
Aleksandar Joksimović
Da bi Bokokotorski zaliv, jedan od najljepših na svijetu, ostao to što jeste i bio ekološki sačuvan, potrebno je prije svega promijeniti svijest ljudi i živjeti zalivskim životom, kakvim su živjeli naši stari.
U narodu je bila poznata ona “Ni kamenčić u more”, a danas na obalama zaliva i u njemu svega i svačega.
Zaliv je postao kontejner u koji se baca stari namještaj, bijela tehnika, olupine automobila, posebno nerazgrađeni materijal, kao što su kese i plastika.
Nakon velikog graditeljskog pritiska na obale zaliva nije kasno za njegovu zaštitu.
Konačnim rješenjem sistema otpadnih voda, kada ne bude više kanalizacionih ispusta direktno u more, vratiće se sjaj starim pontama i mandraćima čiji način gradnje i sanacije mora biti tradicionalan što znači da moraju biti od kamena, a ne betonirane sa zatvorenim putevima za živi svijet iz mora.
Ovo je za Skala radio kazao dr Aleksandar Joksimović, direktor kotorskog Instituta za biologiju mora.
Ponte i mandraći su prepoznati djelovi kulturnog nasljeđa Bokokotorskog zaliva u kome i ribolov mora biti na tradicionalan način.














