Vujović ponudio da pridoda svoju imovinu kao jemstvo za Katnića
Mene interesuje, zapitao se u emisiji Tamo i natrag sa Slavkom Mandićem pisac, prevodilac i preśednik Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Vujović, kako to da nikoga ne interesuje kada se javlja čoveka koji ne negira da se bavio kriminalom, sin Vesne Medenice (bivše preśednice Vrhovnog suda Crne Gore) Miloš Medenica (lice u bjegstvu, osuđeno na 10 godina i 2 mjeseca) koji objavljuje stravične stvari vezane za aktuelnu vlast, pa tako objavi imenom da recimo taj i taj pravi skandal, da je korisnik kokaina, da mu neko donosi u poštansko sanduče drogu, govori o transeksualnoj ljubomori i razne priče još. Ali pazite, objašnjava Vujović, bio sam još aktivan prosvetni radnik kad se zbog anonimne dojave da je bomba podmetnuta škola zatvarala i nije toga dana radila. Tada je angažovana policija i izvršena je kompletana bezbjednosna provjera škole. Tako se radi i dan danas i to ne samo u školama. Dakle, policija reaguje na anonimne dojave o podmetanju bombe i pretresa čitavu školu a na konkretnu dojavu konkretnog čovjeka, koji prijavljuje stravične stvari u vrhu crnogorske vlasti se ne oglašava. Kažu da je to Al, odnosno vještačka inteligencija, ali nijesu sigurni. Možda jeste, ali možda i nije? Znači da može anonimna prijava da se provjerava, ali ovo vezano za konkretnog čovjeka, koji ne krije da je bio uključen u kriminal, se ne istražuje. Zašto, pita se Vujović, policija ne preduzme neke radnje u tim slučajevima, a znamo da su u Nikšiću uhapšeni neki ljudi koji su maltretirali čovjeka i prislanjali mu pištolj na čelo, zato što je taj čovek, koji je policijski službenik, našao takođe policijske službenike kod svoje žene u svom stanu. I njih su priveli.
Vujović tvrdi da je ovo što se dešava u Crnoj Gori totalno rasulo sistema u kome se više ne zna ko što čini, u kome više niko ne odgovara nizašto, u kome apsolutno nije važno iz moralnih razloga jesu li na Cetinju bila dva monstruozna masakra.
Interesuje ga zašto se na isti način ne reaguje prema svima?
Vujović ponudio svoju imovinu za jemstvo Katniću
Govoreći o sunovratu pravosuđa, koji se ne obrće na konkretne prijave svojih visokih funkcionera, koje su lako provjerljive, Vujović je iznio primjer bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milovoja Katnića koji se nalazi dvije godine u zatvoru. Ja znam tu porodicu, kazao je. To je jedna časna porodica i ja sam uz ponuđeno jemstvo porodice i rodbine ponudio kao garant za Katnića i moju skromnu imovinu, pa ako treba neka ostanem bez ičega. Mi smo bile komšije na Cetinju. To je jedna familija kojoj nema ko da prigovori milimetar na čast, na poštenje, na odnos prema ljudima. Sud nije prihvatio jemstvo jer se plaše njegovog puštanja na slobodu. U slučaju Milivoja Katnića radi se o klasičnom političkom progonu.
Vujović je u emisiji govorio o dvostrukim aršinima crnogorskog pravosuđa, o Crkvi Srbije i njenom uticaju, o kriminalu i korupciji, o jačanju četništva, o obrazovnom sistemu i greškama koje su dovele do ovoga što danas živimo, o nepoštovanju crnogorske države, njenih znamenja i istorijskih datuma…
Emisija je u cjelosti postavljena na kraju teksta.
Podgoričanin Saša Laković (36) pušten je večeras da se brani sa slobode, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Srdan Kažić. Kako saznajemo, nakon Lakovića, da se brani sa slobode pušten je i Nemanja Mučalica.
Saši Lakoviću i Nemanji Mučalici, koji su jutros uhapšeni zbog sumnje da su omogućili bjekstvo osuđenom Milošu Medenici, određeno je ranije zadržavanje do 72 sata. Oni su negirali da su izvršili navedeno krivično djelo. Laković je kazao da je prije nekoliko mjeseci prošao poligrafsko testiranje.
Lakovićev advokat, Srdan Kažić, kazao je za Portal RTCG da je sudija za istragu usvojio žalbu.
Naglasio je da se njegovom branjeniku stavlja na teret krivično djelo omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode.
(VIDEO) Lakoviću i Mučalici zadržavanje do 72 sata Saši Lakoviću i Nemanji Mučalici, koji su jutros uhapšeni zbog sumnje da su omogućili bjekstvo osuđenom Milošu Medenici, određeno je zadržavanje do 72 sata. Oni su negirali da su izvršili navedeno krivično djelo. Laković je kazao da je, prije nekoliko mjeseci, prošao poligrafsko testiranje. 29. 04. 2026.07:24 >> 23:256
KRIVIČNA PRIJAVA ZA SADA BEZ EFEKTA: Milivoje Katnić i Miloš Šoškić (Foto: Ilustracija: Balša PAVIĆEVIĆ)
ISTRAŽIVANJE ETV: Specijalno državno tužilaštvo bez reakcije na novu krivičnu prijavu bivšeg glavnog specijalnog tužioca
Novović ćuti na Katnićevu prijavu da Šoškić manipuliše Skaj porukama
Specijalno državno tužilaštvo dva mjeseca ne reaguje na krivičnu prijavu koju je Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac, podnio protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe službenog položaja. Katnić tereti Šoškića za umišljajno izostavljanje dijela SKAJ poruka, sve sa ciljem procesuiranja Katnića, ali i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i suspendovanog tužioca Sašu Čađenovića. SDT na čijem je čelu Vladimir Novović ostalo je bez reakcije na dopis advokata Anta Nobila koji je septembra prošle godine dostavio dokaze o Šoškićevim zloupotrebama SKJ komunikacije.
