Sa protesta u starom gradu zbog slane vode u česmama Foto: Radio Skala
Uprkos protestima građana problem slane vode na česmama više kotorskih naselja, trenutno rješenja nema, niti garancije da se to neće ponoviti narednog ljeta, kazao je direktor kotorskog Vodovoda Đuro Marković, prenosi Portal RTCG.
Dodaje da postoje dugoročna rješenja, ali da su za njihovu realizaciju potrebne godine. Do tada se na više lokacija u Kotoru raspoređuju cisterne sa pijaćom vodom.
Voda na području Dobrote, Orahovca, Perasta i Risna zbog povećanog saliniteta nije za piće, pa se građani snabdijevaju pitkom vodom iz cisterni raspoređenih na više lokacija, prenosi RTCG.
Iz Kotorskog vodovoda objašnjavaju da je riječ o prirodnom fenomenu koji se javlja tokom sušnog perioda, kada dolazi do prodora morske vode u izvorišta.
Marković je istakao da su Opština Kotor i Vodovod organizovali su dopremanje pitke vode cisternama, a građani će biti blagovremeno obavještavani o svim promjenama.
,,Izabrana su mjesta gdje ne utičemo na saobraćaj, da ne stvaramo dodatne gužve u saobraćaju. Takođe, stari i bespomoćni ljudi, ljudi koji ne mogu da siđu do cisterni, pozivaju na naš broj telefona. Prijave se vrše svakodnevno, a tim licima se odmah u toku dana doprema voda bidonima. Radimo i snabdijevanje bolnice Risna zbog njihovih stabilizatora i potrebe za slatkom vodom”, kazao je Marković.
Osim saniranja posljedica, razmišlja se i o dugoročnim rješenjima. Ipak, Marković kaže da u ovom trenutku ne može garantovati da se slični problemi neće ponavljati ni tokom narednih ljetnjih sezona.
,,Trenutačnih rješenja nema. Neka rješenja su i u fazi izrade i projekata. Mi smo već pokrenuli neke projekte koji su u završnoj fazi. Imamo jedan dio projekta koji se tiče izmjene i postavljanja novog dijela sistema, pri čemu bismo imali dva cjevovoda za regionalni vodovod i za izvorište Tabačina. Radila se tehnička analiza za implementaciju sistema desalinizacije. Takođe, uvijek je aktuelna ona priča sa snabdijevanjem vodom iz područja Bilećkog jezera, sa strane Herceg Novog. Međutim, to su priče za koje su za realizaciju potrebne godine. Jednostavno, situacija je takva da za Kotor kao Kotor nemate garanciju da se ovo ne može ponoviti”, istakao je on.
Iako se Kotor već gotovo mjesec suočava sa povećanim salinitetom vode, interesovanje turista nije opalo.
SUKOB NE JENJAVA: Krapović i Milatović (Foto: Predsjednik Crne Gore)
SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST ODBIO DVA PRIJEDLOGA MINISTRA ODBRANE, CEH PLAĆAJU KAPETANI JEFTOVIĆ I PAJOVIĆ
Milatović i Krapović opet u klinču
Savjet za odbranu i bezbjednost svoje odluke donosi konsenzusom u skladu sa Ustavom, zakonom i dostavljenom dokumentacijom, vodeći se isključivo interesima sistema odbrane, profesionalnim standardima i zakonitošću postupanja, pa tako i kada je riječ o prijedlozima za postavljenja i upućivanja profesionalnih vojnih lica u skladu sa usvojenim dnevnim redom sjednice – saopštili su Portalu ETV iz Milatovićevog kabineta. S druge strane, iz Krapovićevog resora tvrde da „Savjet za odbranu i bezbjednost nije odlučivao o upućivanju kapetana fregate Milana Jeftovića na dužnost vršioca dužnosti zamjenika šefa Vojne misije Crne Gore pri NATO“
Sukob između predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) ne jenjava, pa je Savjet za odbranu i bezbjednost, na sjednici 26. juna, kako su Portalu ETV kazali izvori iz Ministarstva odbrane, odbio prijedlog ministra da kapetana fregate Milana Jeftovića, bivšeg komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kojeg je on prije oko dva mjeseca uputio u vojnu misiju NATO kao vršioca dužnosti zamjenika šefa misije, imenuje u punom mandatu.
– Na posljednjoj sjednici Savjeta nije prihvaćen ministrov prijedlog da se Jeftović postavi na dužnost zamjenika šefa Vojne misije pri NATO. Nije prihvaćen ni prijedlog da se kapetan fregate Goran Pajović uputi u Skoplje na dužnost štabnog oficira u okviru Balkan Medical Task Force. Nakon sjednice ministar je povukao oba prijedloga – tvrde naši izvori.
SLUČAJ KAPETANA JEFTOVIĆA
Iz kabineta predsjednika države, kojeg smo pitali zašto je Savjet odbio dva prijedloga ministra Krapovića, te da li smatra da je kapetan Jeftović u skladu s Ustavom upućen u vojnu misiju Crne Gore pri NATO, nijesmo dobili konkretan odgovor.
– Savjet za odbranu i bezbjednost svoje odluke donosi konsenzusom u skladu sa Ustavom, zakonom i dostavljenom dokumentacijom, vodeći se isključivo interesima sistema odbrane, profesionalnim standardima i zakonitošću postupanja, pa tako i kada je riječ o prijedlozima za postavljenja i upućivanja profesionalnih vojnih lica u skladu sa usvojenim dnevnim redom sjednice – saopštili su Portalu ETV iz Milatovićevog kabineta.
S druge strane, iz Krapovićevog resora tvrde da „Savjet za odbranu i bezbjednost nije odlučivao o upućivanju kapetana fregate Milana Jeftovića na dužnost vršioca dužnosti zamjenika šefa Vojne misije Crne Gore pri NATO“.
– Imajući u vidu hitnu potrebu da Crna Gora u kontinuitetu ima popunjenu ovu važnu dužnost, ministar odbrane je, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, donio rješenje o njegovom privremenom upućivanju u svojstvu vršioca dužnosti – potvrdili su u odgovoru na naša pitanja informaciju nezvaničnih izvora Portala ETV.
