Osnivač i lider terorističke organizacije Al Kaida, Osama Bin Laden je ubijen, prenose američki mediji u poneđeljak ujutro po evropskom vremenu.
Kako navodi CNN, Sjedinjene Države su u posjedu Bin Ladenovog tijela koje je jutros sahranjeno u moru na nepoznatoj lokaciji uz poštovanje islamskih običaja.
Katarska televizija Al Jazeera prenosi izvještaje svog dopisnika iz Kabula koji javlja da su mu avganistanski zvaničnici potvrdili da je Bin Laden mrtav i da je njegovo tijelo u Sjedinjenim Državama.
Američki predsjednik Barak Obama se u neđelju uveče obratio naciji i svijetu potvrdivši da je najtraženiji terorista današnjice ubijen u neđelju u planinskom gradu Abotabad, 100 kilometara sjeverno od Islamabada, nakon operacije njegovog praćenja koja je trajala od avgusta prošle godine.
Obama je potvrdio da je u neđelju lično odobrio operaciju i da su Sjedinjene Države u posjedu Bin Ladenovog tijela.
“Već osam mjeseci pratili smo trag, a moji savjetnici za bezbijednost redovno su mi prenosili sve detalje. Prije desetak dana procijenio sam da imamo dovoljno informacija i dao naređenje da krenemo u akciju”, rekao je Barak Obama.
On je dodao da u operaciji nije povrijeđen ni jedan pripadnik američkih vojnih snaga kao i da nije bilo civilnih žrtava.
“Njegovu smrt treba da pozdrave svi koji vjeruju u mir i ljudsko dostojanstvo”, rekao je Obama u svom govoru “Pravda je zadovoljena”.
Obama je istakao da američki rat protiv terorizma nije rat protiv islama i podsjetio na mnogobrojne Bin Ladenove žrtve muslimanske vjeroispovijesti.
Prema njegovim riječima Bin Laden je bio “lider i simbol” koji je nastavio da kuje zavjere protiv SAD, ali njegova smrt “nije kraj naših napora”, jer će Al Kaida nastaviti svoju borbu protiv Amerike.
Obama je, istovremeno, pozvao Amerikance da obnove osjećaj jedinstva koji je postojao 11. septembra 2001.
Slavlje ispred Bijele kuće nakon vijesti o ubistvu
Kako je saopšteno, Bin Laden je ubijen u napadu četiri helikoptera u kvartu Bilal u Abotabadu.
Visoki zvaničnik pakistanske bezbijednosne službe potvrdio je za Reuters da je Bin Laden ubijen, a zvaničnici u Pešavaru izjavili su da su zajedničku operaciju izveli Centralna obavještajna agencija (CIA) i pakistanske bezijbednosne službe.
Mediji prenose i da je Bin Laden živio u relativno luksuznom dijelu grada, u blizini Islamabada
Bivši američki predsednik Bil Klinton izjavio je u saopštenju: “Ovo je istinski važan momenat ne samo za porodice onih koji su izgubili živote 11. septembra i u drugim napadima Al Kaide već za sve ljude širom svijeta koji žele da izgrade zajedničku budućnost, slobodu i saradnju za našu djecu”.
Klintonov nasljednik Džordž Buš opisao je vijesti kao “važan uspjeh”.
“Bitka protiv terora se nastavlja, ali večeras je Amerika poslala nepogrešivu poruku: Bez obzira koliko će trebati, pravda će biti zadovoljena”, izjavio je Buš u saopštenju.
Nakon objave američkih medija da je Bin Laden ubijen, ispred Bijele kuće je počelo okupljanje velikog broja ljudi koji proslavljaju vijest o ubistvu najtraženijeg svjetskog teroriste skandirajući “USA, USA” i “Hey, hey, goodbye”.
Katarska televizija Al Jazeera prenosi izvještaje svog dopisnika iz Kabula koji javlja da su mu avganistanski zvaničnici potvrdili da je Bin Laden mrtav i da je njegovo tijelo u Sjedinjenim Državama.
Zvaničnici kažu da je smrt organizatora napada od 11. septembra “simbolična pobjeda” pošto on više nije direktno povezan sa operacijama grupe na terenu.
