Foto: Privatna arhiva/Marianne van Twillert-Wennekes
“Grahovo pamti ko je bio uz njega kada je to bilo najpotrebnije”
MZ Grahovo uz CGP: Pritužba SPC pokušaj je pritiska na one koji brane zakon
“Danas je na udaru CGP. Śutra to može biti bilo ko ko se usudi da digne glas protiv nezakonitosti”, upozoravaju mještani Grahova
Portal Analitika
Mjesna zajednica Grahovo saopštila je da pruža punu podršku Centru za građanska prava (CGP) povodom pritužbe koju je protiv te organizacije podnijela Crkva Srbije, ocjenjujući da je riječ o pokušaju pritiska na one koji su insistirali na poštovanju zakona i zaštiti javnog interesa.
Kako navode, upravo građani Grahova najbolje znaju koliko su predstavnici CGP-a bili uporni, hrabri i dosljedni kada su stali u zaštitu zakona i javnog interesa.
“Zahvaljujući njihovom radu, dokazano je da je gradnja spornog objekta na Grahovcu bila nezakonita i da zakon mora važiti jednako za sve”, poručuju iz Mjesne zajednice.
Zbog toga, kako ističu, ne iznenađuje što se danas, nakon svega, pokušava izvršiti pritisak na one koji su imali hrabrosti da se suprotstave nezakonitostima.
Posebno ukazuju na činjenicu da se neko śetio da je “ugrožen” tek nakon sedam mjeseci, ocjenjujući da ta okolnost sama po sebi otvara pitanja o njenim motivima.
Iz MZ Grahovo smatraju da pritužba predstavlja pokušaj da se obeshrabre i ućutkaju pojedinci i organizacije koje su pokazale da se upornošću, znanjem i poštovanjem zakona mogu zaustaviti i oni koji misle da su iznad države.
“Danas je na udaru CGP. Śutra to može biti bilo ko ko se usudi da digne glas protiv nezakonitosti”, upozoravaju oni.
Poručuju da stoje iza svake riječi koju je CGP izgovorio i iza svakog njihovog postupka kojim su branili javni interes, kako na Grahovcu, tako i u svim drugim slučajevima.
Istovremeno, ocjenjuju da nije prvi put da predstavnici Crkve Srbije, kako navode, izvrću teze – pa se insistiranje na poštovanju zakona predstavlja kao napad, dok se zahtjev za utvrđivanje odgovornosti tumači kao ugrožavanje.
“Grahovo pamti ko je bio uz njega kada je to bilo najpotrebnije. Zato poručujemo da CGP nije sam”, zaključuje se u saopštenju Mjesne zajednice Grahovo.
POSLANICI NA KOLEGIJUMU NIJESU POSTIGLI NIKAKVU SAGLASNOST, NASTAVLJENA SJEDNICA SKUPŠTINE
Spajić se nije pojavio u Skupštini, ministra bez portfelja poslao da obrazlaže prijedlog za rekonstrukciju Vlade
Shvatate li na što pristajete da bi Spajić izbjegao neugodnost da odgovara na pitanja poslanika povodom motiva za rekonstrukciju Vlade? Ovo je nepoštovanje Poslovnika, Ustava, poslanika, građana… Juče nijeste kazali da se Spajić neće poijaviti u Skupštini nego smo mi komentarisali da ćemo čuti obrazloženje predsjednika Vlade i da će on učestvovati u raspravi – rekao je Nikolić
Ovo je karikatura parlamenta. Ovo što gledamo i čemu prisustvujemo je najveće poniženje parlamenta kojem sam prisustvovao od kad sam poslanik – poručio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pošto se premijer Milojko Spajić nije pojavio na sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da se raspravlja o rekonstrukciji Vlade u čijem sastavu bi sada bili i Jelena Borovinić-Bojović, Radoš Zečević, Zoran Jojić i Jovan Jole Vučurović, a ministra bez portfelja Milutina Butorovića poslao u skupštinske klupe da obrazlaže ovaj prijedlog.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je dao petnaestominutnu pauzu, na zahtjev Nikolića, kako bi održali kolegijum zbog ovog pitanja, ali oni nijesu postigli nikakvu saglasnost.
– Završili smo kolegijum koji je bio veoma težak. Nijesmo postigli saglasnost i radićemo u skladu sa procjenama koje ima predsjednik Skupštine, kako predviđaju naša pravila. Tako daćemo dati riječ gospodinu Butoroviću – rekao je Mandić.
Nikolić je podvukao da je jednostavno neprihvatljivo da ministar bez portfelja obrazlaže rekonstrukciju Vlade.
– Na zapadu ništa novo. Počeli smo sa ovom Vladom tako što je premijer odbio da pročita ekspoze pred građanima Crne Gore. To je prvi akt ozbiljnog nepoštovanja poslanika i građana, a nastavlja se ustaljenom praksom. Prvo smo imali nedolaske na premijerski sat – njih sedam. Juče smo dobili list papira na kojem su četiri imena bez ikakvog obrazloženja zašto su kandidovani da budu čalnovi Vlade i njeni potpredsjednici – istakao je Nikolić.
