U skupštinsku proceduru stigao je predlog za promjenu sastava 44. Vlade Crne Gore, kojim je predviđen izbor četiri nova člana izvršne vlasti, saznaje Portal ETV.
Prema predlogu, za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje predložena je Jelena Borovinić-Bojović, za ministra saobraćaja Radoš Zečević, za ministra sporta i mladih Zoran Jojić, dok je za ministra bez portfelja predložen Jovan Jole Vučurović.
U obrazloženju dostavljenom Skupštini navodi se da je, u skladu sa članom 176 Poslovnika Skupštine Crne Gore, predsjednik Vlade Milojko Spajić podnio pisani predlog za promjene u sastavu Vlade tokom trajanja njenog mandata.
– Imajući u vidu navedeno, a shodno članu 82 stav 1 tačka 12 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Skupština bira i razrješava predsjednika i članove Vlade, podnosim Skupštini predlog da izabere navedene članove 44. Vlade – navodi se u obrazloženju predloga.
Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovan zahtjev Vesne Pejović za ubrzanje postupka u predmetu koji se pred tim sudom vodi po žalbi na presudu Osnovnog suda na Cetinju.
Rješenje je 16. jula donio predsjednik Višeg suda Zoran Radović, koji je ocijenio da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Kako se navodi u obrazloženju, predmet je sudiji izvjestiocu Borisu Saviću dodijeljen 23. aprila ove godine, odnosno dva mjeseca prije nego što je podnesen zahtjev za ubrzanje postupka. Sudija je u izjašnjenju naveo da predmet nema oznaku hitnosti, da u radu ima veliki broj ranije pristiglih predmeta koji se rješavaju po redosljedu prijema, te da će i ovaj predmet biti razmatran nakon završetka godišnjih odmora.
Zoran Radović, predsjednik Višeg suda, FOTO: Mara Babović
Predsjednik Višeg suda ukazao je da je Sudskim poslovnikom propisano da se predmeti rješavaju prema redosljedu prijema, osim u slučajevima kada zakon nalaže hitno postupanje, što u ovom predmetu nije slučaj.
U rješenju se zaključuje da se eventualna dužina trajanja postupka ne može pripisati neopravdanom odugovlačenju suda, zbog čega je zahtjev za ubrzanje postupka odbijen kao neosnovan.
Vesna Pejović, koja je u tragediji u cetinjskom naselju Medovina 12. avgusta 2022. godine izgubila ćerku Natašu i unuke Marka i Mašana Martinović, obratila se Višem sudu u Podgorici zahtjevom za ubrzanje postupka po žalbi na presudu Oliveri Krivokapić, nekadašnjoj načelnici Filijale za upravne i unutrašnje poslove Cetinje Ministarstva unutrašnjih poslova.
Penzionisana službenica MUP-a Olivera Krivokapić prvostepeno je osuđena na šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi, jer nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću. Presudu je u Osnovnom sudu na Cetinju izrekla sutkinja Marija Ćupić.
Vesna pejović, FOTO: Dragan Mijatović
Na osnovu sprovedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da Krivokapić, kao tadašnja načelnica Filijale za upravne i unutrašnje poslove Cetinje i ovlašćeno službeno lice za vođenje upravnog postupka, nakon prijema obavještenja Odjeljenja bezbjednosti Cetinje da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, nije pokrenula upravni postupak za oduzimanje njegovog vatrenog oružja, niti postupak za njegovo privremeno oduzimanje.
Borilović je 12. avgusta 2022. godine u Medovini ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece, a ranio šest. Među žrtvama su bili Nataša Martinović i njeni sinovi Marko i Mašan.
Pozvao policiju da ponovo hitno urade procjenu bezbjednosti njega i njegove porodice
Zirojeviću prijete otmicom: “Navodi se da bi ubice mogle da se pomame”
Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević je saopštio da je u ponedjeljak u prostorije ove koalicije u Skupštini Crne Gore stiglo prijeteće pismo upućeno njemu.
„Sadržaj pisma odnosi se na moju diskusiju sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem. Navodi se da bi ubice mogle da se pomame te da bi mogli da me otmu za otkup “, ističe on.
Naglasio je kako su najgnusnije prijetnje upućene njegovoj porodici i njemu lično.
„Namjera je da se ja zaustavim u obavljanju svoje poslaničke funkcije“, smatra Zirojević.
Kaže kako na ovo pismo imaju „prilično jasan odgovor“.
„Moj punomoćnik predao je još jednu tužbu protiv Krapovića. Ukoliko do presude dođe, tuženi se obavezuje da sva sredstva uplati Domu za nezbrinutu djecu u Bijeloj“, rekao je Zirojević.
Istakao je da je „atmosfera u kojoj se dešavaju ovakve stvari direktan proizvod crtanja meta od strane Demokrata“.
„Tražiću od Uprave policije da ponovo hitno urade procjenu bezbjednosti mene i moje porodice. Pozivam direktora policije Lazara Šćepanovića ozbiljno shvati ovo“, poručio je Zirojević.
Pismo je, kaže, poslato iz Pošte i potpisano je pseudonimom.
„Pregledom nadzora Pošte moglo bi se lako utvrditi ko je pošiljalac“, rekao je Zirojević.
Možda je tačno, a možda i nije. U stvari jeste da je njegova evropska ekselencija Satler bio u pośeti Šavniku. Zbore zli jezici da je možda htio i do Pljevalja, što je URU ipo lagane vožnje od Šavnika, ali su ga njegovi brižni śetovali da tamo nije zdrav politički zrak, jer je medicinski doktor DARIO Vraneš krenuo sa nečesovim otpriznavanjima svega i svakoga. Pa veli ambasador, bolje da ne mrda iz Šavnika, da ga kakva strkotina ne strefi. A i zvijezda je upekla ka nikad do sad, pa je ljepše u Šavniku, đe se bar zeru lakše diše no u Pljevljima.
