Don Branko Sbutega, čovjek vjere, kazao je monsinjor Anton Belan, na omažu u palati Grgurina u srijedu 27. aprila.
Sjećanja uokvirena slikom “Mali princ Laforest prislonjen uz majčin skut”, poklon Lidije Laforest posljednjeg potomka poznate fotografske porodice Laforest u Kotoru koja je prvi put nakon reatauracije izložena u Muzeju.
Don Branko
Susret don Branka sa akademskom slikarkom Lidijom Laforest u Zagrebu zapravo je put ovoj slici-ulje na platnu do Muzeja đe je zasjala punim sjajem, kazala je Mileva Pejaković Vujošević, direktorka Muzeja.
Monsinjor Anton Belan govorio je nadahnuto, životno, duhovno i duhovito sjećanjem od Prčanja sa Don Nikom Lukovićem do Rima, svješteničkim životom, ali i svjetovnim u odlomcima, uz sačuvana pisma i poeziju Don Branka.
Kraj je onda kada nestane misao, kada vrijeme preoblikuje riječi u tihu ravnodušnost, a stvari pretvori u dekor, kaže riječima Don Branka prof. Gracijela Čulić.
Pet godina je prošlo, a Don Branka ima, ima ga u Mocartovom rekvijemu, na pjaci Svetoga Tripuna, u svijećama koje se pale, u svetosti Gospine hridi, u refrenima molitava, u srcima ljudi i odjeku zvona, kazala je prof. Čulić.
Don Branko
Zvucima flaute i klavira, veče od riječi, slike, sjećanja i aplauza brojne publike, obojile su flautistkinja Vasilisa Dragović i pijanistkinja Ana Mihaljević.
Vaterpolisti Budve pobijedili su u srijedu 27. aprila u Igalu ekipu Jadrana 9:8 (3:2, 3:1, 1:2 i 2:3), u utakmici 5. kola A grupe četvrtfinalne runde Evrolige.
Budva je tom pobjedom, drugom u ovoj fazi takmičenja, zadržala šanse za drugo mjesto u grupi i plasman na finalni turnir.
Budvanskom timu za istorijski uspjeh neophodna je pobjeda u posljednjem kolu protiv Juga u svom bazenu.
Jadran je ranije izgubio sve šanse za finalni turnir, a doživio je četvrti poraz u grupi.
U drugom meču ovog kola Partizan je u Dubrovniku savladao Jug 13:10 (3:3, 2.1, 5:3 i 3:3) i obezbijedio prvo mjesto u grupi.
Partizan je, nakon 5. kola, prvi na tabeli sa 15 bodova.
Jug je drugi sa 7, Budva je osvojila 6, a Jadran samo bod.
U posljednjem kolu, 4. maja, sastaće se Budva i Jug, odnosno Partizan i Jadran.
Reagovanje Opštine Kotor povodom intervjua koji je RTV ATLAS televiziji dao izvršni direktor Poslovnog centra “Riviera” iz Kotora Alen Kovačević 24. aprila 2011. godine u emisiji “Biznis nedjelje” koju uređuje i vodi Jelena Orović
Već drugi put Atlas televizija daje prostor Alenu Kovačeviću, izvršnom direktoru Poslovnog centra “Riviera” iz Kotora neposredno pred zakazano ročište, da nizom neistinitih tvrdnji i falsifikata obmane javnost i na taj način pokuša uticati na donošenje sudske odluke.
Ako su prvi put Kovačević i Unija Poslodavaca Crne Gore zakupili termin (mada na ekranu nije pisalo obavezno: plaćeni termin), ovoga puta radi se o razgovoru nepripremljene i nestručne novinarke koja je dobila zadatak, ili je za to plaćena da omogući Kovačeviću sijaset kleveta i neistine na račun Opštine Kotor i njene gradonačelnice Marije Ćatović.
Takvo, unaprijed pripremljeno novinarstvo predstavlja klasičnu zloupotrebu profesije i krši direktno novinarski kodeks.
Počećemo redom.
Jelena Orović je u samom uvodu razgovora konstatovala da je Poslovni centar “Riviera” Kotor najveći centar ove vrste u Crnoj Gori i da ima oko stotinu zaposlenih i da se suočava sa opstrukcijama i biznis barijerama od strane kotorske lokalne uprave.
