PLAV U ZNAKU BOROVNICE 26. GODINA KULTURE, TRAJANJA I STVARALAČKE SNAGE

12/07/2026

Program manifestacije „Dani borovnice 2026“, koja će u Plavu biti održana od 12. jula do 4. avgusta.

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

Uvijek je posebno vratiti se obalama Plavskog jezera, sresti drage prijatelje i na poznatim plavskim putevima susresti brojne Plavljane, predstavnike dijaspore, neumorne stvaraoce i sve one koji u sebi nose najplemenitiji dio ovoga kraja. Upravo zahvaljujući takvim ljudima Plav je kroz vjekove opstajao, razvijao se i postao jedna od najljepših sintagmi ljudskih susreta, kulturnog prožimanja i duboke povezanosti sa zavičajem. Ovog ljeta Plav ponovo otvara svoja vrata velikoj manifestaciji koja već više od četvrt vijeka oblikuje njegov kulturni identitet. Dvadeset šesti Dani borovnice donose sadržajan i raznovrstan program, pažljivo osmišljen da poveže umjetnost, muziku, književnost, sport, turizam, tradiciju, domaće stvaralaštvo i prirodne ljepote ovoga kraja.

Direktor Centra za kulturu Husein Bašić, Vladimir Vlado Knežević u razgovoru sa novinarom Dr Miomirem Marošem

Posebnu ulogu u savremenom razvoju manifestacije ima Vladimir-Vlado Knežević, direktor Centra za kulturu „Husein Bašić“, jedan od najprepoznatljivijih i nahjreprezentativnjih kulturnih neimara Plava. Njegova energija, posvećenost i sposobnost da okupi ustanove, umjetnike, građane, goste i prijatelje grada doprinijeli su tome da Dani borovnice iz godine u godinu dobijaju snažniji programski izraz, širu publiku i sve zapaženije mjesto na kulturnoj sceni Crne Gore.

Govoreći o značaju ovogodišnje manifestacije, Knežević ističe:

„Dvadeset šest godina trajanja obavezuje nas da čuvamo ono što su stvarale generacije prije nas, ali i da svakom novom izdanju podarimo savremeniji izraz, novu energiju i sadržaj koji odgovara Plavu danas. Dani borovnice pripadaju svim građanima, našoj dijaspori, gostima, umjetnicima, sportistima i mladima. Naša je želja da Plav tokom trajanja manifestacije postane velika otvorena scena na kojoj će se pokazati sva ljepota ovoga kraja, ali i snaga njegovih ljudi.“

Ovogodišnji program potvrđuje upravo takvu ambiciju. Gradski trg, Centar za kulturu, Galerija, obale Plavskog jezera, Murino, Velika i prostori Nacionalnog parka Prokletije postaju povezane tačke jedne velike kulturne i turističke cjeline. Tako se manifestacija ne zadržava samo u centru grada, već zahvata širi prostor Plava i njegove okoline, dajući svakom mjestu sopstveni glas i značaj.

Posebnu vrijednost ovogodišnjoj manifestaciji daje i obnovljeni Centar za kulturu „Husein Bašić“, koji posjetioce dočekuje u novom ruhu. Uređeni enterijer, sklad prostora i pažnja posvećena detaljima pokazuju ozbiljan odnos prema kulturi, umjetnicima i publici.

O obnovljenom prostoru Knežević kaže:

,,Centar za kulturu ‘Husein Bašić’ danas je reprezentativan dom umjetnosti, knjige, slike, muzike i pozorišta, prostor dostojan imena velikana koje nosi i grada kojem pripada. Temeljno uređen enterijer dao je ovoj ustanovi novu snagu, sklad i prepoznatljivost, pretvarajući je u savremen kulturni ambijent u kojem se umjetnik osjeća uvaženo, a publika istinski dobrodošlo. Ove godine publici donosimo i nove programe, nove sadržaje i drugačije kulturne formate, čime dodatno širimo prostor stvaralaštva i otvaramo Centar prema novim generacijama, idejama i savremenim umjetničkim izrazima. Obnova zato nije predstavljala samo uljepšavanje prostora, već stvaranje snažnog centra kulturnog života Plava mjesta otvorenog za važne susrete i programe koji ostavljaju trag. Željeli smo da svaki posjetilac, već pri prvom ulasku, osjeti da Plav kulturu uzdiže među svoje najvažnije vrijednosti.“

Savremeno uređeni enterijer Centra za kulturu „Husein Bašić“ u Plavu

Veliku i nesebičnu podršku 26. Danima borovnice pružaju Opština Plav i predsjednik Opštine Nihad Canović, prepoznajući značaj manifestacije za kulturni život, turističku promociju i ukupni razvoj grada. Ta podrška, uz predanost Centra za kulturu „Husein Bašić“,lokalnih ustanova, udruženja i brojnih pojedinaca, potvrđuje da se velike manifestacije grade zajedničkom vizijom i odgovornošću prema gradu.