U privatnoj firmi, kako je ustvrdio, ne može se zaposliti čovjek ako ne donese CV.
– Ne znamo koji su za to motivi. Danas nam je poslao ministra bez porftelja da obrazloži prijedlog predsjednika Vlade… Shvatate li na što pristajete zbog dva ili tri dana i da bi Spajić izbjegao neugodnost da odgovara na pitanja poslanika povodom motiva za rekonstrukciju Vlade? Ovo je nepoštovanje Poslovnika, Ustava, poslanika, građana… Tražim da održimo sjednicu kolegijuma da bi definisali kako ćemo i da li ćemo da radimo. Juče nijeste kazali da se Spajić neće poijaviti u Skupštini nego smo mi komentarisali da ćemo čuti obrazloženje predsjednika Vlade i da će on učestvovati u raspravi – rekao je Nikolić.
Ne treba, podvlači on, da gatamo u šolju oće li Spajić da dođe ili neće i zašto su juče tražili da se sjednica odloži za danas. Mandić je potom dao 15 minuta pauze kako bi održali kolegijum.
Mandić je saopštio i da je poslanik Socijaldemokrata (SD), odnosno Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević dobio pismo kojim se prijeti njegovom životu i poručio da ovaj parlament stoji iza svog svakog člana.
– Pozivam nadležne, u ime Skupštine to želim da uradim, da rade svoj posao i da se garantuje svakom članu parlamenta da može slobodno da radi svoj posao i saopštava svoje stavove – naveo je Mandić.
„Mandić za ustavne promjene tražio rekonstrukciju“
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković ocijeno je da je ovo je klasična kompenzcija za podršku Ustavu jer je Andrija Mandić ispostavio račun Spajiću: „Promjene Ustava nećeš dobiti dok ja ne dobijem rekonstrukciju Vlade“, te podvukao da je riječ samo o političkoj trgovini.
– Spajić nije htio da se suoči sa poslanicima i da bi logično bilo da saopšti koji su njegovi motivi za rekonstrukciju… Da li je to namirenje političkih potreba, zadovoljavanje ambicija, ispunjavanje kompleksa? Važno je bilo da saopšti motive. Teško ćete mi objasniti da ministar bez portfelja može znati što su motivi premijera za današnju rekonstrukciju. On je od ove rasprave pobjegao, time nije ponizio opozicju nego vas i vlasti, dominantno Pokret Evropa sad (PES) čiji je predsjednik – istakao je on.
Zna, kako je rekao, da nije ugodno ali da u parlamentarnoj većini moraju čuti agrumente.
– Mi danas ne raspravljamo o penzijama, platama, o rješavanju pitanja likvidnosti privrede, ni o novim investicijama… Ne govorimo o ogromnim problemima u zdravstvenom sistemu. Raspravljamo i odlučujemo o novom povećanju broja članova Vlade, sekretarica, službenih automobila, reprezentacija, vozača i čitavog jednog adminsitrativnog sektora koji treba da naraste… Mi danas odlučujemo o nastavku političke korupcije, zlouptorebama i rabljenju državnih resura i zauzimanju novih mjesta po dubini i širini – dodao je Živković.
Ovo je, kako je konstatovao, treća rekonstrukcija ove vlasti.
– Teško me možete ubijediti da se radi o stabilnoj Vladi. Najviše liči na Vladu koju bih okarakterisao kao Telešop: niti se sastajete, održavate sjednice na Vocap (WhatsApp) grupama – to je mjera odgovornosti prema građanima. Danas se raspravlja oće li Vlada imati ukupno 34 člana, odnosno sedam potpredsjednika… Koliko razumijem imaćemo dva ministra bez portfelja… – dodoa je Živković.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kako je rekao, ima 15 ministara, a 340 miliona stanovnika.
– Vlada Njemačke ima 16 ministara, a 85 miliona stanovnika. Vlada Austrije ima 15 ministara, a devet miliona stanovnika. Vlada Kine broji 24 ministra sa milijardu i 400 miliona stanovnika. Poštovani građani, Vlada Crne Gore ima 34 člana i sedam potpredsjednika – 56 puta više po glavi stanovnika u odnosu na SAD. E, ako ste za ovo glasali: srećno bilo – rekao je Živković.
Savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković saopštila je da najavljene izmjene sistemskih zakona u oblasti bezbjednosti, Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, „predstavljaju dobru priliku za unaprjeđenje pojedinih rješenja čija je sadržina ranije izazvala polemike u domaćoj i međunarodnoj javnosti“.
Standard
Kako je navela, „naročito je značajno što su predstojeće izmjene sastavni dio Sporazuma vlasti i opozicije, čime je prepoznata jasna potreba za normativnim reformama u ovoj oblasti“.