Ko zna je li to sve tačno. Osim ovoga prvoga, teško da je drugo uopšte bilo predmet razmatranja evropskog dužnosnika, no narod je narod. Ima on svoje protokole i kad ih zađene na društvene mreže, priča ostaje ka najveća istina.
Ali opet, znala je njegova ekselencija što se priprema u Pljevljima. Mora da jeste, kad smo mi obični bili upoznati za Darijevim načertanijima. Pa možda, velim samo možda, je mogao prvo poć do Pljevalja, prije no se sva ova priča tamo dešavala, da šapne dvije nasamo na uvoVranešu. On je, zna to Satler, iz partije onoga sa kojim je evropska komesarka ispijala šljivovicu i dijelila prijateljske poljupce. Sa vojvodom od parlamenta direktno i bez zazora. Pa ako je taj vojvoda za Evropu, onda nije kompatibilno da njegova pljevaljska ruka bude protiv politike gospođe Marte. Tim prije što vojvoda greške ne prašta. Ali, što ako sve nije tako? I ako ovo što se desilo nije slučajnost no nekakav poluosmišljeni scenario nekoga ko bi htio vodu da zamuti?
Na nečesovo otpriznavanje Kosova od strane Darija od Pljevalja, dokazanog mrzitelja Crne Gore, njene istorije i tradicije, i svih njenih vrijednosti, koje ga bole do besvijesti, kao i na ono prethodno opštine Zete, iz Evrope nije bilo baš nikakve reakcije. Djeluje prirodno, jer opštine nijesu priznavale Republiku Kosovo, pa ne mogu ni da joj ga ukidaju. To jednostavno nije u njihovoj ingerenciji. To jeste pokušaj narušavanja pravnog poretka Crne Gore i grubo kršenje ustavnih nadležnosti, ali o tome treba brigu da vodi država. Bez obzira što je vojvoda i njegova družina omiljena opcija komesarke za proširenje, za Vraneša treba da budu zadužena tačno definisana ministarstva i još neki državni organi. Tako se to radi u ozbiljnim državama. Po ovom pitanju hitno treba da reaguje premijer, ali i preśednik države, kakav je god.
Ne, to ipak nije moguće. Premijerovi su u pljevaljskoj vlasti. Istina je da nijesu podržali inicijativu za otpriznavanje Kosova u Pljevljima ali su omogućili kvorum za sjednicu Odbora za statut i propise, koja je održana prije skupštinske rasprave. Da oni tamo nijesu bili, od svega ne bi bilo ništa. Ali neće biti da su slučajno ostali. Rekonstruktivni premijer je upoznat sa cijelom pričom. Kako može u raštimovanu Vladu ubačiti funkcionere Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića i Radoša Zečevića, koji će biti, izvjesno je, novi ministri u najmnogoljudnijoj izvršnoj vlasti na planeti, ako spriječi da njihovi parijski drugovi u Pljevljima završe cirkus oko otpriznavanja Kosova i sprovedu ga do kraja po utvrđenom planu i programu ko zna koga i od koga? Jasno je, morao je premijer da ne vidi ono što svi vide. Uostalom, zato je premijer. Drugačije teško da bi ikada mogao.
Sad kad je Vraneš povukao priznanje Kosova, koje nije nikad ni priznao, jer to nije njegova rabota, kako će dogodine odit u Prizren? Prije će se oko beogradskog pašaluka (čitaj ćacilenda) vrćet ka gluva kučka, pokušavajući svojoj zemlji da učini još koju smutnju, kako bi zadovoljio odlazećeg vožda, oboljelog od crnogorskog EU sindroma.
Nije ambasador Satler ni namjeravao put Pljevalja. Daleko je to, a i śetićemo se podrške mnogih Evropljana prevarantskim litijama i klerošovinizmu koje se 2020. godine valjalo ulicama crnogorskih gradova.
Još ću kratko zadržati vašu pažnju. Zbog dvostrukih aršina koje srijećemo kod onih kod kojih se to ne bi smjelo dešavati. Evropska komesarka Marta Kos je zapanjena izjavom ministarke državne uprave i lokalne samouprave u Vučićevoj Vladi Snežane Paunović, koja je kazala da bi 1998. godine “etnički očistila” Kosovo. Kos je iznenađena što je Paunović još članica Vlade. A ona se izvinila Vučiću, i to je bilo dovoljno.
Politika Vraneša je Vučićeva politika. A Vraneš je perjanica Andrije Mandića. I pitanje za kraj: Vidi li komesarka za proširenje ikakvu sličnost između ove dvije neprirodne pojave?
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) je donio i treće mišljenje u kome je utvrdio da je tzv. veting u policiji protivan Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ovo mišljenje dokazuje kontinuitet prakse kršenja ljudskih prava od strane Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Vlada se, kako se navodi u saopštenju, na takvu štetnu praksu nije obazirala, već je i insistirala na usvajanju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima koje su je samo ojačale.
– Osim toga, Vlada je tolerisala to da se branitelji ljudskih prava, koji su na tu štetnu praksu upozoravali, advokat Veselin Radulović i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), etiketiraju kao saradnici kriminalaca od strane Demokratske Crne Gore, koja upravlja kompletnim bezbjednosnim sektorom. HRA apeluje da se Ombudsman obavezno uključi u izradu izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu je nedavno postignuta saglasnost pozicije i opozicije. HRA očekuje da aktuelne i buduće crnogorske vlasti poštuju argumentovanu kritiku u opštem interesu zaštite ljudskih prava i ugleda Crne Gore u međunarodnoj zajednici – dodaju u HRA.
Kako je pojašnjeno, Ombudsman je u nedavno objavljenom mišljenju utvrdio da je MUP uskratilo kandidatu za posao u Upravi policije obrazloženje o razlozima zbog kojih je u odnosu na njega utvrđena bezbjednosna smetnja, čime mu je onemogućeno da ostvari pravo na rad.