Bin Laden je optužen za učešće u planiranju dva napada na ambasade SAD u istočnoj Africi, kao i za napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine.
Prema zvaničnom izveštaju Komisije 9/11, 19 pripadnika militantne organizacije Al Kaida otelo je tog 11. septembra 4 američka aviona.
Dva su udarila u Svjetski trgovinski centar na Menhetnu u Njujorku, ubrzo nakon toga su se oba solitera srušila.
Treći avion je udario u Pentagon, glavno sjedište ministarstva odbrane SAD u Vašingotnu dok se četvrta oteta letjelica srušila u ruralnom dijelu Pensilvanije, 130 km istočno od Pitsburga nakon što su putnici pružili otpor otmičarima i onemogućili atak na Bijelu kuću.
Izvještaj Komisije 9/11 je pokazao da su napadači pretvorili otete avione u najveće samoubilačke bombe u istoriji, te izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država.
Nekoliko sati nakon pada aviona FBI je bio u mogućnosti da identifikuje počinioce napada.
U zagubljenom prtljagu Mohameda Ata pronađen je papir na kojem su bili imena 19 otmičara i ispisani planovi i motivi napada.
Crni bilans najtragičnijeg dana novije američke istorije tog 11. septembra 2001. godine sveo se na 2.993 žrtve iz više od 90 zemalja svijeta.
Poginulo je 246 putnika otetih aviona, 2.063 ljudi u Svjetskom trgovinskom centru i 125 zaposlenih u Pentagonu, dok se 24-voro ljudi i dalje vodi kao nestalo.
Svi nastradali su bili civili izuzev 55 vojnika ubijenih u Pentagonu.
Bin Laden i njegova organizacija Al Kaida, nezvanično su povezivani sa bombaškim napadima na Baliju, u Kazablanki, Rijadu i Istanbulu.
Pretpostavlja se da se lider Al Kaide krio u plemenskim područjima Pakistana kao i da je imao skrovišta u planinama u pograničnom području između Pakistana i Avganistana
Malo toga se na Zapadu zna o Bin Ladenovom životu.
Rođen je u Saudijskoj Arabiji 1957. godine kao 17. od 52 djece u porodici.
Naslijedio je životni uspjeh od svog oca, koji je imao graditeljsku kompaniju, koja je prosperirala kroz bliske veze sa saudijskom kraljevskom porodicom.
Bin Laden je došao u centar međunarodne pažnje 80-ih zbog svoje uloge u avganistanskom otporu protiv sovjetske okupacije.
Tokom mladosti Bin Laden je prolazio kroz islamska fundamentalistička učenja, i gledao je na sovjetsku invaziju kao na neoprostivu agresiju na muslimane.
Kako bi pomogao otpor osiguravao je novac i pomoć, gradio kampove za obuku, i dovodio veliki broj dobrovoljaca iz arapskih zemalja.
Pri kraju rata 1988. Bin Laden, zajedno sa Egipćaninom Ajman al-Zavahrijem osniva Al Kaidu (arapski – “baza”), organizaciju koja, prema američkim vlastima, povezuje i koordinira islamske fundamentalističke grupe širom svijeta.
Nakon Zalivskog rata činjenica da se američke snage nalaze na islamskom tlu i podrška Izraelu podstiču ga na organizovanje teških napada protiv Zapada.
Nakon napada od 11. septembra 2001. američke snage pokreću “Rat protiv terorizma” koji je zbacio talibanski režim sa vlasti iz Avganistana i srušio vladu koja je podržavala Bin Ladena.
Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se u Crnoj Gori i u svijetu, u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.
U Sjedinjenim Američkim Državama tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave 1. maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Prvi maj je, kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik u Crnoj Gori.
* * *
Međunarodni praznik rada, 1. maj, sindikati u Crnoj Gori obilježiće protestnim šetnjama i okupljanjima.
Sindikalci su nezadovoljni, prije svega, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu, čiji je cilj, kako smatraju, da obespravi zaposlene.
