Perović o poruci EP: Jasno upozorenje da oni koji slave Mladića ne mogu računati na evropsko opredjeljenje i razumijevanje Brisela

22/09/2026

Perović o poruci EP: Jasno upozorenje da oni koji slave Mladića ne mogu računati na evropsko opredjeljenje i razumijevanje Brisela

Izvor: Antena M

Ambasador Željko Perović ocijenio je da je poruka koju je potpisala većina šefova poslaničkih grupa u Evropskom parlamentu, povodom saučešća koje je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio nakon smrti Ratka Mladića, jedno od najznačajnijih upozorenja koje je Crna Gora dobila iz Brisela.

Perović, u izjavi za Antenu M, kaže da evropski parlamentarci jasno poručuju da oni koji slave Ratka Mladića „ne mogu da računaju na evropsko opredjeljenje niti na razumijevanje u Briselu”.

– Ova jučerašnja inicijativa, koju su potpisali praktično svi šefovi poslaničkih grupa, uključujući i Narodnjačku partiju iz EP, jasno i nedvosmisleno kaže da oni koji slave Ratka Mladića ne mogu da računaju na evropsko opredjeljenje i ne mogu imati razumijevanja u Briselu – kazao je Perović.

On smatra da je, kroz narativ koji dolazi iz Beograda ali i kroz postupke dijela crnogorske vlasti, genocidni general Ratko Mladić ponovo među nama.

– Jedna od najnegativnijih, ako ne i najnegativnija ličnost u posljednjih trideset godina, genocidni general Ratko Mladić ponovo je među nama zahvaljujući prije svega narativu koji stiže iz Beograda i organizovanju državne sahrane presuđenog ratnog zločinca, ali i zahvaljujući ponašanju djelova crnogorske vlasti – rekao je Perović.

On smatra da je reakcija opozicije, odnosno inicijativa za smjenu Mandića, razumljiva nakon što je predsjednik Skupštine uputio telegram saučešća zbog smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.

– Sasvim je razumljivo i to je minimum koji se mogao očekivati da opozicione partije, konkretno DPS uz punu podršku Evropskog saveza, iniciraju smjenu predsjednika Skupštine – navodi Perović.

Perović ukazuje da najznačajniji dio vlasti, konkretno predstavnici Nove srpske demokratije i Pokreta Evropa sad, crnogorskoj javnosti šalju potpuno pogrešnu poruku da opozicija, odnosno građanske partije kakve su DPS i Evropski savez, ruše Vladu i usporavaju crnogorski evropski put.

– Oni upravo onim partijama koje su najznačajnije za crnogorsko evropsko opredjeljenje pripisuju nešto što nema veze – ocjenjuje Perović.

Prema njegovim riječima, inicijativa za smjenu Mandića ne ugrožava evropski put Crne Gore, već bi, naprotiv, mogla poslati poruku da je crnogorska vlast opredijeljena za evropske vrijednosti.

Perović je kazao da je pogrešno inicijativu za Mandićevu smjenu predstavljati kao pokušaj rušenja Vlade i podsjetio da su iz DPS-a jasno saopštili da bi vlast nastavila da funkcioniše i nakon eventualne promjene na čelu parlamenta.

– Briselu i Zapadu bi se poslala jasna poruka da je crnogorska vlast opredijeljena za evropske vrijednosti – istakao je Perović.

On nije želio da prognozira ishod glasanja o smjeni Mandića, ali je kao zanimljiv ocijenio stav profesora Zlatka Vujovića da bi Mandićeva ostavka bila najčasnije i najpravičnije rješenje i da bi time bio rasterećen dio članstva i jedne i druge partije.

RADOVIĆ: Izjava Radonjića o odluci Višeg suda u slučaju Mijajlovića neodmjerena i opasna po Crnu Goru

21/09/2026

Izjavu specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je odluka Višeg suda da se obustavi postupak protiv Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić, Predraga Boškovića, nezakonita i opasna po Crnu Goru je neodmjerena, kazao je u emisiji ,,Naglas” na RTCG predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović.

Prema optužnici SDT-a, oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i odavanje tajnih podataka.

,,Kako neko može tvrditi u toj fazi, tek nakon donošenja odluke, da je ona nezakonita? Zakonitost odluke može se ispitati samo od strane drugostepenog suda u žalbenom postupku. S druge strane, vrlo je neodmjereno i opasno davati takve izjave od strane tužilaštva. Izjave koje stvaraju zabunu u javnosti i koje, s druge strane, mogu dovesti do dodatnog nepovjerenja u rad sudstva”, kazao je Radović, prenosi RTCG.

Smatra da takva izjava ni u kom slučaju ne doprinosi ulozi koju sud ima u sudskom sistemu.

,,Očigledno je da tužilaštvo pomalo zanemaruje koja je to procesna uloga državnog tužioca u krivičnom postupku”, kazao je Radović.

On je kazao da državni tužilac ne može imati više prava u postupku i ne može tražiti za sebe više od toga.

,,Davanje ovih izjava u ovoj fazi, i to neposredno nakon što su primili odluku Krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici, zaista je nešto što apsolutno ne doprinosi ni zakonitoj ulozi tužilaštva koja je uspostavljena Zakonikom o krivičnom postupku”, kazao je on.

Istakao je da su izjave poput Radonjićeve direktan udar na nezavisnost sudstva, te da mu nije jasno zašto nije reagovao Sudski savjet, jer je to bila njihova obaveza. Radović je kazao da je pritisaka na sud bilo sa svih strana.

,,Međutim, sud je taj koji treba da donese pravilnu i zakonitu odluku na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i baziranu na odredbama Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku. Uloga suda nije da se udvara ovim ili onim medijima, ovim ili onim političkim strankama, već da donosi pravilne i zakonite odluke koje ponekad mogu i da šokiraju javnost”, istakao je predsjednik Višeg suda.

,,U POSLJEDNJE VRIJEME UČINJENO MNOGO TOGA”

Smatra da je u posljednje vrijeme učinjeno mnogo toga, naročito u Specijalnom odjeljenju, da se poboljša efikasnost postupka, da se smanji njegovo trajanje, da se donese veliki broj presuda.

,,U prošloj godini od 1. januara do 18. septembra donijeto je 36 presuda u Specijalnom odjeljenju. U istom tom periodu ove godine, doneseno je 50 presuda, što je preko 30 odsto više nego u prošloj godini. Smanjila se dužina prvostepenog postupka za oko 43 odsto. Imamo tri pravosnažne osuđujuće odluke koje tretiraju dokaze na osnovu skaj aplikacije. Imamo pravosnažno osuđenih državnih tužilaca, bivšeg direktora Uprave policije, predsjednike opština, ministre”, kazao je Radović.

Ono gdje, prema njegovom mišljenju, ima mjesta za unapređenje, je oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću.

,,Međutim i to dolazi na tapet. Sa pravosnažnim okončanjem brojnih postupaka, gdje su brojne presude u žalbenoj fazi, doži će i do oduzimanja imovine stećene kriminalnom djelatnošću, u većem obimu, pa će i to uticati na poboljšanje percepcije ii povjerenja u pravosuđe”, rekao je predsjednik Višeg suda.

O VETINGU

Kada je riječ o vetingu, on je prokomentarisao da je veliki broj sudija ili otišao u penzijum, ili dao ostavku.

,,Tako da je na sceni bio neki tihi veting. Dolazi do smjene generacija. međutim, i dalje imamo problem sa popunjavanjem kadra u pravosuđu, naročito kada je riječ o SPO. gdje mi nemamo dovoljno kvalitetnih sudija za tu oblast u Osnovnim sudovima. A pojedinci koji imaju taj kvalitet, zbog težine posla i raznih pritisaka i ograničenja privatnosti, se ne javljaju za tu funkciju”, rekao je Radović.

