VIDEO Nenad Čanak upozorio na ono što slijedi nakon izbora: ‘Vučić ima ucjenjivački potencijal i novac’
Autor
Tomislav Krasnec
Večernji list
Zamjeran studentima to što su dozvolili sebi da nose ratne ruske zastave sa loknastim Isusom i što su dozvolili sebi da zabranjuju zastave Europske unije, kaže umirovljeni, ali iskusni i vrlo elokventni vojvođanski političar s kojim smo razgovarali u subotu u Novom Sadu
S Nenadom Čankom, bivšim predsjednikom Lige socijaldemokrata Vojvodine, umirovljenim ali iskusnim političarom, razgovarali smo u Novom Sadu dan uoči izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji. Za početak smo ga pitali što očekuje da će se danas dogoditi.
– Očekujem da će od ponedjeljka početi prava borba jer ovo su sve bile manje-više vježbe oblikovanja, kako smo mi to zvali u školi, ili zagrijavanje. Iz jednostavnog razloga što nitko neće dobiti većinu. Nitko neće imati 126 zastupnika pa da može odmah formirati Vladu. Izbori će se otezati duže razdoblje. Koliko dugo, vidjet ćemo. Na nekim biračkim mjestima se uvijek ponavljaju izbori, a naročito kada je to u interesu vlasti. Jer, najveće krađe i najveće prljavštine se događaju kad imate tehničku vladu, a nemate Skupštinu da je kontrolira. Režim će zakazati sjednicu Skupštine kad bude bilo uvjeta da Aleksandar Vučić bude izabran za predsjednika Vlade. Jer, sad će krenuti pritisci. Koliko god tko dobio, treba biti svjestan da onog trenutka kada ljudi shvate da su ušli u parlament, tog trenutka će krenuti pritisci. I to pritisci kombinirani s ucjenama. Nemojte zaboraviti da kad netko brani svoju slobodu i imovinu, a to je ono o čemu se radi kod režima Aleksandra Vučića. Dakle, tu sad stotine i stotine kriminalaca, ovih karijernih političara koji bi inače bili konobari ili keramičari, a sada su dolarski milijuneri, često i milijarderi, sad oni to trebaju sve zaštititi. Borba će biti bez rukavica potpuno. Hoće li nekoga ucijenjivati stvarima koje imaju od ranije, hoće li nekome podmetnuti nešto od narkotika do pedofilije, hoće li prijetiti preko djece ili preko već čega? Ja to ne znam. Hoće li mu stavljati na stol novac koji neće zaraditi do kraja karijere, pa sve da bude najuspješniji u životu? To su sve stvari koje smo gledali u Srbiji i ja sam siguran da će čitav taj arsenal biti na dnevnom redu u narednom razdoblju.
Integritet kandidata za vladu mogli bi jedino da ocjenjuju nezavisni građani, koji ne pripadaju nijednoj političkoj partiji, prije svega akademski, politički neutralni građani sa jakim dokazanim moralnim kredibilitetom – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, nakon usvajanja ustavnih promjena koje se odnose na provjeru integriteta kandidata za mandatara i članove vlade.
Skupština je, glasovima 56 poslanika parlamentarne većine, manjinskih partija, nezavisnih poslanika, kao i Branislava Nenezića (SD), usvojila amandman kojim se predviđa da se poseban zakon o provjeri integriteta kandidata za mandatara i ministre usvaja dvotrećinskom većinom. DPS je bio protiv, obrazlažući da se ova oblast može urediti zakonom i provjera integriteta sprovoditi prije izbora, uz jasne kriterijume i pravnu zaštitu, a ne da se nakon što građani daju povjerenje izbornim listama i kandidatima otvara prostor za naknadno osporavanje njihovog integriteta i političke volje birača.
Blažić kaže da se integritet ne može ocjenjivati prije izbora, jer, kako je istakao, građani ne glasaju za kandidate nego za izborne liste.
– Na izborima nemamo spisak kandidata za Skupštinu i oni nijesu predmet odlučivanja kod nas, iako je to obaveza iz čl. 83 Ustava. Predmet odlučivanja na izborima nijesu kandidati nego neustavne partije – kazao je Blažić.
Prema njegovim riječima, posebni zakon će urediti kako i na koji način će se ocjenjivati integritet kandidata za mandatara i članove vlade.
– Moraju to pitanje dodatno razraditi zakonom kao posebni postupak zbog specifičnosti materije, gdje bi se primjenjivao opšti upravni akt, ali i posebne odredbe u upravnom postupku koje bi se definisale tim specijalnim zakonom o integritetu – kazao je Blažić.