Dodali su da se ovom odlukom „obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje Vojne misije do donošenja konačne odluke u propisanoj proceduri“, ali nijesu odgovorili na pitanje po kom pravnom osnovu ostaje na dužnosti.
– U narednom periodu planirano je i upućivanje dodatnog oficira koji će pokrivati pitanja saradnje sa Evropskom unijom, čime će se dodatno ojačati prisustvo Crne Gore u međunarodnim vojnim strukturama – saopštili su iz Ministarstva odbrane.
Izvori Portala ETV kažu da je Krapović za odluku o upućivanju Jeftovića iskoristio zakonsku odredbu koja ministru omogućava da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira u trajanju do 18 mjeseci, a upravo je ta odredba, ističu oni, jedna od onih koje je predsjednik države Milatović osporio pred Ustavnim sudom, uz ocjenu da nije u skladu s Ustavom, jer zadire u izvornu nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost kada su u pitanju statusna pitanja oficira.
Krapovićev resor nije odgovrio na pitanje da li je ministar nakon sjednice Savjeta povukao oba odbijena prijedloga.
BEZ ODGOVORA O UPUĆIVANJU U MEĐUNARODNE MISIJE
Nezvanični sagovornici našeg portala iz Ministarstva odbrane rekli su i da su na sjednici Savjeta 26. juna svi ostali Krapovićevi prijedlozi usvojeni bez primjedbi.
– Uključujući i imenovanje potpukovnika Radovana Kostića za vojnog atašea u Ujedinjenom Kraljevstvu. Potpukovnik Kostić, bivši vojni policajac i bezbjednjak, obavljao je dužnost vršioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku u Ministarstvu odbrane i važi za jednog od oficira od najvećeg ministrovog povjerenja. U ime ministra potpisao je i sporni komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda, pa se u Vojsci njegovo upućivanje u London tumači i kao svojevrsna nagrada – kažu naši izvori iz Ministarstva odbraane.
Iz Krapovićevog kabineta su odgovorili da Kostić ispunjava sve propisane uslove za imenovanje na dužnost izaslanika odbrane u Ujedinjenom Kraljevstvu.
– A odluka je donijeta na osnovu njegovih profesionalnih referenci, višegodišnjeg međunarodnog iskustva u NATO strukturama i rezultata ostvarenih na rukovodećim dužnostima u Ministarstvu odbrane. Njegovo imenovanje predstavlja logičan nastavak profesionalne karijere i u funkciji je daljeg jačanja saradnje Crne Gore sa ključnim savezničkim državama – poručili su oni.
Kostić je prethodno četiri godine bio raspoređen u NATO komandi u Monsu, a iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili na pitanje kako u ovom resoru obezbjeđuju jednake mogućnosti za sve oficire zainteresovane za međunarodne dužnosti.
VUKOVIĆ KOD MILATOVIĆA U CIVILU
Nezvanični sagovornici Portala ETV nemaju informaciju zbog čega Savjet nije prihvatio prijedloge ministra koji su se odnosili na dvojicu mornaričkih oficira, ali su uvjereni da je tome „’kumovao’ suspendovani komandant Mornarice, komodor Darko Vuković, koji već duže vrijeme nije u dobrim odnosima sa Jeftovićem i Pejovićem“.
– U Ministarstvu odbrane odavno vjeruju da je komodor Vuković neformalni savjetnik predsjednika Milatovića za vojna i bezbjednosna pitanja – kažu naši izvori.
Pitali smo predsjednika Milatovića da li je komodor Vuković uticao na odluku da Savjet odbije imenovanja Jeftovića i Pejovića, ali je odgovor izostao.
Da je komodor Vuković čovjek od povjerenja predsjednika države, izvori Portala ETV ilustruju i činjenicom da je on bio pozvan na prijem koji je Milatović organizovao povodom Dana državnosti 13. jula na Cetinju, iako je, ističu oni, on u statusu suspendovanog oficira.
Kako se vidi na snimcima sa prijema Vuković se pojavio u civilnom odijelu, a naši sagovornici tvrde da je „riječ o presedanu koji do sada nije zabilježen, zbog čega se postavlja pitanje po kom osnovu je on bio pozvan na taj državni prijem“.
– Kada je riječ o prijemu povodom Dana državnosti, pozivnice su upućene predstavnicima državnih institucija, diplomatskog kora, javnog života i istaknutim pojedincima među kojima je i gospodin Darko Vuković. Predsjednik Crne Gore ostaje posvećen dosljednom poštovanju Ustava, zaštiti profesionalnog integriteta Vojske Crne Gore i jačanju povjerenja u institucije sistema odbrane. Upravo zato sve odluke iz svoje nadležnosti donosi odgovorno, u skladu sa zakonom i u najboljem interesu države Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz Milatovićevog kabineta.
Iz Ministarstva odbrane su istakli da komodor Vuković „nije predstavljao Vojsku Crne Gore, niti Ministartsvo odbrane“.
– U krajnjem, stvar je organizatora prijema, u konkretnom slučaju predsjednika države, koga će pozvati na prijem – konstatovali su oni.
Sukob između Milatovića i Krapovića traje skoro dvije godine, primarno zbog imenovanja u Vojsci Crne Gore. Predsjednik države usprotivio se tada smjeni načelnika Generalštaba generala Zorana Lazarevića, ali je na kraju popuštio, pošto njegov kandidat Darko Vuković nije dobio podršku Savjeta. Napravljen je kompromis i u junu prošle godine za načelnika Generalštaba postavljen je Miodrag Vuksanović, kandidat ministra Krapovića, dok je Vuković dobio poziciju komandanta Mornarice Vojske Crne Gore. U septembru je preuzeo dužnost komandanta, ali nije dugo ostao na poziciji. Već u decembru Krapović ga je, na prijedlog Vuksanovića, udaljio sa dužnossti. U obraćanju javnosti Vuksanović je saopštio kako je Vuković „izvršio niz radnji koje za cilj imaju direktan pokušaj urušavanja autoriteta načelnika Generalštaba“, te da smatra „da konstantan otpor i pokušaj nametanja komodora Vukovića kao drugog čovjeka u Vojsci samo zbog ličnog čina, te stvaranje paralelnih struktura unutar Vojske Crne Gore, nikako ne smiju ostati bez odgovora sistema“. Protiv Vukovića je pokrenut i disciplinski postupak.
