, mnogo rjeđe i apsolutno formalno i zvanično, sa predstavnicima proevropske građanske opozicije.

To je loša, pogrešna i neodrživa politika – jer su joj premise vrlo pogrešne.

Evropski izazovi i proširenje 

Posljedice takve EU politike mogu biti loše za Evropu, ali i katastrofalne za Crnu Goru.

Četnički vojvoda Mandić sada čeka glasanje o smjeni. Povodom toga nije bilo ni glasa iz Brisela.

Šef Delegacije EU u Podgorici, austrijski ambasador Johan Sattler, komentarisao je, međutim, plastične stubiće na ulicama Podgorice! To je krajnje kompromitantno za evropsku politiku, koja, u crnogorskom slučaju, sasvim ignoriše nespojivost slavljenja ratnih zločina i zločinaca – sa evropskim vrijednostima. Ili smo mi, naivno, pogrešno shvatili što su evropske vrijednosti?

Zato je logično reći da je evropska agenda u Crnoj Gori postavljena naopačke: dokazani euroskeptici, nacionalisti, putinovci i vučićevci, mrzitelji Zapada i religijski zeloti su sada “priznati” lideri evropske politike, ali su zato autentični i potvrđeni građanski evropejci – sumnjivi opozicionari i intelektualci, skloni “ekstremizmu”?!

Poslije državne sahrane ratnog zločinca u Beogradu, evropska diplomatija mora naći evropske odgovore i poslati evropske poruke, ukoliko ne želi da doživi novi istorijski fijasko na Balkanu.

Tome može biti razlog, da ne zaboravimo, i razvoj političke situacije u Njenačkoj i Francuskoj. Jačanje AfD i Nacionalnog fronta LePen predstavlja opasnost za vodeće evropske zemlje i za sâmu EU, ali i presudu za zemlje Zapadnog Balkana i njihove evropske aspiracije. Smijemo li da žmurimo na to?

Evropski zvaničnici bi – u toj neželjenoj i opasnoj situaciji – bili posebno i istinski šokirani sa kojom bi se lakoćom Mandić, Spajić i ostali “šampioni” EU integracija u Crnoj Gori, lako prebacili na druge istorijske tračnice …

Jer, njihovi uzori i idoli nisu Jean Monet ili, recimo, Mario Draghi. Njihova intimna uvjerenja su Trampa/Putina, za evropske nacionaliste i “suvereniste”.

Zato oni ne razmišljaju o aktuelnim francuskim i njemačkim idejama o drukčijem načinu pristupanja EU i o limitima vezanim za pravo veta. O tome nema govora u Crnoj Gori.

Njih mnogo više zanima ponavljanje praznih fraza i onoga što čuju od Komesarke i Ambasadora. To lijepo zvuči i ništa ne košta.

A kada ih pomenuti EU zvaničnici pohvale zbog toga – krug je zatvoren. Tu ni slavljenje najgorih ratnih zločinaca i genocida ne može ništa da pokvari. Usiljeni optimizam caruje.

Tu idilu je nepopularno i zabranjeno kvariti. Nije evropski, kažu!

IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE DECIDNA DA JE PREDSJEDNIK SKUPŠTINE IZJAVLJIVANJEM SAUČEŠĆA PORODICI RATNOG ZLOČINCA RATKA MLADIĆA NAPRAVIO ČIN KOJI BI TREBALO DA PRATI INSTITUCIONALNA ODGOVORNOST

Uljarević: Glasanje o smjeni Mandića biće svojevrsni vrjednosni skener, PES može biti mnogo veći gubitnik ako i sad stane iza njega

Danas plaćamo ceh onoga što je hronično nekvalitetan obrazovni sistem i trule daske u pravosuđu. Mi nijedan slučaj ratnih zločina nijesmo adekvatno pravosudno izveli… I naravno, imamo ono što je već jedna preovlađujuća loša politička kultura koja suzbija razvoj kulture sjećanja. I sada kada imate intenzivni period dezinformacija, manipulacija različitih uticaja, dolazimo do toga da oni koji nijesu bili rođeni u vrijeme kada je Mladić rukovodio jedinicama koje su počinile sve ove zločine njega gledaju kao nekakvog heroja – umjesto da mu daju pravo mjesto u istoriji – a to je jedan ratni zločinac i kukavica – navela je Uljarević

Na stranici Severe Weather Europe ranije je objavljeno da će jako nevrijeme, koje će danas i sutra zahvatiti dio Evrope, stići i do BiH.

U Sloveniji su zabilježeni udari vjetra veći od 100 km/h, dok su u Italiji snažni pljuskovi, vjetar i grad rušili stabla i izazvali poplave, prenose Nezavisne.