Poručio je da integritet kandidata za vladu mogu jedino ocjenjivati nezavisni građani.
– To bi mogli jedino da rade akademski, politički neutralni građani, sa jakim dokazanim moralnim kredibilitetom. To je jedino rješenje – kazao je Blažić.
Skupština je 20. oktobra usvojila ustavne promjene koje se odnose na integritet kandidata za vladu. Vlada je prihvatila prijedlog Evropskog saveza i Građanskog pokreta Ura da se promjenom člana 91 Ustava definiše i potrebna dvotrećinska većina za izmjenu posebnog zakonskog akta kojim se reguliše kontrola integriteta.
Suština izmjena je da osoba koja ne ispunjava zakonom propisane uslove integriteta ne može biti predložena za mandatara ili člana Vlade. Time se, prema obrazloženju prijedloga, želi unaprijediti postupak formiranja vlade kroz jačanje transparentnosti i odgovornosti, kao i mehanizama za sprečavanje korupcije i sukoba interesa.
Potpredsjednik Vlade za pravosuđe, antikorupciju i politički sistem Momo Koprivica kazao je da ovo rješenje ne sužava demokratiju, nego pomaže instituciji kakva je Skupština.
– Poslanici će ispred sebe imati jasnu sliku o predloženim kandidatima. Biračko pravo se ne ograničava. Za mandatara ili za članove Vlade može biti predložen neko i ko nije bio na izbornoj listi – kazao je Koprivica.
Knežević: Izađite da srušimo spomen-ploču u Morinju, uzmite mace
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je kako je nacionalna sramota to što su ispunjena dva uslova koja je Crnoj Gori postavila Hrvatska.
On je time okarakterisao usvajanje izmjena zakona o sportu i spomen-obilježjima, te odluke Vlade o preimenovanju bazena u Kotoru i o spomen-ploči u Morinju.
“To je nacionalna sramota. Nema objašnjenja – ni Brisel, ni bilo šta. Brisel ne uslovljava rješavanje bilateralnih pitanja sa Hrvatskom kada je u pitanju ulazak u Evropsku uniju. To smo čuli i od Marte Kos i od Marjana Šareca”, kazao je on gostujući na Prvoj.
Upitan da li ima kontakte sa nekim iz većine, on je rekao kako ima sa Andrijom Mandićem, a da se povremeno čuje i sa Vladimirom Jokovićem.
“Moj odnos svećinom je jasan, mi smo ih napustili zbog srpskog jezika, simbola, dešavanja u Botunu… Ne kajem se što sam izašao iz većine. Hvala Bogu što nijesmo dio ove izdajničke Vlade”, poručio je on.
Dodao je i da bi, u slučaju da su ostali dio većine, izašli iz nje zbog usvajanja pomenutih akata.
Knežević je pozvao i na uklanjanje spomen-ploče u Morinju.
“Izađite da srušimo zajedno tu ploču. Ne mogu predvoditi jer nijesam Bokelj, ali spreman sam da budem sa vama. Okupite se, uzmite mace, da idemo zajedno da srušimo tu ploču”, poručio je on.
JOKOVIĆ: Postoji dostojanstvo, Crna Gora ne može beskonačno ispunjavati zahtjeve Hrvatske
Crna Gora neće moći da beskonačno ispunjava zahtjeve Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji jer postoji državno dostojanstvo i crvene linije koje se ne mogu preći, rekao je za Newsmax Balkans televiziju lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković.
Vlada Crne Gore nedavno je ispunila dva zahtjeva Hrvatske – potvrdila je sadržaj poruke na ploči u nekadašnjem logoru Morinj i promijenila ime bazena u Kotoru u Petar II Petrović Njegoš.
Bazen je od 2021. nazvan po proslavljenom crnogorskom i jugoslovenskom vaterpolisti Zoranu Gopčeviću što je Hrvatska problematizovala navodeći da je bio čuvar logora Morinj gdje je navodno postupao nehumano prema zatvorenicima, iako za to nikada nijesu ponudili konkretne dokaze.
Joković navodi da je za crnogorsku Vladu članstvo u EU prioritet.
“Da biste nešto postigli morate naći neki kompromis, ne može se uvijek dobiti sve. Bićemo komšije i živjećemo jedni pored drugih i kad se sve ovo završi možda će doći vrijeme da oni koji su previže tražili, neću reći ucjenjivali, jer to je njihovo pravo, da kad Crna Gora postane članica EU možda se budu i kajali”, kazao je Joković u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.