Ombudsman je utvrdio da je MUP time povrijedio pravo kandidata na obrazloženu odluku i pravni lijek, suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te ponovo preporučio izmjenu čl. 128 st. 10 Zakona o unutrašnjim poslovima, iz kojeg, kako je naveo, proizilazi “sistemski problem”.
HRA pozdravlja ovo mišljenje, koje potvrđuje osnovanost ranijih kritika “vetinga” u policiji, kao suprotnog, pored ostalog, i Povelji EU o osnovnim pravima, koju Crna Gora mora da prihvati prilikom pristupanja EU.
– U konkretnom slučaju, podnosilac pritužbe, Muamer Matović, prijavio se na oglas za zasnivanje radnog odnosa u zvanju policijskog službenika i prošao sve faze postupka. Uprkos tome, nikada mu nije saopšteno zbog čega mu je utvrđena bezbjednosna smetnja: obaviješten je samo da ne ispunjava taj poseban uslov, bez ijednog akta iz kojeg bi mogao saznati razloge za to, i bez dobijanja odluke o tome sa poukom o pravnom lijeku – dodaje se u saopštenju.
MUP je, kako se pojašnjava, u izjašnjenju naveo da je “utvrđena bezbjednosna smetnja na strani imenovanog, te da je neophodno uskratiti uvid u dokaze, izvor i način njihovog prikupljanja”, pošto bi otkrivanje svega toga navodno moglo ugroziti rad ministarstva i Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji.
– Ombudsman je, međutim, konstatovao da je potpuno uskraćivanje informacija, uz izostanak obrazloženog pojedinačnog akta, dovelo podnosioca pritužbe u stanje pravne nesigurnosti i stvorilo utisak proizvoljnosti u radu organa vlasti. Dodao je i da, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, ni pozivanje na razloge nacionalne bezbjednosti ne može biti osnov za potpuno isključivanje sudske ili druge nezavisne kontrole zakonitosti odluke — pojedincu se mora omogućiti da razumije suštinu razloga koji nepovoljno utiču na njegov pravni položaj i da ih ospori pred nadležnim organom. Kako to ovdje nije bio slučaj, Ombudsman je utvrdio povredu prava na obrazloženu odluku, kao segmenta prava na pravično suđenje (čl. 32 Ustava i čl. 6 st. 1 Evropske konvencije), kao i povredu prava na pravni lijek (čl. 20 Ustava i čl. 13 Evropske konvencije), u vezi sa pravom na rad (čl. 62 Ustava, odnosno čl. 2 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju) – kazali su u HRA.
Zanimljivo je, poručuju, da je ovo treći put da Ombudsman donosi isto mišljenje o nezakonitoj praksi utvrđivanja bezbjednosnih smetnji. Prvi put je to uradio u maju 2024. godine, zatim u decembru 2025, a sada i u junu 2026. godine.
– Mišljenja iz 2024. i 2025. godine odnosila su se na kandidate za upis na Policijsku akademiju, koji su, i pored uredno položenih svih testova, odbijeni na osnovu tajne negativne “procjene dostojnosti”, bez obrazloženja i bez mogućnosti žalbe. I tada je Ombudsman zaključio da je povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku i pravni lijek, te preporučio izmjenu istog člana 128 stav 10 Zakona o unutrašnjim poslovima. I Ombudsman i stručna javnost koja je kritikovala praksu “vetinga” u MUP-u jasno su isticali da se ne spori ovlašćenje države da sprovodi bezbjednosne provjere, već način na koji se to čini. Time što se kandidatima ne dostavlja nijedan obrazloženi akt, kao ni pouka o pravnom lijeku u vezi sa negativnom bezbjednosnom procjenom, uskraćuje im se minimalni stepen zaštite od proizvoljnosti, koji je neophodna garancija zakonitosti u smislu standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnih sloboda. Ni u oblastima koje se odnose na nacionalnu bezbjednost i zaštitu bezbjednosnih interesa države postupanje javne vlasti ne može biti izuzeto od osnovnih zahtjeva zakonitosti, transparentnosti, odgovornosti i kontrole proizvoljnosti, te da svaka odluka organa javne vlasti koja proizvodi pravne posljedice po pojedinca mora biti praćena odgovarajućim procesnim garancijama, naglašeno je u sva tri mišljenja Ombudsmana na ovu temu – istakli su u saopštenju.
Ombudsman je upozorio da mjere koje utiču na osnovna ljudska prava moraju biti predmet nekog oblika kontradiktornog postupka pred nezavisnim tijelom, koje je nadležno da preispita razloge za odluku i relevantne dokaze, uz odgovarajuća ograničenja u pogledu upotrebe povjerljivih podataka. Pojedinac “mora biti u mogućnosti da ospori tvrdnju vlasti da je, na primjer, nacionalna bezbjednost ugrožena, zbog čega nezavisno tijelo mora biti u stanju da reaguje kada procjena nema razumnu činjeničnu osnovu ili otkriva da je tumačenje ‘nacionalne bezbjednosti’ nezakonito, protivno zdravom razumu ili proizvoljno.”
– Riječ je, dakle, o istoj sistemskoj, neustavnoj praksi, koja se ponavlja iz godine u godinu, a koja pogađa i kandidate za Policijsku akademiju i kandidate za rad u Upravi policije, i koja se kroz identično normiranje primjenjuje i na aktivne policijske službenike kada se utvrđuje postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad (član 162). Ovo mišljenje potpuno potvrđuje opravdanost ranijih upozorenja HRA. Odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima kojima je omogućeno da o bezbjednosnim smetnjama, u tajnom postupku, odlučuje komisija koju imenuje ministar — bez obaveze pribavljanja mišljenja ANB-a i uz mogućnost oslanjanja na nepotvrđene informacije — suprotne su Ustavu i ESLJP. HRA podsjeća da su suprotne i članu 41 Povelje EU o osnovnim pravima – pravu na dobru upravu – kao i ustaljenoj sudskoj praksi Suda pravde EU, koja garantuje pravo na saslušanje i pravo na odbranu kao opšte principe prava EU, obavezujuće prije donošenja svake odluke koja može negativno uticati na prava ili interese pojedinca. Crnu Goru će ova Povelja neposredno obavezivati od pristupanja Evropskoj uniji – kazali su u HRA.
