Home Blog Page 139

Satler: Završnica evropskog puta traži zajedništvo vlasti, opozicije i društva

0
Prijem povodom Dana Evrope (Foto: Evropska kuća)

Održan prijem povodom Dana Evrope na Sportskom aerodromu „Špiro Mugoša“

Satler: Završnica evropskog puta traži zajedništvo vlasti, opozicije i društva

Vladajuća većina treba da uloži dodatni napor i pruži ruku drugoj strani političkog spektra, u potrazi za kompromisom i širokom, međupartijskom podrškom. To, takođe, znači da opozicija — koja je po definiciji kritična, treba da bude spremna i da prihvati pruženu ruku — da uloži u sopstveno političko nasljeđe. Oni koji su započeli ovaj put evropskih integracija ne smiju biti isključeni, niti bi trebalo sami da se isključe. Ova saradnja i ove evropske reforme nikada ne mogu ostvariti svoj puni potencijal bez aktivnog učešća građana, civilnog društva i medija – poručio je Satler

ETV

Na ovaj dan, odajemo počast našoj prošlosti. Prisjećamo se kako smo, od Šumanove deklaracije prije 76 godina, stigli dovde – čineći najkrupnije i najsmjelije korake upravo onda kada je to bilo najpotrebnije. Ali na ovoj dan govorimo i o budućnosti. A budućnost je pravi razlog zbog kojeg smo večeras ovdje, kazao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler na prijemu povodom Dana Evrope na sportskom aerodromu „Špiro Mugoša“ u Podgorici.

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovala je juče prijem povodom Dana Evrope na sportskom aerodromu „Špiro Mugoša“ u Podgorici, kojem su prisustvovali najviši državni zvaničnici, diplomatski kor, te predstavnici institucija, civilnog sektora i medija.

prijem povodom Dana Evrope
Prijem povodom Dana Evrope(Photo: Evropska kuća)

– Prvo, večeras smo na aerodromu i, kao što vidite iz izložbe, ovu proslavu smo posvetili povezanosti. Nema boljeg načina da pokažete da vam je stalo do partnera nego da ga držite blizu. A EU upravo to čini ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu Crne Gore i njeno povezivanje sa evropskim mrežama – dodao je Satler u svom obraćanju.

Satler je istakao da je EU sa stotinama miliona eura uloženih tokom posljednjih 20 godina, pomogla da osigura da Crna Gora ostane ključna kapija, a nikad slijepo crijevo Evrope.

prijem povodom Dana Evrope
Prijem povodom Dana Evrope(Photo: Evropska kuća)

– A najbolje tek dolazi, jer se širom zemlje već realizuju kapitalne investicije u željeznicu i auto-puteve. Drago mi je i što crnogorski aerodromi idu istim putem – putem modernizacije, inovacija i investicija. Drugo, ova lokacija je tik uz prvo veliko očišćeno područje u okviru eko-kampanje „Čuvaj da te čuva“. Zajedno s partnerima smo uklonili stotine tona otpada i potpuno transformisali ovu bivšu crnu ekološku tačku na Ćemovskom polju. Od tada je kampanja prerasla u pravi nacionalni pokret, sa desetinama akcija čišćenja, edukativnom kampanjom na nivou cijele države i onlajn aplikacijom za prijavu eko-kriminala – poručio je Satler.

Nikad se nije radilo o brojkama, već promjeni svijesti

Kako je ukazao, nikada se nije radilo samo o brojkama već o promjeni svijesti.

– A najbolji dokaz za to su stotine građana, kompanija, opština i institucija koje su se pridružile zaštiti prirodnih ljepota ove zemlje. Želim da iskoristim ovu priliku da zahvalim svima koji su podržali ovu plemenitu inicijativu, uključujući i najmlađe članove tima – „Ljute kamilice“ iz Kotora. I da, kada već govorimo o čišćenju, EU će nastaviti da ulaže u čist vazduh i čistu vodu, uključujući i kroz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, poput velikog postrojenja za Podgoricu, gdje radovi brzo napreduju – istakao je Satler.

On je dodao da će Crna Gora će za dvije sedmice obilježiti 20. godišnjicu nezavisnosti.

– Ili, da budem potpuno precizan, 20 godina od obnove nezavisnosti. Važno mi je da ovdje budem precizan, jer Crna Gora, kao stara evropska zemlja, ne „pristupa“ Evropi, niti mi „dovodimo“ Evropu ovdje. Bolje je reći da je naša misija ovdje da organizujemo neku vrstu porodičnog okupljanja – da pomognemo Crnoj Gori da se vrati kući, da zauzme mjesto koje joj pripada u evropskoj porodici. Oni koje zaista dovodimo – na poziv predsjednika Evropskog savjeta i Crne Gore – su svi lideri EU i regiona, a junski samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu biće ključni trenutak da se pokaže napredak Crne Gore, i – zašto da ne – da sa ostatkom Evrope podijelimo dio čari ove predivne zemlje. Uostalom, ako već ugošćavate najviše evropske lidere, bila bi šteta ne pružiti im priliku da uživaju u pogledu – naglasio je Satler.

Podsjetio je da je prošle godine u ovo vrijeme parafrazirajući Njegoša, rekao „da se ne mrčite ako kovati nećete“.

– Sada moram reći da je neko očigledno „kovao“. Crna Gora je zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja, a očekuje se da će još nekoliko biti zatvoreno u narednim mjesecima. Stoga cestitke Vladi i Skupstini i svima koji su doprinjeli – dodao je Satler.

prijem povodom Dana Evrope
Prijem povodom Dana Evrope(Photo: Evropska kuća)

Prema njegovim riječima, stvari se kreću u dobrom pravcu.

