Borba sa vatrenom stihijom na visokim temperaturama, i po pravilu uz jak vjetar, šumski požari ali i vatra u stambenim objektima i preduzećima obilježili su ovu sezonu.
Ovogodišnja požarna sezona je jedna od najtežih u proteklih par godina i od početka godine pa do polovine septembra kotorski vatrogasci bilježe 175 požara, od čega 50 šumskih, kazao je za Skala radio Maksim Mandić, komandir opštinske vatrogasne jedinice.
Statistika nadalje kaže da je bilo 47 požara niskog rastinja, 16 na objektima, 13 požara na vozilima, vatrogasci su imali 11 akcija spašavanja ljudi, kao i 22 intervencije na gašenju deponija i kontejnera.
Kotorski vatrogasci pomagali su prilikom saobraćajnih udesa u 15 slučajeva i za sve to utrošena su velika sredstva.
Potrošeno je preko 6 hiljada eura goriva, 1.300 eura za vatrogasne cijevi koje su potpuno uništene na nepristupačnom terenu, i oko 1.800 eura za servis vatrogasnih vozila, kao i par stotina eura za ishranu vatrogasaca na terenu.
Sve to skupa iznosi preko 10 hiljada eura, što je služba zaštite sama finansirala.
Kotorski vatrogasci na vrhu Vrmca
U borbi sa stihijom vatrogascima su pomagale i kolege iz Perasta i Radovića, kao i okolnih opština Tivta i Budve.
Na svim šumskim požarima pomagala je i avijacija sa 4 protivpožarna aviona.
Najvažnije, da niko nije stradao i da se spasilo što se spasiti moglo, kazao je Mandić i konstatovao da su šumski požari uglavnom podmetnuti o čemu će posljednju riječ dati nadležne službe.
Vatrogasna jedinica u Kotoru je podmlađena i u njoj rade obučeni vatrogasci, koji još treba da uče kako bi dostigli znanje i iskustvo starijih koleg,a čijim radom je kotorska vatrogasna jedinica bila najbolja u regionu, kazao je Mandić.
Na razumijevanju i pomoći tokom ljetnjeg pakla, Mandić se zahvalio gradonačelnici Mariji Ćatović.
Vido Lompar, trener VK Primorac na press konferenciji (foto R.Milić)
Vaterpolisti Primorca jedino disciplinovanom i kolektivnom igrom i svođenjem grešaka na minimum mogu postići dobar rezultat na kvalifikacionom turniru za ulazak u Ligu šampiona, rekao je trener kotorskog tima Vido Lompar.
Primorac će od petka 23. do nedjelje 25. septembra u Novom Sadu učestvovati na kvalifikacionom turniru za ulazak u Ligu šampiona gdje ćemu protivnici biti Vojvodina, Marsej i Dujzburg.
Lompar smatra da je grupa u Novom Sadu prilično ujednačena, ali da su Vojvodina i Marsej favoriti.
Kapiten Primorca Marko Gopčević rekao je da je za ovaj tim prolazak u drugi klub kvalifikacija za Ligu šampiona Evrope veliki uspjeh.
Prvog dana turnira, u petak u 20 sati i 30 minuta Primorac će igrati sa Vojvodinom, u subotu u 19 sati protiv Marseja, a u nedjelju u 9 sati i 30 minuta sa Dujzburgom.
Dvije najbolje ekipe sa turinira stiču pravo igranja u Ligi šampiona, a treća i četvrta će igrati u Kupu Evrope.
Uređenje treće faze šetališta u Dobroti počinje krajem ovog mjeseca i za te potrebe uklanjanjaju se privremeni objekti koji se nalaze u zoni morskog dobra od supermarketa “Ela” do Instituta za biologiju mora.
Na ovom prostoru bageri rade i već je uklonjeno 17 privremenih objekata među kojima mala pijaca, cvjećara, prehrambena i male trgovinske radnje, bifei.
Ovaj prostor obuhvata oko 140 metara.
Odmah nakon završetka rušenja počinju radovi, i čitav prostor biće popločan kamenim behatom pločama, oplemenjen zelenilom sa urbanim mobilijarom, palmama i klupama, kazao je za Skala radio Rajko Radulović iz Morskog dobra.
Novo šetalite biće produžetak dobrotske rive od “Sente” do Instituta za biologiju mora.
Uređenje šetališta trajaće oko tri mjeseca, a vrijednost ovog posla je 205 hiljada eura.
Investitor je Javno preduzeće Morsko dobro, a izvođač radova kotorska firma “Brent”.
Mještani su zadovoljni što je krenuo posao, jer je ovaj dio grada bio posebno problematičan zbog neregulisanog saobraćaja, takozvanog uskog grla, nedostatka parkinga i dnevnih gužvi.
