Vukadinović: Pitanje je koliko će poslanika uopšte doći na sjednicu 24. septembra

Ključna priča više nije koliki je broj glasova potreban za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, nego da li će na tu sjednicu doći 41 poslanik i da li će biti kvoruma.

To je za Pobjedu kazao politički analitičar Srđan Vukadinović u susret sazivanju vanrednog zasijedanja parlamenta za 24. septembar, na kojem bi se odlučivalo o sudbini lidera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) na čelu najvišeg zakonodavnog doma.

Naime, najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) inicirala je treće glasanje za njegovu smjenu potpisima svojih 16 poslanika, kao i šest Bošnjačke stranke, četiri Građanskog pokreta URA, tri Evropskog saveza (EA), po dva iz Albanske alijanse i Albanskog foruma, te jednog Hrvatske građanske inicijative (HGI). Prema najavama, za smjenu Andrije Mandića glasaće takođe nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, te funkcioner stranke Pravde i pomirenja Seid Hadžić koja je dio izborne liste vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića.

I pored poziva Pobjede, istim povodom nijesu htjele da se izjasne Maja Vučelić iz CIVIS-a, te nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

INICIJATIVE

O smjeni Mandića prvi put se glasalo u martu 2024. godine, a povod je bilo više čestitki i „druženja“ šefa parlamenta sa državnim vrhom Srbije i Republike Srpske, uključujući slavlje u izbornom štabu tokom predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar Vučić. Tada je PES prvobitnu podršku smjeni nevješto zamijenio zahtjevom da se inicijativa preformuliše na bolji način, a sve je završeno glasanjem 44 poslanika da Mandić ostane predsjednik parlamenta, dok je 27 bilo protiv.

Druga inicijativa, takođe iz DPS-a, stigla je na glasanje početkom juna prošle godine, kao posljedica pokrenute istrage o zloupotrebi službenog vozila parlamenta koje je koristio bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma Danilo Mandić prilikom napada na dvije osobe u centru Podgorice. Ovog puta glasanje je bilo tajno, a za je bio 41 poslanik tadašnje vladajuće koalicije iz PES-a, Demokrata, NSD-a, SNP–CIVIS i Demokratske narodne partije (DNP).

Možda se opozicija rukovodila izrekom „treća – sreća“ kada je ponovo inicirala glasanje za smjenu Mandića, ovog puta zbog njegovog upućivanja saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo krajem prošlog mjeseca. A može se reći i da će joj upravo sreća biti potrebna da stigne do podrške dovoljnog broja poslanika za najnoviju inicijativu.

NEPOZNANICE

Analitičar Srđan Vukadinović u izjavu za Pobjedu ukazuje da je ishod glasanja o smjeni aktuelnog šefa državnog parlamenta, praktično, jednačina s više nepoznatih. Kako je kazao, prva je da li će na sjednicu uopšte doći dovoljan broj poslanika.

– To je sada veoma teško pretpostaviti, budući da imamo jednu vrstu nepovjerenja. Partije pričaju jedno, a onda se poslanici ponašaju sasvim drugačije. To je posebno problem sa poslanicima vlasti, kojima se, u ovom slučaju, ne može mnogo vjerovati. Očito je da su oni zatočenici fotelja i pozicija, jer teško da će poslije narednih izbora dobiti broj mandata koji sada imaju, odnosno ovoliki upliv u strukture izvršne ili neke druge segmente vlasti u Crnoj Gori – smatra naš sagovornik.

Kako dodaje, broj od 35 potpisnika inicijative koja trenutno postoji „ne mora ništa da znači“ za krajnji ishod glasanja. Po njemu, problem je korjenit i leži u činjenici da nijesu svi u vlasti suštinski željni učlanjenja u Evropsku uniju (EU).

 Srđan Vukadinović / Klix.ba

– Crna Gora će imati problem sve dok evropski put bude predstavljan samo kao članstvo u EU, a ne kao prihvatanje određenih standarda ponašanja političkih institucija i sistema vrijednosti. EU više ne može biti opravdanje, neka oblanda koja je do sada služila da se prikriju unutrašnji antagonizmi. Jednostavno se od početka nije shvatilo da zakonska reforma nije dovoljna, već su bitni kvalitet odluka koje se donose i efekti koje će građani osjetiti – dodao je on.

U tom kontekstu treba posmatrati i novu inicijativu za smjenu Mandića, zbog čega će na najvećem ispitu biti upravo institucije države.

– Smjena Mandića više nije pitanje ni Mandića, ni PES-a, ni parlamentarne većine, ni DPS-a, niti bilo koga pojedinačno. To je pitanje Crne Gore i odgovornosti njenih institucija. Nebitan je pojedinac, makar on bio i predsjednik Skupštine. Konkretno, postavlja se pitanje koliko su oni koji čine parlamentarnu većinu odgovorni prema tom najvišem zakonodavnom domu. Jer, ako se zalažu za jedno, a glasaju za nešto sasvim drugo samo zato što se nekome Mandić (ne) sviđa, onda je to test za državu i državne institucije – precizirao je on.

Samim tim, ovakva situacija predstavlja i test za aktuelnu parlamentarnu većinu, koja je, kako ukazuje Vukadinović, heterogena i kojoj se ne može uvijek vjerovati, ali koja ipak čini dio strukture vlasti.

– Među njima je sigurno i veći dio onih koji su potpisali inicijativu za smjenu. Oni moraju da se pozabave time da li imaju političku snagu i politički senzibilitet da Crna Gora istovremeno očuva parlamentarnu većinu i zaštiti svoj strateški interes i evropski put. Oni koji će glasati protiv smjene treba da se zapitaju imaju li politički kapacitet za to – dodao je sagovornik Pobjede.