Izvor: RTCG

Cijena dizela leti u nebo

21/09/2026

Od ponoći važe nove maloprodajne cijene naftnih derivata, saopšteno je iz Minsitarstva energetike.

EUROSUPER 98 1.78 €/l (+0.02)

EUROSUPER 95 1.74 €/l (+0.02)

EURODIZEL 1.95 €/l (+0.05)

LOŽ ULJE 2.07 €/l (+0,09)

Evropski poslanici: Mandić je znao kakvu će reakciju izazvati, svako treba da glasa prema sopstvenoj savjesti

21/09/2026

Andrija Mandić Foto: Skupština Crne Gore

Evropski poslanici: Mandić je znao kakvu će reakciju izazvati, svako treba da glasa prema sopstvenoj savjesti

Mogu, kažu, razumjeti Mandićev lični stav, ali ne i njegov postupak kao predsjednika Skupštine. Kako pojašnjavaju, njegove riječi koje oni ne podržavaju imaju institucionalnu težinu.

Grupa poslanika Evropskog parlamenta saopštila je, uoči glasanja u Skupštini Crne Gore o razrješenju njenog predsjednika Andrije Mandića, da ne može podržati njegov postupak upućivanja saučešća porodici Ratka Mladića, navodeći da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Evropski poslanici poručili su da, iako nemaju namjeru da se miješaju u unutrašnji politički sistem Crne Gore niti da utiču na odluku poslanika, smatraju da Mandićeve riječi imaju institucionalnu težinu dok god obavlja funkciju predsjednika Skupštine i da postupci poput ovog ne doprinose evropskom putu Crne Gore.

Prvopotpisani na listi europoslanika je Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Zatim: Tomas Vajs, predsjednik Delegacije za odnose sa Crnom Gorom u okviru Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU–Crna Gora, Reinhold Lopatka, izvjestilac u sjeni za Crnu Goru (EPP) Vladimir Prebilič, izvjestilac u sjeni za Crnu Goru (Zeleni) i Kostas Mavrides, izvjestilac u sjeni za Crnu Goru (S&D).

Kako se napominjen u mejlu, izjava se odnosi na postupanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je izrazio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid.

Njihovo obraćanje prenosimo integralno:

“Ove sedmice Skupština Crne Gore glasaće o razrješenju predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Budući da su nam se mediji, političari i predstavnici civilnog društva više puta obraćali sa pitanjem kakav je naš stav povodom postupaka Andrije Mandića, koji je uputio saučešće porodici Ratka Mladića, ovim saopštenjem obraćamo se evropskoj i crnogorskoj javnosti.

Neosporna je činjenica da je Ratko Mladić pred Tribunalom Ujedinjenih nacija osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i da kao takav ne zaslužuje da bude slavljen, posebno imajući u vidu genocid u Srebrenici, koji nije bio izolovan slučaj. Nemamo pravo da se miješamo u to šta bilo koji pojedinac u Crnoj Gori lično misli o Ratku Mladiću; međutim, zadržavamo pravo da iznesemo svoje mišljenje o tome kakvo je ponašanje primjereno najvišim državnim funkcionerima.

Uvjereni smo da je Andrija Mandić tačno znao kakvu će reakciju izazvati zvaničnim upućivanjem saučešća. Iako je saučešće formalno upućeno u njegovo lično ime i u ime njegove političke partije, ta se razlika ne može odvojiti od činjenice da on i dalje obavlja funkciju predsjednika Skupštine, pa njegove riječi stoga imaju institucionalnu težinu, bez obzira na to u kom svojstvu su izrečene.

Možemo razumjeti njegov lični stav, možda ga čak možemo i poštovati, ali ne možemo podržati njegov postupak u svojstvu predsjednika Skupštine. Ne zato što nam se to jednostavno ne dopada, već zato što smo i mi, kao predstavnici evropske institucije, dio Evropske unije koja se zalaže za vladavinu prava i njeguje evropske principe, među kojima svakako nema mjesta onome što bi se moglo tumačiti kao veličanje ratnih zločinaca. Kada bismo ćutali pred ovakvim postupcima, obezvrijedili bismo sve za šta se zalažemo. Čak i kada bismo željeli, ne možemo ovo zanemariti.

Pojedinac ne može biti iznad sistema, čak i ako prihvatimo da je to ono što njegovi birači od njega traže. Nosilac bilo koje javne funkcije u državi predstavlja sve njene građane, a ne samo svoje birače.

Sve navedeno ne iznosimo zato što želimo da se miješamo u unutrašnji politički sistem Crne Gore, već zato što se nalazimo u izuzetno osjetljivoj fazi procesa pristupanja zemlje Evropskoj uniji, kojoj ovakvi postupci svakako ne doprinose. Takvi postupci su, prije svega, uvredljivi za sve one koji rade u ministarstvima, kao i za same ministre, koji danonoćno rade posvećeni tome da Crna Gora što prije postane naredna država članica Evropske unije.

Na kraju, i mi radimo na ostvarenju istog cilja, a postupci poput ovog veoma nam otežavaju da druge evropske države uvjerimo da Crna Gora zaslužuje članstvo. Crna Gora u nama ima iskrene i pouzdane prijatelje na svom evropskom putu.

Nije nam namjera da bilo kojem poslaniku kažemo kako da glasa, a još manje da na bilo koji način vršimo pritisak na njega ili utičemo na njegovu odluku. Ali ispravno je da znaju naš stav, jer je i to dio dužnosti koju imamo kao poslanici Evropskog parlamenta.

Nadamo se da će glasanje biti fer i da će svako glasati prema sopstvenoj savjesti. Bez obzira na ishod glasanja, poštovaćemo ga, jer je Skupština Crne Gore najviše zakonodavno tijelo.”

antenam

Putinovi promoteri na Istorijskom institutu: Predavanja obilježili navodi o „demonizaciji srpskog stanovništva“, žaljenja „zbog nikad gorih odnosa Crne Gore i Rusije“…

21/09/2026

U CGO zabrinuti zbog sadržaja poruka koje su danas upućene sa jedne organizacione jedinice državnog Univerziteta, pozivaju rektora da kaže je li dao direktnu podršku organizaciji današnjeg događaja, a Vladu da se odredi prema prema najavljenoj saradnji jedne organizacione jedinice državnog univerziteta sa sankcionisanim ruskim fondom

Putinovi promoteri na Istorijskom institutu: Predavanja obilježili navodi o „demonizaciji srpskog stanovništva“, žaljenja „zbog nikad gorih odnosa Crne Gore i Rusije“...

Uz rakiju se govorilo i nazdravljalo o geopolitici, zapadnom pritisku na Rusiju i poziciji Crne Gore, dok je Radenko Šćekić, između ostalog, kazao da su „Crnoj Gori, htjeli mi to ili ne, evropske integracije nametnute i da su sada njena realnost“ – navela je Čabarkapa

Portal ETV

Ruski profesori Ekaterina Entina i Mark Entin danas su imali gostujuća predavanja na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore koja su obilježila „žaljenja zbog nikad gorih odnosa Crne Gore i Rusije“, navodi o pritisku Zapada na Rusiju, ali i istraživanja o „demonizaciji srpskog stanovništva nakon ratova devedesetih“.

To proizilazi iz saopštenja koordinatorke programa „Aktivno građanstvo“ u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sare Čabarkape koja je poručila da je ta nevladina organizacija ozbiljno zabrinuta imajući u vidu veze ovih profesora sa strukturama ruske diplomatije i politike, ali i sadržaja poruka koje su danas upućene sa jedne organizacione jedinice univerziteta države Crne Gore.