Neki od njih kažu nam da je dobro što se konačno otvara ovaj obalni prostor, ali kad se ruši onda nema selektivnog gladanja kroz prste po sistemu nekima mora da se ruši, a neko je pošteđen.
Do kraja ovog posla ostaje da se vidi kome se i zašto zažmurilo.
Izložba skulptura Bogdana Musovića iz Herceg Novog otvorena je u srijedu 21. septembra u kotorskoj galeriji “Stari grad”.
Crnogorska skulptura prošlog vijeka u svom obazrivom, postupnom hodu od moderne ka postmodernoj i dalje, ka najsavremenijim diskursima proširenog polja skulpture artikulisala je svoje biće raznorodnim formama u razuđenoj amplitudi od figuralike, animalizma i asocijacije do geometrijske apstrakcije, minimalizma, nematerijala i slično, kazala je otvarajući izložbu Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti.
Bogdan, Musović, istoričar umjetnosti, vajar, svakako je bliži ovom potonjem određenju skulpture, gdje se uvijek tu negdje, na ivici apstrakcije brusio njegov promišljeni umjetničko-kritičarski usud, sud.
Možda nastrožiji prema sebi i svom djelu.
Jednostavne, višeznačne forme u svojoj egzekutivnoj simplifikovanosti otvaraju bezbroj pukotina i pitanja na slojevitim zidovima, svojevrsnim stigmatima, znanja, vremena, zaborava, riječi su Miranovićeve.
Na ekipnom seniorskom prvenstvu u bacanju koplja koje je održano u Bijelom Polju, naša sugrađanka Amela Feković, članica atletskog kluba “Arsenal” iz Tivta osvojila je pvo mjesto sa hicem 36 m i 80 cm iz poluzaleta.
Staza nije bila dovoljno dobra da bi se odradio cijeli zalet, kazala je Fekovićeva za Skala radio.
Ovo takmičenje okupilo je preko 50 učesnika i postignutim uspjehom je zadovoljna Fekovićeva, koja nastavlja dalje pripreme, posebno za nju najvažnije takmičenje seniorski Kup Evrope, koji će se održati u martu sljedeće godine.
Pripreme će obavljati u Sremskoj Mitrovici gdje je čeka stručni trener Aleksandar Spajić, kazala je ova mlada atletičarka.
Na lokaciji budućeg podhodnika u Dobroti, između zgrada “Pionir” i raskrsnice za škole, počeli su geotehnički istražni radovi.
Oni se odnose na potrebu izrade projekta izgradnje podzemnog prolaza koji će ići ispod magistrale.
Ovim će biti omogućena bezbijednost pješaka koja je danas potpuno ugrožena.
Tim prije što su u blizini Dom zdravlja, škole i brojne trgovine.
Ovaj posao otežavaju vlasnici vozila na ovom prostoru koji ih ne uklanjaju i ne oslobađaju parking sa gornje strane i preko puta tamošnjeg kioska, radi postavljanja mehanizacije, kako bi se ovaj posao nesmetano odvijao.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora je stoga angažovala specijalno vozilo “pauk” uz asistenciju policije, kazala je za Skala radio direktorica Jagoda Berberović.
Rimski mozaici u Risnu veoma je posjećen lokalitet koji je otvoren za turiste od 1. maja do 1. oktobra.
Od maja do polovine septembra prodato je preko 6,5 hiljada ulaznica, pojedinačnih posjeta je bilo 63 odsto, dok su grupne posjete iznosile oko 38 odsto, podaci su iz kotorske Turističke organizacije.
Ovaj lokalitet obišle su i studijske grupe u cilju stručnog usavršavanja, kao i đaci koji su bili oslobođeni plaćanja ulaznica.
U odnosu na prošlu godinu, broj posjetilaca ovog izuzetno zanimljivog lokaliteta, u kome je i mozaik – predstava Boga sna Hipnosa iz II vijeka p.n.e., povećao se za preko 11 odsto.
Najčešći posjetioci na Rimskim mozaicima ovoga ljeta bili su Rusi, Poljaci i Englezi, kazala je za Skala radio Sanja Branković iz kotorske Turističke organizacije.
Kako Skala radio nezvanično saznaje gradonačelnica Kotora Marija Ćatović podnijeće krivičnu prijavu protiv Alena Kovačevića, direktora poslovnog centra “Riviera” zbog klevete, uvreda i neistina iznijetih na njen račun.
Na današnjoj sjednici, članovi Kolegijuma predsjednika Opštine Kotor imali su uvid u Rješenje (Posl.br.Kri. 451/11/11, Kv. 349/11), kojim je Krivično vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Kotoru juče odbilo prijedlog za sprovođenje istrage protiv gradonačelnice Marije Maje Ćatović.