On je podsjetio na ranije inicijative za smjenu koje je Mandić „preživio“, ali i da će rezultati glasanja ovog puta direktno zavisiti od svakog pojedinačnog poslanika. Tu ukazuje na i dalje nepoznatu poziciju mnogih poslanika PES-a, što se može pokazati ključnim u ovoj situaciji.

– Ostaje da se vidi da li će neko iz PES-a „iskočiti“, ključ je u njihovim rukama. Prije svega Armen Šehović, neko za koga još nije sigurno kako će glasati – precizirao je naš sagovornik, te dodao da se to ne može očekivati od predstavnika NSD-a, DNP-a, Demokrata i SNP-a.

Rješenje cijele situacije zato vidi ne u konačnom broju onih koji će glasati za ili protiv smjene Mandića, već u činjenici da će se sam predsjednik Skupštine potruditi da ne bude dovoljno poslanika da bi se odluka donijela.

– Neko može da se razboli ili jednostavno da ne dođe na sjednicu… Dakle, tek će se na sjednici tačno vidjeti ko će od onih koji su potpisali inicijativu zaista glasati. Ali, nije dobro da se predsjednik parlamenta mijenja ili da opstaje na svojoj poziciji zahvaljujući jednom ili dva glasa. To samo pokazuje da je u Crnoj Gori sve moguće i da se sa tako malo glasova mnogo toga može promijeniti – rekao je Vukadinović.

S obzirom na poruke koje su posljednjih mjeseci stizale iz vrha EU, parlamentarna većina je sada „na ispitu“, gdje će se vidjeti da li se zaista zalaže za sistem evropskih vrijednosti. Ili država ima jedan sistem vrijednosti u odnosu prema EU, a drugi za unutrašnje potrebe.

– Upravo u parlamentu i Vladi imate političke grupacije koje rade protiv prijema Crne Gore u EU. One vode dvostruku politiku. Navodno se svim srcem zalažu za taj put, a direktno rade protiv njega. To se ogleda i u činjenici da je telegram Mandića nanio mnogo više štete Crnoj Gori, nego sva ostala nepočinstva koja se čine u državi. Ako se sjutra kroz Skupštinu provuče još i odluka da se o članstvu u EU odlučuje na referendumu, a njegovi rezultati budu kao na Islandu, biće to svima jasno – zaključuje sagovornik Pobjede.

I zaista, u slučaju ovakvog razvoja situacije, svima će biti jasno da je jedno „krilo“ vladajuće većine uvijek vuklo daleko od EU. Problem će jedino biti što u tom trenutku neće biti povratka. Crna Gora ostaće provincija na Zapadnom Balkanu koja je propustila svoju jedinu šansu da bude dio napredne političko-ekonomske zajednice čija se jačina osjeća u cijelom svijetu.

Mandić: Inicijatori moje smjene dobiće treće „ne“

Dok se opozicija nada podršci njihovoj inicijativi za smjenu Mandića, predsjednik parlamenta iz zvanične posjete Austriji je poručio kako su to „prirodne stvari i sastavni dio demokratije“. No, podsjetio je da dovoljan broj poslanika nije ni prethodna dva puta glasao za njegovu smjenu.

– Dakle, da budem potpuno jasan: ne postoji potrebna većina za smjenu predsjednika Skupštine – izjavio je Mandić.

Kako je dodao, aktuelnu inicijativu „prati izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“, a da je izjava saučešća „duboko ukorijenjena u tradiciji Crne Gore“.

– Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica – dodao je predsjednik parlamenta.

Smatra i da „ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima EU, ponovo vrate u njihov mrak“.

– Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno „ne“ i to isto „ne“ inicijatori moje smjene dobiće, treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja EU – dodao je on, uz još mnogo proevropskih poruka po kojima su prepoznata njegova posljednja obraćanja.

NVO pozivaju Vladu da uskrati podršku onima koji veličaju ratne zločince

Više nevladinih organizacija i aktivista za ljudska prava pozivalo je Vladu i premijera Milojka Spajića da jasno, javno i bez relativizacije osude veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca od strane nosilaca javnih funkcija i da takvim funkcionerima uskrate podršku.

– Smatramo da nijedan nosilac javne funkcije ne bi smio uživati političku podršku Vlade ako pravosnažno osuđenog ratnog zločinca predstavlja kao heroja – naveli su oni.

Ističu kako posebno brine činjenica da premijer Spajić i PES pružaju direktnu političku zaštitu predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, propuštajući da jasno osude njegovo veličanje ratnog zločinca pod maskom „narodnog običaja“.

– Tolerisanje ovakvog ponašanja drugog čovjeka države znači da se očuvanje skupštinske većine pretpostavlja elementarnim normama civilizovanog društva i članstvu Crne Gore u EU. Na ovaj način Vlada postaje direktan saučesnik u normalizaciji ideologije koja slavi genocid – naglasili su oni.

Od Vlade, uzmeđu ostalog, zahtijevaju i da preduzme sve što je potrebno kako bi se u Kotoru uklonio grafit na novootvorenom bulevaru u Grblju, na kojem piše „Ratko Mladić – Omladina tvoja vječno te slavi, sud gospodnji jedini i pravi“, o kojem su mediji izvijestili 6. septembra.

– Zaprepašteni smo da Kotor nije navedeni sadržaj uklonio iz javnog prostora čim je o istom izviješteno – zaključuje se u zajedničkom saopštenju koje potpisuje 35 nevladinih organizaciju i udruženja i još 18 aktivista.