– Vijest o formiranju radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore možda jeste bila dio redovnog procesa, ali ju je ipak bilo milina čuti. Zamislite: 15 godina nakon što je hrvatska radna grupa završila svoj posao, konačno postoji grupa ljudi u Briselu koja se sastaje sa jednim jedinim ciljem — da izradi pristupni ugovor za novu članicu. Za Crnu Goru. Ali — i uvijek postoji jedno „ali“ — veliki dio najtežeg posla tek predstoji. Kao što je i Njegoš znao: „Bez muke se sablja ne sakova.“ Niko nije ni očekivao da će ovaj proces biti lak, iz mnogo razloga. Nema prečica, nema gledanja kroz prste — posao mora biti urađen kako treba. Takođe, uvijek je, zbog veličine Crne Gore, falilo administrativnih kapaciteta. Upravo zato ovaj uspjeh, ovo „kovanje“, izgleda još impresivnije. I zato želim da ovaj dio govora posvetim tihim herojima ovog uspjeha — stotinama državnih službenika, ljudima u ministarstvima, brojnim institucijama i agencijama, koji su danonoćno radili da dovedu Crnu Goru do ove tačke. Znam da su mnogi od vas večeras ovdje, i želim da vam lično zahvalim na posvećenosti. Eto, večeras smo otkrili misteriju zašto su crnogorski državni službenici često namrčeni – kazao je Satler.

Volio bi, poručuje, da živimo u svijetu u kojem se već dogodilo posljednje proširenje Evropske unije.

– U svijetu u kojem bismo večeras govorili samo o projekcijama rasta BDP-a, planovima za pravilno korišćenje strukturnih fondova i slobodnom kretanju radnika. Ali nažalost ne živimo u takvom svijetu.

Danas živimo u svijetu u kojem se na evropskom kontinentu vodi rat. U kojem su izolacionizam i autoritarizam u porastu, i u kojem revizionističke sile ponovo crtaju sfere uticaja. Ali u dobru je lako dobar biti, a u ovakvim vremenima se poznaju prijatelji. Zato je danas još važnije postati članica Evropske unije nego što je to bilo prije 20 godina – istakao je Satler.

Evropa je izgrađena na obećanju: slobodi, jednakosti i demokratiji

Danas, kako je poručio Satler, moramo braniti te vrijednosti — i kod kuće i u svijetu.

–  Moramo zaštititi naš način života i promovisati pravedniji, sigurniji i održiviji svijet. Nazovite nas staromodnima, ali u Evropi i dalje vjerujemo da je u partnerstvu snaga. Evropa jeste i ostaće snažan i pouzdan partner — posebno onima u neposrednom susjedstvu. Stabilno i prosperitetno susjedstvo temelj je evropske bezbjednosti. Naša budućnost isprepletena je sa budućnošću naših susjeda, a nema boljeg načina da se to pokaže nego kroz prijem Crne Gore i drugih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. U zajedničkom je interesu da ne propustite ovu priliku. I jedno vas molim: ne gubite iz vida glavnu nagradu. Završna faza ovog procesa zahtijeva nacionalno jedinstvo oko važnih pitanja i svi moraju učiniti što je do njih – dodao je Satler.

Vladajuća večina da pruži ruku drugoj strani političkog spektra

To, prema njegovim riječima, znači da vladajuća većina treba da uloži dodatni napor i pruži ruku drugoj strani političkog spektra, u potrazi za kompromisom i širokom, međupartijskom podrškom.

– To, takođe, znači da opozicija — koja je po definiciji kritična, treba da bude spremna i da prihvati pruženu ruku — da uloži u sopstveno političko nasljeđe. Oni koji su započeli ovaj put evropskih integracija ne smiju biti isključeni, niti bi trebalo sami da se isključe. Ova saradnja i ove evropske reforme nikada ne mogu ostvariti svoj puni potencijal bez aktivnog učešća građana, civilnog društva i medija. Njihov ključni doprinos evropskom putu Crne Gore tokom svih ovih godina donio im je poziciju pouzdanog glasa i važnog vodiča na ovom evropskom putovanju. A možda je najjednostavniji način da se sve ovo stavi u perspektivu taj da pogledamo dalje od trenutnog političkog ciklusa i pomislimo na narednu generaciju — ne apstraktno, već sasvim konkretno, na svoju djecu i ono što će naslijediti od izbora koje danas pravimo. Jedino čega će se vaša djeca sjećati za 20 ili 30 godina jeste koje godine su postali građani Evropske unije — i, naravno, ako budu voljni da slušaju, možete im ponovo ispričati priču o tome kako ste upravo vi bili generacija koja je napravila velike i hrabre korake koji su vratili Crnu Goru u evropsku porodicu. Zato, učinimo to zbog njih. Srećan Dan Evrope – zaključio je Satler u svom govoru.

prijem povodom Dana Evrope
Prijem povodom Dana Evrope(Photo: Evropska kuća)

Natrag u tamnu prošlost!

1
Miodrag Mićo Vlahović Foto: Pobjeda/Mara Babović
Povodom jedne konferencije

Natrag u tamnu prošlost!

Autor: Miodrag Vlahović

Da odmah razjasnimo: tako mi je Boris filozofa Ljube Tadić, vidno ozlojeđen i uzrujan, čestitao pobjedu na referendumu o obnovi nezavisnosti.

Bio je 24. maj 2006, i mi smo, zajedno sa mojim tadašnjim srpskim kolegom, ministrim Vukom Draškovićem, bili u Beogradu, u Sava centru, povodom neke sesije Regionalnog Pakta stabilnosti.

“Natrag u tamnu prošlost”, Borise?! I to ti je čestitka? Pa Ti si sada predsjednik jedne nezavisne države, treba da slaviš našu odluku! rekao sam predsjedniku Srbije.