Sve tri konstatacije su neistinite, izgovorene sa ciljem da se Kovačević predstavi kao uspješni privrednik kome je onemogućen razvoj nerazumnim pritiscima od strane Opštine Kotor.
Novinarki Orović na pamet nije palo da novinarstvo podrazumijeva najmanje dvije strane ako je cilj istina.
Ako nije, onda se to radi na način koji je gledalačkoj publici plasirala Jelena Orović.
Jer, činjenica je da Poslovni centar “Riviera” nije najveći centar ove vrste u Crnoj Gori, da zapošljava svega tri radnika za koje plaća poreze i doprinose, a ne stotinu kako tvrdi Kovačević i da ne postoji nikakva opstrukcija od strane Opštine Kotor koja se bori iz petnih žila da sačuva opštinsku imovinu koju bi Kovačević nezakonito da prigrabi za sebe.
O tome postoji podebela dokumentacija iz koje se jasno vidi da Kovačević, a sa njim i Jelena Orović namjerno obmanjuju javnost.
Opravdano mislimo da novinarka Orović nije ni posjetila Poslovni centar “Riviera” u Kotoru, jer da jeste vidjela bi da “Riviera” ubira značajna sredstva na mjesečnom nivou od zakupaca poslovnih prostora kojih je veliki broj.
Nju je, vjerovatno po nečijem zadatku interesovalo samo da omogući Kovačeviću da ispriča svoju priču i da mu, kad zapne jer se teže izražava, pomogne koliko to ona može.
To se vidi iz reagovanja Orovićeve kada kaže Kovačeviću, na njegovu trvdnju da je zemlja tri puta plećena “Bilo bi malo mnogo da platite četiri puta”.
Zaista tužno od Atlas televizije koja preferira da bude u vrhu crnogorske medijske scene.
Jerena Orović se ne zaustavlja u pomoći Kovačeviću.
Zato nastavlja: Ovo što ste vi ispričali je prosto nevjerovatno. Vidim da vam kradu dragocjeno vrijeme za ulaganje a vrijeme je sada zaista najoskudnije.
Osim te vaše prepiske i tih silnih tužbi ročišta i pritisaka, da li ste vi pokušali da razgovarate sa nekim iz Opštine, sa nekim pravnim zastupnikom, evo recimo Anom Kolarević. Možda nije bilo nekih ličnih kontakata iz kojih biste možda dobili neki podatak više. Zašto se sve to vama dešava, sva je začuđena Orovićeva.
Potom niz netačnih konstatacija Kovačevića, pa niz čuđenja Jelene Orović.
Ona toliko daleko ide da na konstataciju Kovačevića da Opština pokušava da zemlju ispod objekata rukama izvuče kao tepih, što je jedino pošlo za rukom Davidu Koperfildu, dodaje hladno “Možda dobijaju savjet od njega”, nakon čeka ide obavezan smijeh jer su uspjeli u naumu.
U mučnom nastavku tendencioznog predstavljanja Alena Kovačevića slijede želje novinarske ATLAS-a za uspjehom u rješavanju svih problema uz ocjenu da je krajnje vrijeme da “Riviera” počne sa radom, uz žaljenje što nije napravljen šoping mol koji bi znatno više zaposlio naših ljudi od ovih stotinu.
Ponovićemo da su na platnom spisku “Riviere” svega tri zaposlena!
Orovićeva komentariše i džoint venčer saradnju sa crnogorskim i italijanskim partnerom i plaši se da se italijanski partner zbog opstrukcije ne odrekne posla stoljeća.
Na kraju razgovora Jelena Orović kaže “Obećavam da ćemo mi pratiti realizaciju svih ovih problema i nadam se, kao što sam i rekla gospodinu Kovačeviću da ćemo se nekom narednom prilikom veseliti njihovim novim uspjesima i novim saradnjama sa kako stranim tako i domaćim partnerima i da će se biznis barijere u Opštini Kotor eliminisati.
Ovakve konstatacije i neznalačko ili namjerno vođenje emisije stvaraju neopravdano ružnu sliku o funkcionisanju lokalne uprave u Kotoru čiji je prvenstveni zadatak da štiti opštinsku i odnosno državnu imovinu koliko god to kod pojedinaca izazivalo nerazumijevanje.
Zbog toga smatramo neophodnim da ATLAS televizija omogući jednak prostor u istoj emisiji predstavniku lokalne uprave koji će argumentovano i sa svim podacima koji su lako provjerljivi objasniti crnogorskoj javnosti o čemu se radi.
