Ona je, odgovarajući na pitanja može li politička kriza (prouzrokovana činjenicom da je opozicija saopštila da prekida saradnju sa parlamentarnom većinom dok se ne omogući rasprava o eventualnoj smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića jer je izjavio saučešće povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića) ugroziti plan da do kraja godine zatvorimo preostala pregovaračka poglavlja, poručila da je njena poruka vrlo jasna.

– Crna Gora jeste predvodnica u procesu pristupanja u regionu i zaista vjerujemo da možete da zatvorite sva poglavlja do kraja godine i da možemo da uđemo u pregovore o ugovoru o pristupanju. Da bi došli dotle treba nam široka podrška partija za evropski put. Znam da su građani u Crnoj Gori jako evropski orjentisani i računam na taj kontinuitet. Treba da zadržimo fokus i držimo oči na lopti jer ima mnogo toga što se može dobiti – navela je Fon der Lajen.

Spajić optimističan

Premijer Milojko Spajić je u tom kontekstu poručio da je za sve partije bitno da razumijemo momenat u kojem se nalazimo.

– Mislim da je sada trenutak da vidimo da smo došli do samog kraja. Zašto bi sada napravili potez koji bi imao za efekat da to odložimo? – pitao je Spajić.

Vjeruje, kako je naglasio, da su sve partije u potpunosti okrenute evropskom putu.

– Optimista sam i mislim da su sve partije svjesne toga i da nema razloga da svi zajednički ne izguramo ovu zemlju u EU – dodao je Spajić.

Ovo je, kako je podvukao, posljednja dionica.

– Opuštanja nema, ostajemo fokusirani na rezultat. Mislim da je preostalih nekoliko milja veliki izazov, ali spremni smo. Većinu poglavlja smo već poslali EK na reviziju, spremni smo na ocjene i na kritike, to je u našem interesu – kazao je Spajić.

Dodao je da Crna Gora namjerava da nastavi da napreduje te da ostajemo fokusirani.

– Optimističan sam. Vjerujem da je 2028. godina ona godina kada postajemo 28. članica – rekao je Spajić.

Slijede „mape puta“, veto je garancija u periodu tranzicije

Pristupanje će, ističe Fon der Lajen, ostati bazirano na rezultatima.

– Pristupanje će ostati bazirano na rezultatima i uskoro ćemo izložiti takozvane „mape puta“ za najnaprednije države kandidatkinje. Crna Gora je, naravno, među njima. Te „mape puta“ će prevesti put u članstvo u vrlo konkretne korake: što je preostalo da se uradi, ko bi trebalo što i do kada da uradi… Sa Crnom Gorom smo uvijek jedan korak naprijed. Sada napreduje rad na pripremi vašeg ugovora o pristupanju. U junu smo već predložili finansijski paket za pristupanje. Naš cilj je da pripremimo finansijsku tranziciju za Crnu Goru od države kandidatkinje do članice – naglasila je predsjednica Evropske komisije.

Ako Crna Gora nastavi da ostvaruje rezultate kao sada zajedno ćemo, poručuje ona, biti u mogućnosti da ispunimo evropske težnje naroda u Crnoj Gori.

– Uvjerena sam da to možete, a apsolutno sam sigurna da možete da računate na nas – dodala je Fon der Lajen.

Ona je, odgovarajući na pitanje koje se tiče uvođenja novih pravila kojim bi se uvele restrikcije koje uključuju pravo veta za nove članice, što to znači za Crnu Goru i možemo li očekivati garanciju da ćemo imati ista prava kao i ostale članice, poručila da je važno znati da su zaštitni mehanizmi uvijek postojali.

– Radimo na tom paketu, to je pregled politika prije proširenja i jasni koraci za države kandidatkinje. Pošto radimo na tome, ne mogu ići u detalje. Jako je važno znati da i u prethodnim pristupanjima i ugovorima imamo zaštitne mehanizme. Oni uvijek postoje. Zato ćemo i u novim ugovorima, bez sumnje, imati zaštitne mehanizme. To je važno za države članice da bi bile sigurne u periodu tranzicije da će se zadržati svi oni uspjesi koje smo postigli – poručila je Fon der Lajen.

Podvukla je da ne može reći kako će to detaljno izgledati jer čekaju da se svi sa tim usaglase.