– Skup je protokolarno otvorio direktor Istorijskog instituta Radenko Šćekić, a nakon njega je govorio ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandr Petrovič Lukašik koji je istakao „snažan pritisak Zapada na Rusiju i potrebu još snažnijeg odgovora na aktuelna geopolitička, ekonomska i socijalna previranja“. Dr Mark Entin, profesor Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO), održao je predavanje „Istorija evropskih i evroazijskih integracija i njihovo savremeno stanje“. Uz akademsku karijeru, Entin ima dugogodišnje iskustvo u ruskoj diplomatiji, kroz visoke funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije, zatim poziciju zamjenika stalnog predstavnika Rusije pri Savjetu Evrope, kao i ambasadora Rusije u Luksemburgu – navela je Čabarkapa.

Još direktnija je, kaže ona, institucionalna veza dr Ekaterine Entine, koja je održala predavanje na temu „Moderna ruska istraživanja o Balkanu i mogući pravci saradnje u današnjim uslovima“, sa instrumentima ruske javne diplomatije.

– Ona je profesorica Nacionalnog istraživačkog univerziteta „Visoka škola ekonomije“, rukoditeljka Odsjeka za Crnomorska i Mediteranska istraživanja Instituta Evrope Ruske akademije nauka i savjetnica direktora Fonda Gorčakov, koji je pod sankcijama Evropske unije. No, ona je danas ponudila saradnju Istorijskog instituta UCG upravo sa Fondom Gorčakov, što zahtijeva jasno objašnjenje rukovodstva UCG, posebno imajući u vidu evropski put Crne Gore i činjenicu da se radi o javnom univerzitetu finansiranom novcem građana – istakla je Čabarkapa.

Uz rakiju se govorilo i nazdravljalo

Predavanja su, kaže ona, prema zapažanjima predstavnika CGO-a Ivana Kašćelana, koji je prisustvovao događaju, bila daleko od akademskog predstavljanje različitih teorijskih pristupa. Izražavano je „žaljenje zbog nikad gorih odnosa Crne Gore i Rusije“, govorilo se o „pritisku Zapada na Rusiju“, a dr Entina je, predstavljajući svoja istraživanja političkih procesa na Balkanu, govorila o „demonizaciji srpskog stanovništva nakon ratova devedesetih“ i intenzivno koristila termin „srpski svet“.

– U izvještaju čija je koautorka, Entina je ranije navodila i da su tvrdnje Zapada o ruskom miješanju u izbore u Crnoj Gori i drugim oblicima djelovanja u regionu doprinijele jačanju percepcije Rusije kao velike sile među balkanskom javnošću, uz zaključak da se takvom percepcijom „može i treba koristiti“. Dr Mark Entin je, kritikujući postojeći model evropskih integracija, navodio kao “pozitivne primjere integracione prakse u Evroazijskom ekonomskom savezu i BRICS-u”, a EU opisivao kroz navodno diskriminatorne mehanizme. Tvrdio je da iz sopstvenog iskustva „može potvrditi da EU ograničava akademske slobode, dok se u Ruskoj Federaciji iste poštuju“ – navela je Čabarkapa.

Dodatnu dimenziju događaju je, prema njenim riječima, dala neuobičajeno neformalna atmosfera za jednu akademsku instituciju.

– Uz rakiju se govorilo i nazdravljalo o geopolitici, zapadnom pritisku na Rusiju i poziciji Crne Gore, dok je Radenko Šćekić, između ostalog, kazao da su „Crnoj Gori, htjeli mi to ili ne, evropske integracije nametnute i da su sada njena realnost“ – navela je Čabarkapa.

Čuvanje „akademske saradnje“ uprkos sankcijama EU

Predstavnik CGO-a Ivan Kašćelan pitao je direktora Istorijskog instituta da pojasni najavljeno produbljivanje saradnje sa Fondom Gorčakov, a imajući u vidu njegov sankcionisani status u EU, jer je Šćekić pozitivno odgovorio na ponudu dr Entine i naveo da je ta saradnja i ranije postojala. Šćekić je naveo da „akademska saradnja mora ostati sačuvana, uprkos svim drugim okolnostima“.

– Na pitanje Kašćelana dr Entini zašto u predavanju o Balkanu koristi stalno formulaciju „Srpski svet“, odgovorila je da će „kada objave knjige o crnogorskom narodu, govoriti o crnogorskom svetu“. Jedan od prisutnih, za kojeg CGO vjeruje da je iz Ruske ambasade, dodao je da je „srpski svet dio Istorijskog instituta“, a na to nije bilo nikakvih reakcija prisutnih iz samog Istorijskog instituta i njegovog direktora. Pri tom, skup je bio skromno posjećan, a uz predavače, predstavnike Ruske ambasade, direktora i tehničko osoblje Instituta, tu su bili saradnici Žarko Leković, Jelisaveta Blagojević Miljanić, pripravnik Filip Vešović – kazala je Čabarkapa.

Kašćelan je, prema njenim riječima, izrazio stav da je „uprkos tome što je akademska saradnja imuna na geopolitičke okolnosti, neprihvatljivo pružati prostor naučnicima koji su duboko inkorporirani i dio su agresorskog režima u Rusiji i na ovaj način otvoreno šire propagandu“.

– Nakon ukazivanja da je, zbog opojnog mirisa rakije koji se širio prostorijom, potrebno otvoriti prozore, kolegi Kašćelanu je sugerisano da napusti skup ako mu to smeta, što je i učinio – navela je koordinatorka programa Aktivno građanstvo.

Šćekić i Božović da kažu ko je finansirao i odobrio gostovanje

CGO, kako je rekla, javno poziva Radenka Šćekića, direktora Istorijskog institua i rektora UCG Vladimira Božovića da javnosti odgovore ko je inicirao i finansirao ovo gostovanje, ko je odobrio događaj, po kojim kriterijumima su gosti izabrani, kakva se konkretno saradnja planira sa Fondom Gorčakov i je li prethodno procijenjen institucionalni i reputacioni rizik takve saradnje.

– Prema informacijama kojima CGO raspolaže, rektor UCG bio je upoznat sa održavanjem događaja. Zato očekujemo i njegov odgovor da li je dao saglasnost ili direktnu podršku njegovoj organizaciji – jasna je Čabarkapa.

Kaže i da od Vlade Crne Gore, kao ključnog finansijera UCG, očekuju da se odredi prema najavljenoj saradnji jedne organizacione jedinice državnog univerziteta sa sankcionisanim ruskim fondom, kao i da nadležni organi pojasne relevantne okolnosti ulaska i boravka ovih gostiju u Crnoj Gori, ukoliko za to postoje posebni režimi ili ograničenja.

– Akademska sloboda podrazumijeva otvoren dijalog i pluralizam, ali ne podrazumijeva odsustvo odgovornosti. Posebno ne na javnom univerzitetu, u državi koja je u završnici pregovora za članstvo u EU, kada se najavljuje institucionalna saradnja sa organizacijom pod sankcijama te iste EU – jasna je Čabarkapa.

Ko će da spašava spasioce?

21/09/2026

Foto: Facebook/Vatrogasna jedinica Kotor

Ko će da spašava spasioce?