Moje oduševljenje i ponos nisu mogu nisu mogli da ugroze ni divizije srpskih nacional-šovinista, umišljenih hegemona i nabijeđenih srpskih/srbijanskih pozera … Pobijedili smo, Crna Gora je opet nezavisna! Svirajte što vam drago, Crna Gora je pobijedila!

(Za razliku vazda usukanog Tadića, Vuk Drašković je bio žovijalan, kako to samo on umije da bude. Pričao je vic o Mašanu koji treba da “prelomi u glavu”, a prisutne diplomate su gledale kako se smijem i tim pokušajima. Bolji je Vuk kad priča o svojim Hercegovcima, rekao sam.)

Dan ranije mi je kazao: “Mićo, moraš priznati da sam uvek bio korektan prema tebi!”, dok izlazimo iz ogromne sale u tadašnjoj Palati Federacije koja se zvala “Sutjeska” … “Vuče, ne ….” rekao sam mu, prijateljski. Uvijek mi je bio drag čovjek, bez obzira na dužine njegove brade, da iskoristim metaforu pokojnog Martija Ahtisarija … Nije se naljutio. Vuk ima dušu.

A Borisa Tadića zlovolja i omraza nisu napuštali ni narednih dana. On i Vojislav Damjanović Koštunica su bili očajni: sva im muka ode niz slivnik – dogodilo se nezamislivo. Crna Gora je opet država – to je istorijski potop velikosrpskih projekcija, planova i načrtanija. Uzaludni su bili lažni spiskovi crnogorskih državljana u Srbiji – njih milion i po, minimum! Diplomatska bitka je izgubljena. Ti tamo Crnogorci, na čelu sa Milom Đukanovićem, su ih nadmudrili. Preveslali, zauvijek!

A treba poći u Podgoricu, da se čestita. A ne ide se Tadiću junioru, poraz je veliki i u očima njegovog oca. Najveći, grozni! Onda na scenu stupa američka konjica, ako se razumijemo, i Boris Tadić naprasno dobije želju da doleti u glavni grad nezavisne Crne Gore.

Ali, tu mukama nije kraj. Zove Predjednik Filip Vujanović, i oprezno i uljudno, da se naš ministar inostranih poslova ne naljuti, i kaže: “Mićo, ja znam da si u pravu i da ti tako treba, ali NEMOJ da ideš na aerodrom da čekaš Tadića. On je izričito tražio da ga ti ne sačekaš!”

“Ali, to bi bilo veliko zadovoljstvo za mene”, smijem se, nemoj mi taj merak oduzimati, molim Te, Predsjedniče!”

“Ne, ne, pusti sad to, važno je da dolazi da nam čestita” – u pravu je Filip Vujanović.

Samo nemoj ni Ti da ideš, zamolio bih Te, to bi bilo pogrešno, kažem.

I tako je i bilo. Boris Tadić, predsjednik Republike Srbije, je doletio da čestita Filipu Vujanoviću, predsjedniku Crne Gore, na uspješno sprovedenom referendumu.

Nedugo zatim, u junu, pošto su nas priznali, prvo Island, pa onda i mnoge druge zemlje, stiglo nam je, faksom, i “priznanje” iz Beograda.

Piše Vuk Drašković, citiram: “Poštovani ministre Vlahoviću, želim da Vas obavestim da je Vlada Republike Srbije, na sednici od …., PRIMILA K ZNANJU Odluku Narodne Skupštine Republike Srbije o rezultatu referenduma u Crnoj Gori od 21. maja 2006 …”

Zovem Vuka: “Vučino, zaboravio si da dopišeš rukom ono “Dragi Mićo”, red je, ‘ajde stavi to, da imam za uspomenu!”

“Ja hoću, evo odmah, ako mi obećaš da to nećeš nigde da objaviš!”.

Dobro, Vučino, nećemo Te ugroziti!

Javio sam vijest prvo premijeru Đukanoviću: “Evo su nas priznala “braća”. Ali da čuješ kako!”

Sluša Đukanović i kratko kaže: “Odgovori im istom mjerom”. Pa sam odmah dao uzjavu da je Vlada Crne Gore primila k znanju da je Vlada Republike Srbije primila k znanju … I da izražavamo zadovoljstvo zbog toga.

Jer, to tako treba.

Iste večeri, za udarni drugi dnevnik RTCG, javio se predsjednik Vujanović, vrlo lijepom i diplomatski skrojenom izjavom kako je, parafraziram, za Crnu Goru od posebne važnosti što nas je priznala prijateljska i najbliža Srbija, koja je uvijek … itd.

Jer, to treba i tako.

Nije crnogorska bruka što Republika Srbija nikada nije priznala obnovljenu državnu nezavisnost Crne Gore na regularan način.

Srpski najviši zvaničnici i danas pate zbog “odcepljenja”, “secesije” i podužeg niza vrlo pogrešnih izraza i “definicija” za suverenu odluku građana Crne Gore da njihiva država bude opet nezavisna.

Vidjeli smo to i juče, kada su organizatori nekakve sponzorisane konferencije (i to tri naša viđena istoričara!) pozvali gorepominjanog Borisa Tadića da nam, sa distance od dvadeset godina, drobi o izgubljenoj Metohiji, o crnogorskoj krivici zbog statusa Kosova, o tobožnjoj ulozi crnogorskog vođstva u dovođenju Aleksandra Vučića na vlast i o drugim naknadnim pametovanjima i pranju ruku …

Pored njega je sjedio Ranko Krivokapić, savjetnik ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, za kojeg smo saznali da radi u Vladi iako ne radi u Vladi, a da su time posebno (“kažu”!) zadovoljni – Hrvati?! Nije, istina, pomenuo da li se zadovoljstvo tih navodnih hrvatskih čimbenika koje oduševljava to što Krivokapić radi/ne radi u Vladi odnosi i na imenovanje izvjesnog Krapovića za pregovore o školskom brodu “Jadran”! Veliki uspjeh nezaposlenog Krivokapića na plati u MVP CG, reklo bi se!