Programi realizovani tokom prethodnih godina pokazali su da Plav ima publiku koja prepoznaje kvalitet, umjetnike koji mu se rado vraćaju i domaćine koji goste dočekuju otvorenog srca

Jedinstven pogled na program 26. Dana borovnice

Program manifestacije, koja traje od 12. jula do 4. avgusta, osmišljen je kao široka slika savremenog Plava. Publiku očekuju koncerti poznatih regionalnih izvođača, književne promocije, izložbe, dokumentarni filmovi, večeri poezije i muzike, folklorne smotre, pozorišni i dječiji programi, sportska takmičenja, planinarski pohodi, rafting, biciklističke i motociklističke trke, teniski i šahovski turniri, foto-safari, vožnje čamcima i bioskop pod otvorenim nebom. Posebno mjesto imaju programi posvećeni borovnici, domaćoj hrani, poljoprivrednim proizvodima, rukotvorinama i tradicionalnoj plavskoj sofri, čime se povezuju kultura, turizam i lokalna privreda. Manifestacija istovremeno otvara prostor mladima, umjetnicima, sportistima, kulturnim stvaraocima, dijaspori i svim građanima koji žele da doprinesu njenoj ljepoti.

Takva programska širina pokazuje da su 26. Dani borovnice zamišljeni kao veliki portret Plava grada u kojem se susrijeću priroda i umjetnost, zavičaj i svijet, tradicija i savremeni izraz. Plav će ovog ljeta ponovo biti pozornica pod otvorenim nebom, mjesto na kojem će se pjesma širiti do obala jezera, umjetnost ulaziti u svaki prostor, a brojni susreti ostajati kao trajni zapis jednog velikog ljeta. 26. Dani borovnice su potvrda da Plav zna da čuva svoje vrijednosti, da ih obnavlja i da ih sa ponosom predstavlja budućim generacijama.

Fidelity consulting: Slavičin saizdavački krivični samonokaut

12/07/2026

1

“Marko Miljanov nas je učio da je junaštvo braniti sebe od drugih, a čojstvo braniti druge od sebe. Direktorka je izmislila treću kategoriju: braniti sebe od sebe. I tu će bitku, po svemu sudeći, izgubiti klasičnim nokautom, u prvoj rundi i to od same sebe”

PortalAnalitika

Konsultantska kuća Fidelity odgovrila je direktorici Narodne biblioteke Slavici Ilinčić, nakon što je ona kazala da oni miješaju autorska prava na originalna djela Marka Miljanova i autorsko pravo na kritičko izdanje.

Njihovo reagovanje prenosimo integralno:

Zbilja, u bogatoj istoriji crnogorske javne uprave, prepune ljudi koji su lagali vješto, lagali nevješto, ili bar imali pristojnosti da ćute, Slavica Ilinčić je uradila nemoguće: ona je prvi funkcioner koja je dvostrukom negacijom samu sebe inkriminisala i to javno, u pisanoj i video formi.

Elem, u video uratku direktorka objašnjava zašto nije raspisala tender: “kad bih u specifikaciji navela da su otkupljena autorska prava, pošto to može samo JEDNA izdavačka kuća, automatski bih namještala tender za tu kuću a to je svakako krivično djelo”.

Zapamtite ovu rečenicu, ona je jako važna. U njoj je direktorka, svojim glasom, definisala krivično djelo: unaprijed poznat pobjednik, jedan mogući ponuđač, posao skrojen po njegovoj mjeri.

Svega 24 sata kasnije, ista direktorka, istim tonom, ponosno piše da je umjesto tendera, jednostavno zaključila ugovor o saizdavaštvu sa izdavačem koji je JEDINI nosilac autorskog prava na kritičko izdanje.

Dakle, jedan izdavač, unaprijed poznat, posao skrojen po njegovoj mjeri, bez tendera, bez konkurencije ali sa parama.

Ovako, direktorka nam je prvo objasnila da je unaprijed određen ishod u korist jednog izdavača, na tenderu, krivično djelo. A onda nam je, bez treptaja oka, saopštila da je isti taj unaprijed određeni ishod, u korist istog tog izdavača, samo bez tendera, zakonit posao?!