Vjeruje, kako je dodao, da ni Hrvatskoj neće biti neki uspjeh ako bi i dalje isporučivala zahtjeve Crnoj Gori jer će sjutra biti zajedno u EU.
“Ako bi se ovdje na samo pragu ulaska u EU ako bi neko ispostavio račune onda ne znam kakva bi bila sloga nakon toga kada se uđe u tu zajedničku kuću”, navodi Joković.
Poručuje da Crna Gora neće moći beskonačno da ispunjava neke zahtjeve.
“Postoji državno dostojanstvo gdje preko nečega nećemo moći da pređemo. Iskreno vjerujem kao što imamo pritisak od Hrvatske da ispunimo neke zahtjeve da i Zagreb ima pritisak međunarodnih partnera da se pregovori završe. Vlada je svakako kolektivni organ ali za mene i moju partiju postoje određene crvene linije koje se ne mogu preći”, zaključio je Joković.
Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u inostranstvu u 37 država, gdje ima 102.147 birača.
Glasački listići su štampani u 29 jezičkih varijanti.
Birači sa Kosova glasaće na 60 biračkih mjesta u Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji.
Za 250 poslaničkih mjesta u Skupštini Srbije nadmetaće se ukupno 2.418 kandidata sa 18 izbornih lista, od kojih polovina ima status manjinske liste. Cenzus za ulazak u parlament je tri odsto, dok za liste nacionalnih manjina važi prirodni prag.
Izbore u Srbiji posmatraće 16.271 predstavnik posmatrača iz 26 domaćih udruženja i 57 stranih organizacija i udruženja.
Izbore će posmatrati i 622 strana posmatrača, najviše iz ODIHR – 291, zatim Parlamentarne skupštine OEBS-a (80), Parlamentarna skupština Saveta Evrope (24), Evropski parlament (15), kao i brojne ambasade i strane organizacije.
08:03 Glasanje u dijaspori
Državljani Srbije ostvaruju svoje izborno pravo u Beču:
Gužve su od ranog jutra zabilježene i u ambasadi Srbije u Pekingu.
Foto: N1
08:01 Blokiran dio centra Beograda, blizu sjedišta Republičke izborne komisije
U centru Beograda, na potezu od Slavije ka Terazijama, izmjenjene su trase javnog prevoza, a dio od raskrsnice kod Londona ka Terzijama blokiran je za saobraćaj ogradama, javila je reporterka FoNeta.
07: 39 Glasanje u Los Anđelesu organizovano iz srpskog kafića: “Biće potrebni sati da se dođe na red”
Ispred biračkog mjesta u Los Anđelesu za N1 se javio Đorđe Stijepović, koji je prenio da tu “nikada nije vidio toliko ljudi”.
07:28 Redovi u Novom Beogradu
U vrtiću “Nikola Tesla” u Bulevaru Crvene armije Novobeograđani su poranili prije otvaranja biračkog mesta.
Redovi su i na biračkom mjestu OŠ “Ivan Gundulić”.
N1 Beograd
Na Novom Beogradu 202.300 građana ima pravo glasa, podsjeća reporterka N1.
07:24 Prvi glasači ispred Treće beogradske gimnazije stigli oko 06:00
Glasači koje je reporterka N1 srela već oko 06:00 ispred Treće beogradske gimnazije rekli su da vole da ispune svoju građansku dužnost.
07:05 Na mnoga biračka mjesta građani stigli prije sedam sati
Na mnogim biračkim mjestima redovi su se formirali prije sedam sati.
Devetogodišnji dječak zadobio je teške povrede kada ga je juče, dok se vraćao iz škole u Lastvi Grbaljskoj napao bik.
Riječ je o lutajućoj stoci, problemu na koji mještani ukazuju nadležnima mjesecima unazad, strahujući da bi se upravo mogli desiti ovakvi incidenti.
U ljekarskom nalazu piše da je bik nasrnuo na dijete udarivši ga rogovima u predjelu butina, nakon čega je dijete izgubilo svijest.
On je upućen na bolničko liječenje u Klinički bolnički centar u Kotoru, a u uputu se navodi da je dijete zadobilo nagnječenje desne butine, sa spoljašnje strane, nagnječenje desne polovine grudnog koša i potres mozga.
Mještani iz Lastve Grbaljske su u avgustu su pozvali nadležne da hitno reaguju i riješe problem lutajuće stoke, koji već neko vrijeme ozbiljno narušava svakodnevni život građana tog naselja.