Ukoliko Opština ne dobije ravnopravan tretman i isto vrijeme u programu kao Kovačević, s pravom ćemo smatrati da je emisija “Biznis nedjelje” urađena s namjerom da se pred ročište omogući Kovačeviću pokušaj uticaja na pravosudne organe.
Na međunarodnom plivačkom mitingu koji je ovih dana održan na Zlatiboru, kotorski plivači “Primorca” vratili su se okićeni sa 21 medaljom, od čega čak 10 zlatnih.
Sa po dva zlata zablistale su mlade plivačice Milica Plamenac, Jovana Gradinac i Jovana Stanojević, Tamara Ljesar i Danilo Milačić osvojili su zlato i srebro, Antonela Peruđini i Đorđe Stanojević zlato i bronzu, Ivan Rajman dva srebra, Jovana Đurović srebro i bronzu.
Nikola Radošević osvojio je dvije bronze.
Ženska štafeta u sastavu Jovana Đurović, Jovana Gradinac, Kristina Klep i Jovana Stanojević bila je takođe bronzana, dok je Ani Stanojević, Đorđi Borozan i Ivoni Vukšić izmakla bronzana medalja za dvadeset stotinki.
Plivači iz Kotora opravdali su tradiciju dobrog plivanja o kome brinu trenerice Jelena Borozan i Dika Saveljić.
Kotorska kancelarija za prevenciju narkomanije sa svojim aktivistima i ove godine organizuje sekcije prevencije za srednjoškolce.
Cilj ovih sekcija je razvijanje socijalnih vještina mladih, prevazilaženje konflikata, predrasuda i stereotipa.
Ove radionice su krunisane kampanjom pod simboličnim nazivom “Stanimo na put dosadi”, sa ciljem informisanja mladih i podizanje svijesti o potrebi da budu aktivniji kako bi se izborili sa različitim faktorima rizika kojima su svi podložni.
Kampanja sadrži različite segmente, kao što su anketa o načinu na koji mladi provode slobodno vrijeme.
Objavljen je konkurs za najbolju fotografiju, pismeni sastav, crtež sa temom aktivizma mladih, a kreirana je i facebook grupa koja će objediniti sve prispjele materijale.
U susretu sa Predragom Sekulićem, ministrom turizma i održivog razvoja u Opštini Kotor otvoreno je niz tema vezanih za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine, ali i pitanje gradnje hotelskih objekata, rješavanja pitanja deponije, izgradnje zaobilaznice.
Već tokom ove sedmice predstavnici opštine će u Ministarstvu precizirati sve ono što je dogovoreno, kazala je novinarima Marija Ćatović, gradonačelnica Kotora.
Sekulić je podsjetio da u Kotor tokom ljeta stigne više od 300 kruzera sa oko 150 hiljada turista i Kotor jeste grad turizma.
On vjeruje da će ova sezona biti mnogo bolja od prethodne.
U toku je izrada prostornog plana za Kotor, a tokom prethodnog perioda lokalna uprava je donijela oko 20 planova, što je za svaku pohvalu, jer bez njih nema kvalitetnih investicija, kazao je Sekulić.
Vlada je nedavno usvojila i posebnu studiju lokacije 15 i 16 za prostor bivšeg “Fjorda”, rezervisan za elitni turizam.
Sekulić je podsjetio i na status Kotora pod zaštitom UNESCO-a, što obavezuje kada je zaštita prostora u pitanju.
“S druge strane možda se i plašim da se to što je pod zaštitom UNESCO-a ne pretvori u suprotnost i da stane čitav naš razvoj”, kazao je ministar turizma.
Stoga će se otvorena pitanja kao što je izgradanja zaobilaznice pokušati riješiti u komunikaciji sa Ministarstvom kulture, Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture ali i sa ekspertima UNESCO-a kako se ne bi ničim dovela u pitanje zaštita UNESCO-vog grada.
Turistička sezona je već počela, veliki broj kruzera uplovljava u Luku Kotor koji dovedu i po više hiljada turista dnevno.
Ono što predstavlja problem svakako je činjenica da stranci kad kupe razglednicu ne mogu na istom mjestu da kupe i markicu.
Njima se saopštava da moraju u poštu.
Pa i ako pronađu poštu tamo su gužve i redovi za čekanje koji ostavljaju ružnu sliku.