Predsjednica EK je, odgovarajući na novinarska pitanja, poručila i da je svjesna bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, te da je jako važno da se nađe zajedničko dobro rješenje.

– Bilateralno smo razgovarali o tome. Od izuzetnog je značaja, a znam da pregovarate, da se riješe ta pitanja – kazala je Fon der Lajen.

Pripremamo se da crnogorske postanu evropske granice

Fon der Lajen je poručila da se raduje sjutrašnjem otvaranju Nacionalnog koordinacionog centra (NCC) Granične policije, te da je to prekretnica na našem putu ka evropskoj budućnosti.

– To daje vašoj graničnoj policiji sredstva da prate i koordiniraju rad sa Evropskom unijom. Mi se, drugim riječima, pripremamo da granice Crne Gore postanu granice EU. To ne znači samo sigurnije granice za Crnu Goru nego i EU u cjelini – navela je ona.

Linija cilja je, kaže ona, na vidiku.

– I prelazak te linije bi poslao snažnu poruku cijelom Balkanu – navela je Fon der Lajen.

Oni, kako je kazala, vjeruju u Crnu Goru kao 28. članicu do 2028. godine.

– I pružićemo vam podršku cijelim putem. Zato sam u Crnoj Gori ove godine već tri puta: ne samo da pokažem ličnu podršku nego da vas pohvalim za impresivn posao. Crna Gora je zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, ostvarili ste napredak u vladavini prava, to je utrlo put i sada radimo na zatvaranju  ostalih poglavlja do kraja godine – navela je ona.

Njena druga poruka se odnosi na Plan rasta.

– Dok se pripremate pridruživanju mi otvaramo djelove ili sektore našeg jedinstvenog tržišta, u isto vrijeme vi usvajate ključne reforme koje su potrebne da bi vaša poreduzeća bila konkurentna – dodala je ona.

Crna Gora možda neće stići prevesti cjelokupno zakonodavstvo Evropske unije do planiranog ulaska u članstvo. Zbog toga Evropska komisija razmatra privremene izuzetke, a jedna od opcija je da Crna Gora koristi neki od postojećih službenih jezika EU-a, pri čemu se hrvatski nameće kao najočigledniji izbor, piše Euronews.

Crna Gora planira postati 28. članica EU-a do 2028. godine, ali prije toga mora preuzeti i prevesti pravnu tekovinu Unije, koja obuhvata desetine hiljada zakonskih akata. U Briselu raste sumnja da taj posao neće biti gotov na vrijeme. Iako Podgorica uvjerava da je uložila znatna sredstva i da će ispuniti rokove, zvaničnici EU-a potvrdili su da je Komisija počela pripremati rezervne planove.

Dodatni razlog za to je zabrinutost koju je izrazila Hrvatska zbog kvaliteta dijela prevedenih tekstova. Zagreb i Podgorica imaju i bilateralni spor koji bi mogao usporiti pristupni proces. Opseg posla je golem, jer se od ulaska Hrvatske 2013. godine zakonodavstvo EU-a gotovo udvostručilo.

Hrvatski kao rješenje

Zemlje kandidatkinje dužne su same prevesti sve zakone na svoj budući službeni jezik, a institucije EU-a tek na kraju sprovode završnu provjeru. Pregovarački okvir s EU-om jasno nalaže da Crna Gora mora “na vrijeme prije pristupanja osigurati prevode pravne tekovine” i osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača. Iz Komisije su poručili da su u redovnom kontaktu s Crnom Gorom i da prate napredak.

Komisija stoga procjenjuje nekoliko opcija za moguće izuzetke. Jedna od njih je da se Crnoj Gori dopusti da privremeno koristi drugi službeni jezik EU-a dok ne dovrši sve prevode. Odluka o kojem bi se jeziku radilo bila bi na Podgorici, no hrvatski je najizgledniji kandidat. To je jedini službeni jezik EU-a koji govornici crnogorskog u potpunosti razumiju.

Ipak, takvo rješenje moglo bi biti politički osjetljivo. Podgorica se godinama zalagala za međunarodno priznanje crnogorskog jezika.