Vesković je istakla da u susret najavljenim izmjenama podsjeća „na argumentaciju koju je Predsjednik Crne Gore iznio prilikom vraćanja prethodnih izmjena ovih zakona Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje, a koja može poslužiti kao dobra osnova za formulisanje novih zakonskih rješenja“.
Prema njenim riječima, izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost „treba da unaprijede sistem ravnoteže između efikasnog rada bezbjednosnih službi i pune zaštite ustavnih prava građana“.
Dodaje da su primjedbe Predsjednika Crne Gore bile „primarno usmjerene na zaštitu Ustavom garantovanog prava na privatnost i neophodnost postojanja djelotvorne prethodne sudske kontrole nad mjerama tajnog nadzora koje duboko zadiru u ljudska prava, kao što je praćenje, osmatranje i elektronska pretraga na javnom mjestu uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje“.
„Prethodna sudska kontrola predstavlja ključnu garanciju da se ovlašćenja države primjenjuju zakonito, opravdano i uz puno poštovanje privatnosti svakog pojedinca, zbog čega je njeno zakonsko prepoznavanje u potpunosti opravdano“, navela je Vesković.
Govoreći o Zakonu o unutrašnjim poslovima, istakla je da je „od izuzetne važnosti, kako je definisano i Sporazumom vlasti i opozicije, unaprijediti rješenja koja se odnose na proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji“.
Kako je precizirala, „cilj ovih izmjena treba da bude obezbjeđivanje pune političke nezavisnosti u radu Komisije i sprječavanje potencijalnih zloupotreba u budućnosti“, uz napomenu da je „posebno važno unaprijediti mehanizame koji će u postupku pred ovom Komisijom omogućiti Ustavom zagarantovano pravo na odbranu i poštovanje pretpostavke nevinosti“.
Ona je dodala da je „odredbe oba zakona potrebno u potpunosti upodobiti sa pravnim standardima Evropske unije, prvenstveno sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED)“.
“Sve što je uradila ova NVO bilo je u skladu i radi odbrane Ustava i zakona ove zemlje”
Službenici Državnog arhiva podržali CGP: “Pritužba Mitropolije napad na građanski aktivizam”
Službenici Državnog arhiva na Cetinju pružili su punu podršku Centru za građanska prava (CGP), nakon što su predstavnici Mitropolije crnogorsko-primorske podnijeli pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda protiv te organizacije zbog njenog djelovanja u vezi sa angažovanjem popova crkve Srbije kao volontera u Državnom arhivu.
Kako navode u reagovanju, iznenađeni su odlukom predstavnika Mitropolije da se obrate Ombudsmanu protiv CGP-a. „Zatečeni smo činjenicom da su predstavnici Mitropolije podnijeli pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda protiv NVO Centar za građanska prava. Odlučili smo da na ovaj način reagujemo“, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da se službenici Državnog arhiva na Cetinju nijesu saglasili s odlukom direktora Danila Mrvaljevića da se na period od godinu angažuju volonteri izvan institucije, smatrajući da bi takvo rješenje moglo uticati na kvalitet rada i odgovornost u izvršavanju radnih zadataka, bez obzira na to što su volonteri bili predstavnici Mitropolije.
Ističu da su arhivisti bili spremni da dobrovoljno pomognu Mitropoliji, ali i bilo kojoj drugoj organizaciji ili instituciji, kroz obuku, sređivanje i obradu arhivske i registraturne građe.
„Iako je naš istup izazvao polemike u društvu, NVO Centar za građanska prava bio je jedini koji je stao uz nas i ponudio nam nesebičnu pomoć. Upravo uz njihovu pomoć spriječeno je uvođenje ovakve nelegitimne prakse, koja se mogla negativno odraziti, ne samo na Državni arhiv, već i na ostale organe državne uprave”, navodi se u reagovanju.
Službenici Arhiva ocjenjuju da je pritužba protiv CGP-a napad na građanski aktivizam i zalaganje za zakonitost.
„U tom smislu, danas kada je CGP brutalno napadnuta, a kroz nju i svako građansko djelovanje i pravo da se bori za zakonitost i vladavinu prava u društvu, sigurni smo u stavu da dajemo punu podršku Centru za građanska prava. Apsolutno smo uvjereni da sve što je uradila ova NVO bilo je u skladu i radi odbrane Ustava i zakona ove zemlje“, poručili su.
Dodaju da je CGP svojim djelovanjem pokazao posvećenost zaštiti kulturnog nasljeđa Crne Gore.
„Svojim djelovanjem Centar za građanska prava pokazao je posvećenost borbi za zaštitu kulturnog nasljeđa naše zemlje. Smatramo da je jedino ispravno postupanje u ovoj situaciji da damo punu podršku NVO Centar za građanska prava kako bismo se zajedno oduprijeli ovim napadima i malicioznim uticajima“, zaključuje se u reagovanju.