Iako je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 27. februara podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv tužioca Miloša Šoškića, optužujući ga za zloupotrebu službenog položaja, iz SDT-a nema reakcije.
Katnić u prijavi, u koju su Portal ETV i Televizija E imali uvid, ukazuje da postoji osnovana sumnja da je tužilac Šoškić, svjesno izostavljao Skaj poruke koje je Ljubo Milović slao policajcu Ivanu Stamatoviću. Takođe, navodi se i da tužilac Šoškić nije krivično gonio policajca Stamatovića koji je, kako to proizilazi iz Skaj komunikacija, primijenio „silu i prijetnju“ prema Milanu Kanakarašu da bi od njega iznudio iskaz i prihvatio da bude svjedok saradnik protiv ogranka kavačkog i škaljarskog klana iz Herceg Novog.
SKRIVANJE SKAJ PORUKA
Katnić u prijavi citira koje poruke je tužilac Šoškić svjesno izostavio jer se u njima vidi kako je policajac Stamatović natjerao Kankaraša da govori ono što mu se kaže.
„Oteli smo ga dobro ubacili u kola ćutali do gore, gore mu stavili kesu, izbili, vezali noge i onda je počeo po malo. Pa poslije solidnih batina i kese počeo od kad se rodio, sve što je znao pričao je…“
DETALJAN OPSI ZLOUPOTREBE POLOŽAJA MILOŠA ŠOŠKIĆA: Krivična prijava Milivoja Katnića(Photo: Portal ETV )
Ovo je samo dio poruka koje tužilac Šoškić nije vidio, ili nije želio da vidi, jer je svjedočenje Kankaraša trebalo da posuži kao dokaz da vrh SDT-a i policije nije želio da procesuira člana OKG-a Duška Roganovića.
Upravo je taj, nasiljem iznuđeni iskaz, poslužio specijalnom tužiocu kao navodni dokaz u optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića.
GONILI ZVICERA, OPTUŽENI DA SU ČLANOVI ZVICEROVE GRUPE
Optužnicom specijalnog držvanog tužioca Miloša Šoškića terete se Milivoje Katnić, Zoran Lazović i Saša Čađenović da su postali članovi kriminalne organizacije koju su kreirali vođe te kriminalne organizacije Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan.
KONSTRUISANE OPTUŽBE SDT-A: Katnić, Lazović i Čađenović(Photo: Ilustracija: Balša PAVIĆEVIĆ)
Milan Kankaraš u jednom od iskaza je ispričao da je Novljanin Duško Roganović, jedan od visokorangiranih članova kavačkog kriminalnog klana, glavni za distribuciju narkotika u Boki. Upravo iz tog iskaza tužilac Šoškić crpi optužbu protiv Katnića, Čađenovića i Lazovića da nijesu procesuirali Roganovića za distribuciju narkotika.
Ipak, osim iskaza Kankaraša nijesu postojali materijalni dokazi koji bi potvrdili osnovanost optužbe. A da je postojao umišljaj tužilačke selekcije, pokazuje i podatak da je Šoškić iz optužnice izostavio i svjedočenja policajaca koji su ispričali da je proceusirana grupa protiv koje su prikupljeni dokazi, a da tada Kankaraš nije ponudio dokaze da je Roganović jedan od ključnih rasturača narkotika.
,,NAMJEŠTANJE” DOKAZA
-Tužilac Milan Šoškić je znao da ovako pribavljeni dokazi, a to su saslušanje Milana Kankaraša kao građanina, okrivljenog i svjedoka saradnika, ne mogu koristiti za donošenje sudskih odluka niti se mogu koristiti u postupku, niti od strane tužioca niti suda, ali je i pored tog sazanja iste koristio u tužilačkoj istrazi, a potom umjesto da predloži sudiji za istragu da ih izdvoji iz spisa predmeta, dostavio ih je sa ostalim dokazima sudu – istakao je Katnić u krivičnoj prijavi.
Katnić u prijavi navodi da tužilac Šoškić originalne komunikacije nije priložio u spise predmeta. I to nije prvi put da se specijalni tužilac optužuje za umišljajnu, nezakonitu, selekciju dokaznog materijala.
DOKAZI NA KOJE TUŽILAŠTVO NE REAGUJE: Advokat Anto Nobilo(Photo: Portal ETV )
DOKAZI ANTA NOBILA
Hrvatski advokat Ante Nobilo još septembra prošle godine dostavio je Vladimiru Novoviću materijal koji dokazuje nezakonito postupanje specijalnog tužioca u slučaju protiv Milivoja Katnića.