Raniji primjeri Malte i Irske

Privremena jezična izuzeća u EU nisu novost. Prvi takav primjer je Malta, koja zbog manjka prevoditelja nakon ulaska 2004. nije morala tri godine prevoditi sve akte na malteški. Obavezala se da će zaostatke nadoknaditi do kraja 2008. godine.

Slučaj Irske je drukčiji. Izuzeće je uvedeno decenijama nakon ulaska u EU, kada je irski postao punopravni službeni jezik, pa je obveza prevođenja svih akata privremeno ukinuta.

Nije predstavljeno da li je “Euro model” održiv. Ne znamo kakva će biti politika zarada, a treće pitanje je to što ide ka potpunom ukidanju doprinosa Fondu PIO. Moramo svi znati kako će se to odraziti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas na Okruglom stolu na temu „Euro model“.

Okrugli sto organizuje Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

On je dodao i da su na okrugli sto o „Euro modelu“ pozvani premijer i predstavnici Vlade, kao i nadležni ministri, ali da se niko od njih nije odazvao pozivu, ocijenivši to lošom praksom.

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da je ovakvo rješenje iznenađujuće i neočekivano.

– Prijedlog nije prošao Socijalni savjet i kao takav ne može biti procesuiran prema zakonodavnom domu. Najveći teret ovog programa podnijeće mala preduzeća. Teret bi se svalio na te kompanije. Pojaviće se dodatna razlika između onih velikih i firmi koje tek počinju. Imamo opasnost od ugrožavanja opstanka određenih kompanija. Treba da se prilagodimo, odnosno da se da rok za prilagođavanje privrede. Ne vjerujemo u održivost ovog programa. Treba da sjednemo za sto i pregovaramo o postepenom sistemu povećanja zarada – kazao je Mikavica.

Analitičar Zarija Pejović kazao je da nije mali broj preduzetnika koji su u velikoj zebnji da li će morati da otpuštaju zaposlene ili zatvaraju biznis.

– To bi stvorilo nestabilnost na tržištu rada. Dio prihoda planira se uzeti lokalnim samoupravama, što stvara finansijske probleme za njih. Uvećavaju se zarade u javnom sektoru, koji se finansira iz privatnog sektora, pa će ponovo ljudi željeti da idu i traže zaposlenje u javnom sektoru. Ovaj model ima za posljedicu dalji rast javnog duga. Ovo je politički marketing na teret javnih finansija i njihove stabilnosti – istakao je Pejović.

“Premijer govorio o pozitivnim ali nije pomenuo negativne efekte”

Milatović je kazao da je premijer Milojko Spajić govorio o pozitivnim, ali da nije pomenuo negativne efekte.

– Ovaj peogram ima puno pozitivnih ali moramo osvijestiti i negativne efekte. Povećanje zarada je pozitivna stvar. Indirektni rezultat toga je zaustavljanje odliva radne snage. To su očigledni pozitivni efekti. Ključno pitanje je koja je cijena toga. Pitanje je da li je dobar tajming? – poručio je Milatović.

Mlade treba zadržati inkluzijom na ravnopravnim osnovama, a ne kroz partitokratiju

Analitičar Zarija Pejović je kazao da bi kao zaposleni više volio da sačuva radno mjesto nego da na ovakav način dobijemo povećanje zarada.

– Mlade treba zadržati tako što ćemo vršiti njihovu inkluziju na ravnopravnim osnovama, a ne kroz partitokratiju. Bojim se da će naši potomci biti manjina u ovoj državi zbog tranzicionih politika – istakao je Pejović.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je da je pandorina kutija potrošačkog modela otvorena programom „Evropa sad“.

– Oštro sam se suprotstavljao takvom programu. Jedan program, kakav god bio, treba sagledavati sa stanovišta neto efekata. Neto efekat ovog programa premijer sigurno ne zna. Mislim da je neto efekat ovog programa negativan. Mislim da je ovo bilo očekivano – predlaganje ovog programa. U predvečerje novih izbora drastično su podigli ljestvicu u odnosu na prethodni „Evropa sad“. Narod kaže: „Što ovca vidi ležeći, to nije daleko.“ Tako ćemo vidjeti i efekte ovog programa – naglasio je Kostić.

Kostić je stava da primjedbe na „Euro model“ neće imati uticaja na formu njegove realizacije.