Da li je Pošta Crne Gore zainteresovana za razvoj turizma u našoj zemlji i ako jeste zbog čega ne zaduži kioske, kako je to nekada bilo, da oni za njihov račun uz određenu proviziju prodaju markice i na taj način turista može da završi posao na jednom mjestu.
Ovo pitanje postavili smo Dorđiju Radonjiću, direktoru kotorske Pošte koji nam je odgovorio da je Pošta Crne Gore prepoznala ovaj problem i ponudila malim privrednicima i prodajnim mjestima prodaju poštanskih markica, ali uslovi koje je Pošta ponudila nijesu povoljni i njima nije profitabilna prodaja marki.
Pošta će učiniti napor da se na glavnim prodajnim mjestima i pored poštanskih šaltera nađu poštanske marke, kao i na mjestima đe se prodaju razglednice.
Kada je u pitanju radno vrijeme, nije nam jasno da postoje dani u toku sezone da Pošte ne rade.
Radonjić je odgovorio da će Pošta posebno za vrijeme turističke sezone i u danima dolazaka velikih kruzera produžiti radno vrijeme do 23 sata i 30 minuta, posebno u Starom gradu.
Na naše pitanje ima li šanse da se proširi šalterska služba u starom gradu, Radonjić je kazao da su u ovoj pošti limitirani prostorom, i tamo nije moguće otvoriti više šaltera.
Pošta inače traži veći prostor i ukoliko ga nađe sigurno će ga zakupiti, kazao nam je Radonjić.
Ono što i dalje nije jasno je zbog čega Pošta ne omogući kioscima, suvenirnicama i drugim objektima prodaju poštanskih maraka po povoljnijim uslovima, kako bi im taj posao bio profitabilan, a ponuda zaokružena.
Takođe nije jasno što je pošta čekala sezonu da počne tražiti prostor koji bi odgovorio potrebama UNESCO-vog Kotora.
Nakon prve faze sanacije obale u krugu kotorskog Instituta za biologiju mora, koja je započela prošle godine, ovih dana radi se i druga faza koja podrazumijeva finalno uređenje prostora.
U toku je dizanje starog parapeta prema moru.
Ovaj posao se radi na tradicionalan način u kamenu, to jest vraća se kamen onako kako to i propagira Institut, da ponte i obalni zidovi moraju biti kameni u duhu graditeljskog nasljeđa u Boki, kaže za Skala radio Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.
Sljedeća aktivnost, u okviru ovog posla, je sanacija mandraća sa sjeverne strane Instituta, i na taj način zaokružiće se cjelina.
Ostaje još dio prelijepe ograde u kamenu i gvozdenoj kovaniji na priobalnom putu, budući da je 70 odsto već sanirano, što će pomoći Opština, vjeruje Joksimović.
Uređenje kruga Instita u dvije faze koštao je oko 25 hiljada eura, od čega je “Morsko dobro” uplatilo po 12 hiljada ove i prošle godine i za desetak dana kompletan posao će biti završen.
Kako teku aktivnosti na sanaciji mandraća i ponti u kotorskom zalivu i rade li se na tradicionalan način kamenom, kako bi se zadržala autentičnost graditeljskog nasljeđa, pitali smo u preduzeću “Morsko dobro”, koje je prošlog mjeseca raspisalo tender za njihovu sanaciju.
“Radovi teku predviđenom dinamikom na tri veće ponte i mandraća u Risnu, Perastu i na Svetom Stasiju u Dobroti. Sanacija mandraća u centralnom dijelu Risna je u završnoj fazi”, kaže za Skala radio Rajko Radulović, koordinator za investicije u “Morskom dobru” i ostalo je da se fuguju obalni zidovi i kameno popločavanje.
U Perastu je konačno nastavljena sanacija mandraća, budući da vlasnici nijesu na vrijeme uklonili barke iz mandraća.
Radovi na ponti u Dobroti na Svetom Stasiju su i najsloženiji, jer je ova ponta prilično urušena.
Privodi se kraju posao u podvodnom dijelu i preostaje završno popločavanje i zidanje obalnih zidova.
Sve tri ponte i mandraći se rade uz poštovanje konzervatorskih uslova koje je dao Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture.
Ovo je početak posla na sanaciji ostalih ponti i mandraća u kotorskom zalivu, posebno onih koji su u lošem stanju, kazao je Radulović.