O tome je govorio u intervjuu za Televiziju E.
-Tužilac Šoškić, da bi mogao dobit, koliko toliko, nešto kompromitirajuće za Katnića, on i njegovi suradnici su Skaj poruke između različitih ljudi iz vrhova Zvicerove kavačke organizacije, jednostavno izvlačili određene poruke, a li samo neke poruke da bi se izgubio kontekst – objasnio je Nobilo.
Pravni zastupnik Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo je sve prikrivene poruke dostavio na ruke čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću, septembra prošle godine.
ŠUTNJA VLADIMIRA NOVOVIĆA
Iako je proteklo sedam mjeseci, nije bilo reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva.
ŠUTNJA KAO ZAŠTITA TUŽIOCA ŠOŠKIĆA: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC)
Portal ETV i Televizija E objavili su ranije brojne poruke sa kriptovanih telefona sa brojnim prijetnjama protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Međutim, ni te komunikacije nijesu bile interesantne tužiocu, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nije sadržana u 300 strana ispravljene optužnice tužioca Šoškića.
Katnić i Lazović su od 14. aprila 2024. godine u pritvoru. Viši sud odbio je zahtjev odbrane da se Katnić uz jemstvo od 1.199.000 eura u nekretninama, sopstvenim i uže porodice, u daljem toku postupka brani sa slobode.
Ni sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović 30. marta nije prihvatio prijedlog advokata Zorana Piperovića da se Lazoviću ukine pritvor.
U izvještaju ocijenjeno da postoji zabrinutost da „strani vlasnici određenog broja medija mogu vršiti uticaj na uređivačke politike da bi one služile interesima drugih država – poput Srbije“
Reporteri bez granica: Crna Gora nazadovala, ostaje zabrinutost i zbog slučaja Raonić
Ponovo je isplivala na površinu zabrinutost da izvršna vlast pokušava da se umiješaju u nezavisnost javnog servisa – Radio-televizija Crne Gore (RTCG). Parlamentarna većina usvojila je novi zakon čime je dozvolila generalnog direktoru RTCG (Boris Raonić) da ostane na toj funkciji uprkos brojnim sudskim presudama da je nezakonito imenovan – stoji u izvještaju
Crna Gora nazadovala je na Indeksu slobode štampe, pa je ove godine na 41. mjestu od 180 zemalja koje se tretiraju u izvještaju Reportera bez granica.
Na istom indeksu Crna Gora je prošle godine bila na 37. mjestu.
– Crnogorski Ustav garantuje slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda štampe i dalje ugrožena zbog političkog uticaja nerazriješenih napada na novinare i ekonomskih pritisaka – stoji, pored ostalog, u opisnom dijelu indeksa.
RSF primjećuje da je namjera Crne Gore da se pridruži Evropskoj unij (EU) a da je vladajuća koalicija koja je na vlast došla 2023. godine usklađivala nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima.
– Ponovo je isplivala na površinu zabrinutost da izvršna vlast pokušava da se umiješaju u nezavisnost javnog servisa – Radio-televizija Crne Gore (RTCG). Parlamentarna većina usvojila je novi zakon čime je dozvolila generalnog direktoru RTCG (Boris Raonić) da ostane na toj funkciji uprkos brojnim sudskim presudama da je nezakonito imenovan – stoji u izvještaju.
Dodatno, navodi RSF, postoji zabrinutost da „strani vlasnici određenog broja medija mogu vršiti uticaj na uređivačke politike da bi one služile interesima drugih država i političkih figura u njima, poput Srbije“
Sa naučnog skupa povodom obilježavanja 230 godina od donošenja Stege, Foto: Svetlana Milović/Pobjeda
Naučni skup u organizaciji CANU i Udruženja pravnika povodom 230 godina od donošenja pravnog akta
Stega – zavjet koji je stvorio državu
Obilježavanje 230 godina od donošenja Stege, u Podgorici je okupilo istaknute pravnike i akademike koji su ukazali da ovaj kratki ali suštinski pravni akt iz 1796. predstavlja prelomni trenutak u razvoju crnogorske države, od običajnog ka pisanom pravu, ali i simbol jedinstva, moralne čvrstine i začetka savremenog pravnog poretka
tega nije samo prvi pisani zakonski akt donesen 1796. godine, već u novijoj crnogorskoj istoriji predstavlja jedan od najznačajnijih događaja za pravni, kulturni i istorijski identitet Crne Gore, ocijenio je otvarajući naučni skup „230 godina od donošenja Stege“ u organizaciji CANU i Udruženja pravnika akademik prof. dr Zoran Rašović.
On je kazao da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na 1796. godinu, već naučna obaveza da se osvijetli prelomni trenutak u kojem crnogorsko društvo počinje put od običajnog prava ka pisanim zakonskim okvirima.
– Stega nije samo prvi pisani zakon, već sudbinski ugovor između crnogorskih plemena. Donijeta u predvečerje Bitke na Krusima, ona je simbolizivala jedinstvo i moralnu čvrstinu naroda. Iako kratka, sa svega šest članova, ona je udarila temelj crnogorske državnosti i zakonodavstva – ukazao je Rašović.
On je podsjetio da su se prije 230 godina glavari i starješine iz Brda i Crne Gore skupili na jednom mjestu na Cetinju avgusta 1796, na Preobraženje, pa je ugovorom – stegom, potvrđena odluka od 12. juna / 1. jula 1796.