Kako u Tuzima funkcioniše saradnja Demokrata, čiji odbornici u Zeti i Pljevljima podržavaju inicijative i glasaju za ukidanje priznanja nezavisnosti Kosova, i Albanskog foruma Nika Đeljošaja? To je pitanje koje se nameće nakon posljednjih dešavanja u Pljevljima, gdje je dio odbornika Demokrata glasao za inicijativu o ukidanju priznanja nezavisnosti Kosova, što otvara dilemu o političkoj dosljednosti partnera koji zajedno vrše vlast u toj opštini.
Predsjednik OO DPS Tuzi Mirza Pepić kazao je u izjavi za Portal ETV da se, kako bi se razumjela priroda političkog partnerstva Đeljošajevog Albanskog foruma i Bečićevih Demokrata u Tuzima, treba prisjetiti prvih lokalnih izbora u samostalnoj opštini Tuzi, održanih 2019. godine.
– Na tim izborima Demokrate su osvojile jedan mandat, odnosno jedva su prešle cenzus, a upravo taj jedan mandat bio je presudan za formiranje vlasti – kazao je Pepić.
Prema njegovim riječima, građani Tuzi dobro se sjećaju optužbi koje su, neposredno prije izbora, razmjenjivali Nik Đeljošaj i predsjednik OO Demokrata Tuzi Štjefan Camaj.
– Ipak, brutalna predizborna optuživanja nijesu bila prepreka da nakon izbora formiraju koaliciju. To pokazuje da je jedini princip njihove politike očuvanje fotelja i vlasti – rekao je Pepić.
On smatra da je nakon toga postalo potpuno jasno da ove političke strukture sve svode na klasičnu političku trgovinu i zadovoljavanje ličnih, partijskih i porodičnih interesa.
– Tome u prilog govori činjenica da su članovi užih porodica funkcionera Demokrata zaposleni u lokalnoj administraciji, uprkos tome što poslanici te partije u Skupštini Crne Gore nijesu podržali zakon kojim su Tuzi dobile status samostalne opštine – naveo je Pepić.
On navodi da odbornici Demokrata podržavaju inicijative kojima se traži ukidanje priznanja nezavisnosti Kosova, dok istovremeno Albanski forum sa tom partijom vrši vlast u Tuzima.
– Time Đeljošaj pokazuje da su očuvanje fotelja i partijski interesi važniji od principa koje javno pokušava da zastupa – ocijenio je Pepić.
Kako je dodao, posebno je poražavajuće to što Đeljošaj pred albanskom dijasporom i biračima nastupa kao zaštitnik nacionalnih interesa Albanaca, dok istovremeno u Tuzima održava vlast sa Demokratama koje podržavaju inicijative protiv priznanja nezavisnosti Kosova.
– Očigledno je da za njega postoje jedne Demokrate u Pljevljima, Zeti i Podgorici, a sasvim druge u Tuzima. Ne mogu se nacionalni interesi deklarativno zastupati pred dijasporom, a istovremeno suštinski gaziti u Tuzima zarad dužeg opstanka na vlasti – zaključio je predsjednik OO DPS Tuzi Mirza Pepić.
Direktor Centra za kulturu „Husein Bašić“ Vladimir Vlado Knežević uručio je zahvalnice predstavnicima folklornih ansambala.
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik
Plav ovih julskih dana živi u nekoliko tokova istovremeno. Jedan se čuje u okretanju pedala, drugi u pjesmi sa Gradskog trga, treći u ljepoti galerije, šumu planinskih staza i blagom pomjeranju vode pod čamcima. U okviru 26. izdanja manifestacije „Dani borovnice“, grad je od 12. do 22. jula postao široka, otvorena pozornica na kojoj su se susreli sport, književnost, muzika, likovna umjetnost, pozorište, priroda, dječja radost i folklorni ansambli. Borovnica je ostala njen prepoznatljivi znak plod planine, ljeta i čovjekovog rada ali je program pokazao da se iza tog simbola prostire čitav jedan svijet. Svaki događaj otvarao je drugačiji pogled na Plav, dok su Centar za kulturu, Gradski trg, Plavsko jezero, Murino, Velika, Bajrak, Čakor i Mokra postajali djelovi iste priče.
Peđa Jovanović na koncertu kojim je otvoreno 26. izdanje „Dana borovnice“ u Plavu.
Manifestacija je počela 12. jula biciklističkom trkom MTB Plav, koja je učesnike povela kroz prostor u kojem se sportski izazov ne može odvojiti od ljepote krajolika. Već te večeri Gradski trg ispunila je drugačija energija. Koncert Peđe Jovanovića okupio je publiku oko poznatih pjesama i dao snažan muzički početak višenedjeljnom programu. Tako je prvi dan, od jutarnjeg sportskog izazova do večernjeg koncerta, nagovijestio širinu zamisli organizatora. Plav se gostima ne otkriva u jednom pogledu, već u čitavom nizu doživljaja u pokretu koji osvaja njegove staze, muzici koja ispunjava trgove, susretima koji zbližavaju ljude i emociji koja se iz ovog grada dugo nosi sa sobom.