Opet je došla. Istosmjernik joj je postrojio gardu, elitnu vojnu jedinicu u prelijepim crnogorskim odeždama. U rukama je držao cvijetni poljubac, budući da onoga pravoga, kako je to dosadašnja praksa prikazivala cijelome svijetu, ovoga puta nije bilo. U pozadini su se čuli akordi pjesme despotove miljenice Snežane S. – TRI poljupca hoću ja…Nije bilo ni čokančića ni u njemu prepečenog ognja. Koji odveže jezik pa brkaš i zboriš što misliš i što ti pravila brane. Znao je to vojvoda od parlamenta pa je iz zatočene skupštinske bašte svojom rukom ubrao to što mu je rečeno da treba, zamotao ga u bijelu kartu, popravio kravatu, zapučio gornje puce na košulji, crevlje očistio o nogavice i izašao drugarici na čekanje. U njegovim rukama cvijetni aranžman je izgledao kao ćepanica. On i cvijeće nikako nijesu bili u saglasju. Bio je to čisti nadrealizam na sceni ispred Skupštine, odakle su se scenski efekti munjevito širili po evropskoj stamenosti, koja je vapila za proširenjem, zbog koje nam je KOSovka svako malo stizala na jutrenje.
-Posa je posa, promrmljao je sebi u bradu pošiljalac depeše, koja gošću nije mnogo uznemirila, jer cilj opravdava svako sredstvo, koliko god ono bilo mučno i u ovoj prilici neprikladno. Što se tu može, reće svaka umna glava, našto je računao i vojvoda od parlamenta, koji bi, da se on pita rađe u Kristal na koljenicu, no ovđe izigravao pred nezainteresovanim javnim mjenjem nešto što mu ni po čemu ne pripada. Mora se, i on je to razumio.
Odjevena u boju božura, ova euroKOSovka đevojka koračala je stameno, krećući se kros špalir momčadi crnogorske, uzdignute glave, ka da je i ona jedna od ovih domaćih oslobodilaca. Jasno je da joj je sigurnost ulivao plećati domaćin i da je znala da je svoja među svojima. Dokazala je privrženost kad je bilo najpotrebnije podržavajući (anti)evropsku prijateljsku vlast koliko god to dozvoljavaju istinski (ne)evropski principi. Nije jedina. I čelna drugarica joj je takva, a i visokobudžetna ekselencija S. J. koji, u ime njih iz briselske tamo neke, stoluje u Podgorici.
Nakon susreta i prijateljske primopredaje fišeka sa svježe ubranim cvijećem ispred zgrade povremeno blokirane za potrebe očuvanje čelnog škanja, KOSovka je održala predavanje na Fakultetu političkih nauka u Titogradu đe je, između ostalog, poručila da su “nekad političari imali veliki broj privilegija”. Fantastično! Genijalno! Aplauz je bio tako žestok da se čuo sve do Brisela. Madam je saopštila nešto što se zna odavno. Ko podržava ovu vlast i zašto je to otvoreno činio njen prethodni kolektiv i stiskao fige za litijašku uspješnost. Nije to ništa čudno. Litije i popovi su odavno evropski standard, koliko god su oni prethodni u svemu prećerivali. Zato su i morali da odu, a nova briselska varijabila načinila je ove sadašnje vlastodršce u stalnu nepatvorenu emociju, kojoj se kroz prste gleda, jer je ona zaslužna što onih bivših više nema. A to što ovi današnji, stari punih šest godina, popuju, četnikuju i po malo(više) fašizuju, vrlo važno. To su samo dječje boleste koji će minut kad nas ućeraju u Evropu svom raspoloživom silom.
Sa titogradskog predavanja oduševljenim studentima, spuštila se KOSovka u Miločer, đe se održavao Samit Berlinskog procesa u Crnoj Gori. Putevi su bili zapretani, kao što je to onda učinio sa Skupštinom njen miljenik kad mu se opasno zaljuljao tron. Gospodski je brodila sama autima sa dobro poznatim ninu-ninu-ninu sistemom za uzbunjivanje javnosti.