Telefon je zvonio. U dežurnoj službi kotorske vatrogasnice zavladala je tišina. Ekipa koja se upravo vratila s intervencije još je pod punom opremom. Zastali su nestrpljivi da čuju dežurnog. Nema ovđe nikakve misterije. Znaju unaprijed što može biti. Noćna je ura. Saobraćajna nesreća zna se često desiti u kasne sate. Nije ni požar isključen. Instalacije, neoprezne roštiljdžije. Ponajprije turisti koji su se zaigrali po brdima, uživajući u čarobnim ljepotama mističnosti kakvih je rijetko poput ovih iznad Kotora. A onda odjednom strah, napetost, neizvjesnost. Shvatili su da ih je uhvatio mrak. Na litici su sa koje je i po danu teško sići. Kako im se ovo desilo, u nevjerici sebe pitaju? Rečeno im je da paze. Znaju da moraju obilježenom stazom, ali se nekim čudom u zanosu predaju ljepoti koju nijesu očekivali, i žele više, ne obazirući se na opasnost. Staza ostaje neđe iza njih, a oni odjednom u središtu grotla koji prijeti da ih proguta.

Pa ipak, i u tom po malo paničnom strahu koji im postepeno okupira svijest, znaju da moraju da pozovu spasioce. Drugo im ništa ne ostaje.

Vatrogasci slušaju dežurnog kako objašnjava nekome s druge strane telefonske veze da se ne pomjeraju, da drže telefon otvoren i da samo slušaju upute koje će dobijati od pripadnika spasilačke ekipe.
Samo da ne moraju opet put Pestingrada, pomisliše, svjesni da im nema ni minut odmora. Vrlet je to. Strmi kamenjar đe opasnost vrijeba na svakom koraku. Neće biti lako, znaju, ali nema se kud. Opet u vozila, koja se u sezoni skoro i ne gase. Od kanjona, polako uz brdo korak po korak. Obučeni su i dobro poznaju svaku stopu,ali po ovom mrklom mraku, i pored jakih svjetiljki, iznenađenja su i te kako moguća.

Ne prođe dan a da vatrogasci, spasioci, pomagači ljudskom rodu i svemu živom što po zemlji hodi, čuvari tuđe imovine, jer su uglavnom bez svoje, humanisti čazbeni i časni, gorostasi čije srce kuca za sve podjednako, pod punom opremom skoče na zov brdskih i planinskih divljina, odakle treba spuštiti zalutale turiste koji unaprijed znaju da je dovoljno okrenuti broj 123 za sve njihove muke i probleme. Znaju, i kao da ne haju što će se dio jedinice dići na noge zbog njihovog hira. Znaju oni da vatrogasci moraju intervenisati i spašavati osobe koje skrenu s obilježenih staza. Namjerno, ili slučajno. Sasvim je sve jedno. Ne samo zbog zakonske obaveze, već prvenstveno zbog humanosti koja ih krasi, zbog koje, nerijetko stavljaju na kocku i vlastite živote.

Locirali su poslije više sati zalutale. Dron im je pomogao u pretraživanju nepristupačnog terena. Viđeli su kako skoro nepomično đevojka i mladić čekaju da im stigne pomoć. Kao da jedva dišu. Ispod nogu jasno su čuli kako se sitno kamenje obrušava i kako mu treba vremena da udari neđe dolje u tlo. To ih je dodatno onespokojilo.
Spasioci su uspostavili kontakt sa njima. Popeli su se iznad njih i saopštili im da uhvate konope koje će im spustiti. Rekli su im da ih uhvate ali da ništa ne čine dok se vatrogasci do njih ne spušte. Prošao je još jedan sat prije nego što su se konačno sreli. Vatrogasci su ih vezali konopima i lagano počeli da ih izvlače ka obilježenoj stazi. Nije bilo lako. Uplašeni turisti su se nećkali, plašeći se visine. Drugačije ipak nije moglo. Malo po malo, spasioci su uspjeli da ih izvedu na sigurno. Kad su im provjerili stanje i viđeli u njihovim očima olakšanje, krenula je operacija spuštanja do odredišta. Naporna i složena. Poslije više sati, spašavanje turista je okončano. Vatrogasci su ih doveli do svoje stance, napojili ih i dali im sendviče iz automata. Oni su se zahvali i otišli.

Vatrogasci su umorni ostali da čekaju novo zvono telefona. Što god bude, naredni su, čućete od njih i poslije najsloženih i rizičnih operacija i iscrpljivanja koja se teško podnose. Oni su profesionalci, i to je potpuno jasno. Vatrogasci, spasioci su obučeni i spremni. Pravo na život imaju svi, bez obzira na često neodgovorno ponašanje pojedinaca, poput ovoga koji je nedavno srećno okončan.
Vatrogasci ne biraju nikad kome treba pomoći. Njima su svi, ama baš svi jednaki. Druge službe treba da se bave otkrivanjem krivaca za nastalu situaciju, i za ne mali rizik od mogućeg fatalnog ishoda.

Kada je u pitanju angažovanje jedinice za spašavanje lica koja se nijesu pridržavala propisanih pravila i koristili isključivo obilježene staze, onda oni moraju da snose troškove kompletne operacije. Poznato je da akcija spašavanja može angažovati desetine ljudi, terenska vozila, raznovrsnu opremu, pa čak i helikoptere, što košta hiljade eura. Neobilježeni dijelovi brda često kriju nepredvidive litice, odrone kamenja, skrivene jame i strme kosine sklone klizanju, čime su ugroženi i životi spasilaca, ništa manje od onih koje treba spašavati.

Dok traje spašavanje lica koja se nijesu pridržavala jasnih pravila i propisa, kaže komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić, njihovi resursi su zauzeti za druge intervencije za koje se može ukazati potreba. Tako je moguće da se neće izaći u punom sastavu na požar ili saobraćajnu nesreću, što direkto ugrožava živote ljudi i njihovu imovinu. Zbog svega toga, u mnogim zemljama se vode ozbiljni razgovori da se uvedu zakonska rješenja, debate da osobe koje su spašene sa neobilježenih staza zbog očiglednog nemara, same snose kompletne troškove akcije spašavanja. Neke zemlje, kaže Mandić, to su već uradile. Statistika kaže da je neuporedivo manje onih koji, kad moraju da plate, krše propise i pravila. Zakon bi na taj način štitio sistem zaštite i spašavanja od ovog načina ugrožavanja i crpljenja njegovih resursa.

Ne mislim pritom na one koji su upali u kakav problem mimo sopstvene krivice. Samo za ove koji ne poštuju pravila, kategoričan je Mandić. Jer, kad se sve završi, od turista čujete HVALA. I tu se sve završava. Nema objašnjenja zašto nije išao obilježenim stazama. To je, kaže Mandić, izgleda naš a ne njihov problem.

Nadam se da će država konačno reagovati na naše apele kada je ovaj problem u pitanju. Jer se postavlja pitanje, ako se ovako nastavi, ko će da spašava spasioce?, jasan je kotorski komandir.

Radio Skala

U ZAGREBU PROMOCIJA RUTOVIĆEVE KNJIGE „UKIDANJE ČOVJEKA“

21/09/2026

U ZAGREBU PROMOCIJA RUTOVIĆEVE KNJIGE „UKIDANJE ČOVJEKA“

U organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb, 25. septembra, u Crnogorskom domu u Zdgrebu promovisaće se knjiga publiste i kulturologa mr Zeljka Rutovića „UKIDANJE ČOVJEKA“ – logos ili techne.

Recenzent knjige dr sci. Zoran Pičuljan, koji će biti i njen promoter je zapisao:

“Suptilnom, razoružavajućom analizom razornih fenomena današnjice, Rutović nam ukazuje na brojne aspekte ugroze čovjeka kao misaonog bića. I zato umijećem znalca, prepoznaje ono što nam prijeti, ili što kao ostvareni rezultat te prijetnje već živi s nama i u nama”.