U prevodu: nisam namjestila tender već sam ga ladno zaobišla iako sam po zakonu bila u obavezi da ga raspišem i sprovedem, a sve kako se namještanje ne bi vidjelo.

Marko Miljanov nas je učio da je junaštvo braniti sebe od drugih, a čojstvo braniti druge od sebe. Direktorka je izmislila treću kategoriju: braniti sebe od sebe. I tu će bitku, po svemu sudeći, izgubiti klasičnim nokautom, u prvoj rundi i to od same sebe.

SLAVICA ILINČI

KONTROLISANI RESTORANI KOJI SE POVEZUJU SA DRITANOM ABAZOVIĆEM: „Cesarica“ zapečaćena, „Barbana“ kažnjena

12/07/2026

0

Kaćuša Krsmanović

Izvor: Portal ETV

Dva ulcinjska restorana koja se povezuju sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem u petak nijesu prošla inspekcijsku kontrolu – pa je „Cesarica“, u Bulevaru Teuta, zapečaćena zbog poreskog duga, dok je „Barbana“, na ušću Bojane, kažnjena zbog neprijavljenih radnika.

Izvori Portala ETV iz Ulcinja kažu da su Tržišna i Turistička inspekcija u petak kontrolisale ugostiteljske objekte u ovom gradu i na iznenađenje ugostitelja među kažnjenima su se našli i restorani koji se dovode u vezu s Abazovićem, a koje, tvrde oni, prethodnih godina inspektori nijesu mogli da kazne kada bi utvrdili nepravilnosti, jer su odmah potezane veze.

– Za „Barbanu“ se i u petak intervenisalo, jer je i za nju donešeno rješenje o zabrani rada, ali je na kraju dat nalog za ispravljanje nepravilnosti, što su oni i završili, odnono prijavili radnike, tako da restoran nije zatvoren, dok za „Cesaricu“ nije bilo spasa i ona je zapečaćena – kažu naši sagovornici iz Ulcinja.

Zakup restorana „Barbana“, koji je u vlasništvu državnog preduzeća „Ulcinjska rivijera“, godinama je u fokusu zbog sumnje da ga je zakupac 2022. godine dobio pod povlašćenim uslovima. Zakupac restorana je Abazovićev kum Diljaver Kučević.

Izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ Armend Mila ranije je dnevniku Vijesti kazao da je prvi ugovor za zakup „Barbane“ zaključen u martu 2022. godine, a nakon toga i dva aneksa.

Abazović je za premijera izabran u aprilu 2022, a u prethodnoj vladi bio je potpredsjednik.

– Ugovor o zakupu zaključen je 4. 3. 2022. između HTP „Ulcinjska rivijera“ i firme „Buena“ doo. Zakupodavac je ustupio zakupcu na korišćenje restoran „Barbana“ u viđenom stanju na period od godinu. Cijena zakupa bila je 13.500 eura sa uračunatim PDV-om. Nakon toga imamo aneks ugovora koji je bio 4. 3. 2023. Ugovorene strane dogovorile su zakup na još pet godina od osnovnog ugovora. Nakon toga, aneksom dva od 12. 6. 2024, potvrđuje se pravo zakupa do 2031. Cijena je povećana na 18 hiljada eura – rekao je ranije Mila.

“SB” INTERVJU / MIODRAG VLAHOVIĆ, CRNOGORSKI DIPLOMATA: “Landi bi bio najbolje rješenje za BiH, ima veliko iskustvo i značajne veze u svijetu!”

12/07/2026

0

Vlahović Foto: Arhiva

“SB” INTERVJU / MIODRAG VLAHOVIĆ, CRNOGORSKI DIPLOMATA: “Landi bi bio najbolje rješenje za BiH, ima veliko iskustvo i značajne veze u svijetu!”

Sa gospodinom Vlahovićem smo razgovarali o aktuelnim političkim prilikama u Crnoj Gori i regiji, odnosu režima u Beogradu prema Crnoj Gori, prijeporima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, te aktuelnom samitu NATO-a u Ankari.

www.slobodna-bosna.ba

“Mislim da bi – uz puno poštovanje svih do sada pominjanih diplomata i predloženih kandidata – upravo Landi bio najbolje rješenje za BiH”, kazao je u intervjuu za Slobodnu Bosnu bivši crnogorski šef diplomatije i aktuelni predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore Miodrag Vlahović.

Sa gospodinom Vlahovićem smo razgovarali o aktuelnim političkim prilikama u Crnoj Gori i regiji, odnosu režima u Beogradu prema Crnoj Gori, prijeporima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, te aktuelnom samitu NATO-a u Ankari.