Planine među koricama i stihovi nad jezerom
U Centru za kulturu 14. jula predstavljena je knjiga „Plavsko-gusinjske planine“ autora Halila Markišića. O knjizi su govorili prof. dr Ibro Skenderović i publicista Salko Luboder i autor. Planinski predjeli, koji se često doživljavaju kroz hodanje i pogled, dobili su svoje mjesto u riječi, fotografiji i trajnom zapisu. Knjiga je podsjetila da zavičaj opstaje i kroz ljude koji ga istražuju, opisuju i predaju budućim čitaocima.
Promocija knjige „Plavsko-gusinjske planine“ autora Halila Markišića u okviru manifestacije „Dani borovnice 2026“
Naredne večeri program se preselio na splavove Plavskog jezera, đe je održano Veče muzike i poezije. Učešće Jelene Božović, Ljubomira Intimea i Danijela Alibabića spojilo je stih i pjesmu sa vodenim prostranstvom. Te večeri Plavsko jezero šaputalo je zajedno sa pjesmom svaki stih nalazio je svoj odraz na vodi, a svaka melodija svoj put prema planinama koje su, kao nijemi svjedoci, čuvale ljepotu tog susreta.
Na splavovima Plavskog jezera održano je Veče muzike i poezije, na kojem su nastupili Danijel Alibabić, Jelena Božović i Ljubomir Intime.
Bajrak, „Avlija“ i ljudska drama
Subota, 18. jul, donijela je tri sadržaja različitog izraza, ali povezana osjećanjem pripadnosti prostoru. Jutarnji planinarski pohod na Bajrak poveo je učesnike prema visinama sa kojih se zavičaj vidi šire i jasnije. Planina je ponovo potvrdila da je u Plavu istovremeno prostor života, izazova i ljepote.
Izložba „Avlija“, autorski projekat umjetnica Dijane Lazović, Vildane Killian i Milene Vukoslavić, otvorena je u Galeriji Centra za kulturu Plav u okviru manifestacije Dani borovnice 2026
U Galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba „Avlija“, nastala iz stvaralačkog susreta Dijane Lazović, Vildane Killian i Milene Vukoslavić. Korišćenjem lokalnih prirodnih materijala i nadahnućem pronađenim u ambijentu stare begovske kuće, umjetnice su avliju predstavile kao posebnu dimenziju porodične bliskosti i nekadašnjeg načina života. Veče je zaključeno dramom „Elma i vrh igle“ autora Rasima Gutića. Pozorište je publici otvorilo prostor za unutrašnja pitanja, snažne emocije i susret sa sudbinama koje se na sceni pretvaraju u ogledalo ljudskog iskustva.
Projekcija filma „Elma i vrh igle“, nastalog po motivima istoimenog djela Rasima Raleta Gutića, upriličena je u okviru manifestacije „Dani borovnice 2026“
Jezero koje diše, pamti i okuplja
Nedjelja, 19. jul, počela je časom joge na obali Plavskog jezera. U jutarnjoj tišini, uz ravnotežu pokreta i daha, jezero je pokazalo svoju mirniju stranu. Nedugo zatim, isti prostor dobio je ritam sportskog nadmetanja. U okviru Dana sporta održani su Memorijalni rafting „Alem Šarkinović“, „Plavska lasta“ i takmičenje u plivanju. Memorijalni rafting čuva uspomenu na Alema Šarkinovića kroz hrabrost i snagu timskog duha. „Plavska lasta“ unijela je uzbuđenje skokova u vodu, dok su plivači pokazali izdržljivost i ljubav prema jezeru koje generacije Plavljana doživljavaju kao dio sopstvenog identiteta.
Ljubičaste dječje igre“, održane u okviru manifestacije „Dani borovnice 2026“
Program je narednog dana stigao do Čakora i Mokre. Foto-safari omogućio je učesnicima da planinske ljepote posmatraju pažljivije, kroz kadar i svjetlost, otkrivajući ljepotu koja se često ne vidi u prolazu. Istog dana Gradski trg pripao je najmlađima kroz Ljubičaste dječje igre. Dječji glasovi, pokret i smijeh unijeli su u manifestaciju iskrenost bez koje nijedna gradska kulturna smotra ne bi bila potpuna. Utorak, 21. jul, vratio je program na Plavsko jezero. Vožnja čamcima pružila je mogućnost da se jezero doživi iz njegove posebno lijepe perspektive, dok je kasnije održan bioskop pod vedrim nebom. Splavovi su postali gledalište, noć filmska sala, a voda dio velike prirodne scenografije.
