Aleksandar Joksimović

Aleksandar Joksimović

Da bi Bokokotorski zaliv, jedan od najljepših na svijetu, ostao to što jeste i bio ekološki sačuvan, potrebno je prije svega promijeniti svijest ljudi  i živjeti zalivskim životom, kakvim su živjeli naši stari.

U narodu je bila poznata ona “Ni kamenčić u more”, a danas na obalama zaliva i u njemu svega i svačega.

Zaliv je postao kontejner u koji se baca stari namještaj, bijela tehnika, olupine automobila, posebno nerazgrađeni materijal, kao što su kese i plastika.

Nakon velikog graditeljskog pritiska na obale zaliva nije kasno za njegovu zaštitu.

Konačnim rješenjem sistema otpadnih voda, kada ne bude više kanalizacionih ispusta direktno u more, vratiće se sjaj starim pontama i mandraćima čiji način gradnje i sanacije mora biti tradicionalan što znači da moraju biti od kamena, a ne betonirane sa zatvorenim putevima za živi svijet iz mora.

Ovo je za Skala radio kazao dr Aleksandar Joksimović, direktor kotorskog Instituta za biologiju mora.

Ponte i mandraći su prepoznati djelovi kulturnog nasljeđa Bokokotorskog zaliva u kome i ribolov mora biti na tradicionalan način.

Zoran Mrdak

Zoran Mrdak

U ponedjeljak 19. septembra u večernjim satima izbila je vatra u prostorijama kotorskog Komunalnog preduzeća.

Brzom intervencijom kotorskih vatrogasaca spriječena je veća šteta, a uništen je dio poslovnog prostora.

Na lice mjesta bili su pripadnici kotorske Ispostave policije, a kako se pretpostavlja uzrok požara su električne instalacije.

Povodom požara u kotorskom Komunalnom preduzeću, Zoran Mrdak, direktor ovog preduzeća je za Skala radio izjavio da je šteta velika i da vještaci rade analizu, a biće angažovan i sudski vještak koji će konsatovati stanje.

Prema riječima Mrdaka uzrok ovog požara je strujna instalacija.

Potrebna je sanacija kompletnog objekta, a sreća je u tome što je bila zaštićena arhiva, dokumentacija i svi važni papiri.

Ovo je svakako utjeha za zaposlene i rukovodstvo preduzeća, kazao je Mrdak, i dodao da će vrlo brzo angažovati sve radnike i strukture preduzeća kako bi se posljedice požara što prije sanirale.

Maksim Mandić

Maksim Mandić

Požari su se jutros rasplamsali na području Donjeg Grblja.

U Zagori je vatra u jednom trenutku stigla do kuća.

Cijelo vikend naselje je bilo ugroženo, kaže za Skala radio Maksim Mandić, komandir opštinske vatrogasne jedinice.

Vatra je stigla na samo 2 metra od kuća koje su odbranjene u pravoj drami.

Izgorjela je samo jedna baraka i jedna štala koja se nije mogla spasiti.

Prioritet su bile kuće, a bilo je dramatično i gašenje donjeg reda kuća prema Zagorskom pijesku, kazao nam je Mandić.

Kiša je na kraju borbe sa vatrenom stihijom, koju je otežavao jak južni vjetar, pomogla da se ugasi oganj i olakšala kotorskim vatrogascima, kojima su pomagale kolege iz Budve i Krtola, kao i avijacija MUP-a Crne Gore.

U međuvremenu izbio je jutros i požar u Bigovi koji je brzo ugašen, kazao je Mandić.

I opet pitanje: kako je moguće da vikendaši zaključaju svoje kapije, a prije toga se ne postaraju da očiste teren oko kuća kako bi spriječili vatri da ugrozi stambeni objekat.

Pitanje je i kako toliko požara na istom terenu?

Mora se konačno povesti računa o prevenciji.

Omogućiti sredstva policiji, šumarima i civilnoj zaštiti da obilaze teren i spriječe one koji namjerno pale da uništavaju naša dobra.

To je, sigurni smo mnogo manji trošak od onoga koji nastane nakon požara.

Nije potrebno kazati koliko je potrebno goriva, crijeva za gašenja i druge opreme, maziva i guma koje se pocijepaju po krševitom terenu i ljudstva koje nam je izgleda na zadnjem mjestu upotrijebiti svakodnevno gotovo tri mjeseca.