Razgovarao: Samir BEGOVIĆ

Gdje je danas Crna Gora u političkom smislu? U regiji se o njoj govori kao o zemlji koja je na pragu ulaska u EU, ali su unutrašnje podjele i politički problemi, čini se, duboki? Da li je zemlja bliža stabilizaciji ili novim političkim krizama?

Obje su ocjene tačne: EU potvrđuje pojačani interes da primi Crnu Goru, s jedne strane, dok su, s druge strane, ubrzani procesi unutrašnje destrukcije i degradacije u svim segmentima crnogorskog društva.

Crna Gora je tako, volens-nolens, pred vratima EU, dok njome upravljaju uvjereni i dokazani antievropejci, mrzitelji Zapada i NATO-a.

Stvari su se na toj ravni popravile – nadamo se, ne samo formalno – potpisivanjem Sporazuma na osnovu opozicione platforme, uz asistenciju država EU, prije nekoliko dana.

Istovremeno, dominantne strukture u vlasti (četnički vojvoda Mandić, njegovi saveznici, režimski mediji i Crkva Srbije) nastavljaju proces posrbljavanja, tj. srbizacije Crne Gore. Čini se da se tempo njihovih aktivnosti na tom planu konstantno pojačava.

Neizbježne su nove konfrontacije i antagonizacije po tim pitanjima, jer postoji i snažan interes da se evropski put Crne Gore oteža i onemogući, te da se, istovremeno, uništi identitet i građanski karakter naše zemlje.

Kako ocjenjujete trenutne odnose između Podgorice i Beograda? Da li je zvanični Beograd promijenio svoju strategiju prema Crnoj Gori u odnosu na raniji period?

Zvanični Beograd je pojačao anticrnogorsku kampanju, u kojoj se (opet) javljaju elementi otvorene i brutalne dehumanizacije. Crnogorci su “stoka”, koja “ne priča, već pušta neke čudne krike” (Vučić), a upoređuju se, naravno, sa “Šiptarima” i “ustašama”. Odvratna je ta ideologija.

Vučićevi pioni i poslušnici otkrivaju najneprijatnije istine o tome zašto su i kako formirane vlade poslije avgusta 2020. godine, a dobijamo i potvrde u vezi sa srpskim državljanstvom aktuelnog premijera, kako ga je dobio…

Vučić je pokazao da je, u pokušaju destabilizacije Crne Gore, spreman i na riskantne stvari (čarter let za Tivat tokom samita EU-ZB, sa 87 sigurnosno interesantnih lica) i na novu nacionalističku histeriju kao osnov komunikacije prema Crnoj Gori.

Izuzev dva ili tri saopštenja Ministarstva vanjskih poslova – zvanična Crna Gora šuti. Da li će i kod koga Vučićeve brutalnosti i uvrede izazvati ozbiljnu reakciju – vidjet ćemo. Visok je prag tolerancije poslušnika.

U BiH je trenutno jedno od najvažnijih pitanja imenovanje novog visokog predstavnika koje nikako da se dogodi. Lično poznajete italijansko-američkog kandidata Antonija Zanardija Landija. Šta možete građanima BiH otkriti o njemu? O kakvom se diplomati radi i da li je on dobro rješenje za BiH?

Da, ambasador Zanardi Landi je moj prijatelj. Bio je i moj kolega dok sam bio ambasador pri Svetoj Stolici i Malteškom redu.

On je ozbiljan, temeljit i vrlo obrazovan diplomata s velikim iskustvom, značajnim komunikacijama i vezama na globalnoj ravni. Služio je i kao vanjskopolitički savjetnik dva italijanska predsjednika, što govori o njegovoj poziciji i ugledu u Italiji.

Mislim da bi – uz puno poštovanje svih do sada pominjanih diplomata i predloženih kandidata – upravo on bio najbolje rješenje za BiH.

Moguće je da tako mislim zato što sam pristrasan kada je Bosna i Hercegovina u pitanju.

Pojedine političke elite i mediji u našoj zemlji su otvoreno stali na stranu EU u ovom sukobu sa SAD-om po pitanju imenovanja novog visokog predstavnika. Da li je to pametan potez?

Mislim da postoje bolji načini i važniji razlozi za evropsko oponiranje i konfrontaciju s administracijom Trump 47. Ne vidim krivicu ambasadora Zanardija Landija u tom kontekstu.

S druge strane, disonance na relaciji SAD–EU su, i povodom BiH, očigledne i neporecive. Rekao bih i neizbježne kada gledate i slušate ono što čine i rade Donald Trump i njegove diplomate, pa i kada se radi o zemljama Zapadnog Balkans.