Globalna kriza, rast cijena osnovnih namirnica, sve više nezaposlenih i onih koji ostaju bez posla, samo su neki od problema zbog kojih će danas Unija slobodnih sindikata organizovati protestnu šetnju.
Protestna šetnja, pod nazivom Probudi se, radnička Crna Goro, počeće u 11 sati sa Trga Republike u Podgorici.
Nakon toga učesnici će se uputiti prema zgradi Vlade gdje će pročitati prbomajsku poruku, a zatim će proći bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona, do zgrade Tehničkih fakulteta i Univerziteta, gdje završava šetnja.
Sindikalno povjereništvo Podgorice, koje djeluje u okviru Saveza sindikata (SSCG), obilježiće praznik mirnim okupljanjem ispred Skupštine u 11 sati.
U 10 sati Sindikalno povjereništvo će održati svečanu Skupštinu, a nakon toga će mirnom šetnjom otići do Skupštine gdje će pročitati Prvomajski proglas.
Sindikalci poručuju da zaposleni najbolje osjećaju posljedice krize koja je dovela do zatvaranja preduzeća, tehnoloških viškova, nezaposlenosti, teže zapošljavanje mladog i stručnog kadra, kao i neredovne isplate zarada.
Prema podacima Sindikalnog povreništva Podgorice, preko 46 hiljada građana je gladno, preko 50 odsto na ivici siromaštva, oko 40 hiljada ne prima dva i više mjeseci zarade.
Za preko 30 hiljada radnika se ne uplaćuju porezi i doprinosi, a korisnika socijalnih davanja ima oko 200 hiljada.
Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je u martu 484 eura i bila je 4,3 odsto manja u odnosu na februar, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe povećana 1,6 odsto na 773,91 eura.
Duhovno i svečano u subotu 30. aprila pod zvonicima bazilike Svetog Tripuna uz brojnu publiku istančanog sluha za “Misu za tri glasa” i “Obredne napjeve” u izvođenju ženskog hora Muzičke škole “Vasa Pavić” iz Podgorice i hora “Antivari Muzika” iz Bara.
Nastupile su solistkinje Zorana Latković-sopran, Amanda Stojović-mezzosporan i Mirjana Raičić-klavir, pod dirigentskom palicom Zoje Đurović i Mira Kruščića.
Na programu su bila veoma zahtjevna djela kompozitora Andrea Kaplea i Bendžamina Britna.
Sa koncerta
Dirigentica Zoja Đurović je za Skala radio kazala da je atmosfera bazilike sv. Tripuna i te kako inspirisala članice srednjoškolskog hora i bila motiv više uz istančan sluh kotorske publike.
Sve se stopilo u saglasju i u harmoniji, a djela Britna su prvi put nakon puno godina izvedena baš u Kotoru u atmosferi mistike i crkvene tišine, kazala je Đurovićeva.
U baroknom Perastu za prvomajski uranak tradicionalno se na pjaci ispred crkve Svetoga Nikole kiti mađ koji simbolizuje radost života uz buđenje prirode.
Riječ je o mladoj, zelenoj grani okićenoj flašicama mlijeka, vina i koromanima koju podiže posljednji mladoženja u mjestu.
Nakon podizanja mađa je čašćenje bijelom kafom i koromanima u organizaciji Mjesne zajednice i Društva prijatelja Perasta.
Privodi se kraju sanacija pristupne i šetne staze do bedema Sveti Ivan, a obavljeno je i njihovo košenje i čišćenje.
Predstoji signalizacija na bedemima kako bi se turistima omogućio što bolji pregled tvrđave, čime će biti spremni za početak sezone, kazala je Skala radiju Jagoda Berberović, direktorica Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Počeli su i radovi na sanaciji ulice Gabela u Risnu koja je stradala u poplavama u novembru prošle godine.
Radovi će se izvoditi i tokom praznika, i za desetak dana biće završeni, kaže ona.
Put Donji Morinj-Gornji Morinj je djelimično popravljen, a kompletna sanacija će biti prolongirana, jer investitori u Gornjem Morinju imaju u planu izgradnju novih objekata, pa će finalna sanacija puta u Morinju malo kasniti, kazala je Berberovićeva.