Sjedio je, dakle, Ranko Krivokapić – pa nije bilo nikog da odgovori indisponiranom i deplasiranom Borisu Tadiću!

Da je vječna Crna Gora – da i mi uzviknemo tu parolu -uprkos kompleksima, inhibicijama, pizmi i nekulturi, u kojoj o dvadesetoj godišnjici crnogorske nezavisnosti, pardon, trube njeni neprijatelji, dok to lokalni pozeri u tišini inferiorno slušaju.

“Natrag u tamnu prošlost”, tako, ostaje jedan od pametnijih iskaza koje jepredsjednik srpske države rekao jednom crnogorskom zvaničniku. Poslije (prvih) dvadeset godina vidimo da je on mislio na Srbiju!

Da li će ta i takva Srbija povući i Crnu Goru za sobom – nije pomenuto na toj konferenciji. Koga briga za suštinu u doba crnogorskog Avgusta?

Bravo, crnogorski istoričari! Niste vi kao onaj Mašan: on je “prelomio u glavu”, poslije stanovitih napora, davno, a vi danas, poslije toliko godina, ne umijete ni da sročite suvislo obrazloženje za takav panel na konferenciji.•

Nastić: Meni brat ne može biti šef OKG, već isključivo član porodice – jedina organizacija kojoj pripadam je tužilačka

0
Foto: RTCG Screenprint

Biznismen nije komandovao tužiocu, već se brat dopisivao sa sestrom koja nije odavala tajne i povjerljive podatke. Već sedam mjeseci ne mogu racionalno da shvatim otkud ja kao optužena u ovoj optužnicu. Ja sebe i dalje vidim kao tužiteljku, a ne kao navodnog člana OKG, saopštila je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić.

Ona je to saopštila prilikom prilikom ročišta za kontrolu optužnice koju je SDT podnijelo protiv nje, njenog brata i biznismena Aca Mijajlovića, nekadašnjeg načelnika OB Bar Draga Spičanovića, bivšeg ministra Predraga Boškovića, te nekadašnjeg načelnika podgoričkog OB Podgorica Milovana Pavićevića i policajca Vladana Lazovića, prenosi Pobjeda.

Njih SDT, između ostalog, sumnjiči za kriminalno udruživanje. Nastić se tereti za zloupotrebu službenog položaja i odavanje tajnih podataka.

Tužiteljka Nastić je pred vijećem sudije Zorana Radovića kazala da joj je dvostruko teško jer se pred sudom nalazi i kao okrivljena i kao sestra Mijajlovića te da sa njim ima blizak porodični odnos.

“Jedina organizacija kojoj sam pripadala i pripadam je Tužilačka organizacija. Nikakva kriminalna priča ne postoji. Svoj identitet sam sticala i gradila normalnim odnosom prema životu i poslu. Meni brat ne može biti šef OKG, već isključivo član porodice”, ustvrdila je tužiteljka Nastić.

Istakla je da je od prve objavljene poruke u medijima jasno da se radi o privatnoj komunikaciji koja je kriminalizovana.

“To je prepiska sa bratom, sa osobom od povjerenja. Ja se mom bratu žalim kad mi je teško, kad sam pod stresom i to su emocije za koje mislim da imam pravo i kao sestra i kao tužiteljka”, ispričala je ona.

Dodala je da su poruke izvučene iz konteksta i da je jasno da se vidi da je komunikacija na relaciji brat – sestra.

“Neke od tih poruka nijesam trebala da razmjenjujem sa bratom, ali sam sigurna da svako u ovoj sudnici razmjenjuje poruke sa bliskim osobama. Volim svog brata, žalim što je ovdje na optuženičkoj klupi”, navela je ona.

Naglasila je da joj je izuzetno teško pao navod optužnice da je “početak djelovanja OKG 2020. godina”.

“To je bila najteža godina u mom životu. Za 15 dana sam izgubila oba roditelja zbog korone. I ja sam bila teško bolesna. Potom su umrli roditelji mog supruga. Za kratko vrijeme ostali smo bez četiri člana porodice”, ispričala je tužiteljka Nastić.

Kako je kazala, njen brat joj se tada našao kao oslonac u najtežim trenucima.

“Ovo nije neka patetika, već želim sudu da predočim naš odnos. Ja nikada nijesam dobijala bilo kakve naloge ili uputstva od mog brata”, precizirala je.

Ističe da joj je teško palo i njeno hapšenje koje je, kako je navela, izvedeno represivno i na krajnje degradirajući način.

“Mislim da su tog dana moje slike sa lisicama bile najviše prisutne, čime se odmah stvara slika da sam kriva bez obzira na ishod postupka. Mislim da ovo nijesam zaslužila ni kao njihova kolegenica, jer sam dala ogroman doprinos Tužilaštvu,” pojasnila je tužiteljka.

Dodaje da joj nije jasan ni period u kome je navodno bila član OKG, od 2020. do 2024. godine.

“Jer moj odnos sa bratom nema rok trajanja. Ne poznajem nikog od optuženih, osim brata i dvoje tužilaca koji su saslušani kao svjedoci. Nikada nijesam imala kontakte sa političarima, biznismenima, nijesam se bavila pitanjima crkve i medija”, kategorična je Nastić.

Prema njenim riječima, optužnica sadrži poruke bez materijalnih dokaza te iskaze svjedoka koji nijesu protiv nje.

“Tačno je da mi je govorio da posao tužioca nije za ženu, da idem u advokate posebno nakon dvije tragedije na Cetinju gdje sam bila postupajući tužilac. Nikakve koristi ni benefite od njega nijesam nikada imala, živim od plate. Svih sedam mjeseci strpljivo sam čekala početak procesa da bi se dokazala istina, jer javnost nije imala jasnu sliku, bombardovana je poluinformacijama”, poručila je tužiteljka Nastić.