Da li vas iznenađuje ovako čvrst otpor EU američkoj inicijativi? Slažete li se sa ocjenom italijanskih medija da ovaj sukob i nema naročite veze sa samom BiH, već je u pitanju geostrateško “odmjeravanje snaga”?

Čitao sam nekoliko ozbiljnih analiza, pa i italijanskih. Mislim da je BiH u tom smislu samo povod, a da su stvarni razlozi i uzroci mnogo širi i dublji.

Loše je sve to za Bosnu i Hercegovinu poslije trideset godina Dejtona, čiji je okvir odavno teško opterećenje i brana za normalno funkcionisanje i jedinstvo vaše države. Umjesto da traže rješenja kako bi BiH postala jedinstvena, funkcionalna zajednica i država, naši američki i evropski prijatelji se glođu u vezi s jednim pedigriranim italijanskim diplomatom?!

Kakvo rješenje bi po Vama bilo najbolje u ovoj situaciji za budućnost BiH? Italijansko-američki ili evropski kandidat, ili možda neko treće rješenje?

Kandidat koji će poštovati i pomagati građansku i demokratsku, jedinstvenu evropsku BiH. To bi konačno trebala biti obaveza Zapada.

Održan je samit NATO-a u Ankari. BiH nije ni pozvana na njega. Šta nam to govori? Kako NATO vidi Zapadni Balkan u novim okolnostima i kakva je perspektiva BiH u atlantskim integracijama?

NATO je, nažalost, u krizi. Saveznici pokušavaju sve, i spremni su na gotovo sve, kako bi preduprijedili katastrofalne posljedice jedne neodgovorne, nekompetentne i opasno destruktivne politike koju reprezentuju Donald Trump i njegovi MAGA vjernici.

U toj situaciji i atmosferi – nedostatak loših vijesti je najbolja vijest. Bit će dana za BiH u NATO-u, u to sam uvjeren. Za sada je bitno da NATO opstane i da Ukrajina pobijedi rusku agresiju.

Zirojević: Srećno učlanjenje Marti Kos u Novu srpsku demokratiju

12/07/2026

0

Poslanik ES komentarisao sastanak predsjednika Skupštine i komesarke za proširenje

Zirojević: Srećno učlanjenje Marti Kos u Novu srpsku demokratiju

“Srećno učlanjenje u Novu srpsku demokratiju Evropskoj komesarki Marti Kos!”, poručio je ironično poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević na mreži X.

Podsjećamo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Kos su se jutros sastali na radnom doručku.

“Novi srpski odgovor” u punom sjaju. Nadamo se da je šljivovica bila dobra”, kazao je Zirojević.…

SJEĆANJE: NOVSKI MIRISI

11/07/2026

1

SJEĆANJE: NOVSKI MIRISI

Piše: Željko Rutović

Bile su to divne godine kada je Herceg Novi disao punim plućima, šireći kosmopolitske grudi gostoprimstva tog mirisnog parčeta Jadrana. Bijahu to duhovna, kulturološka, civilizacijska, estetska, umjetnička pluća širine, vrijednosti i najšireg smisla.
Sedamdesete i osamdesete prošlog vijeka.
U velikoj i lijepoj državi SFRJ. Godine u kojima je sve mirisalo. Slikarska Staniceva platna, Džumhurove karikature i reportaže, Lalićevi romani, književni zapisi Dusana Kostića, šetnje Iva Andriča, povremeni ali značajni i upečatljivi boravci Stevana Raičkovića, Radovana Zogovića, Maka Dizdara, Radonje Vešovića…

Vrijeme u kome je i gradska novska pijaca, nalik mimozi, imala svoju mirisnu aromu. Složićemo se da su na svim meridijanima pijace ti značajni biljezi gradske kulture u kojima su učitani godovi prošlosti. Vrijeme je to u kom su novsku pijacu “držale” uzorite gospođe Konavljanke. Dolazile bi u tačno vrijeme u identitetsko ukorijenjenoj, tradicionalnoj nošnji, sa uštirkanim bijelim maramama uvijenim u neku vrstu toke, uz obavezne minđuše i pojas oko struka izvezen tradicionalnim konavoskim vezom.

Zahvaljujući sindikalnom turizmu nikšićke Zeljezare “Boris Kidrič,” te boravku u hotelu „Metalurg“ u Igalu, sjećanja vode do tih divnih dalekih mirisa. Otišao bih sa ocem do te pijace, po dobru lozovu rakiju i još po nešto od bogatih delicija iz Konavala ,i tako to bude, ne idete u trgovinu samo radi nje, već i da ” kupite ” trajna sjećanja koja ostaju velikim socijalnim kapitalom.