Kao što je učinjela u Titogradu, madam se proslavila izjavom u raskošnom Miločeru. Doslovice je rekla: „Ponekad se ośećam kao čobanica koja pazi na sve šta se dešava u stadu“. Kos je ovu metaforu iskoristila govoreći o svojoj ulozi komesarke za proširenje koja prati napredak zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Što će reći prevedeno da smo svi bravi koje čuva da se pretjerano ne napasu. Jer ako se prežderemo svježe, mlade i sočne hrane (naročito đeteline ili lucerke, moguće i koljenice), u buragu dolazi do brzog vrenja i stvaranja velike količine gasova koje bravi ne mogu izbačiti. Ta timpanija ili nadun buraga zahtijeva hitnu reakciju jer pritisak na pluća može izazvati gušenje. Opasno da opasnije ne može biti. Zato je tu čobanica, opremljena i evropski osposobljena da efikasno reaguje i spriječi da se koljenica i ostala hrana guta bez adekvatnog žvakanja i u prihvatljivim količinama. A ne onako kao u skupštinskoj menzi. Njena uloga je toliko važna u pristupnim pregovorima da nije red osuđivati je i smatrati izjavu neumjesnom. Kazala je što misli. Mora da bolje zna i razumije. Ona je jedna od glavnih poluga, tačnije uguračica CG u njen sistem, koji se u mnogo čemu ne razlikuje puno od ovog našeg. Možda i nijesmo bravi, ali ipak…
KOSovka je imala još jedan fenomenološki pristup uspješnosti domaće koalicione vlasti. Kazala je da naša Vlada veoma dobro zna šta treba uraditi. I da to zna i parlament. Ona je ocijenila da je, iz evropske perspektive, gotovo nevjerovatno što je Crna Gora postigla za nešto više od tri godine. Možda je trebala reći što je EU sve učinjela da Crna Gora uđe u Evropu? Razmisli malo komesarko. Možda ti se oči otvore i progledaš? Mnogo je tema a ni jedna dilemma.
Ako bi ovo prihvatili kao EU istinu, onda smo zaista bravi.
Kad sve saberemo što nam se na dnevnom nivou čini, kad vidimo kakva nam je inflatorma perspektiva i skupoća koja narasta pred očima svakoga dana, kako nam sude i presuđuju, kako nas hapse i drže zatočene, kako nam sprovode fašizaciju društva i uvode popovsko ustrojstvo, koliko nam je nabrekla korupcija, kako cvjeta criminal, onda je jasno da nijesmo zadovoljni dosadašnjom čobanicom.
Treba nam neka drugojačija, što bi rekao nenadmašni Svetozar M. veličanstvenik istekle kazne.
Potrudimo se da je nađemo što prije. Prije no što krepamo, figurativno, razumije se.
Službene zabilješke iz 2018. godine, optužnica iz 2017., optužni akti iz juna, jula 2021. i 2022. godine samo su dio dokaznog materijala koje specijalni tužilac Miloš Šoškić izvodi na suđenju bivšem pomoćniku direktora Uprave policije Zoranu Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i susupendovanom tužiocu Saši Čađenoviću. Tužilaštvo ih tereti za saradnju sa kavačkim klanom, dok Lazovića označava kao organizatora kriminalne grupe.
Međutim, upravo dokazi koji se iz ročišta u ročište tužilac Šoškić gotovo čita u dahu otvaraju niz pitanja o njihovoj stvaranoj vezi sa optužbama koje se stavljaju na teret Lazoviću. On je službu napustio u martu 2021, dok se dio dokumentacije odnosi na 2017. i 2018. godinu. Nije jasno na koji način se ti dokumenti dovode u vezu sa Lazovićem kada je, prema tvrdnjama Šoškića, kriminala grupa formirao u martu 2020. godine?!
Nevjerovatno ali istinito – umjesto jasnih odgovora o značaju pojednih dokaza, javnosti ostaje nejsno kakvu dokaznu vrijednost oni imaju u odnosu na navode optužnice.
Iz optužnih akata 2021. i 2022. godine, koji su takođe predstavljeni tokom suđenja, moglo su se čuti imena osoba iz samog vrha kavačkog klana. Riječ je o osobama koje je upravo Saša Čađenović, prvi Katnićev saradnik, procesuirao i optužio za najteža krivična djela… I ti podaci nameću pitanje kako se sadržaj tih dokumenata uklapa u konstrukciju optužbe koja se iznosi protiv njih.
Nakon čitanja obimne dokumentacije na prethodnim ročištima, u petak su na red došli i podaci iz telefona Katnića i Lazovića. Na zahtjev tužioca Šoškića, prikazana je na monitoru fotografija penzionisanog glavnog specijalnog tužioca sa novinarkom Oliverom Lakić. Šoškiću je tog dana bilo bitno da tu fotografiju vidi vijeće te da bi to moglo ukazati da od njega nije mogao poteći skaj materijal koji je objavljivao portal Libertas.