Upravni sud, međutim, prije oko mjesec, usvojio je tužbu Vukovića i kao nezakonito poništio rješenje Državne komisije za žalbe koja je potvrdila prvostepenu odluku ministra Krapovića o udaljenju Vukovića s dužnosti komandanta Mornarice. Ministar, prema dostupnim informacijama, još nije postupio po presudi Upravnog suda.
Nevladine organizacije iz oblasti medija i ljudskih prava uputile su Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore inicijativu za ponovno razmatranje kandidatura i utvrđivanje novog predloga liste kandidata i kandidatkinja za članove Savjeta RTCG, nakon što je, tvrde, pregled dostupne dokumentacije ukazao na brojne i ozbiljne nepravilnosti.
Predstavnice Media centra i Instituta za medije Crne Gore izvršile su, pojašnjavaju, uvid u elektronske kopije dokumentacije kandidata. Međutim, kako dodaju, nije im omogućen uvid u originale, iako je to bila suština podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
“Zbog toga nije bilo moguće pouzdano utvrditi da li su pojedina dokumenta dostavljena u originalu ili kao ovjerene kopije, što je ključno jer je dovoljno da jedan obavezni dokument bude dostavljen kao neovjerena kopija, bez originalnog pečata organizacije ili potpisa ovlašćenog lica, da dokumentacija te NVO ne ispunjava zakonske uslove i da njena podrška kandidatu bude isključena iz postupka”, navode iz civilnog sektora.
Cijene da je predlog liste kandidata za članove Savjeta RTCG zasnovan na nedovoljno temeljnoj provjeri dokumentacije organizacija iz oblasti medija i ljudskih prava i zato traže od Administrativnog odbora da se, uz neposredno učešće poslanika i poslanica, ponovo pregleda originalnu dokumentaciju i utvrdi novu, sa zakonom usklađenu, listu.
“Na toj listi bi, kao predstavnica NVO iz oblasti medija, mora biti Olivera Nikolić, dok predstavnik NVO iz oblasti ljudskih prava mora biti Vladan Mićunović. Podsjećamo da je Veselin Drljević povukao kandidaturu, nakon što je pravosnažno osuđen za zloupotrebu službenog položaja kao član Savjeta RTCG, pa je Olivera Nikolić jedina preostala kandidatkinja iz oblasti medija koja ispunjava zakonske uslove i ima podršku ovlašćenih predlagača. Takođe, iz provjerene dokumentacije je evidentno da Vladan Mićunović ima više validnih podrški od Amara Škrijelja”, stoji u saopštenju.
Oni su ponovo ukazali na brojne nepravilnosti u dokumentaciji koja je podnijeta kao podrška Veselinu Drljeviću.
“Naime, skoro trećina tih NVO u svojim statutarnim ciljevima nema medije kao oblast djelovanja, a više organizacija mijenjalo je statute 28. februara 2026. godine, neposredno prije raspisivanja konkursa, često dodajući medije na gotovo identičan način. Dodatno, pet organizacija koje su podržale Drljevića osnovao je ili vodi on sam ili Todor Brajković, kandidat za Ombudsmana RTCG. Kod većine organizacija nedostaje odluka nadležnog organa NVO o podršci kandidatu, odnosno akt iz kojeg bi jasno proizilazilo da je skupština ili drugi nadležni organ donio odluku o kandidaturi. Uočeni su i brojni drugi nedostaci: prazni ili neusaglašeni finansijski izvještaji, neispunjavanje zakonskog minimuma godišnjeg budžeta, korišćenje pečata drugih organizacija, neovjereni osnivački akti i rješenja o registraciji, kao i aktivnosti koje ne pripadaju oblasti medija. Među organizacijama sa spornom dokumentacijom su: Asocijacija sportskih novinara, Udruženje sportskih novinara, Centar evropskog progresa, NVO Dobro Crne Gore, Centar za kulturu i obrazovanje, NVO Sačuvajmo demokratske vrijednosti, NVO Akademija fudbala, Udruženje književnika i Udruženje novinara Cetinja. Indikativno je i što su pojedini nedostaci identični onima zbog kojih je Administrativni odbor 2025. godine poništio postupak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge”, stoji u saopštenju.
Istovremeno, kako kažu, pregled dokumentacije organizacija koje su podržale Amara Škrijelja ukazuje da broj validnih predloga ne iznosi 24, kako je to utvrdio Administrativni odbor.
“Naime, kod pojedinih organizacija koje su podržale Škrijelja nijesu dostavljeni ovjereni statuti, rješenja o registraciji ili osnivački akti. Druge su kao dokaz rada u oblasti ljudskih prava navodile smotre folklora, koncerte, izradu nošnji, muzičke manifestacije, promociju kulturnog nasljeđa, poljoprivredne sajmove i domaću radinost. Takve aktivnosti pripadaju oblastima kulture, poljoprivrede ili lokalnog razvoja, a ne ljudskim pravima, zbog čega podrška tih organizacija ne može biti validna u ovoj kategoriji. Među organizacijama sa uočenim nedostacima su: NVO Socijalni centar, NVO Bihor, Srpsko kulturno društvo „Vuk“, Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, NVO Romsko vrijeme, LGBTQ Forum Progres, Centar za seoski razvoj, KUD Ramadan Šarkić i Mreža nevladinih organizacija Petnjica. Kada se ove organizacije isključe, podrška Amaru Škrijelju ne prelazi 15 validnih predloga, dok Vladan Mićunović ima validnu podršku 21 NVO”, navode iz civilnog sektora.