Konavli, ta opština Dubrovačko – neretvanske županije, na dvadeset i neki kilometar od Herceg Novog, dobiće tih godina auru nekog velikog izloga, sa kojeg su naša čula kušala najbolje proizvode. Bijahu Konavli sinonim, brend, za mjeru kvaliteta i izvrsnosti u najboljem značenju te riječi. Razne delicije umivene mediteranskim vazduhom, rasle na toj morskoj pjeni, bijahu rado viđene i tražene od redovnih mušterija, domaćih i stranih, na toj pijaci.

Te divne, drage gospođe Konavljanke davahu neku posebnu notu tim pijačnim danima. Kao ritual, kao platno koje se u pokretu slika, kao melodija mora koja se ispod glasa pjevuši.

Zbirka sjećanja. Arhiv uspomena koji je Konavle ostavilo u najljepšoj slici mjesta, ljudi i domaćih proizvoda.

I svaki miris, pokret i gest bijaše kao sa Stanićevog platna ili pripovijetke Iva Andrića, ili pak reportaže Zukove. Sve nekako u lepršavo magičnom pokretu, gdje se ne zna gdje prestaje pijaca a počinje osobena melodika narečja, ili opet igrokaz etno baštine. Idealan predložak za dokumentaristiku filmskog zapisa koji je Herceg Novom davao ” to nešto” što nužno ne mora ni imati ime. Iz višeznačnosti multikulturološkog smisla stasava i traje sjećanje posebne dimenzije vremena i prostora.

Poslušajte novu pjesmu ”13.jul/Na ustanak”

11/07/2026

1

Pjesma je nastala u sjećanje na Radomira Baja Šaranovića

U susret Danu državnosti Crne Gore, 13. julu, poznati crnogorski tekstopisac Ljubo Jovović poklonio je javnosti novu pjesmu posvećenu ovom značajnom datumu i istorijskom Trinaestojulskom ustanku.

Pjesma je nastala u sjećanje na Radomira Baja Šaranovića.

Patrijarh Porfirije osuđen u Ljubljani: Vučić presudu nazvao sramotnom

11/07/2026

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je danas “sramotnom” presudu Okružnog suda u Ljubljani kojom je patrijarhu srpskom Porfiriju i Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini ljubljanskoj izrečena uslovna kazna zbog uznemiravanja lokalnog sveštenika.

Okružni sud u Ljubljani osudio je patrijarha Porfirija (Perića) i Crkvenu opštinu u Ljubljani na uslovnu kaznu od četiri mjeseca zatvora te novčanu kaznu od 10.000 eura, nakon što je slovensko državno tužilaštvo u januaru podiglo optužnicu protiv patrijarha zbog navoda o uznemiravanju na poslu u slučaju sveštenika Željka Lubarde.

On tvrdi da je bio izložen produženom pritisku jer nije želio lažno svjedočiti da bi se prikrile navodne finansijske nepravilnosti u crkvenoj blagajni.

Reagujući na odluku ljubljanskog suda, Sinod SPC-a juče je presudu nazvao “skandaloznom” ustvrdivši da Porfirije i njegov opunomoćeni nisu bili obaviješteni da je sudski postupak uopšte pokrenut, niti je tužilaštvo pozvalo poglavara SPC-a da se suoči sa optužnim navodima.

– To je, samo po sebi, presedan svoje vrste i rječito govori o namjeri ovog sudskog postupka – naveo je Sinod SPC-a.

Porfirije je do 2021. bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski.

Sinod je dodao kako zabrinjava činjenica da su informacije o tom sudskom postupku dospjele u pojedine medije neposredno prije ovogodišnjeg zasijedanja Sabora SPC-a, te da je to “bez svake sumnje u cilju vođenja prljave medijske kampanje protiv SPC-a i patrijarha Porfirija”.

Vučić je danas tokom posjete Leskovcu nazivao presudu “sramotnom” te ocijenio da ona “pokazuje kakav je odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao stubu srpskog društva”.

Pobjeda

Završena komemoracija u Potočarima: Srebrenica opomena svijetu

11/07/2026

0

Srebrenica Memorial Center in Potocari, Bosnia, Saturday, July 11, 2026. (AP Photo/Armin Durgut) (Foto: Armin Durgut)

ETV, Izvor: Dan

U nekadašnjoj Fabrici akumulatora završena je komemoracija posvećena žrtvama srebreničkog genocida, posle koje slijedi vjerski obred i ukop deset novoidentifikovanih srebreničkih žrtava.