Sa naučnog skupa povodom obilježavanja 230 godina od donošenja Stege (FOTO: Svetlana Milović/Pobjeda)– Donošenje Stege na veliki crkveni praznik nije bila slučajnost, već duboko promišljen čin koji je spajao vjerske autoritete sa svjetovnom vlašću. Donošenje Stege na Preobraženje imalo je snažnu simboliku, simboliku preobražaja crkvenog i državnog uređenja. Prvi i najznačajniji zakonici Crne Gore su takođe donijeti na vjerske praznike. Zakonik opšti crnogorski i brdski, poznatiji kao Zakonik Petra I Petrovića Njegoša, donijet je na Đurđevdan, 18/30. oktobra 1798. godine. U saglasnosti sa glavarima i starješinama sve Crne Gore i Brda, knjaz i gospodar slobodne Crne Gore i Brda Danilo Petrović je usvojio Opšti imovinski zakonik, poznatiji kao Danilov zakonik, na Đurđevdan, 25. aprila / 5. maja 1855. godine. Valtazar Bogišić u pismu knezu Nikoli iz Pariza iz 1888. godine ne skriva zadovoljstvo što mu je knez prihvatio Blagovijesti kao dan postavljanja opšteg imovinskog zakona… Takođe je bio oduševljen i prihvatanjem Uskrsa, 16. aprila, kao dana kada će se održati svečanost proglašenja zakonika. Takođe, prvi crnogorski ustav donijet je na vjerski praznik – kao što znate, na Nikoljdan 1905. godine – objasnio je Rašović.
On je dodao da ova tradicija pokazuje da je crnogorska država koristila vjerski okvir da bi izvršila pravni čin.
– Zašto je to bilo tako? Tri su ključna razloga za to, prvo, psihološki – zakon donijeti na vjerski praznik u narodu se doživljavao kao Božja volja, što je smanjivalo otpor i rezerve, drugo, pravno – zakletva položena na vjerski praznik bila je najjača garancija poštovanja pravnog akta i treće, politički – okupljanje na vjerski praznik garantovalo je prisustvo svih plemenskih poglavara, čime se obezbjeđivao puniji legitimitet za donošenje zakona – naglasio je Rašović.
U ime Udruženja pravnika Crne Gore prof. Branislav Radulović kao suorganizator naučnog skupa kazao je da je Stega proizašla iz tradicionalnog društva i običajnog prava te postala temelj svih budućih crnogorskih pravničkih akata-zakona, noseći snažnu državotvornu i emancipatorsku dimenziju.
– U njoj se prepoznaje embrion pravne države, svijesti da se autoritet ne zasniva isključivo na sili ili harizmi, već na opšteprihvaćenom i normiranom poretku. Prevashodno nastala kao čin okupljanja, koji je simbolički i praktično učvrstio svijest o Crnoj Gori kao zajednici sudbine, Stega predstavlja presudan korak ka kasnijem donošenju Zakonika Petra I iz 1978. i 1803. godine. Stoga, možemo izreći da je Stega Mednik crnogorske države I kamen temeljac njenog pravnog uređenja – naglasio je Radulović.
Govoreći o istorijskom značaju nastanka Stege akademik Šerbo Rastoder je rekao da je tada bio završen proces stvaranja novog političkog poretka u svijetu, kao i proces formiranja nacionalnih država, koji su na kraju doveli do nestanka velikih carstava.
– Ovaj proces trajao je tokom čitavog 19. vijeka, pa sve do kraja Prvog svjetskog rata. U tom procesu, na prostoru Balkana, nastajale su i nestajale brojne države. Upravo kroz tzv. istočno pitanje oblikovan je nacionalni identitet naroda ovog područja, a proces njihovog državnog formiranja trajao je godinama, naročito nakon velikih istorijskih prekretnica – naveo je Rastoder.
Profesor dr Mladen Vukčević, kao i prof. dr Milan Marković u svojim izlaganjima su se osvrnuli na ustavopravna obilježja ovog pravnog akta, kao i na prožimanje politike, prava, morala i religije, dok je akademik Zoran Stojanović posebnu pažnju posvetio prirodi i vrsti sankcija predviđenih Stegom.
Profesorica dr Sonja Tomović-Šundić je govorila o etičko-pravnim aspektima Stege.
– Funkcija Stege je višeslojna, ja bih je označila kao hibridni pravni akt jer sadrži i pravnost i moralnost i religijsku konotaciju. Što se tiče njene strukture, ona počinje zakletvom, njena suština ili srž je osuda izdajstva, što je bio čest slučaj u Crnoj Gori, jer je ono najozbiljnije ugrožavalo jedinstvo Crne Gore, bratstva prema bratstvima… Dakle Stega sankcioniše izdajstvo. Otečestvo jeste zajednički pojam koji integriše crnogorsku zajednicu – ukazala je Tomović-Šundić.
O značaju Stege, odnosno o pravnoj prirodi prvog crnogorskog zakonodavnog akta, govorio je prof. dr Savo Marković, dok je doc. dr Rajka Đoković pričala o usporednoj perspektivi Stege.
Ovaj naučni skup na početku je otvorio prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović govoreći tekst Stege iz 1796. godine.