U Rijeci je pala jaka kiša, u zapadnom dijelu Zagreba duva jak vjetar, a na snazi su meteorološka upozorenja. Najizraženije nevrijeme očekuje se na sjevernom Jadranu.

Riječ je o snažnoj promjeni vremena povezanoj s hladnom frontom koja se sa zapada preko sjeverne Italije i Alpa širi prema Sloveniji, Hrvatskoj i ostatku zapadnog Balkana.

Sudar hladnijeg vazduha s vrlo toplim i vlažnim vazduhom nad Sredozemljem stvara uslove za jake grmljavinske sisteme, obilnu kišu, grad i olujne udare vjetra.

U Sloveniji udari vjetra od 103 km/h

Sloveniju je nevrijeme prvo zahvatilo na zapadu zemlje, nakon čega su se oluje tokom prijepodneva premještale prema unutrašnjosti. Oko podneva stigle su i do Ljubljane, gdje su određeni dijelovi grada ostali bez struje.

Najjači vjetar uz slovenačku obalu imao je udare od oko 50 km/h, dok je na meteorološkoj stanici Kanin u visokogorju izmjeren udar od čak 103 km/h.

Za Primorsku je izdato narandžasto upozorenje, a slovenačka agencija za okolinu Arso potom ga je zbog očekivane obilne kiše proširila na veći dio zemlje, prenosi Index.

Za večernje sate na jugozapadu Slovenije najavljen je novi olujni sistem koji bi mogao biti jači od prethodnih. Još veći problem mogla bi predstavljati kiša tokom četvrtka, kada bi od slovenačke Istre prema centralnoj Sloveniji u kratkom vremenu lokalno moglo pasti oko 100 litara kiše po kvadratnom metru, ponegdje i više.

Nevrijeme pogodilo sjever Italije

Snažno nevrijeme zahvatilo je i sjever Italije. U Lombardiji je izdato narandžasto upozorenje, a posebno je pogođeno područje Breše, gdje su vatrogasci imali oko 50 intervencija zbog posljedica jakog vjetra i kiše.

Padala su stabla i poplavljeni su pojedini objekti, dok je Val Kamoniku tokom noći pogodio grad.

U Milanu su grmljavinska nevremena počela oko 5.30, praćena vjetrom i munjama, pa su gradske vlasti odlučile da zatvore parkove. Vatrogasci su intervenisali i u Komu zbog stabala srušenih snažnim udarima vjetra.

Atlantski poremećaj donosi i osjetan pad temperature. Narandžasto upozorenje izdato je za dijelove Lombardije, Veneta i Emilije-Romanje, dok je žuto upozorenje na snazi i u Furlaniji-Julijskoj krajini, uz Sloveniju. Očekuju se jaki pljuskovi, grad i snažni udari vjetra.

Obilna kiša u Rijeci

Promjena vremena zahvatila je i Hrvatsku, posebno riječko područje, gdje je pala obilna kiša.

Najizraženiji dio očekuje se na sjevernom Jadranu i u zapadnim krajevima. DHMZ je za danas i četvrtak izdao upozorenja zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, lokalnih bujičnih poplava, olujnih udara vjetra i grada.

Za riječku regiju, koja obuhvata Istru i Kvarner, narandžasto upozorenje na snazi je oba dana.

Lokalno su mogući udari vjetra jači od 65 km/h, a posebno u Istri postoji mogućnost jačih grmljavinskih sistema i grada.

Tokom četvrtka nestabilnosti će na sjevernom Jadranu početi već ujutro. Lokalno može pasti više od 50 litara kiše po kvadratnom metru, što povećava opasnost od naglih bujičnih i urbanih poplava.

Nestabilnosti će se proširiti i na druge dijelove zemlje, dok se smirivanje u većem dijelu unutrašnjosti očekuje tokom četvrtka poslijepodne.

Izvor: nezavisne.com

Nakon govora na skupu povodom pete godišnjice protesta na Belvederu, Vesna Pejović dala izjavu u policiji

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović upozorio je da optužnica sama po sebi nije dokaz da je neko kriv i da do pravosnažne presude postoji niz procesnih koraka.

On je to rekao na panelu „Korupcija u Crnoj Gori“ održanom u Podgorici.

„Širenjem fotografija uhapšenih lica na neki način se vrši kršenje pretpostavke nevinosti. Sud nema za cilj da nekoga osudi, nego da djeluje na osnovu dokaza i donese valjanu presudu“, rekao je Radović, prenosi Portal TV E.