Denis Bećirović, predsjedavajući Predsedništva BiH i bošnjački član kolektivnog šefa države, rekao je u svom obraćanju na komemoraciji da je Srebrenica “planetarna opomena cijelom svijetu”.

– Masovne egzekucije nisu bile spontane. Naprotiv, genocid je bio planiran i brutalno počinjen. U počinjenju genocida učestvovala je i policija iz Srbije. Sud u Hagu utvrdio je da su Srbija i ondašnji režim mogli, a nisu sprečili genocid – rekao je on.

Istakao je da se genocid nad Bošnjacima “odvijao pred očima cijelog svijeta”.

– I posle svega, mnogi nam poručuju, ne govorite o prošlosti, okrenite se budućnosti. Svaki put kada popustimo nasiliniku, pokreće se točak užasa. To ne smemo dozvoliti, niti nasilnicima popustiti – naveo je Bećirović.

Prema njegovim riječima, “Srebrenica nije samo bosanskohercegovačka rana, već opomena da Evropa ne smije ostati nema pred novim prijetnjama”.

– Pravde ima samo ako se za nju borimo. Negatori genocida neka znaju da mi nikada nećemo pokleknuti i da ćemo vječno čuvati istinu o Srebrenici – zaključio je Bećirović.

Na komemoraciji je pročitana i poruka turskog predsjednika Redžepa Taipa Erdogana, koji je naveo da je Turska “radila sa svojom braćom iz BiH da Generalna skupština UN-a proglasi 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici”.

– Zločini u Gazi pokazuju da međunarodna zajednica nije naučila lekcije iz Srebrenice. Za pravedniji svijet nastavićemo naše napore dok sramotna mrlja iz Srebrenice ostaje istaknuta u istoriji čovječanstva – navedeno je, između ostalog, u Erdoganovoj poruci.

U srebreničkom genocidu, prema zvaničnim podacima, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je s tog područja na teritoriju sadašnje Federacije BiH deportovano oko trideset hiljada žena, djece i staraca.

Međunarodni sud pravde utvrdio je da se u Srebrenici desio genocid, kao i Haški tribunal i domaći sudovi u BiH, koji su za zločine u Srebrenici osudili 54 osobe na ukupno više od 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni za genocid.

Na doživotne kazne zatvora presuđeni su ratni predsjednik RS Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.

Član Žirija za Trinaestojulsku nagradu ne zna da 21. maj nije Dan državnosti?!

11/07/2026

0

DOKAZ NEZNANJA: Screenshot teksta Novice Đurića objevaljenog u ,,Politici” (Foto: UGC )

Kako avgustovski ,,oslobodioci” tumače istoriju, ali sadašnjost

Član Žirija za Trinaestojulsku nagradu ne zna da 21. maj nije Dan državnosti?!

Kada imate imperativ da treba, na svaki način, ocrniti crnogorsku nezavisnost i osporiti njenu istorijski priznatu državnost, onda su sva sredstva dozvoljena. Pa čak i da novinar, crnogorski državljanin Novica Đurić, član Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i član Savjeta Biblioteke ,,Radosav Ljumović” koji glasa za brsanje imena Radosava Ljumovića, ne zna državne praznike svoje države. Ko zna, možda je i zato odlikovan od najdražeg državnika – Aleksandra Vučića.

Draško Đuranović

Izvor: Portal ETV

Dopisnik beogradskog dnevnog lista ,,Politika” Novica Đurić, koji je voljom avgustovske vlasti svojevremeno izabran za člana Savjeta Biblioteke Radosav Ljumović, ali i za člana Žirija za ovogodišnju dodjelu Trinaestojulske nagrade, javno je pokazao da – ne poznaje istoriju Crne Gore.

I teško da za svoje blamantno neznanje može kriviti ,,Milogorce”. Ne, tu je zaista samosvojan; reklo bi se – samouk u neznanju.

ŠTO ZNA NOVICA ŠTO MI SLAVIMO

Novica Đurić je zaista zablistao u vlastitoj ignoranciji 16. maja, komentarom u ,,Politici”.

E, sad, kada se pročita naslov ,,Dan državnosti kao povod za podele”, teško bi se na prvi pogled dalo zaključiti da je Đurić pobrkao istorijske ,,lončiće”: poznato je da mnogi, pod uticajem velikosrpskog nacionalizma, ne praznuju dan koji je dvostruko važan za Crnu Goru. Istorijski značajan dan: 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu Crna Gora je i zvanično priznata kao nezavisna država; 13. jula 1941. godine, u Crnoj Gori je buknuo Trinaestojulski ustanak, prvi narodni ustanak u okupiranoj Evropi.