Da jedni drugima budemo u pomoć
Na sajtu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, u sistemu za rad sa leksikonima (Leks), piše da je Stega, pravni akt, usvojen od strane Opštecrnogorskog zbora 6/17. avgusta 1796, nakon Bitke na Martinićima, a prije Bitke na Krusima.
– U znatnoj mjeri tekst Stege poklapa se sa tekstom Odluke, donijete 20. juna / 1. jula 1796, a predstavlja temelj za donošenje Zakonika opščeg crnogorskog i brdskog dvije godine kasnije. Sadrži šest članova.
Stega je u prvom članu obavezivala na „pomoć našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji“ obavezujući sve Crnogorce i Brđane na zajedničko djelovanje. I u drugom članu predviđena je obaveza da „jedni drugima budu u pomoć“ i za „blagočestivu vjeru našu hristijansku vojuju“. Trećim članom predviđa se da će pojedinac, ali i selo, pleme ili nahija, koji bude izdajnik biti „predat vječnom prokletstvu“, a četvrtim i da „on i rod njegov ostanu vo vijek u sramotu i bezčest“. Petim članom potvrđuje se da je sve što je prethodno rečeno potvrđeno zakletvom potpisnika, cjelivanjem krsta i Jevanđelja i potpisima, odnosno stavljanjem krsta kao davanjem znaka saglasnosti za one koji nijesu bili pismeni. Šestim članom uređuje se da po primjerak Stege bude poslat svakoj nahiji, i da se „nahodi od roda u rod“, a da jedan primjerak ostaje u Cetinjskoj mitropoliji, arhiviran kako bi se „svakomu carskomu kraljevskomu oli principskomu dvoru i poslaniku“ mogao pokazati. Slijede potpisi Jovana Radonjića, crnogorskog guvernadura, i potpisi (ili saglasnost data pisanjem krsta) više kneževa, serdara i vojvoda. Original Stege čuva se u Narodnom muzeju na Cetinju, a datiran je na 20. jun / 1. jul 1796. godine. Zbog toga je u istoriografiji bilo različitih mišljenja o datumu njenog nastanka, ali je danas najšire prihvaćeno mišljenje da je datum kada je Stega donijeta 6/17. avgust 1796, kada se vijećalo o konačnom prihvatanju glavnih rješenja Odluke od 20. juna / 1. jula 1796, te je stoga taj datum zadržan na dokumentu. I Zakonik obšči crnogorski i brdski u čl. 1 navodi da je Stega donijeta na „den Preobraženija Hristova“. Njen autor je vladika Petar I Petrović Njegoš, a postoje različita mišljenja o tome da li ju je on ili ruski emisar kod vladike koji je radio kao njegov sekretar, đakon Aleksije, koji ju je i kaligrafskim rukopisom prepisao, uobličio u zakonsku formu. Usvojili su je glavari četiri crnogorske nahije i Brda, a o tome je vladika obavijestio Grbljane, Rišnjane, kao i kotorskog providura i mletačke predstavnike. Sam termin „stega” bio je sinonim za zakon ili disciplinu.
MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA ODGOVARA NA POSLANIČKA PITANJA
Zirojević: Što ste radili dva i po mjeseca sa sada uhapšenima za pomoć Medenici kad su vam dan kasnije priznali da su mu na neki način bili logistika? Šaranović: Samoinaugurisali ste se u njegovog portparola
Pokušali ste vrlo vješto da prebacite odgovornost na mene – da sam ja sugerisao da ih nije trebalo hapsiti. Tačno – nije trebalo juče nego davno: onda kad su, dan nakon što je Medenica pobjegao, priznali da su mu bili logistika, a jedan od njih ga poveo do vikendice u koju ga je povezao – rekao je Zirojević
Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević pitao je ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića što su dva i po mjeseca radili sa Sašom Lakovićem i Nemanjom Mučalicom, osumnjičenima za pružanje logistike i pomoć u bjekstvu odbjeglom Milošu Medenici, poručujući da ih je trebalo procesuirati u januaru kada su navodno priznali da su mu na neki način bili logistika.
– Nijeste odgovorili zašto su ova dvojica tek sada uhapšeni. Lica su sjutra dan nakon što je Medenica pobjegao priznali da su mu na neki način bili logistika, a vi ste ih tek juče uhapsili – dva i po mjeseca nakon toga, odnosno i duže od toga. Nije pitanje i nijesam tvrdio da ih nije trebalo uhapsiti juče radi mog pitanja, nego ih je trebalo uhapsiti 29. ili 30. janura i ovđe se postavlja pitanje što ste radili s njima dva i po mjeseca? Što ste radili s ljudima koij su priznali da su bili logistika Milošu Medenici? – pitao je Zirojević.
Šaranović mu je prethodno odgovorio da ne može da ne primijeti da navodni Medenica na video snimcima svakog dana napada vlast, a ne opoziciju.