Pitanje svih pitanja u petak bilo je – što kriju telefoni bivšeg pomoćnika direktora Zorana Lazovića i to od 2011. do 2024. Odgovor je bio sasvim običan i očekivan – ništa. Nejasno je jedino ostalo šta je u njima vidio tužilac Šoškić. Dakle, u telefonu koji je oduzet i vještačen nema nijedne poruke koju je poslao Zoran Lazović. Postoji samo pet primljenih. U njegovim telefonima su se našle dvije fotografije ovaca koje su na zahtjev branilaca i prikazane u sudnici Višeg suda.
Da nije riječ o ozbiljnom sudskom postupku, teškim optužbama i činjenici da se Katnić i Lazović već dvije godine i osam mjeseci naleze u pritvoru, bilo bi smiješno.
Nijednu poruku organizator nije posalo a formirao je kriminalnu grupu u kojoj je bio jedan od moćnijih ljudi u tom periodu – glavni specijalni tužilac i njegov zamjenik.
Nema nijedne komunikacije Lazovića sa Čađenovićem i Katnićem… I ono što je poznato i od početka samog postupka da Katnić, Lazović i Čađenović nikada nijesu koristili ni skaj komunikaciju.
Pomenule su ih treće osobe, tvrdi tužilac Šoškić, navodno da ĆE da će NEŠTO, NEKOM da završe.
Sa druge strane nigdje u toj optužnici nema poruka u kojima vrh kavačkog klana priprema osvetu Katniću, Čađenoviću, saopštavajući jezive planove…. O tome ni govora o optužnici. Ali su fotografije ovaca našle mjesto.
Ne ulazeći u bilo kakvu dublju analizu – suština optužnice je da su tri moćna čovjeka navodno formirala kriminalnu organizaciju, pri čemu nema ni jednog dokaza o njihovoj komunikaciji u tom pravcu, da bi pomogli kriminalnom klanu čije su članove, od samog vrha, redom procesuirali – za šta postoje hiljade stranica relevantnih policijskih, tužilačkih i sudskih dokaza.
Udarno makroekonomsko djelo, koje je izvuklo svijet iz recesije s kraja 30-tih prošljog stoljeća, no nije ga spasilo fašizma i žrtava, koje su plaćene na oltarima klerikalno-političkih urlanja u laganju, marširanju, gaženju ljudi, bila je “Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca, Džona Majnarda Kejnsa.
Naš nekadašnji Monitor, vazda voljan da neutemeljene mobinge brani za političarke u dosluhu sa lokalnom diplomatskom zajednicom, koje su paralelno bliske crnogorskoj jalovoj akademiji, opet je stigao da ovogodišnje ekonomiste (prof Hall i prof Woodford; izvor: https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2026/press-release/), nagrađene Nobelovom nagradom za ekonomiju oko istraživanja ekonomskih konundruma sadašnjice, stavi u kontekst političke apologetike ES3, kojem Spajić tepa da je Euro model (“Nobelovci na crnogorskom terenu”, kolumna nekadašnje profesorice).
Profesori sa Stanford i Kolumbija univerziteta, odavno globalno među najznačajnijim liberalnim akademskim tvrđavama, uz kritiku drugog koji je otpuzao aktuelnom američkom predsjedniku u strahu od političkih odmazdi, dok je prvi na sudu dokazao da se međunarodni studenti ne smiju targetirati od strane administracije zgažene političkom agendom maga-fašizacije obrazovanja, emigracije i razvoja, za savremene i razvijene zemlje (kao i niz drugih istraživača: https://economy-finance.ec.europa.eu/document/download/54f83ad1-a3ac-4d64-896c-dd171e1cdac0_en?filename=dp102_en.pdf) istraživali su i nadograđivali model: DSGE, dinamičku stohastičku opštu ravnotežu, model koji treba da pomogne kod umanjenja posljedica rasta cijena goriva i rasta opštih cijena, nakon ili tokom nepredviđenih makroekonomskih šokova.
Navedeno istraživanje ne bježi od brojki kao što autorka kolumne to želi uskovido predstaviti, već makroekonomiju ciljano pokušava uvezati uz dva mikroekonomska agregata: domaćinstva (potrošnja fizičkih lica) i privredu (potrošnja za razvoj), a na osnovu javnih očekivanja (koje predstavi administracija) o tome kako će rasti budući prihodi zaposlenih, a ne kakve su tekuće zarade. Ali, ovo se odnosi na razvijene ekonomije gdje se makroekonomski i mikroekonomski agregati ne mijenjaju diskrecionim odlučivanjima iz PES filmčića.