On je naveo da Viši sud bilježi pomake u rješavanju predmeta u Specijalnom odjeljenju, te da već postoje presude protiv pojedinih sudija i tužilaca, dok su neki postupci protiv javnih funkcionera u završnoj fazi.

„Ako pravosnažna presuda ne rezultira oduzimanjem nezakonito stečene imovine, ništa nijesmo uradili“, kazao je Radović.

On očekuje da će izmjene ZKP-a ubrzati postupke i doprinijeti povoljnijoj percepciji građana o radu sudova.

Božović: Nijesam rekao da je usvojeni antimafija zakon istorijski

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je potrebno ojačati institucije, ali i svijest o mehanizmima koji postoje u državi kako bi bili ostvareni ozbiljni rezultati.

„Neke moje kolege su rekle da je usvojeni antimafija zakon istorijski, ja to nijesam rekao. Ali jeste istorijski samo po sebi što je donijet. Vrlo je važna činjenica stvaranja osnova za oduzimanje imovine danom potvrđivanja optužnice“, kazao je Božović.

On je istakao da time nijesu prevaziđeni svi izazovi, navodeći da je cilj bio da se, u mjeri mogućeg, popravi postojeći pravni okvir, a da se istovremeno ne uđe u probleme sa Evropskom komisijom, jer je, kako je rekao, bilo oprečnih mišljenja o predlogu.

„Mislim da je napravljen iskorak. Važno je što imamo nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i ukidanje imuniteta članovima Vlade“, rekao je Božović.

Dodao je da je izmjenama Zakonika o krivičnom postupku omogućeno efikasnije i brže postupanje sudova, jer je problem bio mali broj pravosnažnih presuda.

“Odlučno „ne“ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra”

Univerzitetski profesor u penziji Čedomir Čupić ocenio je u Novom danu da je Srbija duboko podeljena između građana koji su, kako kaže, ucenjeni i uplašeni i onih koji se bore za drugačiju budućnost. Upozorava da će vlast na narednim izborima „upotrebiti sve što može“, dok opoziciji poručuje da ne izlazi posebno, već da podrži studentsku listu.

Vučić raspisao izbore za 25. oktobar

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je danas ukaz o raspuštanju Skupštine Srbije i raspisao vanredne parlamentarne izbore za nedelju, 25. oktobar.

Vučić je u obraćanju građanima kazao da je odluku o raspisivanju izbora donio “vodeći se vitalnim državnim i interesima građana Srbije”.

“Da nije ovakvih tenzija i političkih razmimoilaženja i sukoba svakako da nam izbori ne bi bili potrebni, ali svako odlaganje bi ugrozilo i Ekspo i opstanak demokratije kao najboljeg oblika političkog režima u našoj zemlji”, kazao je Vučić u obraćanju iz Predsedništva Srbije.

On je kazao da je u prethodnih nešto više od godinu i po dana, došlo do velikih turbulencija na domaćoj političkoj sceni uz, kako je rekao, značajno miješanje stranih sila.

“Pogrešno bi bilo izvući zaključak da je to rezultat sukoba političkih stranaka ili aktera isključivo ovdje u Srbiji. Uz značajno mešanje stranih sila, imali smo nerede, nemire, sukobe i podijeljeno društvo,” rekao je.

“Bezbroj puta sam pozivao političke protivnike na dijalog, smatrajući da razmena argumenata uvek pomaže u rešavanju konflikata ali odgovora nikad nije bilo”, požalio se Vučić.

“Zato su nam potrebni izborni rezultati koji će jasno pokazati volju građana u kom pravcu i kojim putem ide Srbija”, dodao je on.

Ocenio je da su prethodne godine bile “prepune spoljopolitičkih, unutrašnjepolitičkih, energetskih, ekonomskih izazova ali da je uprkos brojnim problemima, od rata u Ukrajini i rata u Iranu, Srbija uspjela da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine”.

“Prošla je Srbija kroz težak period. Srušen je poredak u svijetu koji je uspostavljen 1945. poslije velike pobjede saveznika nad nacističkim silama”, rekao je.

Prema njegovim riječima,  taj poredak je otišao u istoriju a da novi nije uspostavljen, posebno ne stabilan.

“Danas imamo ratove u regionima širom svijeta, čak i kontinentalne ratove koji ugrožavaju našu zemlju u bezbjednosnom, ekonomskom i političkom smislu. Sve to vrijeme smo uspjeli da sačuvamo mir i stabilnost i da zemlju vodimo u budućnost”, kazao je Vučić.

Prema njegovim riječima, građani će na izborima birati svoju budućnost, između mnogo opcija.
Naveo je da izborna odluka građana ” glas Boga” i naglasio da “odluka naroda mora da se poštuje”.

N1