Stega – zavjet koji je stvorio državu

Naučni skup u organizaciji CANU i Udruženja pravnika povodom 230 godina od donošenja pravnog akta

Obilježavanje 230 godina od donošenja Stege, u Podgorici je okupilo istaknute pravnike i akademike koji su ukazali da ovaj kratki ali suštinski pravni akt iz 1796. predstavlja prelomni trenutak u razvoju crnogorske države, od običajnog ka pisanom pravu, ali i simbol jedinstva, moralne čvrstine i začetka savremenog pravnog poretka

Autor: Hristina Janković

tega nije samo prvi pisani zakonski akt donesen 1796. godine, već u novijoj crnogorskoj istoriji predstavlja jedan od najznačajnijih događaja za pravni, kulturni i istorijski identitet Crne Gore, ocijenio je otvarajući naučni skup „230 godina od donošenja Stege“ u organizaciji CANU i Udruženja pravnika akademik prof. dr Zoran Rašović.

On je kazao da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na 1796. godinu, već naučna obaveza da se osvijetli prelomni trenutak u kojem crnogorsko društvo počinje put od običajnog prava ka pisanim zakonskim okvirima.

– Stega nije samo prvi pisani zakon, već sudbinski ugovor između crnogorskih plemena. Donijeta u predvečerje Bitke na Krusima, ona je simbolizivala jedinstvo i moralnu čvrstinu naroda. Iako kratka, sa svega šest članova, ona je udarila temelj crnogorske državnosti i zakonodavstva – ukazao je Rašović.

On je podsjetio da su se prije 230 godina glavari i starješine iz Brda i Crne Gore skupili na jednom mjestu na Cetinju avgusta 1796, na Preobraženje, pa je ugovorom – stegom, potvrđena odluka od 12. juna / 1. jula 1796.

Sa naučnog skupa povodom obilježavanja 230 godina od donošenja Stege (FOTO: Svetlana Milović/Pobjeda)– Donošenje Stege na veliki crkveni praznik nije bila slučajnost, već duboko promišljen čin koji je spajao vjerske autoritete sa svjetovnom vlašću. Donošenje Stege na Preobraženje imalo je snažnu simboliku, simboliku preobražaja crkvenog i državnog uređenja. Prvi i najznačajniji zakonici Crne Gore su takođe donijeti na vjerske praznike. Zakonik opšti crnogorski i brdski, poznatiji kao Zakonik Petra I Petrovića Njegoša, donijet je na Đurđevdan, 18/30. oktobra 1798. godine. U saglasnosti sa glavarima i starješinama sve Crne Gore i Brda, knjaz i gospodar slobodne Crne Gore i Brda Danilo Petrović je usvojio Opšti imovinski zakonik, poznatiji kao Danilov zakonik, na Đurđevdan, 25. aprila / 5. maja 1855. godine. Valtazar Bogišić u pismu knezu Nikoli iz Pariza iz 1888. godine ne skriva zadovoljstvo što mu je knez prihvatio Blagovijesti kao dan postavljanja opšteg imovinskog zakona… Takođe je bio oduševljen i prihvatanjem Uskrsa, 16. aprila, kao dana kada će se održati svečanost proglašenja zakonika. Takođe, prvi crnogorski ustav donijet je na vjerski praznik – kao što znate, na Nikoljdan 1905. godine – objasnio je Rašović.

On je dodao da ova tradicija pokazuje da je crnogorska država koristila vjerski okvir da bi izvršila pravni čin.

– Zašto je to bilo tako? Tri su ključna razloga za to, prvo, psihološki – zakon donijeti na vjerski praznik u narodu se doživljavao kao Božja volja, što je smanjivalo otpor i rezerve, drugo, pravno – zakletva položena na vjerski praznik bila je najjača garancija poštovanja pravnog akta i treće, politički – okupljanje na vjerski praznik garantovalo je prisustvo svih plemenskih poglavara, čime se obezbjeđivao puniji legitimitet za donošenje zakona – naglasio je Rašović.

U ime Udruženja pravnika Crne Gore prof. Branislav Radulović kao suorganizator naučnog skupa kazao je da je Stega proizašla iz tradicionalnog društva i običajnog prava te postala temelj svih budućih crnogorskih pravničkih akata-zakona, noseći snažnu državotvornu i emancipatorsku dimenziju.

– U njoj se prepoznaje embrion pravne države, svijesti da se autoritet ne zasniva isključivo na sili ili harizmi, već na opšteprihvaćenom i normiranom poretku. Prevashodno nastala kao čin okupljanja, koji je simbolički i praktično učvrstio svijest o Crnoj Gori kao zajednici sudbine, Stega predstavlja presudan korak ka kasnijem donošenju Zakonika Petra I iz 1978. i 1803. godine. Stoga, možemo izreći da je Stega Mednik crnogorske države I kamen temeljac njenog pravnog uređenja – naglasio je Radulović.