Kad nekadašnja profesorica mikroekonomije i nekadašnja top matematičarka predstavi rad drugih istraživača kao argument za Spajić ES3 otimačinu od crnogorske ekonomije na osnovu sistemski katastrofalnog ponižavanja instituta rada, koje se treba sprovesti uz slamanje obrazovanja, uz zanemarivanje činjenice da adminstracije bilo gdje ne određuju zarade u privredi, osim minimalne koja nije ključna razvojna mantra niti agregat bilo čega u ozbiljnom održivom privređivanju, onda stižemo do javne manipulacije iz sljedećeg citata PES političkog manifesta: “Euro model ne smije biti polje političke polarizacije, već tačka društvenog ujedinjenja, u susret Programu ekonomskih reformi za naredni srednjoročni perioda. Da bi transformacija bila uspješna, ona mora proći kroz iglene uši pregovora sa poslodavcima, ali i kroz vrata pune finansijske sigurnosti za penzionere, kao i kroz zaokruživanje institucionalnih kapaciteta. Kombinacija otvorenog domaćeg dijaloga i snažne podrške EU pruža Crnoj Gori istorijsku priliku, pod uslovom da u tom procesu niko ne bude ostavljen iza kolone.”
Crnogorska ekonomija nije skup ovaca, koje će ih PER-om (ERP- redovna obaveza iz agende pridruživanja) prevesti žedne preko vode. Akademska dika je uz diplomatsku žovijalnu ljepuškastu retoriku dala naredbu timovima DEU i EK o tome šta se Spajiću i Vukoviću mora progledati kroz prste, u stilu “ćutite i prihvatite deficit i zaduženje, koliki god budu”.
Plaćeni rad bez rezultata, što je suština ES3 u neradu i neznanju, ima dodatnu naredbu iz stavova citata oko “iglenih uši” za poslodavce, što je drugo ime za “plaćajte i ćutite”, pošto se zna kako vam se mogu napakovati naslovi po novinama; bar institucionalno samoutuljenih sdt, foj, spo, up imamo za svakojake ogavne utrke ucjenjivanja.
A “finansijska sigurnost penzionera” je najbezočnija spajkijevska sistemska laž, koja treba da sakrije da ni €100 ni €200 novogodišnjih inflatornih čestitiki, ni minuli staž, nakon januara naredne godine, neće imati više vrijednost u Crnoj Gori. Minuli staž je bio sigurnost sistema za njih koji dolaze. Sad stiže maga neoliberalno spajki blagostanje garantovanih socijalnih penzija, nebitno koliko i kako bilo ko radi.
Ili možda o istom kroz riječi inostranog investitora koji se priprema da ozbiljne novce višegodišnji ulaže u Crnu Goru. Kada je u projekcijama troškova rada u pripremi projekta shvatio da od 1/1/2027 neće imati zahvatanja u fondove penzija i ostalih javnih fondova, odgovorio je “mora da ste veoma bogata zemlja, jer ja dolazim iz jedne od tri najjače ekonomije svijeta, pa znam da u mojoj zemlji takav predlog ne bi bio ni vic na televiziji”.
Inkluzivnost/ društveno ujedinjenje iz citata, da navodno “niko da ne ostane van kolone”, oko ES3 je prestala one noći iz Spajić video uratka, kada je isključio sve bez sebe samog, dok javno odgovorno nije objelodanio da je nakon kraha radosavljevića (ES1/2) sebi zakučio lošu kopiju Vesa Vukotića, mada ni formalnom premijeru, ni njegovoj akademskoj političarki niti njihovoj zajedničkoj EKtetkici iz Andrija šljivovice, ne basta da budu ni simbolički u društvu sa neoliberalnim guruom crnogorskih prethodnih tridestak godina razvoja.
Svačesa se dešavalo tih decenija, od privatizacije, do prvobitne akumulacije kapitala, do kriza i podjednakog gaženja ozbiljnosti i odgovornosti, do svega što kakvo god da je bilo, ostavilo je ekonomiju da nastavi razvoj. Oko ove činjenice litijaši nisu u pravu. Vrijeme iz prethodnih šest godina ih je demantovalo.
Nisu našli sprženu zemlju, što je Jacob od df pes guvernera politički rabio kako bi ga izabrali, jer je imao spolja-upravljanu sreću da nije drugi kandidat iz aprila 2023e. Crnogorska ekonomija je ostala kao posljednja brana za buduće generacije. Sad su odlučili da unize i taj resurs, planirajući da sprovedu grabež i otimačinu neslućenih razmjera, kako bi ovu nesrećnu zemlju uveli u srednji vijek feudalisanja od nedostojnih u mantijanju.