Oni pozivaju Administrativni odbor da bez odlaganja izvrši uvid u originalnu dokumentaciju, provjeri sve navedene činjenice, ispravi greške nastale tokom prethodne provjere i utvrdi novi, zakonski usklađen predlog liste kandidata i kandidatkinja za članove Savjeta RTCG.
“Samo potpunim, transparentnim i zakonski utemeljenim pregledom dokumentacije može se obezbijediti da članovi i članice Savjeta RTCG budu izabrani u zakonitoj proceduri, bez političkih manipulacija i sumnji u regularnost postupka, a mi ćemo na tome dosljedno insistirati”,zaključuje se u saopštenju više NVO koje potpisuju:
Goran Đurović, Media centar;
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mustafa Canka, UL Info
Darko Ivanović, NVO 35mm
Ivana Vujović, NVO Juventas
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zdravko Janjušević, Bijelopoljski demokratski centar
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Zorana Marković- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Nevenka Vuksanović- Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Nataša Međedović, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić
Biljana Zeković, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica
Satler je konačno zaslužio platu. Uspio je da u parlamentu ujedini vlast i opoziciju što u perspektivi može da znači mnogo toga. Zli jezici zbore da je njegova zasluga i evropeizacija vojvode od parlamenta, mada bi se ta preobrazba mogla prije pripisati jedinstvenoj komesarki za proširenje Marti Kos. Njena očigledna privrženost crnogorskom pojedinačnom vrhu vlasti za naše političara bila je preveliki izazov, kome nijesu mogli odoljeti. Sve uz šljivovicu i prijateljski poljubac tokom trajanja seanse. Zato je više nego sigurono: Crna Gora ulazi u Evropu što god i koliko god učinila u nastavku svog evropskog koraka, prije na štakama, ali ko te pita. Koji su, arhiva to uredno bilježi, tokom trajanja ove vlasti od oktobra 2020. godina funkcionisala po principu korak naprijed, a dva ili više natrag.
Da se kojim slučajem ne bi desilo da razočaraju evropskog Satlera, crnogorska opozicija je glasala za sudije Ustavnonog suda. I to po principu jedan tebi-jedan meni. Kao nekad kad je bilo 3 : 3. Ovoga puta birali su onoga koga mjesec ranije nijesu htjeli ni da glasaju. I to uz pohvale, kako bi sve izgledalo mimo očigledne simulacije ničega što predstavlja kvalitet. Pali su u vodu principi, stavovi, etika. Ne zato što su glasali shodno platformi koja je djelimično ispoštovana, ako se to pokaže tačnim, već zabog toga što se nije insistiralo na kvalitetu ponude, koji je od interesa građana a ne prvenstveno političkih partija. Za tako nešto jasno je da ih nije bila briga.
Morali su, čućete od opozicije, jer bi ih, kako zbore, Evropa optužila da ne žele Crnu Goru u njihovu familiju. Bili bi krivci i njihovo dalje političko djelovanje bilo bi upitno. Znaju oni da je to samo izgovor, jer je jasno koliko se oko ulaska u EU pita crnogorska politika. Evropi treba proširenje a najbezbolniji način da se to ostvari je da prime Crnu Goru. Mala je država i malo košta Evropljane. Euro godišnje, što ni za nas ne predstavlja ništa veliko. Osim za penziore, koje povremeno premijer časti taman tolikim povećanjem mirovine.
Nakon glasanja za sudiju Ustavnog suda uslijedilo je opšte oduševljenje. Svi srećni i zadovoljni. Konačno je bratski zagrljaj parlamentaraca pokazao svu djelotvornost evropske politike. A da li je izbor pravi, nije pitanje. Zato neće biti ni odgovora. Važno je da je izabran sudija, a to što će on da čini i kakvi će rezulati njegovog djelovanja u zaštiti ustavnosti, zakonitosti i osnovnih ljudskih prava i sloboda biti, nema apsolutni nikakvu važnost.
Opozicija sve ovo što se dešava ovih vrelih julskih dana predstavlja kao izuzetan uspjeh. Konačno joj Evropa ne može prigovoriti za pomanjkanje saradnje, a nije ni do sad imala baš nikakvih razloga. Jer je opozicija, liše briljantnih pojedinaca, uglavnom bila tiha i neprimijetna. Zato glasanje, i sva buduća, neće biti nikakvam problem Satleru i družini.
Umjesto da uslovi vlast hitnim rješavanjem ekonomskog posrtanja i sve težim uslovima života građana, opozicija se ne osvrće, osim rijetkih, na enormna povećanja cijena i svakodnevno siromašenje naroda. A vlast drugačije ne umije da pripuni budžet. Mora visokim cijenama, kako jednom reče izvjesna petrolejka, jer ga glomazni državni aparat, sačinjen od uhljeba čije znanje i zvanje nije upitno, jer je i jedno i drugo tanjevina, ćera na takvu rabotu. A da je to pitanje bilo uslov svih uslovo, pa tek onda Ustavni sud i sve drugo što Evropa hoće, danas bi sve drugačije izgledalo u Crnoj Gori.
Ovako, u Evropu ćemo ući svakako. Većina dobro gladna. Pa neka im je nazdravlje kačamak, kako se nekad zborilo u ovim našim krajevima.
Evropska komisija u najnovijem Izvještaju o vladavini prava konstatovala je da Crna Gora nastavlja reformski proces i bilježi određeni napredak u više oblasti, ali posebno se izdvaja rastuća zabrinutost zbog uticaja medija u vlasništvu subjekata iz Srbije, kao i nedovoljno uređenu oblast onlajn medija i transparentnosti njihovog vlasništva, prenosi Pobjeda
U dokumentu, komisija navodi da je transparentnost vlasništva nad audiovizuelnim medijskim servisima poboljšana, ali da značajni nedostaci i dalje postoje kada su u pitanju internet i onlajn mediji. Ukazuje se i na sve izraženiju zabrinutost zbog uticaja medijskih kuća koje su u vlasništvu kompanija ili subjekata iz Srbije na medijski prostor i javno mnjenje u Crnoj Gori.