Zbog tih upozorenja, kako je pojašnjeno, umjesto argumentovanog odgovora, uslijedile su oštre reakcije Demokratske Crne Gore, koja je izvršnu direktoricu HRA Teu Gorjanc Prelević i advokata Veselina Radulovića optužila da štite “kompromitovane policajce” i “kadrove koji su služili mafiji”, predstavljajući njihovu kritiku “vetinga” i kao “političku misiju” očuvanja starog poretka.
– Ovakvim etiketiranjem Demokrate su pokušale da kriminalizuju zaštitu ljudskih prava u vidu opravdane kritike neustavnih odredbi i prakse, zbog čega su morale da reaguju čak tri specijalne izvjestiteljke UN i brojne nevladine organizacije. Stav Ombudsmana potpuno obesmišljava ovakve etikete. On pokazuje, nedvosmisleno i po treći put, da insistiranje na ustavnim procedurama i međunarodnim standardima nije opstrukcija reformi, već njihov nužan preduslov — elementarna odbrana vladavine prava i institucionalnog integriteta države. Sada HRA očekuje da se, u skladu sa preporukama Ombudsmana, hitno izmijene sporne odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, te da se podnosiocu pritužbe bez odlaganja dostavi obrazloženi akt sa razlozima zbog kojih su utvrđene bezbjednosne smetnje. Štaviše, smatramo da je neophodno uključiti Ombudsmana u izradu novih oredbi Zakona o unutrašnjim poslovima, s obzirom na to da je čak tri puta upozorio na nedostatnost postojećih počev od 2024. godine – naglasili su u saopštenju.
Apeluju, kako dodaju, na Vladu da obezbijedi da iz njenih redova prestane etiketiranje i diskreditovanje onih koji upozoravaju na kršenje ljudskih prava.
– Takva kritika nije napad na reforme, već ono što ih čini vjerodostojnim. Činjenica da su se u našu odbranu morale uključiti specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija i druge međunarodne organizacije i diplomate dovoljno govori o ozbiljnosti ovih pritisaka, koji ne kompromituju samo pojedince, već utiču i na državu i njen ugled u cjelini – zaključuje se u saopštenju.
SAGOVORNIK PORTALA ETV TVRDI DA SU U TUZIMA NA DJELU POLITIČKA TRGOVINA I LICEMJERSTVO
ADŽOVIĆ: Na pitanju Kosova se vidi koliko su Demokrate građanske, a Albanski forum istinski albanski
Kako drugačije nazvati jednu takvu situaciju osim da se radi o političkoj trgovini, a mogu slobodno reći i licemjerstvu. Saradnja Albanskog foruma i Demokrata ima dug istorijat. To je politička ljubav koja traje još od 2019. godine, kada je Albanskom forumu falio jedan mandat za formiranje vlasti. Taj mandat dobili su upravo od Demokrata, partije koja se u javnosti predstavlja kao građanska
Odluka dijela odbornika Demokrata da u Skupštini opštine Pljevlja podrže Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju, kako su naveli, jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova otvorila je pitanje političke dosljednosti njihove saradnje sa Albanskim forumom Nika Đeljošaja u Tuzima. Odbornik Evropskog saveza u SO Tuzi Samir Adžović ocjenjuje da je riječ o političkoj trgovini i licemjerstvu, navodeći da partnerstvo Demokrata i Albanskog foruma počiva isključivo na političkom interesu, a ne na principima.
Adžović, odbornik Evropskog saveza u Skupštini opštine Tuzi, za Portal ETV kaže da se takva situacija može opisati samo kao politička trgovina i licemjerstvo.
– Kako drugačije nazvati jednu takvu situaciju osim da se radi o političkoj trgovini, a mogu slobodno reći i licemjerstvu. Saradnja Albanskog foruma i Demokrata ima dug istorijat. To je politička ljubav koja traje još od 2019. godine, kada je Albanskom forumu falio jedan mandat za formiranje vlasti. Taj mandat dobili su upravo od Demokrata, partije koja se u javnosti predstavlja kao građanska – rekao je Adžović.
Samir Adžović
Prema njegovim riječima, koliko su građanski vidjelo se u Pljevljima.
– Baš kao što smo vidjeli koliko je Albanski forum istinski albanski – dodao je on.
Sve je to, kako navodi, goli interes – i ono u Pljevljima i ovo u Tuzima – navodi on.
Kako podvlači, da postoje principi, ta koalicija bila raskinuta istog trenutka.
– Umjesto toga, predstavnici Albanskog foruma naći će izgovor kako da ‘ispeglaju’ ovakve poteze pred svojim prijateljima na Kosovu. Sve navedeno jasan je dokaz da se ovakvom vođenju politike mora stati na kraj. Upravo će izbori 2027. godine staviti tačku na sav lažni patriotizam, ma od koga dolazio – poručio je Adžović.
DEKLARACIJA USVOJENA SA 18 GLASOVA
Skupština opštine (SO) Pljevlja sa 18 glasova usvojila je Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Dokument je predložila Demokratska narodna partija (DNP), a isti takav je ranije usvojen u SO Zeta.
Dvoje od četvoro odbornika Demokrata nije došlo na sjednicu, a to su Igor Joksović i Milojica Tešović, koji nije ni potpisao inicijativu.
Na sjednicu su došla dva od tri odbornika PES-a. Prisustvovali su Radoman Andesilić i Tamara Rosić, dok nije došao Žarko Pejatović.
Odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i URE nijesu prisustvovali sjednici.