Nisu uspjeli covid neprincipijelnostima, nisu uspjeli išćerivanjem profesionalaca iz adminsitracije, nisu uspjeli zapošljavanjima nepismenih partijskih uhljeba, nisu uspjeli Milutinovim gaženjima najvažnijih resursa u zemlji u korist sjevernog susjeda, uz političko dodvoranje mašanima kroz administrtivne cijene, nisu uspjeli besprizornim twitteraškim i Insta ponašanjima. Ali, kako su krenuli, uz ES3 pretvoriće u prah i pepeo crnogorsku ekonomiju, našu zajedničku kuću. Kad će Spajić i njegova uslužna akademija shvatiti da su EU sanjali isti oni, koje su godinama njihovo omiljeno opravdanje, prokuženi dps, i ovakvi akademci prezirali.
Brojke nisu nužno zlo nego suština istraživanja, razvoja, rasta, zaokruživanja institucionalnih kapaciteta, navodne čuvene istorijske prilike pridruživanja. Može tetkica Marta da nas etiketira kako god je voljna, ali nije dostojna da nam bude čobanica, dok je i stvarno i simbolički svejedno da li ima “prut” ili “prutić”.
Ili, kroz poruku koja je suštinsko određenje kojoj Evropi se mora pridružiti Crna Gora, a istovremeno je poruka poslaniku Vuk*anoviću od df pes guvernera: svi smo mi pošteni, ozbiljni, odgovorni, radni, spremni da učimo, da se borimo, Nikša Bućin. Ponižavanje u litijaškom glasanju oko naziva bazena je bruka njega kao crnogorskog poslanika, kao i sramota susjeda koji je odavno članica EU zajednice, ali su pokazali da su kmerićki-uporedivo zadojeni nepoštovanjem i brojki i Crne Gore.
Magare je divna radna životinja, koja je vjekovima spašavala crnogorska domaćinstva od siromaštva. Ima ružnu reputaciju, jer joj kao i Crnogorcima u regionu pripadaju bjedastoća-predrasude, na kojima Spajić i njegova akademska apologetika čine nepočinstva, dostojna neznavenih, nemoralnih, dalekih od etike i erudicije. Možda da EUtetkica Andrijašljivovice pokuša sa magaretom osvajanje Bobotovog kuka. Onda joj možda dozvolimo da zaluta na Prokletije i ponešto nauči, što je utemeljeno u činjenicama, pa tako upozna časnu, jaku Crnu Goru.
Ipak, na kraju, da svi zajedno razumiju: ni Marta, ni Ursula, ni Kaja, ni Satler, ni Spajić, ni Kuljak, ni rektor, ni Crkva Srbije, ni svakojake radosavljević alternative neće zgaditi EU vrijednosti u Crnoj Gori. Neka ekonomisti-tkinje ovo izračunaju ako im basta, taj naš vjekovni nedoder. Pa neka se ostave “upravljanja psihologijom tržišta”, što je u slučaju ES3 drugo ime za neistinu, što iz navedene kolumne dokumentovano potvrđuje da ES3 nije ozbiljno odgovorno javno istraživanje, uz provjerive i konrektne podatke.
Stoga, neće vam proći da ubijete crnogorsku ekonomiju, našu zajedničku kuću, litijaški trovači nepoštovanja sopstvenog i tuđeg doma.
Osnovno državno tužilaštvo prikupilo je obimnu dokumentaciju, čija analiza i obrada tek predstoje u okviru postupka formiranog povodom isplata varijabilnog dijela zarada u RTCG -u, saopšteno je Portalu ETV iz tog tužilaštva.
– Predmet je u fazi izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, trenutno vam ne možemo pružiti više informacija – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva.
Krivičnu prijavu protiv menadžmenta Radio Televizije Crne Gore podnio je Sindikat zaposlenih RTCG-a, zbog netransparentnog trošenja novca za varijabile zaposlenih i honorare spoljnih saradnika.
-Na današnji dan možemo da potvrdimo informaciju da se 735 hiljada eura godišnje u bruto iznosu troši na varijabile, a preko 400 hiljada eura na spoljne saradnike – saopštila je u februaru, na konferenciji za novinare, članica Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih RTCG-a Snežana Radusinović.
U sindikatu smatraju da se ogromna suma novca troši na netransparentan način čime se” otvara veliki prostor za zloupotrebu novca iz budžeta”.