Prof. dr Izudin Kapetanović, takođe recenzent knjige istakao je da je “stil kojim piše Rutović nevjerovatan. On podučava, provocira, izaziva i potiče na razmišljanje….njegovi tekstovi su embrion, poduka i uputa za razumijevanje i shvatanje slike današnjice. Kada pročitam njegov tekst nastavljam razmisljati, studirati i boriti se”.

Dr. sci Zulfo Ahmetović, u svojoj riječi povodom knjige kaže: “Naslov knjige aludira na kraj jedne epohe – epohe čovjeka kao misaonog, autonomnog i slobodnog bića – i ulazak u novu paradigmu postčovječanstva u kojoj se brišu granice između prirodnog i vještačkog, ljudskog i neljudskog, istine i manipulacije, slobode i kontrole. Knjiga kao takva ujedinjuje filozofsku dubinu, sociolosku kritiku i antropološku refleksiju”.

Inače, knjiga je rezultat autorovog dugogodišnjeg istraživanja tematskog fenomena uticaja napredne digitalne tehnologije na čovjeka, u okviru kojeg su prethodile i njegove knjige “Digitalni demos” i “Homo mašina”.

Promociju knjige moderiraće Alija Šukurica.

DEVETNAESTI BROJ „JEZERSKOG VRHA“: OD LOVĆENA DO PROKLETIJA, GLAS PRIRODE, BAŠTINE I ODGOVORNE RIJEČ

21/09/2026

DEVETNAESTI BROJ „JEZERSKOG VRHA“: OD LOVĆENA DO PROKLETIJA, GLAS PRIRODE, BAŠTINE I ODGOVORNE RIJEČ

Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena

Objavljen je devetnaesti broj časopisa „Jezerski vrh“, periodičnog štampanog medija koji na svojim stranicama povezuje prirodnu i kulturnu baštinu, savremene ekološke izazove, lokalne zajednice, obrazovanje mladih i odgovornost javne riječi. Novi broj ne ostaje unutar granica jedne planine niti jedne teme. Njegov put vodi od Lovćena i Njeguša, preko Kotora, Budve i Podgorice, do Visitora, Plava i Prokletija.

Naslovna priča „U sjenci munike, pod Njegoševim nebom, uz 74 godine NP Lovćen“, autora Božidara Proročića, posvećena je obilježavanju 74 godine postojanja Nacionalnog parka Lovćen. Jubilej je predstavljen kroz susret ljudi, prirode, muzike i trajanja.

Prilog „Lovćen kao nasljeđe prirode, tradicije i crnogorskog identiteta“, koji je priredio Igor Kokotović, približava čitaocima segmente i vrijednosti planine. Lovćen je istovremeno prirodni prostor, istorijska tačka oslonca i mjesto na kojem se prepoznaju obrisi crnogorskog identiteta. Njegovi vrhovi, šume, kamenjari, vode, sela i stari putevi nijesu odvojeni djelovi, već cjelina koju je moguće razumjeti jedino povezivanjem prirode i čovjeka.

O starim putevima i njihovom savremenom značenju piše Veselin Živanović u tekstu „Turistički put koji mora čuvati prostor“. Put od Kotora preko Špiljara i Krstca prema Njegušima i Lovćenu nije predstavljen samo kao planinarska dionica. On nosi tragove nekadašnjeg kretanja ljudi i robe, veza između Primorja i crnogorske unutrašnjosti, ali i upozorenje da turistička valorizacija ne smije uništiti prostor koji želi da predstavi.

Dr Veselin Luburić u trećem nastavku priloga „Evropski put ekologije Crne Gore“ razmatra odnos države prema njenim prirodnim vrijednostima. Ekološko opredjeljenje ne potvrđuje se deklaracijama, već kvalitetom odluka, sprovođenjem zakona i spremnošću institucija da prirodni prostor zaštite i onda kada se suoče sa snažnim ekonomskim interesima.

Posebno mjesto pripada mladima. Aleksandra Vujović u tekstu „Šest dana učenja, istraživanja i odgovornosti prema prirodi“ predstavlja prvu generaciju mladih rendžera Lovćena. Djeca su kroz terenski rad, praktične vježbe i neposredan susret sa zaštićenim područjem upoznavala prirodne i kulturne vrijednosti planine, pravila ponašanja, rad rendžerske službe, osnove prve pomoći i postupanje u situacijama koje mogu ugroziti prirodu. Šest dana programa pokazalo je da se odgovornost ne uči samo iz knjige. Ona se razvija hodanjem kroz prostor, razgovorom i razumijevanjem posljedica svakog postupka.

Sanja Lubarda u prilogu „Budva ne smije imati zatvorena vrata: Pristupačnost grada kao mjera njegove ljudskosti“ otvara pitanje položaja osoba sa invaliditetom i drugih građana koji se svakodnevno suočavaju sa fizičkim i društvenim preprekama. Grad se ne mjeri samo izgledom trgova, ulica i građevina. Njegova stvarna vrijednost pokazuje se kroz mogućnost svakog čovjeka da se slobodno kreće, koristi javne sadržaje i učestvuje u životu zajednice.

Marina Kojović donosi portret Ike Kustudić u tekstu „Život utkan u Majstore: devedeset godina Ike Kustudić“. Priča o jednoj ženi prerasta u zapis o životu na lovćenskom selu, radu bez odmora, podizanju porodice i opstajanju u prostoru koji čovjeku ništa nije davao bez napora. Ikin život čuva dio pamćenja Majstora, sela u kojem su kuća, porodica, stoka, voda i zemlja činili nerazdvojnu zajednicu.

Mr Jasmin Spahić u prilogu „Gorica, zeleni prostor koji pripada gradu: Od Mediteranskog vrta do mjesta susreta, učenja i rekreacije“ govori o prostoru koji Podgorici daje mogućnost da neposredno uz gradske ulice sačuva susret sa prirodom. Gorica nije prazna površina između naselja. Ona je mjesto rekreacije, obrazovanja, odmora i zajedničkog života, zbog čega njena zaštita mora biti dio ozbiljne gradske politike.

Sa sjevera Crne Gore dolazi priča Bobana Redžepagića „Visitor, planina između jezera i neba“. Visitor je predstavljen kroz njegove visine, pejzaže i vezu sa Plavskim jezerom. To je planina čija ljepota ne traži prenaglašene opise. Dovoljni su pogled sa vrha, otvoren prostor i susret planinskih vijenaca sa plavskom kotlinom da se razumije zašto pripada najdragocjenijim predjelima Crne Gore.

Božidar Proročić u tekstu „Dani borovnice 2026: kada Plav otvori jezero, planinu i srce“ donosi priču o manifestaciji koja je povezala prirodu, tradiciju, sport, kulturu i lokalnu zajednicu. Borovnica sa Prokletija nije predstavljena samo kao planinski plod, već kao znak zavičaja i povod da se ljudi okupe, predstave svoje proizvode i sačuvaju vezu sa prostorom kojem pripadaju.

Almir Jasavić u tekstu „Divlja metvica Lovćena: miris koji se pamti“ približava čitaocima biljku Mentha longifolia, njeno mjesto u tradicionalnom znanju i potrebu odgovorne upotrebe. Poznavanje ljekovitih i aromatičnih biljaka nije dozvola za nekontrolisano branje. Vrijednost tradicionalnog iskustva upravo je u mjeri, poštovanju prirodnog ciklusa i svijesti da biljka mora ostati u svom staništu kako bi je prepoznale i buduće generacije.