S obzirom na (u pojedinim glasilima neprimjerenu) medijsku pažnju, koju je u proteklih nekoliko dana imao izvršni direktor PC “Rivijera” Alen Kovačević i njegov zahtjev za sprovođenje istrage protiv predsjednice Ćatović, Kolegijum smatra da je neophodno javnost informisati o sljedećem:
U obrazloženju rješenja naglašava se da “Vijeće smatra da je Marija Maja Ćatović, u svojstvu službenog lica, shodno članu 142. st.3 Krivičnog zakonika, kao predsjednica Opštine Kotor počev od 2005. godine postupala u skladu sa ovlašćenjima propisanim u članu 50 Statuta Opštine Kotor i članu 57 Zakona o lokalnoj samoupravi, neposredno i preko ovlašćenog punomoćnika i nadležnih organa lokalne uprave, posebno Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove, da je preduzela službene radnje radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa ‘Rivijerom Industry’ i njenim pravnim sljedbenicima”.
Nakon razmatranja prijedloga i uvida u spise Osnovnog državnog tužilaštva Vijeće je odlučilo da treba odbiti prijedlog za sprovođenje dokaznih radnji i izrazilo stanovište da gradonačelnica Kotora “nije protivpravno iskoristila svoj položaj i ovlašćenja, nije prekoračila granice svog službenog ovlašćenja, niti je nevršenjem svoje službene dužnosti sebi niti firmi ‘Inter depo’ pribavila korist, niti PC ‘Rivijeri’ i njenim pravnim prethodnicima i Opštini Kotor nanijela štetu ili povrijedila njihova prava”.
U Rješenju se, između ostalog, navodi da je Marija Maja Ćatović preduzela službene radnje radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa Rivijerom i njenim prethodnicima odnosno sljedbenicima, u vezi razmjene nepokretnosti i realizacije odluka organa Opštine Kotor, Odluke RS DP “Rivijera” i zahtjeva “Riviera Industry” Kotor, odnosno PC “Rivijera” Kotor.
Cijeneći sve dokaze koji se nalaze u spisima predmeta, Krivično vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Kotoru je konstatovalo da “Predsjednica Opštine nije propustila dužnost nadzora niti je na drugi način nesavjesno postupala u vršenju službe”.
Rješenje kojim se odbija prijedlog za sprovođenje istrage protiv gradonačelnice Ćatović, prema stavu Kolegijuma predsjednika Opštine, najbolja je potvrda da je i posljednji (kao i svi prethodni u nizu javnih nastupa g. Kovačevića) dio njegove medijske kampanje protiv Opštine Kotor i predsjednice Ćatović.
Iako bezbroj puta ponovljene i u pojedinim medijima tendenciozno plasirane, pokazalo se da su izjave g. Kovačevića ipak samo neistine, klevetanja i manipulacije, na šta je Kolegijum već više puta ukazivao.
S obzirom da se, na osnovu već viđenog scenarija, njegovi slični medijski nastupi mogu očekivati i ubuduće, uoči svakog ročišta u sporu Opštine i “Rivijere”, preostaje samo da vidimo hoće li autor i dalje uživati bezrezervnu podršku pojedinih medija ili će, pak, objektivnost dobiti status kriterijuma koji ne bi trebalo zaobilaziti u informisanju javnosti.
Na najatraktivnojoj lokaciji u kotorskom zalivu, jednom od najljepših zaliva svijeta, zjapi i tone od 2007. godine pust i raščerupan hotel “Fjord” jedini, veliki pravi hotel.
Zjapi tužno prazan, do konačne propasti zajedno sa nekada botaničkom baštom, u čijem se srcu nalazi, a irski investitor obećavao je brda i doline.
Malo se dizajnerski igrao i pokušao da se poigra pa je Kotoranima servirao skicu budućeg hotela u Dizniled stilu koje nema nikakve veze sa starim Kotorom, pa smo se pitali ko se to i s kim ruga.
Pitali smo građane Kotora koliko ih ljuti i što misle o ovom najblaže rečeno neozbiljnom odnosu irskog investitora prema hotelu “Fjord”.
Marija Maja Ćatović, gradonačelnica Kotora
Mnogo sam nezadovoljna, istina, hotel “Fjord” nije u ingerenciji Opštine Kotor, ali sam na sve moguće načine zajedno sa Vladom Crne Gore pokušali smo sa irskim investitorom da se što prije ostvari planirani investicioni projekat.
U početki je bio preglomazan apetit investitora prema ambijenu Kotora koji je pod zaštitom UNESCO-a da bi kasnije smanjivali projekat, a u posljednje vrijeme se uopšte ne odnose kao investitor koji tu nešto uopšte želi da radi.
Mi smo preduzeli ono što smo mogli, a to je kaznena poreska politika.
Uspostavili smo im na neizgrađeno građevinsko zemljište jako visok porez koji će morati da plate.