Foto-safari na planinama Čakor i Mokra, organizovan u okviru manifestacije „Dani borovnice 2026“
Kada gradom prođu nošnje, muzika i koraci predaka
Dosadašnji dio manifestacije dobio je posebno snažan trenutak 22. jula, defileom i smotrom folklornih društava iz Crne Gore i regiona. Smotru je svečano otvorila potpredsjednica Opštine Plav Belma Šarkinović, koja je pozdravila učesnike, goste i publiku, poželjevši dobrodošlicu društvima pristiglim iz različitih krajeva. Na Gradskom trgu predstavili su se KUD „Plavsko jezero“ i KUD „Jelek“ iz Plava, KUD „Komovi“ iz Andrijevice, KUD „Bihor“ iz Petnjice, KUD „Izudin Mulabećirović – Izo“ iz Jelaha u Bosni i Hercegovini, KUD „Halaturko“ iz Gusinja i KUD „Tekstilac“ iz Bijelog Polja.
Potpredsjednica Opštine Plav Belma Šarkinović svečano je otvorila folklorni dio programa manifestacije „Dani borovnice 2026“
Njihov prolazak kroz grad pretvorio je ulice u pokretnu riznicu nošnji, ornamenata, muzike i koraka. Svako društvo donijelo je posebnost kraja iz kojeg dolazi, ali su se na sceni svi povezali u istoj želji: da naslijeđeno znanje ostane živo, vidljivo i blisko mladim generacijama. Domaći ansambli „Plavsko jezero“ i „Jelek“ nastupili su pred svojom publikom, noseći posebnu odgovornost i radost. „Komovi“, „Bihor“, „Halaturko“ i „Tekstilac“ proširili su folklornu mapu večeri kroz različite tradicije Crne Gore, dok je gostovanje društva „Izudin Mulabećirović – Izo“ iz Jelaha ovom susretu dalo regionalni karakter i potvrdilo da kulturne veze prirodno nadilaze granice. Program su vodili Božidar Proročić i Lejla Srdanović.
Dok je Gradski trg govorio jezikom igre, nošnje i muzike, u Domu u Velikoj održan je program „Zvuci zavičaja“, čime je isto veče dobilo još jednu toplu i autentičnu dimenziju.
Kultura kao gostoprimstvo Plava
Govoreći o dosadašnjem toku manifestacije, direktor JU Centar za kulturu Plav Vladimir Vlado Knežević mogao bi istaći:
„Ovogodišnji program gradili smo sa željom da svako u njemu prepozna dio sebe: dijete radost, umjetnik prostor za stvaranje, sportista snagu izazova, čitalac novu misao, a gost razlog da se Plavu ponovo vrati. Zato su ,,Dani borovnice” izašli iz sale i sišli na jezero, popeli se na planinu, prošli gradskim trgom i ušli u galerije, domove kulture i među prijatelje, goste, sugrađane i dijasporu. Kada se kultura tako rasprostre kroz čitav grad, ona prestaje da bude samo program i postaje način zajedničkog života. Prava vrijednost ,,Dana borovnice” ogleda se u tome što cijeli Plav daruje svoju energiju, kao i publika koja svakom događaju daje puni smisao. Iza svega što je do sada viđeno stoje mjeseci rada, mnogo uloženog truda, odricanja i želje da svaki sadržaj dostojno predstavi naš grad. A ovo je tek dio priče do završetka manifestacije očekuju nas još brojni lijepi, raznovrsni i pažljivo pripremljeni programi, kojima ćemo nastaviti da otkrivamo bogatstvo Plava i predstavimo otvoreno, lice dobrodošlice za sve.“
Direktor JU Centar za kulturu „Husein Bašić“ Vladimir Vlado Knežević, čiji je tim uložio veliki trud u organizaciju „Dana borovnice 2026“, i folklorno veče koje je na Gradskom trgu u Plavu okupilo ansamble
Plav koji se ne posmatra već doživljava
Prvih jedanaest dana „Dana borovnice“ povezalo je biciklističku stazu sa koncertnom binom, knjigu sa planinom, poeziju sa jezerom, avliju sa galerijom, sport sa sjećanjem, dječju igru sa gradskim trgom i folklorni korak sa savremenim životom. U tome se prepoznaje prava vrijednost manifestacije. Plav se ne nudi kao nepomična razglednica. On poziva da se njime prođe, da se njegove priče čuju, planine upoznaju, jezero osjeti i sa njegovim ljudima podijeli trenutak. Kada se sve to dogodi, borovnica više nije samo plod po kojem manifestacija nosi ime. Ona postaje znak ljeta u kojem jedan grad otvara srce i svakom gostu ostavlja mjesto u svojoj priči.
Nakon pisanja Pobjede oglasili se iz CPC i Fondacija „Lučindan“. Traže da im se Zimovnik kralja Nikole na Ljeskovcu ustupi na korišćenje
Žele da obnove zapušteno zdanje na Rijeci Crnojevića
U zahtjevu upućenom gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću , a u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da ne traže promjenu vlasništva, već mogućnost korišćenja objekta, uz spremnost Fondacije da preuzme njegovo uređenje, održavanje i odgovorno korišćenje
Autor: J.Đ.P.
Crnogorska pravoslavna crkva i njena Fondacija „Lučindan“ zatražile su od Prijestonice da im na korišćenje ustupi Zimovnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša na Ljeskovcu, na Rijeci Crnojevića, kako bi obnovile taj godinama zapušteni objekat i stavile ga u funkciju građana.