Istovremeno, EK ističe da je povećana transparentnost u raspodjeli javnog novca medijima, ali upozorava da sprovođenje postojećih obaveza i dalje predstavlja problem. Iako institucije nastavljaju da primjenjuju politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, i dalje se registruju pojedinačni slučajevi napada na predstavnike medija.
Kada je riječ o pravosuđu, Evropska komisija navodi da je u toku sprovođenje Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027, kao i novog Akcionog plana za njenu realizaciju. Vlada je usvojila ustavne amandmane kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok su za 2025. i 2026. godinu privremeno povećane zarade sudija i tužilaca, uz pripremu posebnog zakona kojim će biti uređena njihova radna prava.
Dodatno je unaprijeđen sistem etičkih i profesionalnih standarda za sudije i tužioce, a Sudski i Tužilački savjet uspješno primjenjuju nova pravila za ocjenjivanje njihovog rada. Ipak, Evropska komisija smatra da kvalitet ocjenjivanja sudija može biti dodatno unaprijeđen.
Iako postoje mehanizmi za prijavljivanje neprimjerenog uticaja na rad pravosuđa, Komisija izražava zabrinutost zbog nastavka kritika i napada usmjerenih prema tužilaštvu i njegovim odlukama.
Izvještaj bilježi određeni napredak kada je riječ o infrastrukturi specijalizovanih tužilačkih službi i privlačnosti pravosudne profesije, ali upozorava da nedostatak kadra i infrastrukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za sistem. Zabilježeno je i poboljšanje efikasnosti rada pravosuđa, mada građanski i privredni predmeti i dalje opterećuju sudove.
U oblasti borbe protiv korupcije nastavlja se sprovođenje Strategije za period 2024–2028, kao i novog akcionog plana, iako oko četvrtine ranije planiranih aktivnosti još nije u potpunosti realizovano.
Evropska komisija konstatuje da su poboljšani koordinacija i efikasnost institucija koje se bave suzbijanjem korupcije, kao i da je povećan broj pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije. Povećani su i ljudski resursi u ovoj oblasti, ali se ističe da Specijalnom državnom tužilaštvu i dalje nedostaju dodatni kapaciteti.
Pozitivno je ocijenjeno imenovanje direktora Agencije za sprečavanje korupcije u punom mandatu, što je doprinijelo boljem funkcionisanju institucije i jačanju njene nezavisnosti, iako administrativni kapaciteti Agencije i dalje zahtijevaju dodatno unapređenje.
Komisija takođe navodi da pravni okvir za finansiranje političkih partija još nije u potpunosti usklađen sa preporukama OEBS-a i GRECO-a.
Napredak je zabilježen i u oblasti javnih nabavki kroz uvođenje elektronskih alata koji bi trebalo da smanje rizike od korupcije, ali se praćenje efekata tih mjera otežano sprovodi zbog nedostatka relevantnih podataka.
Evropska komisija konstatuje i da su novim imenovanjima kompletirani savjeti Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Radio-televizije Crne Gore, dok izbor generalnog direktora RTCG i dalje prati niz pravnih sporova.
Kada je riječ o funkcionisanju institucija, Komisija prepoznaje opredijeljenost vlasti da nacionalno zakonodavstvo usklade sa pravnom tekovinom Evropske unije, ali upozorava da problemi ostaju u oblasti planiranja zakona i kvaliteta javnih konsultacija.
Organizacije civilnog društva, prema ocjeni Evropske komisije, djeluju u uglavnom podsticajnom okruženju, ali predstavnici nevladinog sektora i drugih zainteresovanih strana i dalje ukazuju na nedovoljnu transparentnost i izostanak suštinskih konsultacija prilikom pripreme zakona i drugih propisa.
Konstatuje se da Crna Gora i dalje ima izazove u obezbjeđivanju dovoljnih ljudskih resursa u pravosuđu
Evropska komisija predstavila je godišnji Izvještaj o vladavini prava, koji pored zemalja EU obuhvata i države u procesu proširenja.
U poglavlju o Crnoj Gori, dokument se fokusira na pravosuđe, tužilaštvo, korupciju, finansiranje političkih partija, pristup informacijama, medije i civilno društvo.
U dijelu o medijskom pluralizmu i slobodi medija navodi se da je u Crnoj Gori poboljšana transparentnost vlasništva nad medijima, ali da rastu zabrinutosti zbog uticaja medija u vlasništvu kompanija iz Srbije.Dodaje se da vlasti nastavljaju napore da primijene politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, ali da se i dalje dešavaju izolovani incidenti napada.
Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori nastavili da postoje pritisci i napadi na tužilačke organe i njihove odluke, iako Savjet za pravosuđe i tužilaštvo ima uspostavljen mehanizam izvještavanja o neprimjerenom uticaju. Takođe se navodi da su u Crnoj Gori usvojeni ustavni amandmani usmjereni na jačanje nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta.
Konstatuje se da Crna Gora i dalje ima izazove u obezbjeđivanju dovoljnih ljudskih resursa u pravosuđu.
Dodatno, naglašeno je da je u Crnoj Gori povećan broj pravosnažnih presuda i osuda u predmetima visoke korupcije.
Takođe se kaže da su institucije za sprovođenje zakona u oblasti korupcije postale efikasnije i bolje koordinisane.
U oblasti javnih nabavki navodi se da su mjere za rizične oblasti unaprijeđene uvođenjem e-nabavki, ali da je praćenje tih mjera otežano zbog nedostatka relevantnih podataka.
U dijelu o finansiranju političkih partija navodi se da pravni okvir za finansiranje političkih partija u Crnoj Gori još nije u potpunosti usklađen sa preporukama OSCE/ODIHR i GRECO, posebno radi veće transparentnosti i kontrole trošenja sredstava političkih partija.
Uz to, navodi se da su u Crnoj Gori u decembru 2025. usvojeni novi amandmani na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, ali da i dalje postoje problemi u njegovoj primjeni i sprovođenju.