– Doba u kojem živimo nije doba činjenica. Značaj činjenica se marginalizuje. Redefinišu se osnovne ekonomske kategorije. Potpuno sam uvjeren da nije pitanje je li model dobar ili loš, već kako da se od ovakvih modela odbranimo i kažemo kakvu ekonomiju da izgradimo – poručio je Kostić.

Milatović je Kostića upitao da li je bolja sadašnja situacija ili situacija sa najavljenim programom, uz povećanje PDV-a na 25 odsto.

– Ja sam protiv ovog programa. Ekonomija može da raste samo na rastu proizvodnje i produktivnosti. Ovaj model potencira potrošnju, a da nema proizvodnje. Pravimo trajnu štetu razvoju. Pravimo ekonomski regres. Ako se lom ne dešava pred našim očima, ne znači da se ne dešava – istakao je Kostić.

Za ovaj program potreban širi konsenzus

Mikavica je kazao da predizborna koalicija prati decenijama.

– „Evropa sad“ donijela je benefite. Eliminisali smo sivu zonu zapošljavanja, podigli standard radnika. Za ovaj program potreban je širi konsenzus – dodao je Mikavica.

Milatović je dodao da su danas pozvali i nezavisne institucije koje primaju novac kako bi razgovarali na ovu temu – Fiskalni savjet, CBCG.

-… ali ih nema, a to je odnos nezavisnih institucija prema građanima. To je tragično. Ministarstvo finansija bi moralo javnost da upozna sa detaljima ovog programa. Prosječna zarada je od 2022. povećana sa 500 na 1.000 eura. Kumulativna inflacija iznosi 35 odsto. Jasna je računica da je došlo do realnog povećanja životnog standarda. U januaru 2022. minimalna penzija bila je 150 eura, a danas je 450 eura. Moramo biti precizni – naveo je Milatović.

Kostić je Milatoviću kazao da to ne odražava pravu sliku, te da mu računica koju je dao nije dobra.“

“Rupa će se zakrpiti zaduživanjem”

Izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković podsjetio je da model usvojen na Vocap sjednici Vlade ministar finansija Novica Vuković nije glasao.

– Ministar evo dvije sedmice čita model. Pravo pitanje je ko će sve ovo da plati. Najviše na udaru će biti penzioneri. Ovo je dužnički model. Ovo nije ekonomska politika, već igra na sreću sa javnim finansijama – kockarska politika. Rupa će se zakrpiti zaduživanjem. Deficit će biti 300 miliona, pa će se naredne godine plate i penzije plaćati iz zaduženja. Čuo sam da će se ukinuti minuli rad, a mislim da je jedinstven slučaj u svijetu da onaj ko je radio 30 godina ima isti start plate kao onaj ko tek počinje da radi. Tu je i pitanje doprinosa Fondu PIO. Pitam: zašto mi ne vrate novac koji sam uplaćivao, pa da ga sam uplaćujem sebi?“ – naglasio je Vuković.

Ekonomista Mladen Grgić kazao je da sve ovo počiva na ekonomskom praznovjerju.

– Čitav koncept razreda zarade je štetan. Sada će krenuti novo zaduživanje građana. Imali smo Jezdu i Dafinu. Imate premijera koji izađe pred privrednike i kaže im: „Vi treba da se žrtvujete dugoročno kako ljudi ne bi odlazili.“ Ali on govori sa nivoa politike koja za četiri godine nije žrtvovala nijedno službeno vozilo – poručio je Grgić.

Prema njegovim riječima, niko nikad ovoliko na administrativni način nije povećao zarade.

– Jedini sličan primjer bio je Singapur, ali je on paralelno imao program restrukturiranja privrede. Tamo su odluke donošene kroz Socijalni savjet. Španija je to radila kroz čitav set reformi i kroz zelenu agendu. Mora se predložiti set reformi i da ovo bude program za sprovođenje u naredne tri do četiri godine – naglasio je Grgić.

Savjetnik za ekonomsku politiku u Uniji slobodnih sindikata Marko Subotić kaže da su penzioneri najgore prošli.

– Moramo biti na strani radnika i podržati povećanja. Ovo će imati brojne pozitivne efekte. Jedino nezadovoljstvo javlja se kod građana koji imaju veliki broj godina staža – istakao je Subotić.

Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da se grdno vara svako ko misli da se ovaj program može realizovati bez povećanja poreza.

“Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”

– Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Uzdrmali smo iz temelja finansijsko-ekonomski sistem ove države. Jesmo li bili budale mi što smo decenijama plaćali doprinose? Kafa će nas koštati tri eura, burek četiri, a pica 20 eura. Biće otpuštanja radnika, povećavanja cijena. Neminovno – istakao je Miloš Vuković.

Prema njegovim riječima, fiskalni savjet će reći da ovo nije održivo.

Subotić je rekao da je bitno podići životni standard i doći do cilja, dok je Mikavica istakao da nijesu za odlaganje Euro modela već za potpuno promjenu pristupa.

– Cilj je povećanje standarda i povećanje zarada uz što manje negativnih efekata. A za to je potrebo da razgovaramo – dodao je Mikavica.

Milatović je istakao da je ovim primjerom Crna Gora pokazala da naše institucije ne funkcionišu na odgovaran način.

– Niko premijera ne može da opravda na način na koji je donesen model na Whatsapp grupi bez rasprave i socijalnog dijaloga. U Crnoj Gori je najteže biti normalan i naći normalan put. Mislim da smo danas poslali jasnu poruku da nam odgovorne instrukcije kažu stavove u odnosu na ovaj program – zaključio je Milatović.

Navršio se mjesec od surovog ubistva u streljani „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu, đe je ruski državljanin Mihail Nikolajevič Šabunjin (30), iz do danas neutvrđenih motiva, hladnokrvno ubio trojicu zapošljenih u ovom objektu – Petra Globarevića (24) i Nemanju Kapora (20) iz Podgorice i Momira Radonjića (67) iz Danilovgrada.

Na video snimcima iz streljane koje su, kao dokazni materijal, preuzeli istražitelji, Šabunjin je, prema informacijama dostupnim medijima, tri čovjeka ubio bez povoda, ali s namjerom. Poslije zločina opljačkao je objekat, odnosno odnio veliku količinu municije, više od 230 komada i dva pištolja. Pobjegao je automobilom jednog od ubijenih.

ŠABUNJIN LOCIRAN TEK POSLIJE ŠEST SATI

Nije stigao daleko, vozilo je ostavio u Rogamima, na ulazu u Podgoricu starim putem iz Danilovgrada i, kako se pretpostavlja, gradskim prijevozom se prebacio do Autobuske stanice, a odatle taksijem ka Herceg Novom.

Šabunjin je brutalni masakr počinio 31, avgusta. Kako je ranije saopštio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, trojicu ljudi ubio je oko 16.45 sati, a policiji je nešto prije 17 sati vlasnik streljane prijavio da je u objektu zatekao ubijene radnike.

Potraga za Šabunjinom trajala je skoro šest sati i nešto prije 23 sata policija je saopštila da je lociran u Herceg Novom. Oko 3.35 sati iza ponoći opkoljen je u šumi iznad naselja Topla. Ubrzo potom Šabunjin se ubio. Policija je saopštila da je prethodno pucao prema policajcima.

Portalu ETV iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koje rukovodi istragom, juče su odgovorili da se „predmet formiran ovim povodom i dalje nalazi u postupku izviđaja“.

ZBOG ISTRAGE PODACI I GALJE TAJNA

– U dosadašnjem toku postupka, ovo tužilaštvo je donijelo više naredbi za neophodna vještačenja koja su povjerena Forenzičkom centru, a kojima je obuhvaćeno DNK vještačenje, daktiloskopsko, balističko i GSR vještačenje, kao i vještačenje daljine pucanja, trasološko i informaciono-tehničko vještačenje tragova izuzetih sa lica mjesta i drugih lokacija u Danilovgradu, Herceg Novom i Podgorici. Takođe, ovom tužilaštvu su od strane sudskog vještaka obducenta dostavljeni obdukcioni zapisnici, dok se po naredbama Višeg suda u Podgorici sprovode radnje pretresanja mobilnih uređaja i izuzimanja video materijala sa sistema video nadzora više objekata – saopšteno je našem portalu iz podgoričkog višeg tužilaštva.

U sklopu preduzetih radnji, kako su dodali, „prikupljena su potrebna obavještenja od većeg broja lica, uključujući i vlasnika predmetnog objekta“.