– Ne bih ulazio u razloge zbog kojih ste samoinaugurisali u portparola lažnog Miloša Medenice, ali ne mogu da ne istaknem logiku da u svim nastupima target je svaki dan Danilo Šaranović, Aleksa Bečić, Vladimir Novović, a vi nijeste i nije niko iz opozicije. Ne mogu da ne primijetim da svakog dana napada nas, a nikoga od vas. Jasna poruka od koga strahuju, tj. od koga ne strahuju ogrezli kriminalci. Imajući u vidu da ste kazali da znate da politički subjekt iz kojeg dolazim (Demokrate) finansiraju kriminalci, ako istog trenutka kad završimo raspravu ne pođete i predate krivičnu prijavu doživjeću to kao politički kukavičluk – rekao je Šaranović.
Smatra da je sporno što je Zirojević problematizovao to što su tek danas Saša Laković i Nemanja Mučalica, osumnjičeni za pružanje logistike i pomoć u bjekstvu Medenici, tek danas uhapšeni.
– Vi morate da prvo, prije nego se javite za riječ da konsultujete ljude koji se razumiju ono što je vama strano – a to je elementarno poznavanje logike. Sporno je što smo radili dva mjeseca od upoznavanja javnosti sa time da Uprava policije raspolaže sa saznajima ko su lica koja su pružala logističku podršku i pomagali mu u bjekstvu. Mi smo jasno kazali da Uprava policije raspolaže operativnim saznanjma ko su, ko je obezbijedio njegovo skrivanje, formiran je predmet Osnovnog državnog tužilaštva (ODT), sprovedene sve radnje – što je rezultiralo njihvim hapšenjem juče. Vi sugerešite da ih nije trebalo lišiti slobode jer: “slušajte ja kao ministar unutrašnjih poslova sjutra nastupam u skupšini, pa da Nikola Zirojević ne bi kazao da ste to uradili u mom političkom interesu, neka ih ti kriminalci na slobodi pa ih lišite slobode nakon što završim poslanička pitanja”. U ovakvom političkom promišljanju dolazimo do pitanja zašto ste vi sa te a mi sa ove strane – rekao je Šaranović.
Zirojević je odgovorio da mu je nacrtao metu kada ga navodi portparolom Miloša Medenice.
– Donekle je sporno kad to radi ministar unutrašnjih poslova, ali to je manir vašeg politčkog subjekta. To radite u kontinuitetu, umjesto da štitite i građane i poslanike i službenike Uprave policije. Vi konstantno crtate mete, ali vam je veliki problem što se saznaju sva zlodjela koja dolaze iz vaše partije – naveo je on.
Laković i Mučalica, kako je rekao, dva i po mjeseca šetaju slobodno ulicama Crne Gore.
– A vi ne radite ništa i hapsite ih juče da bi danas meni imali što da odgovorite jer apsolutno ništa nijeste uradili – dodao je Zirojević.
Jedan od njih je, kaže Zirojević, poveo čak do vikendice u koju ga je povezao.
– Ponavljam i zaključujem: pokušali ste vrlo vješto da prebacite odgovornost na mene – da sam ja sugerisao da ih nije trebalo hapsiti. Tačno nije trebalo juče nego davno: onda kad su, dan nakon što je Medenica pobjegao, priznali da su mu bili logistika, a jedan od njih ga poveo do vikendice u koju ga je povezao – rekao je Zirojević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je Šaranovića o optužbama koje je Nebojša Medojević iznio na račun glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, navodeći da dostavlja povjerljive informacije Miodragu Daki Davidoviću.
– Da li je Uprava policije preduzela bilo kakve aktivnosti u odnosu na navedeno i da li će javnost biti informisana o rezultatima eventualnih provjera? – pitao je Huter.
Šaranović je naveo da MUP i Uprava policije ne raspolažu bilo kakvim informacijama koje mogu uputiti na sumnje na koje on sugeriše.
– Imajući u vidu da je ovo lice često prisutno u javnosti, pretpostavljam da mislite na isto lice koje je Aco Đukanović prilikom pretresa stana predložio kao svjedoka, a praksa je takva da se za svjedoka zovu ljudi od najvišeg povjerenja. Pretpostavljam da mislite na istog Daku Davidovića koji je bio dugogodišnji partner vlada DPS-a, neko ko je bio prepoznat kao neko ko treba da unaprijedi crnogorsku ekonomiju, prije svega Željezaru Nikšić, tako da je on jako blizak sa vrhom vašeg političkog subjekta, pa ih onda možda treba konsultovati da li on na bilo koji način raspolaže informacijama koje bi bile od značaja za Upravu policije ili tužilaštvo – rekao je Šaranović.
Huter je rekao da nije ni očekivao više od njega.
– Ne vidim ništa sporno u ovom pitanju, ono vam je postavljeno 27. marta, a danas je 29. april. Više od mjesec je trebalo da smisli ovaj odgovor. Krajem februara sam se obratio i ministru pravde sa istim pitanjem (Bojanu Božoviću). On je na stranici A4 dao odgovor u dva navrata. Bio je jako revnosan i ažuran. Sa druge strane imate one koji na ovaj način politizuju situaciju. Iznesene su ozbiljne optužbe na račun Ministarstva kojim Vi upravljate. Sabotiraju se određene policijske akcije,a Vi ste odgovorili: „pojma nemamo, niti nas to interesuje“.
Medojević je, kaže, u televizijskoj emisiji jasno nacrtao da specijalni državni tužilac trguje sa takvim informacijama.