Dodala je da prilikom dopisivanja nijesu nanijeli nikome štetu niti bilo koga diskreditovali.

“Tražim da se ovaj postupak obustavi, jer smatram da bi sve dalje od ovoga bilo iscrpljivanje zato što je jasno da se radi o privatnoj prepisci sa članom porodice”, zaključila je Nastić.

Podsjećamo, optužnicom SDT Mijajlović se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, a Spičanović i za zloupotrebu službenog položaja i odavanje tajnih podataka, koje se na teret stavlja i Pavićeviću i Nastićevoj.

Lazović je, osim za stvaranje kriminalne organizacije, osumnjičen i za dva krivična djela odavanje tajnih podataka.

Mijajlović i Spičanović se, odlukom sudije za istragu, nalaze u pritvvoru, dok se ostali brane sa slobode.

Izvor: pobjeda.me

MIJAJLOVIĆ: Ućutkati me nećete, ima časnih ljudi u Tužilaštvu koji će dokumentovati zlodjela korumpiranih kolega!

0
Aleksandar Mijajlović (Foto: Privatna arhiva)

RAZMATRANA OPTUŽNICA: Biznismen kojeg SDT tereti da je navodno formirao kriminalnu grupu kako bi uticao na medije, bezbjednosni sektor a da bi pomogao DPS kategorično negirao navode iz optužnog akta i poručio da će istina ugledati svjetlost dana

MIJAJLOVIĆ: Ućutkati me nećete, ima časnih ljudi u Tužilaštvu koji će dokumentovati zlodjela korumpiranih kolega!

CGP oborio dozvolu za gradnju Crkvi Srbije spornog objekta na Grahovcu

1
Crkva Srbije radove na Grahovcu počela u martu (Foto: Portal Analitika)


Sekretarijat za urbanizam i stambene poslove Opštine Nikšić poništio rješenje Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kao nezakonio

CGP oborio dozvolu za gradnju Crkvi Srbije spornog objekta na Grahovcu

Nevladina organizacija Centar za građanska prava pokrenula je dvije tužbe protiv Eparhije budimljansko-nikšićke Crkve Srbije koje se tiču imovinsko-pravnih odnosa i više listova nepokretnosti, među kojima su br. 69 KO Grahovac i br. 555 KO Grahovo, a po njihovom zahtjevu konstatovana je i zabilježba spora. UBNOR Nikšić podnio je Upravi za zaštitu kulturnih dobara inicijativu za proglašenje mjesta bitke na Grahovcu zaštićenim kulturnim dobrom sa režimom stroge zaštite

Tadić: Na Crnu Goru gledali smo kao na bastion demokratije; Pusić: Đukanovićeve zasluge za nezavisnost ogromne

0
Foto: Portal Analitika
Krivokapić: DPS-u i nakon 2006. na prvom mjestu bila partija, a na drugom država

Tadić: Na Crnu Goru gledali smo kao na bastion demokratije; Pusić: Đukanovićeve zasluge za nezavisnost ogromne

U Podgorici je počela dvodnevna međunarodna konferencija “Crna Gora dvadeset godina kasnije – između obećanja i očekivanja”, koju organizuju podgorički Centar za geopolitiku i kancelarija Fondacije “Hajnrih Bel” iz Beograda.

M.D.Autor

Na prvoj panel diskusiji, održanoj večeras, govorili su nekadašnji šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i nekadašnja šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić.

Prekić: U odnosu na 2006. ovo je nova i drugačija Crna Gora

Otvarajući konferenciju, profesor i suosnivač Centra za geopolitiku Adnan Prekić kazao je da je sve što se događalo od 2006. do danas pružalo dovoljno razloga da to razdoblje postane predmetom naučne pažnje, ali i preispitivanja na koje imaju pravo akteri ovog vremena.

“Dvadeset godina kasnije, i naučnike i neposredne aktere interesuju posljedice i rezultati jednog tako velikog događaja, kojim je stavljena tačka na jedno političko razdoblje, i označen početak novog”, naglasio je on.

Foto: Portal Analitika

Prekić je naveo da, brojni momenti koji su se dogodili u međuvremenu, govore kako je današnja Crna Gora nova u odnosu na onu iz 2006. godine.

“Nezavisno od vrlo ličnih percepcija i očekivanja, u ovih 20 godina desilo se mnogo toga značajnog – međunarodno priznanje Crne Gore, oblikovanje savremenog državnog i identitetskog okvira, članstvo u NATO alijansi, približavanje punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, transformacija socijanih struktura. U odnosu na Crnu Goru 2006. godine, ovo je nova Crna Gora. Za nekoga bolja, za nekoga lošija, ali drastično drugačija”, rekao je on.

Rerborn: Iako je i Srbija tada obnovila nezavisnost, u Beogradu se ova godišnjica ne obilježava kako bi trebalo

Gert Rerborn iz Fondacije “Hajnrih Bel” istakao je da se od konferencije očekuje iskrena argumentacija, koja bi dala dublje razumijevanje konteksta.

“Godišnjice su prilike za slavlja ali i prilike za iskreno sagledavanje stanja. To smo i htjeli da iskoristimo, jer se u Beogradu ova godišnjica ne obilježava na način na koji bi trebalo iako je i Srbija tada obnovila nezavisnost”, naglasio je on.

Tadić: Na Crnu Goru gledali smo kao na bastion demokratije, DPS nas iznenadio kad je saopštio da žele izlazak iz SCG

Prisjećajući se tog razdoblja, Boris Tadić istakao je kako je to bio dosta dramatičan trenutak u našoj zajedničkoj istoriji.