Podsjetimo, održavanje sjednice inicirali su odbornici koalicije „Za budućnost Pljevalja“, koju čine Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD), a prema sazivu sjednice inicijativu je podržalo 19 odbornika lokalnog parlamenta. PES nije potpisao inicijativu.
Podsjetimo, Crna Gora je Kosovo priznala kao nezavisnu državu 9. oktobra 2008. godine i sa njim ima uspostavljene diplomatske odnose.
RETROVIZOR
Albanski forum (Albanska alternativa – Demokratski savez Albanaca – Nacionalna unija Albanaca), Demokrate i odbornik Adnan Pepić formiraće vlast u Opštini Tuzi, napisao je na Fejsbuku 2023. godine tadašnji čelnik Albanske alternative i tadašnji predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj.
– Albanski forum sa 18 odbornika, zajedno sa Demokratama na čelu sa Stefanom Camajem i bošnjačkim odbornikom Adnanom Pepićem, Malesiju će voditi ukupno 20 odbornika naredne četiri godine – naveo je on tada.
Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) razriješio je juče, jednoglasnom odlukom, dr Vuka Kadića sa mjesta direktora te institucije. Time je formalno okončan spor o rukovođenju Fondom, koji sa smjenama, sudskim i disciplinskim postupcima traje od oktobra prošle godine.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Upravnog odbora, odluka je donesena u skladu sa rješenjem Državne disciplinske komisije, kojom je utvrđena Kadićeva odgovornost za težu povredu službene dužnosti i izrečena mjera prestanka radnog odnosa. Do okončanja postupka za izbor direktora u punom mandatu, funkciju vršioca dužnosti nastavlja da obavlja Ružica Milutinović-Đurišić, imenovana još u vrijeme Kadićeve suspenzije.
Iz Odbora su Kadiću zamjerili i da je porukama o dostupnosti ljekova i liječenja stvarao strah kod građana, uključujući najosjetljivije kategorije pacijenata, te podsjetili da je ranije javno poručivao da će se povući ako se utvrdi njegova odgovornost, umjesto čega, kako navode, najavljuje nove sporove.
Poručuju da razrješenje predstavlja epilog postupka vođenog pred nadležnim državnim organom, uz, kako navode, puno poštovanje prava na odbranu i izjašnjenje svih učesnika. Iz Upravnog odbora kažu da su članovi, posebno predsjednik i njegov zamjenik, tokom postupka bili izloženi javnim prozivkama, optužbama i pokušajima diskreditacije, kao i pritiscima kroz najave krivičnih prijava. Ističe se da Fond nije privatna kompanija, već institucija svih građana i da će nastaviti da štiti interese osiguranika i zakonito upravljanje javnim sredstvima „bez obzira na političke ili medijske pritiske“.
Osnov u odluci Disciplinske komisije
Osnov za razrješenje je odluka Državne disciplinske komisije od 11. jula. Prema pisanju Vijesti, koje su imale uvid u rješenje, komisija je utvrdila da je Kadić kao direktor prekoračio službena ovlašćenja kada je bez saglasnosti Ministarstva zdravlja potpisivao ugovore sa inostranim klinikama, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Komisija se, prema istom izvoru, pozvala na član 77 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji propisuje da Fond ugovor sa ustanovom van Crne Gore zaključuje uz saglasnost Ministarstva. Predsjednica komisije Dijana Radulović ocijenila je da postupanje nije bilo izolovani propust, već obrazac, te da se blažom mjerom ne bi ostvarila svrha kažnjavanja niti prevencije. U rješenju se, kako navode Vijesti, odbija prigovor da Upravni odbor nije bio ovlašćen da pokrene postupak, uz ocjenu da bi suprotno tumačenje dovelo do pravne praznine u kojoj bi direktor bio izuzet od disciplinske odgovornosti. Komisija je ocijenila i da dugogodišnja praksa zaključivanja takvih ugovora ne može derogirati izričitu zakonsku normu, te da su ugovori imali finansijske posljedice za javna sredstva Fonda. Kadić, prema rješenju, ima pravo da u roku od 20 dana pokrene spor pred Upravnim sudom.
Pohvale i nenormalno stanje
Slučaj Fonda našao se u ponedjeljak i pred poslanicima. Na sjednici Skupštine, dan uoči razrješenja, ministar zdravlja Vojislav Šimun ocijenio je da mjeru izrečenu Kadiću treba pohvaliti kao primjer, navodeći da je Disciplinska komisija postupila onako kako je naložio sud.
Šimun je naveo i da je Kadić imao još jedan disciplinski postupak, koji je, prema njegovim riječima, obustavljen nakon izricanja prve mjere.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ocijenio je situaciju u Fondu nenormalnom, ukazujući da javnost ne zna ko vodi instituciju koja raspolaže budžetom od oko 500 miliona eura i da su se u jednom trenutku pojavila dva direktora.
Kraj poglavlja
Pobjeda je juče kontaktirala Vuka Kadića i zatražila njegov komentar na odluku o razrješenju i dalje korake; on je poručio da će odgovore dostaviti naknadno, a Pobjeda ih očekuje. Nakon odluke Disciplinske komisije od 11. jula, Kadić je ocijenio da je riječ o politički motivisanoj odluci tijela koje je imenovala Vlada i najavio da će iskoristiti sva pravna sredstva i borbu nastaviti pred sudovima. Poručio je i da se, bez obzira na ishod, neće vraćati na funkciju direktora, jer to poglavlje smatra završenim.
Kadić je i ranije, u intervjuu Pobjedi, iza svoje smjene označio ministra zdravlja Vojislava Šimuna kao „glavnog nalogodavca“, tvrdeći da „pokušava da preuzme potpunu kontrolu nad Fondom“, a članove Upravnog odbora opisao kao njegove „marionete“. Šimun je te navode odbacio, poručivši da nije riječ o političkoj odluci već o sankcionisanju nezakonitosti i da je „netačan i opasan“ narativ o političkoj smjeni, uz ocjenu da „nije dobro od nekoga ko krši zakon praviti političku žrtvu“.