Govoreći o istorijskom značaju nastanka Stege akademik Šerbo Rastoder je rekao da je tada bio završen proces stvaranja novog političkog poretka u svijetu, kao i proces formiranja nacionalnih država, koji su na kraju doveli do nestanka velikih carstava.

– Ovaj proces trajao je tokom čitavog 19. vijeka, pa sve do kraja Prvog svjetskog rata. U tom procesu, na prostoru Balkana, nastajale su i nestajale brojne države. Upravo kroz tzv. istočno pitanje oblikovan je nacionalni identitet naroda ovog područja, a proces njihovog državnog formiranja trajao je godinama, naročito nakon velikih istorijskih prekretnica – naveo je Rastoder.

Profesor dr Mladen Vukčević, kao i prof. dr Milan Marković u svojim izlaganjima su se osvrnuli na ustavopravna obilježja ovog pravnog akta, kao i na prožimanje politike, prava, morala i religije, dok je akademik Zoran Stojanović posebnu pažnju posvetio prirodi i vrsti sankcija predviđenih Stegom.

Profesorica dr Sonja Tomović-Šundić je govorila o etičko-pravnim aspektima Stege.

– Funkcija Stege je višeslojna, ja bih je označila kao hibridni pravni akt jer sadrži i pravnost i moralnost i religijsku konotaciju. Što se tiče njene strukture, ona počinje zakletvom, njena suština ili srž je osuda izdajstva, što je bio čest slučaj u Crnoj Gori, jer je ono najozbiljnije ugrožavalo jedinstvo Crne Gore, bratstva prema bratstvima… Dakle Stega sankcioniše izdajstvo. Otečestvo jeste zajednički pojam koji integriše crnogorsku zajednicu – ukazala je Tomović-Šundić.

O značaju Stege, odnosno o pravnoj prirodi prvog crnogorskog zakonodavnog akta, govorio je prof. dr Savo Marković, dok je doc. dr Rajka Đoković pričala o usporednoj perspektivi Stege.

Ovaj naučni skup na početku je otvorio prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović govoreći tekst Stege iz 1796. godine.

Da jedni drugima budemo u pomoć

Na sajtu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, u sistemu za rad sa leksikonima (Leks), piše da je Stega, pravni akt, usvojen od strane Opštecrnogorskog zbora 6/17. avgusta 1796, nakon Bitke na Martinićima, a prije Bitke na Krusima.

– U znatnoj mjeri tekst Stege poklapa se sa tekstom Odluke, donijete 20. juna / 1. jula 1796, a predstavlja temelj za donošenje Zakonika opščeg crnogorskog i brdskog dvije godine kasnije. Sadrži šest članova.

Stega je u prvom članu obavezivala na „pomoć našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji“ obavezujući sve Crnogorce i Brđane na zajedničko djelovanje. I u drugom članu predviđena je obaveza da „jedni drugima budu u pomoć“ i za „blagočestivu vjeru našu hristijansku vojuju“. Trećim članom predviđa se da će pojedinac, ali i selo, pleme ili nahija, koji bude izdajnik biti „predat vječnom prokletstvu“, a četvrtim i da „on i rod njegov ostanu vo vijek u sramotu i bezčest“. Petim članom potvrđuje se da je sve što je prethodno rečeno potvrđeno zakletvom potpisnika, cjelivanjem krsta i Jevanđelja i potpisima, odnosno stavljanjem krsta kao davanjem znaka saglasnosti za one koji nijesu bili pismeni. Šestim članom uređuje se da po primjerak Stege bude poslat svakoj nahiji, i da se „nahodi od roda u rod“, a da jedan primjerak ostaje u Cetinjskoj mitropoliji, arhiviran kako bi se „svakomu carskomu kraljevskomu oli principskomu dvoru i poslaniku“ mogao pokazati. Slijede potpisi Jovana Radonjića, crnogorskog guvernadura, i potpisi (ili saglasnost data pisanjem krsta) više kneževa, serdara i vojvoda. Original Stege čuva se u Narodnom muzeju na Cetinju, a datiran je na 20. jun / 1. jul 1796. godine. Zbog toga je u istoriografiji bilo različitih mišljenja o datumu njenog nastanka, ali je danas najšire prihvaćeno mišljenje da je datum kada je Stega donijeta 6/17. avgust 1796, kada se vijećalo o konačnom prihvatanju glavnih rješenja Odluke od 20. juna / 1. jula 1796, te je stoga taj datum zadržan na dokumentu. I Zakonik obšči crnogorski i brdski u čl. 1 navodi da je Stega donijeta na „den Preobraženija Hristova“. Njen autor je vladika Petar I Petrović Njegoš, a postoje različita mišljenja o tome da li ju je on ili ruski emisar kod vladike koji je radio kao njegov sekretar, đakon Aleksije, koji ju je i kaligrafskim rukopisom prepisao, uobličio u zakonsku formu. Usvojili su je glavari četiri crnogorske nahije i Brda, a o tome je vladika obavijestio Grbljane, Rišnjane, kao i kotorskog providura i mletačke predstavnike. Sam termin „stega” bio je sinonim za zakon ili disciplinu.