Igor Drašković priredio je drugi dio priloga „Njeguši, Lovćen i stari crnogorski putevi: Od kotorskih staza do puteva prema svijetu“. Stari putevi nijesu samo linije usječene u kamen. Njima su prolazili ljudi, stoka, roba, vijesti i ideje. Preko njih su Njeguši i Lovćen održavali vezu sa Kotorom, Primorjem i udaljenijim krajevima, pa svaki njihov ostatak predstavlja dio kulturnog pejzaža koji zaslužuje istraživanje i zaštitu.

Tomo Pajović u tekstu „Kada lijepa objava nije isto što i odgovorna informacija“ govori o granici između dopadljivog sadržaja i profesionalno provjerene javne riječi. Fotografija može privući pažnju, a naslov izazvati snažnu reakciju, ali ni jedno ni drugo nije zamjena za činjenice. U vremenu brzog objavljivanja odgovornost novinara, urednika i svakog korisnika društvenih mreža postaje važnija nego ranije. Posebna pažnja potrebna je kada se objavljuju podaci o rijetkim vrstama, osjetljivim staništima i zaštićenim područjima, jer nepromišljena informacija može otvoriti prostor za njihovo ugrožavanje.

Devetnaesti broj „Jezerskog vrha“ povezuje različite krajeve, ljude i iskustva bez pokušaja da ih svede na jednu poruku. Zajedničko im je uvjerenje da priroda, kulturna baština i javna riječ zahtijevaju odgovornost. Planina se ne čuva njenim imenom, grad se ne čini pristupačnim lijepim planovima, a informacija ne postaje istinita zato što je privukla mnogo pažnje.

„Jezerski vrh“ zato ostaje otvoren prostor za autore koji poznaju teme o kojima pišu i za ljude čiji život i rad zaslužuju da budu zabilježeni. Devetnaesti broj donosi glasove sa Lovćena, Njeguša, Kotora, Budve, Podgorice, Visitora, Plava i Prokletija. U njima nema jedne Crne Gore, već mnogo njenih predjela i iskustava povezanih potrebom da se ono vrijedno prepozna prije nego što bude izgubljeno.

Struka za preispitivanje ograničenja brzine, traži analizu puteva

21/09/2026

Ružica Simonović

Struka za preispitivanje ograničenja brzine, traži analizu puteva

Inicijativa MUP-a za preispitivanje postojećih ograničenja brzine prava je prilika za reformu kompletne infrastrukture, kažu za RTCG vještaci saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević i Goran Čarapić.

(Foto: Putevi doo)

Tvrde da je neophodno izvršiti kontrolu i zaštitnih bankina, ograda te odrona kao faktora koji utiču na bezbjednost.

Dodaju da na dionicama sa ograničenjem od 50 ili 40 km/h, povećanje od 10 do 20 neće ugroziti sigurnost vozača, a znatno će smanjiti gužve i nervozu. Anketirani građani ne kriju nezadovoljstvo i smatraju da je povećanje brzine na pojedinim dionicama nužno.

Saobraćaj je u posljednjem periodu znatno u fokusu javnosti, počev od izmjena i dopuna zakona, pa sve do radara koji kontrolišu brzinu. MUP je pokrenuo kampanju za analizu postojećih ograničenja brzine. Vještak Igor Radojević inicijativu pozdravlja, ali smatra da odluci mora prethoditi provjera kompletne putne infrastrukture, i to od strane šireg tima stručnjaka.

“Početi od nekih dionica koje smatram da su najviše ugrožene sa ovakvom signalizacijom, a to je prije svega put prema Danilovgradu gdje je zamišljena brza saobraćajnica. U stvari smo dobili prilično sporu saobraćajnicu, imamo dosta kočenja zbog čestih uključenja i pješačkih prelaza u nivou kolovoza. Vozači su stalno u nekoj dinamici ili napetosti da moraju da koče”, naveo je on.

Radojević ukazuje na to da bi takozvani kolektorski putevi, koji kupe vozila sa strane ili kružni tokovi, značajno olakšali situaciju. Takođe predlaže pasarele i podzemne prelaze, kao što je slučaj na autoputu.

“Podgorica-Cetinje gdje isto treba uraditi reviziju, pogotovo na putnim pravcima gdje imamo tri saobraćajne trake gdje je preglednost dovoljna, gdje imamo i dobro stanje zakrivljenosti puta. To su neke dionice na kojima možemo da razmislimo i da napravi se sveobuhvatna analiza”, ističe Radojević.

Da se nijedan saobraćajni znak ne može postavljati na osnovu osjećaja, već detaljnih analiza geometrije puta, preglednosti, krivina, nagiba, pješačkih prelaza, kao i biciklističkog saobraćaja, naglašava vještak Goran Čarapić.

“Određene ulice bulevarskog tipa koje imaju takve karakteristike da brzine kretanja koje su sada ograničene na, mislim, 50 ili 40 km/h treba u svakom slučaju korigovati, jer za povećanje tih brzina od 10 do 20 km/h nećete bilo čim ugroziti bezbjednost saobraćaja, a daćete mogućnost većeg broja prolaza vozila tom dionicom, tako da ćete smanjiti i gužve i nervoze, mogu slobodno reći, pojedinih vozača”.kaže on.

Čarapić zaključuje da je čak i u Podgorici i u novim, savremenim bulevarima, sa više saobraćajnih traka koji su pregledni i bez krivina, korekcija nezaobilazna.

Provjerili smo kako su se anketirani građani izjasnili povodom inicijative.

“Vozač sam i svakako sam za strožije kontrole i za kazne, ali isto tako moramo imati u vidu da na pojedinim putnim pravcima gdje su pravine ograničenje je 40, 60, to bi svakako trebalo korigovati. Nadam se da će se smanjiti broj udesa”, kazala je jedna anketirana građanka.

Druga je istakla da podržava inicijativu za povećanje ograničenja brzine iz razloga što smo, evo, sami svjedoci modernizacija puteva i te opšte putne infrastrukture.

“Znamo svi da su sada vozila i modernija i brža, ali nekako smo sa tim ograničenjima ostali na nivou kad se vozile Fiće i Zastava”, istakao je građanin sa kojim smo razgovarali.

Podsjećamo, iz MUP-a su kazali da predlažu formiranje zajedničkih stručnih radnih grupa, uz uključivanje relevantnih institucija, stručnjaka iz oblasti saobraćaja i Univerziteta Crne Gore, kako bi se na osnovu analiza i mjerljivih pokazatelja utvrdilo gdje postoje opravdani razlozi za zadržavanje, povećanje ili smanjenje postojećih ograničenja.

RTCG

Vujović: Za Mandića najracionalnije da podnese ostavku

21/09/2026

Politički analitičar ocijenio da šef parlamenta ne može mirno čekati izjašnjavanje o inicijativi za njegovu smjenu

Vujović: Za Mandića najracionalnije da podnese ostavku

Mandićevo razrješenje predstavljalo bi izuzetno težak politički udarac za njega. To više ne bi bilo samo pitanje gubitka funkcije predsjednika Skupštine. Otvorilo bi pitanje njegove političke snage, njegove pozicije unutar sopstvene partije i političkog bloka, a potencijalno i pitanje njegovog liderstva pred naredne parlamentarne izbore. Ipak, bilo bi veoma rizično da eventualno razrješenje pretvori u pitanje opstanka Vlade. Time bi njegov lični politički problem postao problem funkcionisanja čitave parlamentarne većine, a potencijalno i problem evropskih integracija Crne Gore – istakao je Zlatko Vujović

Portal ETV

Izvor: Pobjeda

Politički najracionalniji potez za Mandića bio bi da sam podnese ostavku. Mogao bi da kaže da to čini zato što ne želi da njegova politička pozicija bude teret evropskim integracijama Crne Gore. Nova srpska demokratija bi mogla da predloži drugog kandidata za predsjednika Skupštine, čime ne bi bio ugrožen koalicioni aranžman niti bi se otvaralo pitanje opstanka Vlade – kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, povodom sjednice Skupštine, zakazane za 24. septembar, na kojoj bi poslanici trebalo da glasaju o inicijativi za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića.