Pod uticajem velikosrpske politike dio crnogorskih građana – naročito onih koji vjeruju u ispravnost ratne politike srpskih radikala, Aleksandra Vučića, Vojislava Šešelja i njima podređenih medijskih harambaša – ne žele da slave Dan državnosti.

Međutim, novinar i društveno-politički radnik Novica Đurić ima drugi problem: on pojma nema koji je državni praznik Crna Gora slavi 21. maja?!

,,Dan državnosti ili dan podele? To pitanje već godinama lebdi nad Crnom Gorom svakog 21. maja, ali ove godine, povodom dve decenije od obnove nezavisnosti, dobilo je novu političku težinu…”

Tako je Đurić počeo tekst pet dana prije 21. Maja. Dana nezavisnosti, a ne Dana državnosti, kako sugeriše Đurić naslovom i u tekstu.

Ali, kada imate imperativ da treba, na svaki način, ocrniti crnogorsku nezavisnost i osporiti njenu istorijski priznatu državnost, onda su sva sredstva dozvoljena. Pa čak i da novinar, crnogorski državljanin, ne zna državne praznike svoje države.

ORDENOVANI NOVINAR

I to odlikovani novinar Novica Đurić. Odlikovan od najdražeg državnika: Aleksandra Vučića.

ZASLUŽENO PRIZNANJE: Novica Đurić i Aleksandar Vučić(Photo: UGC )

Februara prošle godine, u među zaslužnim građanima, kojima su povodom srpskog državnog praznika Sretenja u Palati „Srbija” u Beogradu uručeni ordeni i medalje, našao se i junak ove kratke priče – dopisnik „Politike” iz Crne Gore Novica Đurić.

-Novinar i književnik ukazom predsednika Srbije Aleksandra Vučića odlikovan je Novica Đurić zlatnom medaljom za izuzetne zasluge u očuvanju srpskog jezika i kulture. Đuriću, koji živi i stvara u Podgorici, medalju je uručio predsednik Vučić – tako je 19. februara 2025. godine izvijestila ,,Politika”.

KO JE TAJ RADOSAV LJUMOVIĆ?

Odlikovani novinar je očito ozbiljno shvatio što nagrada predstavlja i što treba da radi. Zato i ne treba da čudi što je prije desetak dana, u društvu Bećira Vukovića, dobitnika Trinaestojulske nagrade za knjigu koje nema, kradljivca mobilnih telefona, kao i Emila Labudovića, nekadašnjeg voditelja Dnevnika RTCG u doba ,,Rata za mir”, Novica Đurić kao član Savjeta Biblioteke podigao obje ruke da se izbriše ime španskog borca, komuniste i antifašiste Radosava Ljumovića iz naziva podgoričke kultne kulturne institucije.

Pa, jeste, što će Crnoj Gori ime crnogorskog patriote u nazivu Biblioteke? Uostalom, Radosav Ljumović je napravio neoprostiv grijeh: zaputio se, kada je malo ko smio, u pravcu Španije da brani Republiku i ideale građanske države i države socijalne pravde.

ČOVJEK ZA SVA VREMENA NIJE PODOBAN U ,,VREMENU ,OSLOBODILACA": Radosav Ljumović — ČOVJEK ZA SVA VREMENA NIJE PODOBAN U ,,VREMENU OSLOBODILACA”: Radosav Ljumović(Photo: UGC )

A još je bio i pjesnik.

,,Ljubljena moja, predosjećam da ću uskoro poginuti /sve što ću vidjeti u tom času/ biće plavo nebo nad Španijom/ i usne jedne Kastiljanke/Ali ne plačite ni ti, ni Crna Gora/ jer ste imale/ i većih pogibija od moje…”.

Tako je zapisao Ljumović u svojoj knjižici nekoliko mjeseci prije nego što je ubijen od Frankovih fašista. Njegovo ime od 19. decembra 1959. godine, od dana oslobođenja Podgorice, nosi Biblioteka. I onda, nakon 67 godina, trio Mandić-Knežević-Vučić srpskih piona – Vuković, Labudović i Đurić – zamislio je da ukloni podsjećanje na slavnu antifašističku borbu.

Nego što, tako treba! A Vučić, da parafraziramo ,;Balkanskog špijuna”, ako se seti za dan bezbednosti, seti… Novica Đurić je, svakako, ovim tekstom izvršio svoju dužnost, zar ne?