Ponosno je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio prije dva dana kako je stigao u Francusku, sa brojnom delegacijom iz Crne Gore, pored ostalih – ministrom odbrane Draganom Krapovićem i potpredsjednicom Skupštine Crne Gore Anđelom Vojinović đe su, u brodogradilištu u Lorijenu, prisustvovali svečanom porinuću broda „Petar I Njegoš“, prvog od dva naručena patrolna plovila za Mornaricu Vojske Crne Gore. Ocijenio je Bečić da je riječ o velikom danu za Crnu Goru i njen sistem odbrane.

Bečić nije pojasnio ulogu svoje partijske drugarice Vojinović u delegaciji crnogorskog „sistema odbrane“, prećutkujući njenu funkciju potpredsjednice Skupštine i predstavljajući je kao šeficu crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije. Prema dostupnim informacijama ova međunarodna organizacija nema nikakve veze s gradnjom dva patrolna broda za crnogorsku vojsku.

SPAJIĆ NESTAO

A da je Vojinović uljez u delegaciji, proizilazi i iz programa posjete Francuskoj, objavljenom na portalu Vlade 4. septembra.

U tom planu nema nje, ali je bilo premijera Milojka Spajića. Međutim, on je ostao samo na papiru, dok se u Francuskoj obrela partijska drugarica Bečića i Krapovića?!

Iako je 9. septembra iz Vlade saopšteno da će Spajić 11. septembra boraviti u radnoj posjeti Republici Francuskoj, povodom ceremonije porinuća patrolnog broda, kasnije nije objašnjeno zašto je odustao.

Tako je, na kraju, u Lorijen doputovala visoka delegacija Demokrata.

Osim Bečića, Krapovića i Vojinović svečanoj ceremoniji prisustvovali su i njihov kadrovik, načelnik Generalštaba, brigadni general Miodrag Vuksanović, kao i ambasadorka Crne Gore u Francuskoj Dubravka Lalović.

A prema platformi radne posjete objavljenoj 4. septembra, u delegaciji je trebalo da budu i savjetnik za medije predsjednika Vlade Veliša Jovanović, zatim Bečićeva savjetnica Roberta Camaj, direktor Direktorata za logistiku u Ministarstvu odbrane, potpukovnik Radovan Kostić, šef kabineta ministra odbrane potpukovnik Želimir Pojužina, vojni savjetnik ministra, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović, v.d. komandanta Mornarice Crne Gore Slobodan Tomašević, zamjenik komandanta Odreda patrolnih brodova Slobodan Musović i ađutantica načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Anđela Đurđić.

Troškove ove brojne delegacije snosiće, kako piše u programu, kabineti predsjednika Vlade i potpredsjednika Bečića i Ministarstvo odbrane. Odnosno – platiće građanke i građani Crne Gore.

Osim činjenice da ćemo platiti i troškove „uljezu“ Anđeli Vojinović, jer malo je vjerovatno da su je Bečić i Krapović zatekli u Lorijenu, pa je tu pridružili delegaciji, nije poznato čiji kabinet je finansirao njen put. Kao što nije poznato ni kako se funkcionerka Demokrata obrela u delegaciji.

No, ni potpredsjednik Vlade Bečić nema nikakve formalne veze sa ugovorom između Francuske i Crne Gore koji se odnosi na gradnju dva patrolna broda, ali je morao da bude prvi koji će kročiti na palubu kada je posao bio pri kraju i da sada bude prvi koji će ispratiti porinuće plovila.

Možda će i Vojinović, kao i Bečić, postati stalna članica delegacije Demokrata za praćenje radova u Lorijenu.

SPORAN UGOVOR SA FRANCUSKOM KOMPANIJOM

Patrolni brod „Petar I Njegoš“ porinut je u petak. U Crnu Goru trebalo bi da stigne na proljeće.

Ugovor o kupovini dva patrolna broda sa francuskom kompanijom Keršip, vrijedan 120 miliona eura, potpisan je u novembru 2024. godine, a gradnja brodova počela je 24. aprila 2025. Posao je dogovoren direktno, bez raspisivanja međunarodnog tendera, a bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić i prije potpisivanja ugovora upozoravao je na ozbiljno kršenje crnogorskih zakona, ali i evropske regulative, čime je nanašena višemilionska šteta budžetu naše države.

Ministar Krapović, kako smo pisali, branio se činjenicom da je ugovor potpisan na osnovu međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Francuske, što je, kako je govorio, omogućilo da zaobiđu crnogorske zakone – o javnim nabavkama, o PDV-u i Carinski zakon.

Međutim, admiral Samardžić problematizovao je upravo tu činjenicu, precizno pojašnjavajući da komercijalni ugovor nije smio biti dio međudržavnog ugovora i da izbjegavanje raspisivanja tendera može ukazati na potencijalnu korupciju.