U dijelu o civilnom društvu navodi se da su se vlasti u Crnoj Gori obavezale da usklade nacionalno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU u okviru postojećeg okvira za inkluzivne zakonodavne procese. Međutim, i dalje postoje izazovi u planiranju zakonodavstva i u efikasnosti javnih konsultacija.
Učešće zemalja u procesu proširenja, zajedno sa državama članicama EU, u Izvještaju o vladavini prava i postepeno uključivanje dodatnih partnera u procesu proširenja, kada budu spremni, dodatno podržava njihove reformske napore da čvrsto i nepovratno učvrste vladavinu prava prije pristupanja i da garantuju da će se ovi visoki standardi održati i nakon pristupanja, objašnjeno je u dokumentu.
Poglavlja po zemljama zasnivaju se na kvalitativnoj procjeni koju Komisija provodi autonomno, fokusirajući se na sintezu značajnih dešavanja od jula 2025.
Izvještaj o vladavini prava obuhvata i preporuke za zemlje članice, dok se za zemlje kandidate te preporuke izdaju u okviru godišnjeg paketa proširenja.
Bivša predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici pravosnažno je oslobođena pred Apelacionim sudom od optužbi da je 2019. godine zloupotrijebila položaj i pribavila korist tadašnjem sudiji iz Rožaja Milosavu Zekiću.
Odbijena je žalba Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Medenica je, po izricanju presude, izjavila da je srećna što još ima sudija „koji nijesu na prodaju“.
Viši sud je do sada izrekao dvije presude u ovom slučaju i Medenicu osudio na po šest mjeseci zatvora ali je Apelacioni sud ukidao te odluke.
Medenica je i pred vijećem sudije Apelacionog suda Srđana Vujovića na početku preotvorenog postupka ponovila da nije kriva.
– Cijeli postupak je pokrenut da bi se stvorila slika da je Vesna višestruki kriminalac, a ja to nijesam. Spremna sam da budem žrtva, za one koje misle da sam žrtva, za boljitak Crne Gore – navela je Medenica u odbrani.
Njoj se optužnicom na teret stavljalo da je Zekiću omogućila da ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio postupak pred kotorskim sudom.
Ona je istakla da se ne osjeća krivom i da bi sada da je na funkciji donijela istovjetnu odluku.
– Moji su nosioci partizanske spomenice i živote su davali za Crnu Goru pa mogu i ja – rekla je Medenica.
Sa druge strane Tužilaštvo je za Medenici tražilo strožu kaznu navodeći da je, prema njihovom stavu, neupitno dokazana krivica Medenice.
Nekadašnji direktor ,,Hoteli Sveti Stefan“ otkrio da je nekadašnji režim na plažama kompleksa bio znatno restriktivniji, te da je zakupac izašao u susret zahtjevima mještana
Miković: Ograničen pristup plažama postojao je još od otvaranja ostrva 1960. godine
Od samog otvaranja hotela pristup hotelskim plažama bio je veoma restriktivan. Plaže Svetog Stefana i Miločera, kao i mala, odnosno Kraljičina plaža bile su rezervisane isključivo za hotelske goste. To znači da nijedan posjetilac, uključujući i mještane, nije mogao pristupiti hotelskim plažama, čak ni ako je bio spreman da plati ulaz. Naravno, bilo je izuzetaka, ali se ta odluka uglavnom strogo poštovala. Takav režim trajao je od otvaranja hotela 1960. godine do 2007, kada je kompanija „Aman Resorts“ zakupila hotele Sveti Stefan i Miločer, kazao je Miković, naglašavajući da je zakupac potom omogućio nešto što ranije nije bilo dozvoljeno – da mještani na određenim djelovima hotelskih plaža besplatno koriste plažni mobilijar
Portal Analitika
Dok se u javnosti ponovo vode oštre polemike o pristupu Svetom Stefanu, hotelskim plažama i stazama kroz Miločerski park, nekadašnji direktor preduzeća „Hoteli Sveti Stefan“ Dragan Miković upozorava da se današnje rasprave ne mogu voditi bez poznavanja istorijskih činjenica i režima koji je na ovom prostoru važio decenijama. On podsjeća da ograničavanje pristupa ostrvu i plažama nije uvedeno dolaskom „Aman Resortsa“, već je bilo sastavni dio koncepta ekskluzivnog hotelijerstva još od otvaranja grada-hotela 1960. godine, piše Pobjeda.
Miković, koji živi na Svetom Stefanu, ističe da su generacije mještana učestvovale u stvaranju jednog od najpoznatijih turističkih brendova bivše Jugoslavije, ali i prihvatale određena ograničenja jer je hotel bio pokretač razvoja cijelog kraja. Zato smatra skandaloznim što Sveti Stefan punih pet godina nije radio i upozorava da bi novi sukobi mogli dodatno ugroziti teško stečenu reputaciju ovog crnogorskog turističkog simbola.
Za Pobjedu govori o počecima grada-hotela, nekadašnjem režimu korišćenja plaža i detaljima pregovora sa zakupcem o prolazima kroz Miločerski park.
“Hotel Sveti Stefan svečano je otvoren 13. jula 1960. godine, nakon gotovo devet godina rekonstrukcije. Ideja da se nekadašnji gradić pretvori u luksuzni hotel potekla je iz samog vrha jugoslovenskog i crnogorskog rukovodstva. Projekat je bio dio strategije predstavljanja Jugoslavije kao otvorene i luksuzne turističke destinacije. U vremenu poslijeratnog razvoja i obnove ratom razorene zemlje, bio je to gotovo nevjerovatan poduhvat, koji je finansirala Republika Crna Gora”, objasnio je nekadašnji direktor preduzeća „Hoteli Sveti Stefan“, pod čijom su upravom bili hoteli Miločer, Sveti Stefan i Kraljičina plaža.
Izazovi
Kako je dodao, pokazalo se, nakon otvaranja, da tek tada nastupaju izazovi i problem po pitanju kvalifikovane radne snage, rukovodećeg i stručnog kadra koji Crna Gora tada nije imala.