Vremena više nema.

Konačno se mora djelovati.

izgorjela velika površina

Sanja Branković

Sanja Branković

U kotorskoj opštini do danas naplaćeno je 69 hiljada eura od boravišne takse, a za cijelu prošlu godinu naplaćeno je samo 900 eura više.

To znači da je ovaj prihod dostigao cjelokupni prošlogodišnji iznos.

Boravišna taksa je prihod Turističke organizacije koji se naplaćuje u iznosu od 80 centi dnevno po osobi.

Lokalnoj Turističkoj orgnizaciji naplaćuje se 80 odsto iznosa, a 20 odsto nacionalnoj.

Naplata boravišne takse u kotorskoj opštini je znatno slabija u odnosu na ostale primorske opštine zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, kažu iz lokalne Tuirističke organizacije.

U Kotoru ovih septembarskih dana boravi oko 680 prijavljenih gostiju, što je 100 odsto više nego prošle godine u ovo vrijeme.

Statistika nadalje kaže da je za prvih 8 mjeseci u našem gradu boravilo preko 40.800 turista, što je za 11 odsto više nego u istom periodu lani.

Za ovaj period u kotorsku luku uplovilo je preko 200 brodova sa preko 117 hiljada putnika, što je za 20 odsto više turista u odnosu na prošlu godinu, i 1.019 jahti sa preko 4,5 hiljada putnika.

Izletnički programi su najbrojniji i do 1. septembra zabilježeno je preko 155 hiljada izletnika, 18 odsto više nego lani, kazala je Sanja Branković, iz kotorske Turističke organizacije.

Nela Savković Vukčević

Nela Savković Vukčević

Nemoguće je i nedostojno braniti doktorski rad o “retoričkim i stilističkim dometima vladika ranih Petrovića do Njegoša” pred profesorkama koje naš crnogorski jezik uporno u medijima i na naučnim skupovima nazivaju najružnijim riječima.

Ovo je za Skala radio kazala Nela Savković Vukčević, doktorantkinja na Filozofskom fakultetu koja je odustala od doktorskih studija.

Savkovićeva nam je izjavila da je to njena građanska, profesionalna i moralna odluka da prije polaznih istraživanja prekine saradnju i ne dopusti da se dođe u situaciju da pomenute profesorke komentarišu ono što je napisala.

“Nakon upornog ponavljanja da Crnogorski  jezik ne zaslužuje pažnju, da to nije naučni jezik i da se kvalifikuje najružnijim terminima, smatram da neće postojati neutralne, akademske, profesionalne okolnosti u kojim bismo mi mogli da ukrstimo argumente”, kaže ona.

U osnovi retorike je dijalog, kaže Savkovićeva, a u totalitarnim društvima ga nema.

Rado razgovaram sa ljudima koji imaju suprotne stavove i upravo ljepota i vještina da iznesete svoju misao i uvažite drugu, nas unaprijeđuje.

Imam priliku da sarađujem sa studentima koji imaju potpuno različite političke stavove i ne plaše se da ih kažu i da ih pretoče u govor.

To je jedna od njihovih retoričkih vježbi i  dobiju desetku, objašnjava Savković Vukčević.

Ona je bila spremna da pred profesorkama za koje zna da od početka imaju suprotan stav, ipak obrazlaži svoju temu, ali i pored sve tolerancije i mišljenja da će one jednom prihvatiti naučnu utemeljenost i suštinsku postojanost, nije željela, kako kaže da stvari dobiju konačni ružni oblik.

“Ja sam shvatila kao jednu veliku pravdu to što se crnogorski jezik konačno vraća Crnogorcima”, rekla je ona.

“Samim tim što je on opstao u našem najintimnijem obraćanju, u našoj svakodnevnoj komunikaciji, dokazuje da čak ni sve ono što se događalo zadnjih 200 godina nije moglo da ga neutrališe i potisne. Ovo je jedna pravedna borba i realna konačna stvar, tu postoje neke dubletne forme, dok se ne napravi  prirodan prijelaz i nadam se da je konačno crnogorski jezik Crnogorcima na usluzi”, zaključila je Savkovićeva.