Godinama prepušten zubu vremena, skriven iza gustog rastinja i gotovo zaboravljen, zimovnik kralja Nikole na Ljeskovcu kod Rijeke Crnojevića ponovo je u centru pažnje. Nakon višedecenijskog propadanja jednog od najznačajnijih objekata crnogorske kulturno-istorijske baštine, Crnogorska pravoslavna crkva podnijela je Prijestonici Cetinje zahtjev da joj se nekadašnja kraljevska rezidencija ustupi na korišćenje, po modelu koji je prije više od decenije primijenjen u Nikšiću, gdje je obnovljeni ljetnjikovac kralja Nikole dat na trajno korišćenje toj vjerskoj zajednici.
Zahtjev je upućen gradonačelniku Cetinja Nikoli Đuraškoviću, a odnosi se na objekat koji se nalazi na katastarskoj parceli broj 289, u Katastarskoj opštini Rijeka Crnojevića.
Iz CPC i Fondacije „Lučindan“ navode da je riječ o prostoru posebne istorijske vrijednosti, povezanom sa životom i vremenom kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, koji predstavlja značajan dio nasljeđa Rijeke Crnojevića i Crne Gore.
– Nažalost, objekat je dugi niz godina izložen propadanju, zbog čega smatramo da je potrebno pronaći odgovoran način da se obnovi i ponovo stavi u službu građana – navodi se u zahtjevu.
Istakli su da žele da doprinesu obnovi i oživljavanju tog prostora, oslanjajući se na iskustvo stečeno prilikom obnove Ljetnjikovca kralja Nikole u Nikšiću. Kako su naveli, nosilac tog projekta bio je sadašnji mitropolit CPC Boris Bojović, koji je u vrijeme pokretanja obnove bio arhimandrit.
Njihova namjera je da Zimovnik na Ljeskovcu postane prostor otvoren za sve građane, bez obzira na njihovu pripadnost ili uvjerenja. U njemu bi se organizovali kulturni i društveni skupovi, promocije knjiga, izložbe, predavanja, tribine i naučni skupovi, kao i susreti posvećeni istoriji i tradiciji Crne Gore i programi značajni za razvoj Rijeke Crnojevića i Prijestonice Cetinje.
Fondacija „Lučindan“ iskazala je spremnost da preuzme obavezu uređenja, održavanja i odgovornog korišćenja prostora, u skladu sa dogovorom sa Prijestonicom i važećim propisima.
– Posebno naglašavamo da se ovim zahtjevom ne traži promjena vlasništva nad objektom, već mogućnost njegovog korišćenja i stavljanja u funkciju opšteg dobra, kako bi prostor koji nosi uspomenu na kralja Nikolu I Petrovića-Njegoša ponovo postao mjesto okupljanja, zajedništva i poštovanja istorije – poručili su podnosioci inicijative.
Sudsko vijeće da obrati pažnju na pokušaj tužilačke strane da na posredan način “umetne” nešto što ne može biti dokaz u postupku a to je zapisnik o obavještenju prikupljenom u svojstvu građanina, rekao je advokat Stefan Jovanović tokom današnjeg ročišta u podgoričkom Višem sudu.
Tokom nastavka suđenja bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću, čitali su se pisani dokazi i spisi SDT-a. Zastupnik optužbe tužilac Miloš Šoškić je skoro sat vremena čitao obrazloženje o odbačaju krivične prijave protiv Lazovića i drugih, u kojoj su obavještenja prikupljenja u svojstvu građanina, a vezano za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim držvaljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. U tom predmetnu postupala je tužiteljka Sanja Jovićević koja je odbacila krivičnu prijavu.
„U odnosu na sprovedeni dokaz primjećujem da iz rješenja o odbačenoj krivičnoj prijavi protiv Zorana Lazovića mogu se konstatovati samo ko je donio i kojeg dana rješenje, te da je krivična prijava odbačena. Povući ću analogiju – kada sud kao dokaz provodi pravosnažnu presudu čita se samo izreka te presude, ali ne i obrazloženje. Samo činjenica da je odbačena krivična prijava i po kojem osnovu se kao dokaz po ZKP-u može uzeti u obzir. Vijeće da obrati pažnju na pokušaj tužioca da na posredan način “umetne” nešto što ne može biti dokaz u postupku a to je zapisnik o obavještenju prikupljenom u svojstvu građanina. Ovo rješenje je prošlo kontrolu i pritužba je bila odbijena“, istakao je jedan od branilaca Lazovića, advokat Jovanović.
Simptomatično je, kaže, da optužnicom nisu predloženi dokazi pribavljeni u fazi istrage.
„A iz kojih proizilazi da je ova opreativna mjera (zabrana ulaska u državu) bila ukinuta za 49 lica, što samo potvrđuje svjedočke iskaze da se ne radi o svetom pismu. Od strane nadležnih dostavljeni su podaci za period od pet godina kojim licima je bila izrečena mjera i da li su se ta lica žalila i pokrenula upravni spor pred nadležnim organima. Među njima nema Belivuka i Miljkovića, što znači da rješenje nikada nije bilo donijeto“, poručio je Jovanović.