“Zahvaljujući prvom direktoru preduzeća Anastasu Popoviću, uz pomoć beogradskih ugostitelja školovana je generacija mladih ljudi, među kojima je bilo najviše mještana. Hotel je u tom periodu zapravo predstavljao školu ugostiteljstva i visokog turizma. Taj nevjerovatni pionirski poduhvat je uspio, a san je postao stvarnost zahvaljujući entuzijastima sa vizijom – ljudima koji su vjerovali u uspjeh u vrijeme kada se u Crnoj Gori malo govorilo o razvoju turizma, a kamoli o visokom turizmu”, ističe Miković i napominje da veliki broj naših mještana pamti ta vremena jer su bili učesnici tog nevjerovatnog projekta i ponosni na ostvarene rezultate.
“Preduzeće je imalo podršku svih društvenih činilaca, a posebno mještana, koji su u velikom broju bili zaposleni u hotelima. Bilo je jasno da ekskluzivno hotelijerstvo donosi znatne koristi svima, ali je zahtijevalo i određeno odricanje od dotadašnjeg komfora. U vrijeme kada se u okruženju razvijao masovni, sindikalni turizam, mi smo prednost dali imućnim inostranim gostima, što je podrazumijevalo brojne restrikcije i odricanja”, objasnio je Miković.
Ograničen pristup
Tako je, prema njegovim riječima, već od prvog dana rada hotela „Sveti Stefan“ pristup ostrvu bio ograničen.
“Posjete pojedinaca i organizovanih grupa bile su dozvoljene samo u određenim periodima dana, kako gosti hotela ne bi bili uznemiravani. Posjetiocima je na ulazu naplaćivana ulaznica, a kasnije je uvedena obaveza kupovine konzumacije, odnosno trošenja određenog iznosa u hotelu. Tokom vjerskih praznika ulaz je bio slobodan, dok je cijena parkinga za tadašnje prilike bila izuzetno visoka. Od samog otvaranja hotela pristup hotelskim plažama bio je veoma restriktivan. Plaže Svetog Stefana i Miločera, kao i mala, odnosno Kraljičina plaža, bile su rezervisane isključivo za hotelske goste”, napominje Miković, dodajući da im se nijesu naplaćivali pristup plažama ni korišćenje plažnog mobilijara.
“To znači da nijedan posjetilac, uključujući i mještane, nije mogao pristupiti hotelskim plažama, čak ni ako je bio spreman da plati ulaz. Naravno, bilo je izuzetaka, ali se ta odluka uglavnom strogo poštovala. Takav režim trajao je od otvaranja hotela 1960. godine do 2007, kada je kompanija „Aman Resorts“ zakupila hotele Sveti Stefan i Miločer”, kazao je Miković naglašavajući da je zakupac potom omogućio nešto što ranije nije bilo dozvoljeno – da mještani na određenim djelovima hotelskih plaža besplatno koriste plažni mobilijar.
Miković je od 1982. do 1986. godine obavljao funkciju generalnog direktora preduzeća koje je upravljalo hotelima Sveti Stefan, Miločer, Kraljičina plaža i Maestral.
“Sjećam se da je preduzeće imalo dobru saradnju sa lokalnom zajednicom, uz visok stepen međusobnog razumijevanja. Interes preduzeća istovremeno je predstavljao i javni interes, jer je ono bilo nosilac razvoja cijelog mjesta. Sveti Stefan je vremenom postao značajan turističko-ugostiteljski brend koji je prevazišao lokalne i nacionalne okvire. Nekadašnja Jugoslavija predstavljala je svoj turistički proizvod u svijetu kroz dva velika imena – Dubrovnik i Sveti Stefan. Na svim međunarodnim turističkim sajmovima obavezno su bili istaknuti posteri Svetog Stefana. Zato je skandalozno što ovaj prestižni hotelski brend, koji su generacije podizale i stvarale mukotrpnim radom i entuzijazmom, nije radio punih pet godina i što je potpuno potisnut u zaborav, kao da nikada nije ni postojao”, naglašava Miković dodajući da je u turizmu i ugostiteljstvu, dobro je poznato, da se teško stiče povjerenje i reputacija.
Pregovori
“Kada se jednom izgubi ugled, teško se i uz mnogo napora ponovo stiče. Budući da se kao jedan od ključnih problema stalno ističe slobodno kretanje stazama kroz Miločerski park, posebno u dijelu Kraljičine plaže, želim da podsjetim na nekoliko važnih činjenica. Kao izvršni direktor preduzeća HTP „Miločer“, tokom 2006. godine učestvovao sam u dugim i teškim pregovorima sa kompanijom „Aman Resorts“. Pregovori su trajali duže od godinu, a posebna pažnja bila je posvećena režimu korišćenja puteva i staza kroz Miločerski park. Kao i na drugim destinacijama na kojima posluju, predstavnici „Amana“ zahtijevali su potpuno ograničavanje pristupa stazama, ali je država taj zahtjev odbila. Nakon daljih pregovora i detaljnog obrazloženja zakupca o potrebi obezbjeđivanja privatnosti u dijelu kompleksa koji se odnosi na Kraljičinu plažu, postignuto je kompromisno rješenje. Dogovoreno je da sve staze i prolazi ostanu otvoreni za posjetioce, osim u dijelu Kraljičine plaže. Zakupac se obavezao da će prilikom izgradnje spa-centra napraviti novu stazu iza objekta, dok će na postojećoj postaviti kapije radi zaštite privatnosti ekskluzivnih gostiju”, objasnio je Miković dodajući na kraju da je to rješenje definisano osnovnim ugovorom o zakupu, uz zvanično ovjerenu skicu dostavljenu ugovornim stranama.
“Tokom izgradnje spa-centra zakupac je ispunio ugovorenu obavezu”, zaključio je Miković.
Država očigledno koristi svaku priliku da zaradi dodatan cent i da dodatno zavuče ruku u džep svih građana, ocijenio je za Antenu M poslanik Demokratske partije socijalista (DPD) Mihailo Anđušić, komentarišući novo poskupljenje goriva.