Portal ETV u junu je objavio tekst o još jednom spornom detalju koji se odnosi na ovaj posao – angažovanju po ugovoru o djelu četiri penzionisana vojna lica – A. M, B. Lj, H. Ž. i C. S, od aprila 2025. godine, sa zadatkom da prate gradnju patrolnih brodova u francuskom brodogradilištu.

Troškove njihovog puta, smještaja i dnevnica, rekli su naši izvori, snosio je ovaj Vladin resor, kroz različite modele finansiranja. Iz Ministarstva su, međutim, negirali da su „ugovorcima“ isplaćivali dnevnice.

KRIVIČNA PRIJAVA SPECIJALNOM TUŽILAŠTVU

A njihove dnevnice, kako smo pisali, postale su sporne nakon što je u Višem sudu u Podgorici, 5. maja ove godine, osuđena bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog plaćanja službenih putovanja Nikoli Lekiću, koji je bio angažovan po ugovoru o djelu i koji je, kako je precizirano prvostepenom presudom, o trošku Agencije putovao 15 puta, na što, ocjena je suda, nije imao zakonsko pravo, jer nije bio zapošljen u Agenciji.

Izvori Portala ETV iz Ministarstva odbrane rekli su tada da je nakon izricanja presude Perović, u ovom resoru došlo do uzbune zbog ugovora o djelu sklopljenih sa četvoricom penzionera i njihovih službenih putovanja u Francusku.

Kupovina dva patrolna broda, kao i slučaj Krapovićevih penzionera završili su i pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Advokat Veselin Radulović podnio je u junu krivičnu prijavu protiv ministra odbrane Krapovića, Demokratske Crne Gore i više nepoznatih odgovornih osoba iz Ministarstva odbrane, zbog osnova sumnje da su kupovinom dva patrolna broda počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.

– Posebno se ukazuje na osnovanu sumnju da je ugovor o nabavci dva patrolna broda iz novembra 2024. godine vrijedan oko 120 miliona eura zaključen bez sprovođenja postupka javne nabavke, iako u vrijeme njegovog zaključenja međunarodni sporazum između Crne Gore i Republike Francuske, na koji su se pozvali Ministarstvo odbrane i prijavljeni Krapović, još nije bio stupio na snagu. Obavještenje Ministarstva vanjskih poslova objavljeno u Službenom listu prošlog mjeseca nedvosmisleno potvrđuje da je ovaj Sporazum stupio na snagu tek 23. aprila 2026. godine. Dakle, prijavljeni Krapović je zaključio ugovor vrijednosti 120 miliona eura sa kompanijom iz Francuske pozivajući se na sporazum Crne Gore sa Republikom Francuskom koji je stupio na snagu godinu i po nakon zaključenja ugovora – upozorio je Radulović u prijavi SDT.

Zatražio je da SDT ispita i zakonitost angažovanja više penzionisanih vojnih lica po osnovu ugovora o djelu radi nadzora gradnje brodova u Francuskoj – uključujući isplate naknada, troškova službenih putovanja i drugih davanja iz budžeta Ministarstva odbrane.

U avgustu je Radulović podnio SDT novu krivičnu prijavu – protiv Demokrata, Bečića i Krapovića ukazujući i u njoj na slučaj četiri penzionisana „ugovorca“.

Nadam se da potpuno neprihvatljivo veličanje ratnog zločinca koji je imao praktički državni sprovod u Beogradu neće proći kao neki raniji slučajevi kada je Aleksandar Vučić prelazio dvostruke crvene linije i već tada zaslužio da Brisel promijeni politiku podilaženja jednom autokratskom režimu koji lomi demokratske standarde u vlastitoj zemlji i izaziva nestabilnost u gotovo svim državama s kojima Srbija graniči, kazao je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula, koji je i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.

– Ostajem skeptik. Prošle godine je Vučić posjetio Putinovu vojnu paradu u Moskvi iako je bio upozoren da bi mogao snositi ozbiljne političke posljedice ako to napravi. Ništa se nije dogodilo- rekao je Picula.

Napominje da niko u Srbiji nije procesuiran zbog upada njenih paravojnih trupa na sjever Kosova, a nije bilo ni reakcija Evropske komisije nakon što je u januaru Srbija donijela zakone kojima se žele poništiti posljednji ostaci Specijalnog tužilaštva koje treba progoniti različite oblike organizovanog kriminala i korupcije.

– Je li ovo neka vrsta prekretnice? Nisam siguran jer mi se čini da se još nije stvorila kritična masa u samoj Komisiji, kao ni u državama članicama, barem onim najuticajnijima, da se zaustavi podrška režimu koji samo fingira da se želi približiti Evropskoj uniji, a zainteresovan je samo da mu Komisija šalje novac iz različitih fondova, što Vučić doživljava kao političku podršku i obračunima unutar Srbije- ističe Picula.