– Ko god bio Daka Davidović, ja ga ne poznajem… Vi čuvate sva ova lica – jer da ne čuvate – automatski bi provjerili navode i rekli građanima je li to netačno i ima li potrebe da se procesuira. Veći broj građana predstavljam ja nego Vi i svaki poslanik ovdje predstavlja građane i pita zbog građana. Kakvo je stanje u MUP-u vidimo iz dana u dan. Vi ste bavite obračunom sa vještačkim inteligencijama umjesto da hapsite kriminalce i odredite u odnosu na teške optužbe koje vam se stavljaju na račun. Makar pročitajte ministra pravde, pa ovđe dođite spremni – poručio je Huter.
Povodom manifestacije „Dani Dragana Radulovića“, Matija Vujičić, učenik VI-2 razreda Osnovne škole „Marko Miljanov“, dostojno je predstavio svoju školu i sebe autorskim stihovima pod nazivom „Ljepši svijet“, čija je pjesma prethodno izabrana na literarnom konkursu Dječijeg saveza. Svojim nastupom u Gradskoj biblioteci „Radosav Ljumović“, Matija je izražajnom interpretacijom osvojio simpatije prisutne publike.
Njegova pjesma objavljena je u zbirci dječije poezije, kao trajni zapis dječijeg stvaralaštva. Mentor mladog autora je nastavnica jezika i književnosti Tanja Jovanović.
Manifestacija „Dani Dragana Radulovića“ ima za cilj afirmaciju dječijeg stvaralaštva, njegovanje pisane riječi i promociju vrijednosti koje je kroz svoj rad njegovao pjesnik Dragan Radulović. Matijin uspjeh predstavlja snažan podsticaj za njegov dalji razvoj i unapređenje književnog talenta.
Ljepši svijet
Matija Vujičić VI-2
Očekujem vedro nebo
što oblake tmurne gasi,
očekujem zlatno sunce
sva djetinjstva da ukrasi.
Očekujem od talasa
k`o dlanovi da se sklope
pa da tako udruženi
sve dječije tuge stope.
Od planina ja bih htio
da livade djeci daju,
da po njima rastrče se
i tako ih sačuvaju.
I vi šume čarobnice
posavijte malo grane,
zagrlite toplo djecu
biće drago i mjesecu.
Čuće nebo, more, sunce
već planove kuju
čuće šume al` odrasli
slabije nas čuju.
Budućnost u nama spava
vi odrasli dobro znate
dužni ste nam, očekujem
ljepši svijet da nam date!
Crnogorski pomorci koji se nalaze na brodu zadržanom od strane iranskih snaga trenutno su u dobrom psihofizičkom stanju i nema neposrednih bezbjednosnih prijetnji, saopštio je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti Goran Idrizović iz Ministarstva pomorstva.
Ipak, situacija ostaje neizvjesna, a komunikacija sa porodicama ograničena je na oko pola sata dnevno. Nadležne institucije, brodarska kompanija i porodice u kontaktu su sa posadom, ali uglavnom posredno, dok se pregovori vode na međunarodnom nivou uz uključivanje relevantnih organizacija.
Prema podacima Ministarstva, u rizičnom području Persijskog zaliva evidentirano je ukupno 44 crnogorska pomorca, dok je dio njih u međuvremenu evakuisan ili se iskrcao kada su se za to stekli uslovi.
“Zadnji kontaks koji smo imali s njima je od juče. Osim što se nalaze u nezavitnoj situaciji, na brodu koji je zaustavljen od iranskih snaga, na brodu gdje je presutno vojno osoblje, koje se prema trenutnjama zapovednika ponaša sasvim veri profesionalno. Ono što znamo i što je malo otežavajući faktor je činjenica da su im u nekom smislu ograničena mogućnost komunikacije”, rekao je Idrizović.
Kazao je i da oni imaju samo sat vremena dnevno za komunikaciju.
“Imaju manje, imaju pola sata. To je isključivo sa porodicama. I onda mi dobijamo posredno informacije u kontaktu sa njihovim porodicama i u kontaktu sa agencijom kojih je ukrcalo na brodu”, kazao je.
UPRAVNI ODBOR FZO ZAKAZAO SJEDNICU ZA 5. MAJ, ODLUČIVAĆE O POSTUPANJU PO PRESUDI KOJOM JE PRETHODNI DIREKTOR VRAĆEN NA ČELO FONDA
Kadić: Fond u blokadi, niko ne potpisuje akte
Više od sedam dana nakon što je Upravni sud poništio novembarsko razrješenje direktora FZO, Upravni odbor još nije donio novu odluku. Do tada, institucija funkcioniše u pravnom vakuumu, dva čovjeka polažu pravo na istu poziciju, akti se ne potpisuju, a Kadić zakazanu sjednicu za 5. maj ocjenjuje neodgovornim činom
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić izjavio je Pobjedi da Fond trenutno funkcioniše u blokadi – ni on ni vršilac dužnosti Aleksandar Ružić ne potpisuju akte, piše Pobjeda.
Predsjednik Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Marko Tomašević saopštio je Pobjedi da je za utorak (5. maja) zakazao sjednicu na kojoj će UO odlučiti o postupanju po presudi Upravnog suda, ali direktor Vuk Kadić kaže da za nju nije znao.
– Smatram to vrlo neodgovornim činom – poručio je Kadić.