– Pored navedenog, u cilju utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u radu i poslovanju streljane „Češka zbrojevka“, po nalogu ovog tužilaštva je od strane nadležnih inspekcijskih organa obavljeno više kontrola, a izvještaji o izvršenim provjerama još uvijek nijesu dostavljeni tužilaštvu – saopštili su oni.

Istakli su da u saradnji sa službenicima Uprave policije – odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, Herceg Novi i Podgorica, preduzimaju „sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju potpunog utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su dovele do predmetnog događaja, a o daljim ishodima postupka javnost će biti blagovremeno obaviještena u mjeri u kojoj to dozvoljava interes postupka“.

MOTIV ZLOČINA I DALJE TAJNA

Iz Tužilaštva nijesu odgovorili na pitanje da li informacija koju su prije nekoliko dana saopštili dnevniku Dan da „zbog zaštite interesa postupka i u skladu sa zakonskim ograničenjima“, u ovoj fazi nijesu u mogućnosti da saopštavaju „pojedinosti koje se odnose na utvrđeni motiv“, znači da je nesporno utvrđen motiv zločina.

Nijesu odgovorili ni na pitanje sarađuju li sa ruskim institucijama.

Profesor kriminalističke policije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević rekao je početkom septembra za Portal ETV da je „mišljenja da se radi o vrbovanom, indoktriniranom i podstaknutom masovnom ubici“.

– Međunarodna saradnja i istraga mogle bi pružiti odgovore da li je ubica bio involviran u vjerske ili neke nevladine organizacije koje su ga indoktrinirale i podstakle na zločin – kazao je on.

I zaista, sve ukazuje da je Šabunjin imao neki još zlokobniji plan, ali da je odustao.

NEPRIHVATLJIVO SAMOHVALISANJE

Snimci sa kamera u streljani pokazali su da je, kako su objavili mediji, profesionalno koristio oružje, s obije ruke.

U streljanu u Danilovgradu, kako je utvrdila policija, dolazio je i prethodnih dana, a dan pred zločin proveo je na obali Zete, đe se družio sa lokalnim mladićima, ali je, kako je saopštio direktor policije Lazar Šćepanović, „primijećen u određenim objektima, kupovao je hljeb u pekarama“…

A zašto službe bezbjednosti nijesu uspjele da primijete Šabunjina prije nego je počinio zločin, pa čak ni u julu kada je, prema medijima dostupnim informacijama, u svega pet dana čak osam puta prelazio granicu Crne Gore, možda će odgovore pružiti istraga tužilaštva.

Odgovor zahtijeva i činjenica da je Šabunjin izmicao policijskoj potjeri čitavih šest sati i za to vrijeme uspio da iz Podgorice taksijem dođe u Herceg Novi?! Iako su iz policije tvrdili kako su sve saobraćajnice blokirane, odnosno saobraćaj kontrolišu patrole, ispostavilo se da nijesu govorili istinu – jer Šabunjin je stigao do Herceg Novog, pa ili je uspješno prošao provjere, odnosno policija ga nije prepoznala, ili blokada nije bilo.

Iako su Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću usta puna hvale o plicijskoj akciji lociranja Šabunjina, prema javnosti dostupnim informacijama, sve ključne podatke o njegovom kretanju toga dana prijavili su građani. Od informacije da je u Rogamima ostavio automobil, do podatka da je stigao u Herceg Novi. Mediji su objavili o da je lociran zahvaljujući informacijama građana koji su policiju uputili na lokaciju đe se ubica skrivao.

Direktor Uprave policije i ministar unutrašnjih poslova te činjenice su, naravno, prećutali, degutantno se hvališući kako su uspješno okončali kriznu situaciju. Zastrašujući nedostatak mjere, pristojnosti i empatije prema porodicama ubijenih, ali i odgovornosti prema javnosti i funkcijama koje obavljaju.

Trostruko ubistvo u Danilovgradu treći je masovni zločin u Crnoj Gori od avgusta 2022. godine. Prethodna dva dogodila su se u crnogorskoj prijestonici – prvi u avgustu 2022. kada je ubijeno 11 osoba, a ubica ubijen tokom akcije hapšenja, drugi prvog dana Nove godine 2025. kada je ubijeno 13 osoba, a ubica je počinio samoubistvo kada ga je policija locirala i opkolila.