Otkriva da će na iduću sjednicu Evropskog parlamenta u srijedu doći Ursula fon der Lajen i održati godišnji govor o stanju EU.

– Prošle godine nije jednom riječju spomenula Vučića iako je bilo jasno da on zaslužuje ozbiljan politički komentar. Vidjet ćemo hoće li ove godine ona smoći snage da najavi neke oštrije mjere protiv tog režima. Čini mi se da bi morala prije svega zbog onoga što takva politika radi u svom neposrednom susjedstvu. Hrvatskoj Vučić ne može ništa, mi smo za njega prekrupan zalogaj, ali nisam siguran za druge zemlje, posebno Bosnu i Hercegovinu. Crna Gora ima najveće šanse postati nova članica EU, što je Vučiću neprihvatljivo i on tamo ima svoje igrače kao što je četnički vojvoda Andrija Mandić- objašnjava Picula.

Pojašnjava da Vučić dobro zna da on neće tako skoro ući u EU, ako ikada i uđe, ali onda mora mobilizirati one koji će 25. oktobra izaći na izbore i glasati za njega.

– Sada zavisi od Crnogoraca da prihvate činjenicu da je završnica pretpristupnih pregovora njihova najosjetljivija faza. Hrvatska je do sada na tom putu pomagala Crnoj Gori. Zagreb ne treba reagovati prežestoko jer nam je u interesu evropska, ne velikosrpska Crna Gora- ističe Picula.

Vučić je, podsjeća, došao na vlast uz blagonaklonost Angele Merkel i tadašnjih EU lidera koji su mislili da se Srbija može transformisati.

– To se pokazalo zabludom. Nakon ove sramote u Beogradu, teško da će se u Evropi masovno stati na Vučićevu stranu na ovim izborima, ali postoje političari koji se neće libiti dati mu javnu podršku. To je napravio i francuski predsjednik Makron koji ga je nakon Mladićevog pogreba primio u Jelisejskoj palati i s njim se slikao. Francuska ima svoje političke i ekonomske interese u Srbiji. Nijemci su oprezniji i ne žele jasno reći kako vide situaciju u Srbiji. Vučićev SNS ima posmatrački status u Evropskoj narodnoj partiji, za koju ne vjerujem da će preduzeti neke ozbiljnije korake protiv SNS-a zbog njegovog šefa Manfreda Vebera, koji je od 2024. pokazao da je izrazito sklon saradnji s krajnjom desnicom u Parlamentu, čime osigurava većinu, a Vučić spada u desno krilo evropske politike- zaključuje Picula.

Nije dovoljno, dodaje on, smijeniti vlast nego promijeniti politiku.

– Pobjeda Studentske liste bi pokazala da su promjene moguće i u teškim okolnostima. Bio sam razočaran kada su studenti donijeli tekst o srpskom Kosovu i Metohiji. Primiti ovakvu Srbiju u EU bi značilo primiti jedan maligni poredak koji bi sprječavao donošenje odluka. Bila bi to i izdaja načela na kojima se EU temelji. Ako bi Ursula fon der Lajen otišla u Srbiju u jeku predizborne kampanje, to bi bio njen izraz političke podrške Vučiću. Mislim da će se izvući iz te nevolje kazavši da je kampanja i da je nije najmudrije posjetiti- predviđa Picula, koji smatra da su ovo najvažniji izbori u Srbiji nakon 2000. godine.

Sve ankete pokazuju da je AfD prva politička snaga u Njemačkoj.

– To ne može proći bez posljedica za cijelu EU. U Francuskoj desnica jedva čeka predsjedničke izbore iduće godine i već plaši Francuze povratkom ekstremizma u Njemačkoj. Projekcije govore da u drugi krug ulaze krajnja desnica i krajnja ljevica, Marin le Pen i Žan-Lik Melanšon. Ako se takav trend nastavi u Njemačkoj, imamo razloga za zabrinutost. Uspjeh AfD-a izazvao je osmijeh na usnama Vladimira Putina. To je hibridni rat. Nijemci glasaju za obnovu odnosa s Rusijom koja se ne libi organizovati sabotaže na teritoriji Njemačke- naglašava Picula.

Odgovarajući na pitanje naše čitateljke Nataše Sladeček, Picula kaže da bi Hrvatska u svim evropskim institucijama trebalo da daje do znanja šta se događa u Srbiji i koristi svoje pravo da kaže dosta kada neko želi podilaziti srbijanskom režimu.

Nada se da će se takva politika stubokom promijeniti, odgovara na pitanja Jasminke Mandure do kada će EU finansirati takve režime.

– Možemo izražavati ljutnju, razočaranje i bijes prema istupima političara, no kada se ratnom zločincu prikloni vođa vjerske zajednice, to je još jasniji indikator koliko je društvo bolesno- odgovorio je na pitanje čitatelja o patrijarhu Porfiriju.