Vujović je rekao da bi takav potez Mandiću mogao mnogo više pomoći u njegovom višegodišnjem nastojanju da legitimiše svoju političku poziciju prema zapadnim partnerima nego pokušaj da po svaku cijenu sačuva funkciju, te da bi time pokazao i da je spreman da preuzme političku odgovornost i da sopstvenu funkciju ne stavlja iznad strateškog interesa države. U suprotnom, kako je kazao Vujović, rizikuje da poništi značajan dio onoga što je prethodnih godina pokušavao da izgradi – sliku političara koji može biti dio rješenja, a ne dio problema za evropski put Crne Gore.

NEIZVJESNO

Na pitanje kakav ishod sjednice očekuje i može li Mandić mirno čekati 24. septembar, Vujović je rekao da je u ovom trenutku veoma teško prognozirati konačan ishod inicijative.

– Međutim, ono što je očigledno jasno je da je situacija za Andriju Mandića mnogo neizvjesnija nego prilikom prethodnih pokušaja njegovog razrješenja. Trenutno imamo najmanje 38 poslanika koji su javno najavili da će glasati za njegovu smjenu. Ako bi svi poslanici, njih 81, učestvovali u glasanju, inicijatorima bi nedostajala još tri glasa. Međutim, odluka se donosi većinom prisutnih poslanika, uz uslov da postoji kvorum, pa je upravo broj prisutnih od presudnog značaja. Zbog toga Mandić ne može potpuno mirno da čeka sjednicu 24. septembra – istakao je Vujović.

Kazao je da je za Mandića u ovoj situaciji siguran samo glas onih koji su protiv njegovog razrješenja.

– Svaki poslanik koji ne dođe na sjednicu ili ne glasa protiv inicijative olakšava njegovu smjenu. Zato je jedan od mogućih scenarija pokušaj da se spriječi održavanje sjednice uskraćivanjem kvoruma. Za početak sjednice neophodno je prisustvo najmanje 41 poslanika. Međutim, mislim da bi takav scenario za Mandića bio politički veoma rizičan. Time bi praktično poslao poruku da nije siguran u podršku parlamentarne većine, iako je ona numerički veoma brojna. Ako tako brojna većina nije spremna da dođe u Skupštinu i glasa protiv razrješenja jednog od svojih najuticajnijih lidera, to samo po sebi predstavlja snažnu političku poruku – ocijenio je Vujović.

On je, na pitanje da li će Mandić ako bude smijenjen ugroziti opstanak Vlade, rekao da ne možemo znati kakvu bi odluku Mandić donio ukoliko bi inicijativa prošla.

– Međutim, njegovo razrješenje predstavljalo bi izuzetno težak politički udarac za njega lično. To više ne bi bilo samo pitanje gubitka funkcije predsjednika Skupštine. Otvorilo bi pitanje njegove političke snage, njegove pozicije unutar sopstvene partije i političkog bloka, a potencijalno i pitanje njegovog liderstva pred naredne parlamentarne izbore. Ipak, bilo bi veoma rizično da eventualno razrješenje pretvori u pitanje opstanka Vlade. Time bi njegov lični politički problem postao problem funkcionisanja čitave parlamentarne većine, a potencijalno i problem evropskih integracija Crne Gore – istakao je Vujović. Smatra da će, upravo zbog toga, postojati snažan interes, kako unutar vladajuće koalicije tako i među evropskim partnerima, da eventualna Mandićeva smjena ne proizvede širu političku krizu.

– Politička sudbina jednog funkcionera, ma koliko on bio važan unutar parlamentarne većine, ne bi smjela da evropski proces Crne Gore učini svojim taocem. Čak ako bi i Nova napustila vladajuću većinu, usljed smjene Mandića, brzo bi se našli oni koji bi omogućili da se Vladi produži trajanje – kazao je Vujović.

Na pitanje da li bi, ako i treći put bude odbačena inicijativa za njegovu smjenu, to učvrstilo Mandićevu političku poziciju, Vujović je rekao da to ne znači automatski učvršćivanje pozicije.

– Ne bih rekao da samo preživljavanje glasanja automatski znači učvršćivanje Mandićeve pozicije. Mnogo će zavisiti od toga kako će eventualno opstati na funkciji. Ako parlamentarna većina bude morala da pribjegava uskraćivanju kvoruma kako bi spriječila njegovo razrješenje, teško da se takav rezultat može predstaviti kao demonstracija političke snage. Čak i ako ostane na funkciji, činjenica da najmanje 38 poslanika javno najavljuje glas za njegovo razrješenje pokazuje koliko je ova situacija drugačija od prethodne dvije inicijative. Mandić je prethodne pokušaje razrješenja preživio – kazao je Vujović.

OGROMAN PROBLEM

Prema njegovim riječima, Mandić je svojim potezom sebi napravio ogroman politički problem.

– Tokom prethodnog perioda mnogo je ulagao u pokušaj da se, posebno prema zapadnim partnerima, predstavi kao političar koji može biti dio rješenja, a ne dio problema, odnosno kao neko čije učešće u vlasti ne predstavlja prepreku evropskom putu Crne Gore. Ovim potezom je tom projektu nanio ozbiljnu štetu. Vjerovatno je želio da jednom dijelu svog biračkog tijela pokaže da je i dalje „stari Mandić“, odnosno da se nije odrekao svojih ranijih političkih pozicija. Ali teško je vjerovati da je očekivao da će politička cijena biti ovako visoka i da će njegova funkcija zaista biti dovedena u pitanje – kazao je Vujović.

Rekao je da, ako bi Mandić bio razriješen, šteta bi bila još ozbiljnija.

– Takav ishod bi mogao otvoriti ne samo pitanje njegove funkcije u Skupštini nego i njegove političke snage i liderstva pred naredne parlamentarne izbore – kazao je Vujović.

Komentarišući najavu PES-a da neće glasati za smjenu Mandića i da li time pokazuju da im ne smeta što je Mandić izrazio saučešće povodom smrti ratnog zločinca ili se plaše razlaza u Vladi, Vujović je kazao da ne bi iz odluke PES-a automatski izvlačio zaključak da toj partiji ne smeta ono što je Mandić uradio.

– Mislim da je njihov problem mnogo složeniji i da prije svega proizlazi iz nastojanja da sačuvaju stabilnost parlamentarne većine i Vlade. PES je javno najavio da neće podržati Mandićevo razrješenje, uz pojedinačno odstupanje poslanika Seida Hadžića, koji je najavio podršku inicijativi. Međutim, upravo zbog toga PES ulazi u veoma komplikovanu političku situaciju. Ovo nije ista vrsta inicijative kakve smo imali ranije. Neposredan povod je Mandićevo saučešće povodom smrti Ratka Mladića, koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine – kazao je Vujović.

Istakao je da, kada je riječ o genocidu, prostor za političku relativizaciju mora biti veoma uzak.