Upozorenja za 2026.
U intervjuu koji je Pobjedi dao početkom juna, Kadić je tvrdio da Vlada nikada nije uplatila pomenutih 30 miliona eura, već je dala garanciju na taj iznos, te da je posljednjeg dana budžetske 2025. za Montefarm uplaćeno samo 12 miliona, zbog čega je dug prema toj ustanovi na kraju godine ostao oko 24 miliona.
Upozorio je i da je budžet za 2026. planiran ispod stvarne potrošnje – na oko 487 miliona eura, naspram realne potrošnje iz 2025. od oko 500 miliona – uz još oko 36 miliona duga i obaveza iz prethodne godine koje se moraju pokriti iz tekućeg budžeta, ocijenivši da postoji „ozbiljan rizik od ponavljanja problema ako Vlada ne reaguje u posljednjem kvartalu 2026“.
Od nestašice ljekova do razrješenja
Spor o rukovođenju Fondom otvoren je u jesen 2025, kada je Kadić više puta upozorio da FZO nema dovoljno novca za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Fond je za 2025. predložio budžet od 535,4 miliona eura, dok je zakonom bilo planirano oko 452 miliona; Kadić je u septembru te godine upozorio da je do sredine oktobra nužan rebalans kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva, procjenjujući da će stvarna potrošnja dostići između 490 miliona i pola milijarde eura.
Upozorenja su ubrzo dobila potvrdu na najtežim pacijentima. Onkološki bolesnici danima nijesu primali terapiju, pojedini najmanje sedam dana, o čemu je Pobjeda više puta izvještavala, dok su ljekari i pacijenti Kliničkog centra kao uzrok navodili mjesečne „kvote“ koje je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koje su bile probijene. Radi kontrole potrošnje, godišnji budžet bio je podijeljen na dvanaestine, pa se svakog mjeseca za nabavku moglo potrošiti samo toliko sredstava. Ako bi ponestalo, čekao se naredni mjesec.
Fond je saglasnost za nove nabavke od Ministarstva finansija zatražio 10. oktobra. Kada je Ministarstvo uzvratilo da se nabavke mogu pokriti iz postojećih sredstava, FZO je 13. oktobra dostavio detaljno pojašnjenje da novca nema, a 15. oktobra o svemu obavijestio i Vladu. Tek nakon tih upozorenja Vlada je dala garanciju na 30 miliona eura. Ministarstvo finansija je, sa svoje strane, poručilo da „neće biti nijemi posmatrač dok se novac troši bez kontrole“, navodeći da ga je Fond o nedostajućim sredstvima obavijestio tek u drugoj polovini godine, i to na insistiranje tog resora.
Upravo je nakon Kadićevih javnih upozorenja da novca nema pokrenuto pitanje njegove smjene, uz optužbe da je nezakonito potpisivao ugovore sa ustanovama u inostranstvu. Tada se pokazalo i da je kompletnom Upravnom odboru mandat istekao još u februaru 2025, okolnost koja, kako je Pobjeda ranije pisala, nije problematizovana sve do trenutka kada je otvoreno pitanje smjene i kada je Fond zatražio dodatna sredstva.
Razrješenja i rješenja
Upravni odbor je 6. novembra 2025. prvi put razriješio Kadića, formalno zbog ugovora sa ustanovama u inostranstvu, za koje, kako je utvrđeno, nije postojala saglasnost Ministarstva zdravlja za 35 od 37 ugovora. Za razrješenje su na toj sjednici glasala četiri od šest prisutnih članova, jedan je bio uzdržan, jedan protiv, dok predstavnik Unije poslodavaca nije prisustvovao. Tom razrješenju prethodio je i neuspio pokušaj smjene 17. oktobra, kada sjednica nije održana jer su tri člana odbila da učestvuju, a utvrđeno je i da je tadašnjem Upravnom odboru mandat istekao još u februaru 2025. Vlada je potom 24. oktobra formirala novi odbor. Riječ je o ustanovama sa kojima Crna Gora sarađuje godinama i u koje se pacijenti kontinuirano upućuju, među kojima je i Vojnomedicinska akademija u Beogradu. Za vršioca dužnosti tada je imenovan dr Aleksandar Ružić.
Tu odluku Upravni sud je presudom od 24. marta ove godine poništio kao nezakonitu, utvrdivši da je donesena uz povredu pravila upravnog postupka i uz nedosljednu primjenu propisa. Kadić je na funkciju imenovan po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, ali se Odbor pri razrješenju na taj zakon nije pozvao. Kadić se 6. maja vratio na čelo Fonda.
Nepun mjesec kasnije, Upravni odbor ga je suspendovao do mišljenja Državne disciplinske komisije i za vršioca dužnosti imenovao Ružicu Milutinović-Đurišić. Kadić je i tu suspenziju osporavao, tvrdeći da Odbor za nju nema zakonsko ovlašćenje, jer zakon predviđa razrješenje, ali ne i suspenziju starješine organa.
Paralelno je vođen i drugi disciplinski postupak, zbog Kadićevog dopunskog rada kao radiologa u privatnoj ustanovi „Moj Lab“. Pobjeda ima uvid u zapisnik upravne inspekcije od 17. februara 2025, kojim je ocijenjeno da je taj rad u skladu sa zakonom, a i Agencija za sprečavanje korupcije je u više navrata zauzimala stav da tu nema sukoba interesa.