“Sjećam se razgovora sa DPS-om, kada su nam na naše iznenađenje kazali da žele da izadju iz Državne zajednice. Mi smo na Crnu Goru gledali kao na bastion demokratije i znali smo da će nam, ako bude došlo do obnove nezavisnosti, biti puno teže da Srbiju održimo na demokratskom kursu”, rekao je Tadić.

“U Srbiji nije bilo lako objasniti promjenu kursa DPS-a, ni mnogo razumijevanja za pokret za nezavisnost”

Kazao je kako je u Srbiji imao i dužnost da pojašnjava kontroverze vezane za crnogorsko društvo, pri čemu je dodao – “ja sam i danas došao kući, to se nikad neće promijeniti, jer porijeklom sam iz Crne Gore”.

Nije mu, dodao je, bilo lako da objasni promjenu političkog kursa DPS-a, a naročito ne u Srbiji, gdje nije bilo mnogo razumijevanja za crnogorski pokret za nezavisnost.

“U Srbiji većina političara nije razumjela da Crna Gora može da donese samostalno odluku (o nezavisnosti), jer je to bilo utemeljeno i u samom Ustavu. Ni dio građana nije to razumio, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori”, dodao je on.

“Ostanak Crne Gore omogućavao da ostane i Kosovo, makar kao republika”

Potom je pomenuo i pitanje Kosova.

“Kosovo nije samo srpsko pitanje, već je i Crna Gora imala pravo na dio Metohije. Kosovo nije bilo samo srpsko pitanje, već jedan opasan presedan”, ocijenio je Tadić.

Potom je poručio i kako je odlazak Crne Gore iz ondašnje zajednice za njega, kao predsjednika Srbije, predstavljao opterećenje i kada je u pitanju tema Kosova.

“Jer, ostanak Crne Gore omogućavao je da Kosovo ostane u sastavu države, makar kao republika. Danas svi imamo problem, jer se na Kosovo mogu pozivati svi u svijetu koji zahtijevaju nezavisnost”, konstatovao je Tadić.

Pusić: Bez obzira na kontroverze, Đukanovićeve zasluge za nezavisnost su ogromne

Vesna Pusić na početku je pomenula bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Bez obzira na sve kontroverze koje ga prate, Đukanović ima ogromne zasluge za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Podsjetiću da je Crna Gora do nezavisnosti došla referendumom, a ne ratom, da je postala članica NATO-a, da vodi pregovore o članstvu u EU”, dodala je ona.

Pusić je istakla i kako je iz njenog ugla građanski Ustav, koji je Crna Gora donijela po nezavisnosti, bio veliki plus.

“To što je Crna Gora za kratko vrijeme napravila – velika je stvar. Mnoge države to grade decenijama. Hrvatska vidi Crnu Goru kao susjeda, ali treba reći da u Crnoj Gori postoje snage koje pokušavaju zaustaviti njen put ka EU. I to čine tako što se trude da naljute Hrvatsku. Naše rukovodstvo je bilo dovoljno pametno da ne reaguje previše burno. Većina političke elite u  Hrvatskoj razumije te pokušaje, pa se nije ‘upecalo’ na tu udicu”, istakla je ona.

Krivokapić: Za osam godina smo došli od Miloševićeve do samostalne države

Ranko Krivokapić je istakao kako je Crna Gora za svega osam godina prešla put od (Slobodan) Miloševićeve do samostalne države.

“Crna Gora kao najmanja zemlja na Balkanu ima najdužu tradiciju državnosti, zbog izuzetnog kadrovskog odabira lidera”, ocijenio je on.

“Bez Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti, ali u tome je i presedan”

Saglasio se i kako bez Mila Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti. No, onda je ukazao i na situaciju koju je okarakterisao kao istorijski presedan.

“Ista grupa ljudi organizovala je dva referenduma – jedan na kojem su bili protiv, a drugi na kojem su bili za nezavisnost. Prvi su pokrali, a na drugom su pobijedili”, kazao je Krivokapić.

Nekadašnji čelnik Skupštine pomenuo je i blok za zajednicu.

“Pomenuću još jednog čovjeka – Predraga Bulatovića, koji je u tom bloku, koji je tražio radikalizaciju u noći referenduma, bio na mjestu”, dodao je on.

“DPS-u i nakon 2006. partija ostala na prvom, a država na drugom mjestu”

Vratio se potom i na DPS.

“Mene je ipak iznenadilo da je kod njih partija ostala na prvom, a država na drugom mjestu. Zato slika nije ispala kako treba i zato je SDP dobrovoljno otišao u opoziciju i omogućio prelaznu Vladu. Jer, znali smo da će se desiti ono što se i dogodilo 2020. godine. A to je – naplata za loše upravljanje”, istakao je Krivokapić.

“Solana bio žestoko protiv nezavisnosti, Tadićeva uloga je istorijska”

Kazao je on i kako je ondašnji visoki predstavnik EU Havijer Solana bio “žestoko protiv nezavisnosti Crne Gore”.

“Mala smo zemlja i moramo čuvati načine na koje smo došli do ovdje. Nijesmo završili obnovu nezavisnosti. Naučili smo nešto i iz istorije i sudbine kralja Nikole, koji je podržao bratsku srpsku vojsku, a oni mu oduzeli državu”, dodao je on.

Potom je govorio i o Borisu Tadiću.

“Njegova uloga je istorijska, ali ostatak Srbije nije imao njegovu širinu. Bili smo dostojni državničke mudrosti u velikim trenucima. U mnogo čemu smo griješili, naravno. Ovi danas se kreću šinama koje smo mi postavili i neće lako iskočiti iz njih”, primijetio je Krivokapić.

Kako je zaključio – najveća pobjeda u politici je kada vaši protivnici postanu zagovornici vaših ideja.

“Uvijek sam to govorio. I raduje me kada čujem da to i DPS-ovi poslanici danas ponavljaju u parlamentu”, dodao je on.