U kontaktu smo sa Vladom za preduzimanje svih mjera kako bi se investitor prisilio da počne da radi ili da Vlada pokrene aktivnosti kako bi ta neophodna investicija za Kotor konačno krenula, kazala je gradonačelnica Ćatović.
Zoran Živković, direktor Turističke organizacije Kotor
Osim što nemamo hotel koji nam je prijeko potreban još se nije desila ni ozbiljna najava da je tako nešto realno, te skice više su bile jedan probni balon ili eksperiment kao pokušaj da nešto što ni u kom slučaju ne može da korespondira sa ambijentom tu desi, da bi se odugovlačilo i dobilo u vremenu.
Ta priča je jedna u nizu sličnih, i na žalost nije samo Kotor i Crna Gora već i dobar dio bivših komunističkih zemalja bio suočen sa investitorima koji su po više osnova neozbiljni.
Ta glad za investicijama stvarala je takve situacije u kojima je upravo ova kotorska priča jedan od primjera.
Opština Kotor je skromna po broju hotelskih smještajnih kapaciteta i nije samo smještaj gostiju jedini problem.
Dobar i veliki hotel je potreban i za sve ostale sadržaje, a posebno tradicionalne kotorske fešte i zimske maskenbalove i Kotor je definitivno u problemu te vrste.
Na žalost dok se god ne stvori jaka svijest da je prije svega opšte dobro, gradsko, državno dobro i ono što čini snažan, opštedruštveni kontekst, na prvom mjestu, a ne želje i potrebe investitora, dotle se neće ništa moći.
Investitorima se ne smije dati mogućnost da eskiviraju ono što su normalni zahtjev, prije svega kulturni, prirodni ali i socio-ekonomski.
Dok god se ne desi taj snažan pritisak javnosti u Kotoru ćemo imati probleme ovakve vrste.
Jeste grozno što je ovako, ali je možda i bolje pričekati.
Kad tad će se desiti dobar investitor ili će se ovim prizvati pameti pa ćemo imati ono rješenje koje Kotor najbolje pripada, zaključio je Živković.
Slavko Mandić, direktor Skala radija
Mene toliko ne ljuti irski investitor koliko me ljuti Ministarsdtvo za uređenje prostora i Vlada Crne Gore zbog toga što ne preduzimaju mjere protiv takvih investitora već plašeći se da ih ne prozovu za biznis barijere dozvoljavaju da mešetare po Crnoj Gori i da ma rade ovo što nam rade.
U Kotoru gradu svjetske kulturne i prirodne baštine je neshvatljivo da neko ovoliko godina može da drži objekat više kao ruševinu na najatraktivnijoj lokaciji i da ne preduzima ništa.
Ono što treba uraditi pod hitno je da se naloži investitoru da u najskorije moguće vrijeme stavi u funkciju svoj projekat da započene gradnju hotela i da ga završi u predviđenom roku.
Ako to nije u stanju da radi država treba jednostavno da stavi objekat na licitaciju objekat sa svim prostorom kojim raspolaže investitor, da to proda po tržišnoj cijeni, namiri investitora i krene u gradnju hotela koji je Kotoru neophodan.
Kotorani su izuzetno ljuti zbog ovakvog odnosa i činjenice da jedan ovakav grad nema hotel koji bi imao ozbiljniji kapacitet, mišljenja je Mandić.
Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Izuzetno se neprijatno osjećam kada brojnim turistima koji svakodnevno obilaze Pomorski muzej u Kotoru moram odgovarati na pitanja kakva je ono građevina i je li stradala od kakvog bombardovanja ili potresa pa svjedoči?
Smatram da više ne treba nikoga čekati nego irskom investitoru koji očigledno više nema sredstava na sve načine zakonski oduzeti ovu lokaciju i pod hitno tenderom naći novog, ozbiljnog, a mnogi bi jedva dočekali da u srcu starog Kotora urade hotel koji nam je od posebne važnosti.
Živko Jevtović, modni frizer iz Kotora
Kako prenijeti emociju, dovoljno je pogledati našto liči hotel i sve oko njega, ruglo i narušenost svega u jednom od najljepših zaliva svijeta.
Vidio sam na jednom brazilskom sajtu gdje je Kotorski zaliv svrstan kao broj jedna za destinacija koju treba posjetiti.
A đe ćemo primiti goste bez hotela.
Moramo kao javnost, građani Kotora, intelektualna, umjetnička i politička javnost krenuti agresivnije u rješavanje problema kako bi se prisilio investitor da nešto konačno uradi.
Zahvaljujući mom poslu i susretu sa brojnim ljudima čuo sam da je Ircu jedan ruski multimilijarder tražio da otkupi hotel od njega što je ovaj odbio.
Opština je pokušala nekim pritiscima vezano za ambijent, ali se mora jače preko Vlade jer je reprezentativni hotel interes ne samo Kotora nego države Crne Gore.