“Narodski rečeno – ‘Ko se davi za slamku se hvata'”. Ovim riječima bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović okarakterisao izlaganje tužioca Miloša Šoškića koje je trajalo skoro sat vremena. Naime, u nastavku suđenja u podgoričkom Višem sudu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću, čitani su pisani dokazi i određeni spisi predmeta.
Među njima bili su i spis Specijalnog državnog tužilaštva o odbačaju krivične prijave protiv Zorana Lazovića a vezano za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim držvaljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. U tom predmetnu postupala je tužiteljka Sanja Jovićević koja je 2022. godine odbacila krivičnu prijavu.
Tužilac Šoškić je skoro sat vremena čitao obrazloženje odbačene oprijave u kojoj su i obavještenja prikupljenja od Lazovića i drugih u svojstvu građanina.
„Šoškić još jednom pokušao da napravi predstavu za javnost“
Lazović je rekao da, sa ljudskog i profesionalnog nivoa, obraćanje tužioca i ne zaslužuje komentar.
„O dokazu koji je sproveden danas, jasnu riječ dala je tužiteljka Jovićević, što je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo. Tako da i ne zaslužuje neki komentar“, rekao je Lazović.
Tužilac je, prema riječima Lazovića, još jednom pokušao da napravi predstavu za javnost. U tom predmetu, dodao je, vidjelo se da se pokazalo osnovno i elementarno neznanje nekih pripadnika policije jer se, kaže, nisu poštovala osnovna načela konspirativnosti i tajnosti.
„Jasno sam to objasnio i ranije, a ni u drugom iskazu ovdje ne bih rekao neke stvari zbog konspirativnosti da nijesu svjedoci tadašnji pomoćnik direktora UP Enis Baković i drugi rekli. Detaljno sam u odbrani naveo šta sam sve nalagao i preduzimao u vezi ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru. Njihov boravak morao se pokriti 24 sata i dao sam nalog (nekadašnjem šefu SBPOK-a) Miloradu Žižiću što je potvrdio u svjedočenju i formiran je specijalni policijski tim. Nije tačno da nijesu vršene policijske radnje. Lica su privođena u Odjeljenje bezbjednosti Kotor, znači rađene su policijske radnje iz razloga da dođemo do kriptovanih telefona i dr, što nam je bio cilj. Korišćeni su kečeri da se pokušaju otkriti telefoni“, istakao je Lazović.
„Tužilac ne može da sakrije facijalnu ekspresiju koja je govorila o njegovoj mržnji prema meni“
Bivši visoki policijski funkcioner kazao je da je danas više obratio pažnju na tužiočevo izlaganje, a ponukan ranije iznesenom tvrdnjom jednog od njegovih branilaca advokata Zorana Piperovića da Šoškić ima zlu namjeru prema meni.
„U nemogućnosti tužioca da dostavi neki dokaz o mojoj krivici, primijetio sam da Šoškić ne može da sakrije facijalnu ekspresiju koja je govorila o njegovoj mržnji prema meni. Tužilac sve vrijeme pokušava demonstrira silu, nepravdu. Nikada u svojoj karijeri nijesam vidio da neko ko je zloupotrebljavao moć i silu za lične obračune, da je imao zavidnu karijeru. Nadam se da neće ni ovaj tužilac“, poručio je Lazović.
“Rješenje otvorenih pitanja Crne Gore s Hrvatskom nužno je za završetak pregovora s EU”
Hrvatska poručila Crnoj Gori: Tražimo obeštećenje logoraša, povrat broda “Jadran”, promjenu imena bazena…
“Hrvatska je tokom cijelog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, no sada je vrijeme za odlučne korake crnogorske Vlade”, poručuju
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je da je rješenje otvorenih pitanja Crne Gore s Hrvatskom nužno za završetak pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Hrvatska naglašava da je načelo dobrosusjedskih odnosa jedan od ključnih političkih kriterijuma u procesu proširenja EU, koji je naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih država kandidatkinja.
„EU je vrlo jasna u svojim porukama kako ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove i stoga se otvorena pitanja moraju hitno riješiti, kako ona ne bi opterećivala bilateralne odnose kao ni pristupni proces“, navode u saopštenju.
Kako ističu, u nastojanju pronalaženja puta za pomak u odnosima i rješavanju otvorenih pitanja Hrvatska je koncem 2024. ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog radi rješavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa.
Hrvatska je, naglašavaju, tokom cijelog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, no sada je, kako dodaju, vrijeme za odlučne korake crnogorske Vlade.
„Naša očekivanja su jasna: rješavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalasku 14 nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promjene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda Jadran“, poručuju iz hrvatskog ministarstva.
Kako su zaključili, preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga su ponovo pozivali crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.