PES NA KLACKALICI: Iako premijerova partija nije podržala inicijativu za „otpriznavanje“ Kosova u Pljevljima, omogućili kvorum za sjednicu Odbora za statut i propise, koja je prethodila skupštinskoj raspravi
Andesilić predložio Demokratama, NSD i DNP da zajedno upute ultimatum Vladi za rješavanje „kosovskog pitanja“
Odbornik Pokreta Evropa sad objasnio je juče u pljevaljskom parlamentu da je usvajanje deklaracija na lokalnom nivou prikupljanje „jeftinih političkih poena srpskog stanovništva na teritoriji Opštine Pljevlja“, što njih u PES-u, kako je kazao, ne interesuje i pozvao Demokrate, NSD i DNP da inicijativu upute Vladi i Skupštini „da vidimo konkretne rezultate i da vidimo ko je hrabar, a ko je kukavica“
Odbornici Pokreta Evropa sad u Pljevljima, partije premijera Milojka Spajića, nijesu juče u lokalnom parlamentu podržali inicijativu 19 kolega da i ova crnogorska opština, nakon Zete, „otprizna“ susjednu državu Kosovo, ali, kako proizilazi iz onoga što je tokom rasprave kazao njihov odbornik Radovan Andesilić, kada bi se o takvom dokumentu raspravljalo na državnom nivou PES bi imao drugačiji stav.
– Ja sam spreman da kao odbornik Pokreta Evrpa sad, da ako su zainteresovane kolege iz Demokrata, Nove srpske demokratije i DNP-a da upute ultimatum Vladi, ne samo da upute predsjedniku Skupštine… nego i premijeru, ja sam spreman da je potpišem. Koja će imati težinu dokumenta koji će definitivno riješiti neko pitanje i međunarodni odnos – rekao je on.
Objasnio je da je usvajanje deklaracija na lokalnom nivou prikupljanje „jeftinih političkih poena srpskog stanovništva na teritoriji Opštine Pljevlja“, što njih u PES-u, kako je kazao, ne interesuje.
– Uputite inicijativu da vidimo konkretne rezultate i da vidimo ko je hrabar, a ko je kukavica – poručio je Andesilić.
A on je, kako su Portalu ETV kazali nezvanični sagovornici iz SO Pljevlja, omogućio i kvorum za sjednicu Odbora za statut i propise, koja je prethodila odborničkoj raspravi i na kojoj je utvrđen pravni osnov za razmatranje deklaracije.
– Dao je kvorum. Da se nije pojavio sjednica Odbora ne bi mogla da bude održana. Toliko o „evropejstvu“ PES-a – rekli su naši izvori.
Odbor ima pet članova – Božidar Bajić (Pokret za Pljevlja), Vujo Grbović (NSD), Radoman Andesilić (PES), Amina Brahić (DPS) i Radivoje Vojinović (Ura). Na sjednicu nijesu došli Brahić i Vojinović, tako da bez Andesilića ne bi bilo kvoruma.
I pošto su trojica odbornika na Odboru „razriješila“ pravne dileme o deklaraciji „o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije“, ušla je u skupštinsku raspravu i juče je usvojena sa 18 glasova, jer jedan od potpisnika nije došao na sjednicu.
U skupštinskoj sali nije bilo odbornika Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke i Ure.
Takozvana deklaracija usvojena je glasovima odbornika partija koje su vlast na državnom nivou. Država Crna Gora priznala je državu Kosovo 9. oktobra 2008. godine i iako su proruske i prosrpske stranke na vlasti u našoj zemlji već skoro šest godina, a jedna od njihovih ključnih poruka bila je da će „otpriznati“ Kosovo, ta inicijativa nikada nije stigla na dnevni red državnog parlamenta.
Tek kada je njegova stranka izašla iz parlamentarne većine, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević ponovo je otvorio pitanje „otpriznavanja“ Kosova i tu inicijativu u maju sproveo u djelo u Zeti.
Ta stranka inicirala je i deklaraciju u Pljevljima, a predsjednik ove opštine Dario Vraneš (NSD) odmah je najavio da će ona biti i prihvaćena.
„Otpriznavanje“ Kosova u lokalnim parlamentima u Crnoj Gori ne nosi bilo kakvu pravnu težinu, ali su ove Kneževićeve inicijative njegov pokušaj da se nametne kao novi politički lider Srba u našoj zemlji, a nakon što je šef NSD i parlamenta Crne Gore Andrija Mandić čvrsto ostao na pozicijama vlasti i naprasno postao zagovornik, bez ikakvih ultimatuma, evropskog puta naše zemlje, zbog čega više nije u milosti zvaničnika susjedne Srbije i predsjednika ove zemlje Aleksandra Vučića.
Mandić se nije oglasio poslijee pljevaljskog „otpriznavanja“ Kosova, a ćuti i lider Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Bez glasa je i Spajić, koji je, inače Pljevljak.
Oglasio se Milan Knežević s porukom da će brzo „izaći sa imenom nove opštine koja će krenuti stopama Zete i Pljevalja“.
„Most svjetlosti“ posvećen Blaženoj Ozani: Veče razgovora o duhovnom nasljeđu i kulturnom identitetu u selu Briđe
Govoriće mr Nela Savković-Vukčević, dr Branislav Radulović i mr Ivan Jovović
Izvor: Portal Analitika
Udruženje Lješanska luča i Fondacija Sula Radov organizuju događaj pod nazivom „Most svjetlosti“, koji će biti održan u srijedu, 22. jula, sa početkom u 20 sati, u restoranu Odiva u selu Briđe.
Program je posvećen porijeklu, životnom putu i duhovnom značaju Blažene Ozane, jedne od značajnijih ličnosti duhovne istorije Crne Gore. O njenom životu i nasljeđu govoriće mr Nela Savković-Vukčević, dr Branislav Radulović i mr Ivan Jovović.
Posjetiocima će se uvodnim obraćanjem obratiti Zoja Bojanić-Lalović, potpredsjednica Udruženja Lješanska luča i dr Miomir Jovanović, predsjednik Fondacije Sula Radov, koji će ujedno biti i moderatori programa.
Poseban umjetnički pečat večeri daće Dušanka Belada i Jovana Brnović.
Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” (Foto: NB “Radosav Ljumović”)
APEL NEVLADINIH ORGANIZACIJA, GRAĐANSKIH AKTIVISTKINJA I AKTIVISTA
Razriješiti članove Savjeta Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”
Đurić i Labudović bili su promoteri ratno-huškačke propagande tokom napada JNA na Dubrovnik. Vuković godinama javno veliča četnički pokret, negira crnogorsku naciju i relativizuje antifašističko nasljeđe. Zbog veoma kontroverzne dodjele Trinaestojulske nagrade, koja je njemu dodijeljena prošle godine, vode se i parnični postupak i izviđaj zbog sumnje u falsifikovanje podataka o objavljivanju knjige „Kuće beskućnika“, za koju je dobio to najveće državno priznanje, uz doživotnu mjesečnu novčanu naknadu
Nevladine organizacije, građanske aktivistkinje i aktivisti apeluju da se razriješe članovi Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ koji su, suprotno Zakonu o spomen-obilježjima, donijeli odluku o promjeni naziva te ustanove u „Biblioteka Marko Miljanov“.
Budući da je sjednica Skupštine Glavnog grada sazvana za 29. jul i da je inicijativa za razrješenje članova Savjeta, koju je podnijela Stranka evropskog progresa, već uvrštena u dnevni red, pozivaju odbornice i odbornike da glasaju za njihovo razrješenje.
– Očekujemo da na njihovo mjesto budu imenovane ugledne osobe koje ispunjavaju propisane uslove, od kojih se, kao članova savjeta javnih kulturnih ustanova, očekuje da svojim djelovanjem štite antifašističke i ustavne vrijednosti Crne Gore. Članovi Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ donijeli su 3. jula odluku o promjeni naziva te ustanove bez sprovođenja procedure propisane Zakonom o spomen-obilježjima. Prema tom zakonu, naziv javne ustanove kojim se čuva uspomena na istaknutu ličnost smatra se spomen-obilježjem, a promjena njegovog naziva zahtijeva sprovođenje procedure predviđene Programom podizanja spomen-obilježja, koji donosi Skupština Glavnog grada uz prethodnu saglasnost Ministarstva kulture i medija (čl. 2 i 8) – ističu u saopštenju.
Promjena naziva Biblioteke ne može se, kako poručuju, izvršiti isključivo na osnovu odluke Savjeta, već samo uz poštovanje postupka propisanog Zakonom o spomen-obilježjima.
– Ovlašćenja iz Statuta Biblioteke ne mogu biti osnov za zaobilaženje zakonske procedure. Iako maskirana u odavanje dodatne počasti Marku Miljanovu, postojeći Savjet je ovom odlukom iz javnog prostora pokušao da eliminiše sjećanje na Radosava Ljumovića i antifašističko nasljeđe koje je on predstavljao. Ime Marka Miljanova već nose osnovne škole u Podgorici i Bijelom Polju, kao i ulice u Podgorici, Nikšiću, Žabljaku i Mojkovcu. U centru Podgorice nalazi se njegov spomenik, u Beranama njegova bista, a u Kučima mu je posvećen muzej koji čuva uspomenu na njegov život i djelo. Sa druge strane, koliko nam je poznato, po Radosavu Ljumoviću, avangardnom intelektualcu, pjesniku, novinaru i španskom borcu, u Crnoj Gori se samo zove Narodna biblioteka u Podgorici. Biblioteka taj naziv nosi od 1959. godine, i on se smatrao opšteprihvaćenim. Nikada javno nije osporen – dodaje se u saopštenju.
Za odluku o promjeni naziva glasali su, kako podsjećaju, Novica Đurić, Emilo Labudović i Bećir Vuković.
– Đurić i Labudović bili su promoteri ratno-huškačke propagande tokom napada JNA na Dubrovnik. Vuković godinama javno veliča četnički pokret, negira crnogorsku naciju i relativizuje antifašističko nasljeđe. Zbog veoma kontroverzne dodjele Trinaestojulske nagrade, koja je njemu dodijeljena prošle godine, vode se i parnični postupak i izviđaj zbog sumnje u falsifikovanje podataka o objavljivanju knjige „Kuće beskućnika“, za koju je dobio to najveće državno priznanje, uz doživotnu mjesečnu novčanu naknadu – istakli su u saopštenju.
Statut Biblioteke propisuje da predsjednik i član Savjeta mogu biti razriješeni prije isteka mandata ako postupaju suprotno zakonu ili Statutu Biblioteke, odnosno ako ne štite javni interes (član 28).
– Smatramo da su članovi Savjeta koji su glasali za ovu odluku ispunili oba uslova za razrješenje jer su postupili i suprotno Zakonu o spomen-obilježjima, a i pokazali da ne štite javni interes. Dodatno smatramo da osobe koji ne drže do antifašizma ne bi smjele biti imenovanje za članove Savjeta jedne prosvetiteljske javne ustanove kakva je Biblioteka. Nezakonita odluka o preimenovanju nije jedini razlog za preispitivanje rada Biblioteke i Savjeta. Fidelity Consulting objavio je frapantan podatak da je Biblioteka od izdavača „Nova knjiga“ u 2025. godini knjige plaćala po prosječnoj cijeni od gotovo 100 eura, iako je prosječna cijena istih nabavki dvije godine ranije iznosila oko 12,5 eura. Nadležni organi treba hitno da ispitaju zakonitost tih javnih nabavki i utvrde eventualnu odgovornost – dodali su u saopštenju.
Očekuju, kako poručuju, da Skupština Glavnog grada, glasanjem za razrješenje postojećeg Savjeta pokaže spremnost da zaštiti vladavinu prava, kao i kulturu sjećanja na borce protiv fašizma.
Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA)
Juventas
Prima
Prazan Prostor
Udruženje Štrpci – Protiv zaborava
Antifašisti Cetinja
Građanska inicijativa 21. maj
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za ženska prava (CŽP)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
IPSO Facto
Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