Kazao je da je nakon donošenja pravosnažne odluke, presude Upravnog suda, prvi naredni dan sam došao na posao u svojstvu direktora.
– Kao odgovoran čovjek i profesionalac to radim i tokom ove nedjelje, a radiću i ubuduće dok god mi bude trajao mandat – kazao je Kadić Pobjedi.
Objasnio je da zbog tehničkih procedura još ne potpisuje akte, ali da to ne može činiti ni Ružić.
– Shodno zakonu, vršilac dužnosti se određuje do imenovanja direktora, a ovom presudom se de fakto vraća na snagu odluka o mom imenovanju, pa samim tim moj mandat i dalje traje – pojasnio je Kadić.
Upravni odbor FZO je donio odluku o imenovanju dr Vuka Kadića za direktora 9. februara 2023. godine na mandat od pet godina. Dr Kadić je prije toga, od 15. juna 2022. godine bio v. d. direktora. Upravni odbor je 6. novembra 2025. godine donio odluku o razrješenju, koju je Upravni sud sada poništio kao nezakonitu.
– Trenutno je Fond za zdravstveno osiguranje u svojevrsnoj blokadi – poručio je, dodajući da očekuje da UO na sjednici 5. maja, prije svega, ima u vidu konačnu presudu Upravnog suda, Zakon o državnim službenicima na osnovu kojeg je biran u petogodišnjem mandatu, te Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim su strogo definisani uslovi za direktora Fonda.
– To znači da su u obavezi da u skladu sa načelom savjesnosti i zakonitosti postupaju sa dužnom pažnjom u ovom trenutku i drže se slova zakona – kazao je Kadić.
Na navode Ružića da su on i osobe s njim u petak tražili dokumentaciju od zaposlenih, Kadić je odgovorio da je kao legitimni direktor tražio dokumentaciju za koju je cijenio da je značajna za poslovanje i dalji način rada institucije, kao i da bi sagledao funkcionisanje Fonda u prethodnom periodu.
Predsjednik Upravnog odbora Marko Tomašević saopštio je Pobjedi da je sjednicu zakazao u skladu sa Poslovnikom o radu.
– U skladu sa Poslovnikom o radu Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, zakazao sam sjednicu Upravnog odbora za utorak 5. maja 2026. godine, na kojoj će Upravni odbor odrediti postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore. O odlukama sa sjednice javnost će biti obaviještena u cilju tačnog i transparentnog informisanja javnog mnjenja – kazao je Tomašević Pobjedi.
Ružić je ranije saopštio Vijestima da savjesno obavlja funkciju do nove odluke UO, jer nije primio nikakvo obavještenje Upravnog odbora o prestanku mandata.
Na molbu Pobjede za komentar o novonastaloj situaciji u FZO, Ružić nije odgovarao.
Što je sud utvrdio
Upravni sud je presudom od 24. marta 2026. usvojio Kadićevu tužbu i poništio odluku Upravnog odbora donijetu 6. novembra 2025.
Sud je utvrdio da je Kadić imenovan za direktora primjenom odredbi Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se odnose na popunu radnog mjesta starješine organa uprave, te da mu je zarada utvrđena prema koeficijentu propisanom za starješinu samostalnog organa uprave.
Stoga je sud ocijenio nejasnim i nedovoljno obrazloženim zaključak Upravnog odbora da se odredbe tog zakona ne primjenjuju na razrješenje direktora, posebno imajući u vidu da taj zakon uređuje i razloge za razrješenje imenovanih lica i disciplinsku odgovornost za teže povrede službene dužnosti. Kao drugu ključnu manjkavost, sud je utvrdio povredu pravila upravnog postupka, obrazloženje odluke nije pokazalo da je stvar riješena na zakonit i potpun način.
Presudom je naloženo da Upravni odbor u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.
Aleksandar Ružić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)
Hronologija
Pitanje smjene Kadića pokrenuto je u oktobru 2025, nakon višednevne nestašice ljekova i njegovih upozorenja da FZO nema dovoljno sredstava za nabavku. Vlada je na kraju odobrila 30 miliona eura dodatnih sredstava. Inicijativa za smjenu prvi put je pokrenuta 17. oktobra, ali sjednica Upravnog odbora tada nije održana, trojica članova odbila su da učestvuju, a utvrđeno je da je kompletnom Upravnom odboru mandat istekao još u februaru 2025. godine.
Vlada je 24. oktobra formirala novi Upravni odbor. Na sjednici 6. novembra, četiri od šest prisutnih članova glasala su za razrješenje Kadića, jedan član bio je uzdržan, jedan je glasao protiv, a predstavnik Unije poslodavaca nije prisustvovao. Formalni razlog bilo je potpisivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama u inostranstvu. Sud je utvrdio da saglasnost Ministarstva zdravlja nije postojala za 35 od 37 takvih ugovora. Za vršioca dužnosti imenovan je Aleksandar Ružić.
Kadić je branio svoju praksu tvrdnjom da nijedan prethodni direktor Fonda nije svake godine pribavljao pisanu saglasnost Ministarstva zdravlja i da je Ministarstvo o svemu uvijek bilo obavještavano. Odmah po razrješenju najavio je tužbu Upravnom sudu i krivične prijave protiv Tomaševića i zamjenice predsjednika UO Milene Roganović.