Od danas su u Crnoj Gori na snazi nove cijene goriva. Poskupjele su sve vrste naftnih derivata, a najviše je porasla cijena Eurodizela – devet centi po litru.
Nakon odluke Vlade da bez ikakvog obrazloženja ukine zakonom dozvoljen procenat umanjenja akciza, uslijedile su kritike iz redova opozicije.
Anđušić napominje da su predstavnici opozicije u više navrata saopštavali jasne stavove o akciznoj politici aktuelne Vlade, potkrijepljene analizama, koji su, kako ističe, dobro poznati svim građanima.
– Ovdje je potpuno evidentno o čemu se radi. Država očigledno koristi svaku priliku da zaradi dodatan cent i da dodatno zavuče ruku u džep svih građana – naglašava Anđušić.
Tačno je, pojašnjava on, da dešavanja na globalnom nivou i kretanja na svjetskom tržištu utiču na cijene naftnih derivata.
Međutim, podvlači Anđušić, ono što je takođe tačno jeste da Crna Gora ima, kako navodi, nepristojno visoke iznose akciza, ne samo kada govorimo o naftnim derivatima, već i o alkoholnim i bezalkoholnim pićima, te mnogim proizvodima i uslugama, koje utiču na povećanje cijena, zbog čega nemamo samo faktor uvozne inflacije.
Anđušić ističe i da s obzirom na udio koji naftni derivati čine u ukupnom kretanju roba i usluga, veće cijene goriva za sobom povlače i povećanje cijena mnogih drugih proizvoda.
– Ovdje imamo razliku što Vlada, ukoliko želi, koliko je sjutra može građanima da ponudi značajno niže cijene goriva. To je u jednom trenutku uz sve naše pritiske uradila, ali to je bilo kratkog daha, iz razloga što su državi bila potrebna sredstva da bi nadomjestila neke druge troškove. Dakle, građani treba da znaju da ova Vlada može da utiče na akciznu politiku i da cijene goriva budu znatno niže. Država to ne radi, jer bi se time odrekla dodatnih miliona u Budžetu, a ti milioni su potrebni, jer u ovoj državi trenutno fali novca da servisira elementarne obaveze. Fali joj novca jer mora da finansira prenatrpanu javnu upravu, javašluk i partijsko zapošljavanje i iz tog razloga ne poseže za ovim – ocjenjuje Anđušić.
Prema njegovim riječima, Vladi odgovaraju visoke cijene, kako bi mogla da naplati što više prihoda.
– Mislim da je u ovom trenutku izostanak poteza Vlade jasan, iz više razloga. Jedan od razloga je što država koristi povoljan tajming, turističku sezonu, pojačano prisustvo turista i nerezidenata, kako bi dodatno naplatila svaki cent i uspjela da oporavi svoje finansije. U svakom slučaju, ispaštaju isključivo građani i to je najveći problem. Država ne uspijeva da napravi strategiju, da nađe način kako da sve ovo olakša građanima. Država uporno propušta korišćenje zakonske mogućnosti da do nivoa od 50% može da snizi cijene akciza, i kao proizvod toga, građani bi narednog dana imali niže cijene goriva. Vidjeli smo da imamo posljednje nove skokove do nivoa od devet centi koji su ozbiljni, a znamo šta sve to može da prouzrokuje. Zaključak je da državi odgovaraju što veći prihodi, kako bi mogla da servisira svoje usluge – poručuje Anđušić.
Prosječna poslanička plata za oko 85 odsto je veća od prosječne zarade građana u Crnoj Gori, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Oni su analizirali iznose minimalnih i prosječnih zarada u Crnoj Gori u odnosu na zarade poslanika za april ove godine, uz osvrt na 2025.
“Tokom aprila mjeseca 2026. godine minimalna plata građana i građanki u Crnoj Gori se, po podacima Monstata, kretala između 600 (za zaposlene sa srednjom stručnom spremom) i 800 eura (za zaposlene sa visokom stručnom spremom). Prosječna neto zarada iznosila je 1.029 eura (bruto 1.229 eura). Istovremeno, prosječna plata poslanika i poslanica u aprilu 2026. godine iznosila je 1.894 eura (procijenjena bruto oko 2.270 eura), po podacima koje je CGO prikupio iz Skupštine Crne Gore”, saopštili su iz CGO.
Napominju da je tokom 2025. godine prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosila 1.012 eura, dok je prosječna neto zarada poslanika i poslanica bila 1.837 eura.
“Dan” je nedavno objavio da su junske plate poslanika poreske obveznike koštale preko 150.000 eura. Prema zvaničnim podacima parlamenta, 30 poslanika je, pored plate, imalo i varijabilu, koja se kretala od 202 do 810 eura. To pravo su ostvarili poslanici koji su na funkcijama predsjednika ili zamjenika predsjednika odbora, kao i članovi skupštinskog kolegijuma.
Dodatak na zaradu od 607 eura za prethodni mjesec primilo je 15 poslanika, njih sedam dobilo je po 354 eura, šest poslanika je primilo po 202 eura, a dva poslanika po 810 eura.
Najveću junsku zaradu u parlamentu imao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić. On je prihodovao ukupno 2.960 eura (2.353 eura po osnovu zarade i 607 eura na ime varijabile, odnosno članstva u skupštinskom kolegijumu). Junska zarada poslanika Dejana Đurovića iznosila je 2.841 euro (2.031 euro na ime plate i 810 eura jer je član kolegijuma i predsjednik odbora). Poslije Đurovića, najveću platu primio je potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj – 2.788 eura (2.181 euro na ime plate i 607 eura po osnovu varijabile), a potom poslanik Boris Mugoša, koji je prihodovao 2.751 euro (1.941 euro na ime plate i 810 eura po osnovu dodatka). Ukupno 31 poslanik crnogorskog parlamenta u junu je primio više od 2.000 eura. Najniža poslanička plata iznosila je 1.700 eura i nju je ostvarila poslanica Bojana Pićan.