Tadić: Bio sam protiv negiranja crnogorske nacije, koje je zagovarao Koštunica

Na tu je konstataciju opasku imao Tadić.

“Pa nije to najveća pobjeda – u mom slučaju je najveći poraz, jer je Vučić toliko deformisao moju vanjsku politiku, da je onemogućio Srbiji da bude normalno demokratsko društvo. Krivokapić je odlično kazao da nijeste završili proces, jer nijeste konsolidovali društvo. A konsolidacija mora da bude takva da sprečava traumatizaciju činilaca crnogorskog društva”, rekao je on.

Tadić je naglasio da je za svoj stav o tome kako Crna Gora ne treba da napušta Državnu zajednicu SCG davao konkretne argumente i obrazloženja.

“Ali, bio sam protiv traumatizacije i negiranja crnogorske nacije, koju je zagovarao (Vojislav) Koštunica”, rekao je on.

Dalje je kazao i da je uspostavljao nacionalnu politiku bez destabilizacije.

“Branio sam interese srpskog naroda tražeći rješenja. Išao sam u Vukovar, išao sam dva puta u Srebrenicu, tražio sam uspostavljanje mostova. Svi zajedno moramo da radimo kako bismo prevazišli teške momente. Mir, nažalost, na Balkanu nije trajna kategorija i politika se uvijek mijenja, kao na kaleidoskopu. Uvijek postoji mogućnost njene deformacije”, ocijenio je Tadić.

“Nemojte misliti da se Crna Gora nije miješala u naše izbore 2012.”

Ipak, kako je dodao, dobro je što je Crna Gora obnovila nezavisnost.

“Kažem da sam i ja tada griješio. Ipak, bolje rješenje bila je zajednica nezavisnih država, što je prvobitno nudio DPS. Ali to nije zaživjelo, jer mi to nijesmo razumjeli”, naveo je on.

No, potom je pomenuo i interesantan detalj, doduše – kratko.

“Nemojte misliti da se Crna Gora nije miješala u izbore u Srbiji 2012. godine, uz podršku nekih evropskih zemalja”, rekao je Tadić, osvrćući se na dane u kojima je Srpska napredna stranka preuzela vlast u toj zemlji.

Krivokapić: Više samostalnosti imali su Milo i Momir u SRJ nego ovi danas u odnosu na Vučića

Krivokapić je govorio i o aktuelnom političkom momentu u Crnoj Gori.

“Ovaj postupak ograničene suverenosti, što se tiče političke samostalnosti, zapravo je ozdravljujući. Više samostalnosti imali su Milo i Momir u zajedničkoj državi, nego sada ovi od Vučića. Ovaj oblik vlasti, koji se jasno prepoznaje, ima SPC za neformalnog lidera. Ako ozdravi Crna Gora, biće lakše i Srbiji”, rekao je on.

Crnoj Gori je, smatra on, stigao račun za loše stvari koje su se dešavale tokom 20 godina.

“Ali ovo će se preboljeti i ući ćemo u EU. Niko kao Crna Gora nije bio za Jugoslaviju i naša nezavisnost bila je iznuđena. Ulaskom u EU bićemo bolji”, ocijenio je on.

“Nadam se da će SPC biti tamo gdje i ostale konfesije”

Dotakao se i pitanja crkve.

“Ključno je to što smo jedina pravoslavna država koja nema svoju crkvu. Nadam se da će i to biti riješeno i da će SPC otići na mjesto koje joj i pripada, kao i svim drugim konfesijama”, dodao je on.

Tadić: Žao mi je što nijesam slomio vezu Crne Gore sa Bebom Popovićem i Stankom Subotićem

Tadić je kazao kako je bio protiv nezavisnosti Crne Gore, ali da je čestitao kada je ona obnovljena.

“Naravno da imam odgovornosti. Žao mi je što nijesam slomio vezu Crne Gore sa Bebom Popovićem i Stankom Subotićem, koji su 2012. omogućili bijele listiće na izborima u Srbiji, što je dovelo do mog pada”, istakao je on.

Pusić: Moraćete da definišete sopstvenu ulogu u regiji

Crna Gora će, kazala je Pusić, morati da definiše sopstvenu ulogu u regiji.

“Jer, to će biti i njena uloga unutar EU. Svako ko doprinosi stabilnosti regije, istovremeno doprinosi i stabilnosti Evrope”, ocijenila je ona.

Volkov: Optužnica pokušava da kriminalizuje običnu komunikaciju – opasan presedan koji ako prođe samo je nebo granica

0
Mihajilo Volkov, advokat Foto: Dragan Mijatović

U Višem sudu kontrola optužnice protiv Aleksandra Mijajlovića i više okrivljenih; odbrana traži obustavu postupka

Volkov: Optužnica pokušava da kriminalizuje običnu komunikaciju – opasan presedan koji ako prođe samo je nebo granica

SOCIOLOGIJA KAFANE: ČEKAM TE KOD “BELOG”

0
Haris – Beli

SOCIOLOGIJA KAFANE ČEKAM TE KOD “BELOG”

Piše: Željko Rutović

Mijenjaju se vremena, mijenjaju se gradovi, pa i njihova mjesta i vodiči orijentisanja i raspoznavanja. Bilo je to doba kada su se mjesta, objekti i susreti obilježavali lijevo ili desno od autobuske titogradske stanice. No, kako kažu stari mudri Grci “sve teče, sve se mijenja” pa tako i pravila urbane sociologije i uvijek novog “iščitavanja grada”.  Negdje na početku rada, 2018. godine,”Beli” bijaše “blizu autobuske” i tako sve do današnjeg vremena kada se za autobusku, i ne samo nju, kaže da je “tu pored Belog”. Tačno i precizno. Čekam te kod Belog. Praktična i iskustvena navigacija. Bez interneta.