– Naravno da treba osuditi svaki ratni zločin, bez obzira na nacionalnost žrtava ili počinilaca. Ali osuda drugih zločina ne može se koristiti kao način relativizacije genocida u Srebrenici. Upravo su pokušaji nekih poslanika da se Srebrenica relativizuje poređenjem sa drugim zločinima nešto što može nanijeti ozbiljnu štetu međunarodnom kredibilitetu PES-a i drugih partija koje žele da budu prepoznate kao evropske političke snage. Naravno, ne treba zanemariti da brojni sadašnji funkcioneri PES-a dolaze iz prosrpskih nacionalističkih partija koje i dalje stoje na pozicijama negacije genocida. Mandić je, dakle, svojim potezom napravio problem ne samo sebi nego i svojim partnerima. Oni sada moraju da balansiraju između želje da sačuvaju parlamentarnu većinu i potrebe da jasno pokažu svoj odnos prema presudama međunarodnih sudova, Srebrenici i evropskim vrijednostima. Dio političke cijene Mandićevog poteza tako potencijalno prelazi i na njegove koalicione partnere – istakao je Vujović.

Na pitanje kako će Bošnjačka stranka koja će glasati za smjenu Mandića, nastaviti da sarađuje sa njim u Vladi ako on politički „preživi“ glasanje, Vujović je istakao da Bošnjačka stranka ovdje praktično nema politički prostor za drugačiju odluku.

– Ovo je za njih isuviše osjetljivo pitanje da bi mogli da ga odgode, relativizuju ili da na bilo koji način pruže podršku Mandiću. Takva odluka bila bi za BS politički izuzetno teško održiva, posebno pred izbore. Ovdje ne govorimo o jednom od uobičajenih političkih sporova unutar vladajuće koalicije. Govorimo o Srebrenici, simbolu stradanja Bošnjaka tokom rata, i odnosu prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Predsjedništvo BS-a je upravo zbog toga jednoglasno odlučilo da njihovi poslanici glasaju za Mandićevo razrješenje – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Milan Knežević je dodatno politički zaoštrio cijelu situaciju vezujući glasanje o Mandiću za odnos prema Mladiću.

– Bez obzira na političke motive takvog pozicioniranja, time je praktično ogoljena vrijednosna dimenzija ovog glasanja. Ono više nije samo pitanje da li Andrija Mandić treba da ostane predsjednik Skupštine, već se otvara mnogo šire pitanje odnosa vladajuće većine prema Srebrenici, pravosnažnim presudama međunarodnih sudova i odnosu prema ratnim zločinima. Zato za BS mislim da bi mnogo veći politički problem bio da zbog koalicione discipline odustane od sopstvenog stava prema Srebrenici nego da zbog tog stava uđe u konflikt sa NSD-om. S druge strane, njihov glas za Mandićevu smjenu ne mora automatski značiti izlazak iz Vlade. Oni će pokušati razdvojiti pitanje političke odgovornosti predsjednika Skupštine od funkcionisanja izvršne vlasti – kazao je Vujović.

Istakao je da će zato mnogo zavisiti od reakcije Mandića i NSD-a nakon glasanja.

– Ako prihvate da BS na pitanju Srebrenice ima vrijednosnu i političku granicu preko koje ne može preći, saradnja može biti nastavljena. Ako glas BS-a za smjenu bude tretiran kao rušenje koalicionog partnerstva i povod za preispitivanje njihovog učešća u vlasti, onda ovaj slučaj može prerasti iz pitanja odgovornosti predsjednika Skupštine u ozbiljnu krizu vladajuće koalicije – rekao je Vujović.

RIZIK

Na pitanje može li sve to zakomplikovati dalji evropski put, Vujović je odgovorio potvrdno.

– Može, i mislim da je upravo to jedan od najvećih rizika cijele situacije. Crna Gora se nalazi u izuzetno važnoj, završnoj fazi pregovaračkog procesa i najmanje što joj je sada potrebno jeste politička kriza koja bi mogla da uspori ili ugrozi evropske integracije – rekao je Vujović.

Podsjetio je da je sada i zvanično saopšteno iz kabineta predsjednika Skupštine da Mandić nije planirao put u Brisel.

– Tako da su ranije informacije o njegovoj navodnoj posjeti i sastancima bile netačne. Zbog toga ne treba ni spekulisati o eventualnoj ulozi nekog konkretnog sastanka uoči glasanja. Međutim, mislim da je sasvim realno očekivati da poruke koje prema Mandiću budu dolazile iz Brisela idu u pravcu da njegov slučaj ne smije od procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji napraviti taoca. To je, po mom mišljenju, ključno pitanje za evropske partnere: ne ko će politički pobijediti ili izgubiti u ovom konkretnom glasanju, već da li će ono proizvesti političku krizu koja može ugroziti evropski proces. Pri tome treba imati u vidu i veoma jasan evropski kontekst. Komesarka za proširenje Marta Kos je nedavno, upravo povodom događaja nakon smrti Ratka Mladića, poručila da je njegovo veličanje nespojivo sa vrijednostima na kojima počiva evropski put i da suočavanje sa prošlošću, pomirenje i poštovanje žrtava predstavljaju dio tog procesa – kazao je Vujović, ističući da zbog toga Mandić ima dvostruki problem.

– S jedne strane, povod za inicijativu za njegovo razrješenje direktno zadire u vrijednosna pitanja koja su za Evropsku uniju veoma osjetljiva. S druge strane, ukoliko bi eventualnu smjenu pokušao da pretvori u krizu Vlade ili parlamentarne većine, onda bi sopstveni politički problem pretvorio u problem evropskih integracija cijele države. Mislim da bi upravo zbog toga politički najracionalniji potez za Mandića bio da sam podnese ostavku. Mogao bi da kaže da to čini zato što ne želi da njegova politička pozicija bude teret evropskim integracijama Crne Gore. Nova srpska demokratija bi mogla da predloži drugog kandidata za predsjednika Skupštine, čime ne bi bio ugrožen koalicioni aranžman niti bi se otvaralo pitanje opstanka Vlade – istakao je Vujović.

Paradoksalno, dodao je on, takav potez bi Mandiću mogao mnogo više pomoći u njegovom višegodišnjem nastojanju da legitimiše svoju političku poziciju prema zapadnim partnerima nego pokušaj da po svaku cijenu sačuva funkciju. Pokazao bi da je spreman da preuzme političku odgovornost i da sopstvenu funkciju ne stavlja iznad strateškog interesa države. U suprotnom, rizikuje da poništi značajan dio onoga što je prethodnih godina pokušavao da izgradi – sliku političara koji može biti dio rješenja, a ne dio problema za evropski put Crne Gore. Crna Gora je isuviše blizu završnici pregovora da bi politička sudbina bilo kojeg pojedinca bila stavljena iznad njenog strateškog cilja članstva u Evropskoj uniji – poručio je Vujović.

Posebno interesantna pozicija DNP-a

Zlatko Vujović kaže da posebno interesantna može biti pozicija Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

– DNP je najavio da neće glasati za Mandićevo razrješenje. Hipotetički, ako bi se svih 38 poslanika koji su najavili glas za smjenu pojavilo na sjednici, a tri poslanika DNP-a takođe došla i glasala protiv smjene, imali bismo kvorum od 41 poslanika. U tom scenariju Mandić bi bio razriješen sa 38 glasova prema tri. To DNP stavlja u veoma interesantnu političku poziciju. Može biti principijelan i glasati protiv Mandićeve smjene, jer kako su sami izjavili glas za Mandića je glas za Mladića, i obrnuto, a istovremeno svojim dolaskom omogućiti održavanje sjednice i glasanje. Ako NSD i DNP na narednim izborima ne budu nastupali zajedno, oni postaju neposredni konkurenti za značajan dio istog biračkog tijela. Zato, ukoliko ostane sadašnjih 38 javno deklarisanih glasova, ponašanje DNP-a može imati veoma značajan uticaj na konačan ishod – kazao je Vujović.

1...363738...4,790 Page 37 of 4,790