Šta je ključ duše ove popularne kafane? Ključ je da zapravo nema ključa bilo koje vrste. Naprotiv, čekaju vas otvorena vrata i široko raširene ruke kojima Haris – Beli sve do neba grli svijet dobra. Malo je takvih dobrodošlica. Dočekuje vas njegova harizma i aura energije mjesta koja se i ne srijeće baš često. Uostalom, sve je provjerljivo. A kad se nešto provjeri više puta i više godina i od više socijalnih krugova, onda je to već iskustvo koje pravi razliku dostojnu najvećeg kafanskog meraka srca i duše. Tek ono što vrijedi treba poštovati, baš onako kako Beli poštuje svoje goste. A u toj uzajamnoj bliskosti stanuje formula koja daje osobeno i specifično jedinjenje i hemije i sociologije kafane čiji je Beli redovni profesor. Valjalo bi ga češce obići i prisustvovati času pokazne vježbe seminara stila, gostoprimstva, duha i rijetkog kavaljerstva. Tim instrumentima srdačnosti i blage riječi Beli razoružava i plijeni. A on je u kafani nalik najboljim veznim fudbalerima Lige šampiona, ili pak najboljim dirigentima. Njegov “pregled terena” pogled, sluh, riječ i govor tijela dišu za svakog gosta, svaku situaciju. Predvidivu ili nepredvidivu. Nepogrešivo, sa potezom više. Sve sa osmjehom i šarmom, humorom i jezičkom bravurom kojoj ne bi manisao ni njegov gost, univerzitetski profesor  jezika i književnosti, dr Draško Došljak. Beli je tu da uvijek uvaži i osnaži. Nikad umoran i neraspoložen. Sjetite se koliko takvih poznajete danas? Da, zamislili ste se.

Riječ je o rijetkoj ovovremenoj slici koja hladnom otuđenom svijetu daje smisao nove nade i povjerenja u ljudsku dobrotu. U tom svijetu dobrote, toj kafani duše, između mnogih gostiju raznih profesija i kultura, kao dokument jednog lijepog vremena, tihuje legenda jugoslovenskog i crnogorskog sportskog radio novinarstva Budimir – Budo Bućin. Susret i razgovor sa njim otvara prostore vremeplova ljudi i događaja, snoviđenja od stadiona pod Bežigradom, pa do Vardara u Skoplju. Od Popivode i Ameršeka, pa do Ringova i Pančeva. A Budov glas između hronike, lirike i satire, te njegove originalne jedinstvene retoričke bravure. Impozantna kultura sjećanja.

I uvijek potrebno znati – u kafanu idemo da kupimo sjećanje te zavodljive geografije kariranog stolnjaka. Njegova svaka kocka sabirala je i gradila mozaik našeg života. A kakav bi to bio život koji ne miriše na kafanu. Živimo današnje njene mirise i ukuse, njene dane i noći, a već koliko sjutra njenu nostalgiju. Jeste, biti kod Harisa – Belog, znači biti i postojati na mjestu akumuliranih zadovoljstava koje niko kao kafana ne proizvodi. Snažni su to “proizvodni procesi” čiji plodovi nose posebnu aromu koje nema bez njenih prvih ljudi. Onaj koji je bio kod Belog zna o čemu je riječ. A onaj koji nije bio ne zna šta je izgubio. Kako bi to rekao stari dobri Alan Ford “ako kaniš pobijediti ne sniješ izgubiti”.
A zašto biti gubitnik.
Vidimo se kod Belog !

Kad Specijalno državno tužilaštvo upotrebljava medije za specijalne zadatke

0
UPORNA ŠUTNJA NA INFORMACIJE O ZLOUPOTREBI TAJNIH PODATAKA: Vladimir Novović (Foto: Ilustracija: Teuta METĐONAJ )

ISTRAŽIVANJE ETV: Vladimir Novović ignorisao upozorenja iz Pariza da se ne zloupotrebljavaju tajni podaci koje dostavlja Europol

Kad Specijalno državno tužilaštvo upotrebljava medije za specijalne zadatke

Iako je još jula 2022. godine glavni specijalni tužilac Vladimir Novović upozoren od Državnog tužilaštva i Apelacionog suda Francuske da se mora prekinuti praksa odavanja medijima tajnih podataka iz Skaj komunikacije, nezakonita praksa – nije obustavljena. Nijesu imali efekta ni pisma koje je advokat Nikola Martinović slao specijalnom tužilaštvu. Urednica M portala Danica Nikolić smatra da ćemo u narednom periodu svjedočiti novim međunarodnim upozorenjima crnogorskom pravosuđu koje će morati da se odredi. Na upit Televizije E, iz Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva – nije bilo odgovora. 

Laković: Mladi vojnik ide u crkvu koja odaje počast Pavlu Đurišiću – zato ne razumije da nije u redu pjevati o Mihajloviću

0
Miodrag Laković Foto: Pobjeda/Mara Babović
Poslanik o veličanju ratnog zločinca od pripadnika VCG

Laković: Mladi vojnik ide u crkvu koja odaje počast Pavlu Đurišiću – zato ne razumije da nije u redu pjevati o Mihajloviću

Nezavisni poslanik Miodrag Laković osvrnuo se na jučerašnji snimak pripadnika Vojske Crne Gore, na kojem jedan od njih kliče ratnom zločincu Draži Mihajloviću, dok drugi sve bilježi kamerom.

„Mladi vojnik ne razumije da nije u redu da pjeva Draži Mihajloviću, zato što ide u crkvu koja odaje počast Pavlu Đurišiću“, kratko je prokomentarisao poslanik na mreži X.

Iz Ministarstva odbrane su saopštili da su upoznati sa slučajem, te da preduzimaju radnje u skladu sa zakonom.