Vučinić: Vučić htio da pošalje poruku EU da Srbija na Crnu Goru polaže prirodno pravo i da se stvari mogu promijeniti kroz čin kao što je slanje svojih BIL

07/06/2026

BIVŠI MINISTAR ODBRANE, ŠEF ANB-A I DIPLOMATA UKAZUJE DA SE SRPSKI PREDSJEDNIK NE MIRI SA ČINJENICOM DA JE NAŠA DRŽAVA NEZAVISTAN SUBJEKT, CIJENI I DA MU JE PRAVO NA TAKAV OSJEĆAJ DODATNO OMOGUĆIO PODANIČKI ODNOS NAŠIH VLASTI

Vučinić: Vučić htio da pošalje poruku EU da Srbija na Crnu Goru polaže prirodno pravo i da se stvari mogu promijeniti kroz čin kao što je slanje svojih BIL

Generalno mi se čini da je to jedan očajnički akt kojim se htjela stvoriti neka dodatna nervoza… I da se pošalje poruka da Crna Gora bez Srbije ne može funkcionisati kao nezavisan subjekt – naveo je on

Portal ETV

Opšti utisak oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan u Tivtu je da je to bio neobjašnjiv potez čak i ako se u obzir uzme mogućnost da je Aleksandar Vučić htio da pošalje poruku da je Crna Gora prostor na koji „polažu prirodno pravo“ – ocijenio je bivši ministar odbrane, šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i diplomata Boro Vučinić gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E.

To, kako je ukazao, srpski predsjednik duže vrijeme i saopštava.

– I da sva evropska elita koja se ovdje okupila shvati da je izvjesno da će i kad Crna Gora uđe u EU Srbija imati tu pretenziju, i vjerovatno da pošalje jednu poruku koja bi Evropi trebalo da bude jasna – da Srbija na neki način tu teritoriju Crne Gore i taj dio Zapadnog Balkana vidi kao svoju sferu uticaja, a ako ne već i prostor na koji pretenduje – rekao je Vučinić.

U tom kontekstu je podsjetio na izjave da bi trebalo preispitati odluke Podgoričke skupštine i ocijenio da je očigledno da Vučić ne odustaje od te namjere.

– Generalno mi se čini da je to ipak jedan očajnički akt kojim se htjela stvoriti neka dodatna nervoza i da se kroz prisustvo ovih lica pošalje EU poruka da niko nije bezbjedan ko dođe u Crnu Goru i da, prosto, Crna Gora bez Srbije ne može funkcionisati kao nezavisan subjekt, jer se, u svakom trenutku, stvari mogu promijeniti na gore kroz jedan takav čin kao što je slanje svojih bezbjednosno problematičnih lica – rekao je Vučinić.

Dodao je i da je nezahvalno baviti se hipotetičkim analizama oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan u Tivtu jer pravi razlog vjerovatno samo zna Vučić.

No, decidan je da se Vučić nikako ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavistan subjekt, a smatra i da mu je „pravo na takav osjećaj“ dodatno omogućio „dosta podanički odnos“ vlasti u Crnoj Gori prema njegovom režimu.

– To je u dobroj mjeri i proizvod stava naših najviših zvaničnika… Nije to tako davno bilo, iako sada čujemo i neke nove tonove, kada je taj odnos prema Beogradu bio vrlo servilan. Išlo se u susret svim stavovima koje je Srbija saopštavala – naveo je on.

ZA DVIJE GODINE BIĆE ISPUNJENA OBA CILJA

On je podvukao da je pristupanje NATO savezu najveće postignuće Crne Gore nakon obnove nezavisnosti. To je, kako je ukazao, u Deklaraciji o nezavisnosti iz 2006. godine proklamovano kao prvi, dok je članstvo u Evropskoj uniji drugi cilj.

– Te će za dvije godine oba cilja biti u potpunosti ispunjena – dodao je Vučinić.

Smatra da je Crna Gora zaista blizu Evropskoj uniji i da više neće biti neka vrsta tampon zone koja bi smanjila uticaj istoka.

– Već je to most Evrope ka istoku i ta veza Evrope preko Zapadnog Balkana će biti aktivnija i senzibilnija. Znamo da Zapadni Balkan i uopšte balkanizacija u Evropi izaziva dosta animoziteta, ali dolaskom evropske elite u Crnu Goru treba da razumijemo da se taj odnos u najvećem dijelu, ili skroz, promijenio – jer danas Evropa ipak smatra da je njen interes da ovaj prostor bude dio nje – rekao je Vučinić.

GODIŠNJICA PRISTUPANJA NATO NIJE DOBILA DOVOLJNO PAŽNJE

On je ocijenio da, u sjenci Samita EU-Zapadni Balkan, juče nije dovoljno pažnje bilo posvećeno devetogodišnjici pristupanja Crne Gore u NATO, što je tada, jasan je Vučinić, bila sudbinska odluka za Crnu Goru.

– To je najveća, najvažnija odluka i najveće postignuće nakon što je povratila svoju nezavisnost. Juče se navršilo devet godina otkako je podignuta zastava u sjedištu NATO-a, druga zastava nakon one u Ujedinjenim nacijama i kojom je Crna Gora u dobroj mjeri obezbijedila mir, bezbjednost i stabilnost koliko je to moguće na turbulentnom Balkanu. Odluka Atlantskog saveza da Crna Gora postane sljedeća članica bila je izuzetno važna – istakao je Vučinić.

Podsjeća i da su članstvu u NATO-u prethodile brojne mnogo zahtjevnije reforme, da učinkovitost institucija bila na mnogo većem nivou nego što je u situaciji pridruživanja EU. No, nakon članstva u Alijansi, smatra on, logičan je slijed da Crna Gora postane i članica EU.

– Nijesam siguran da bi govorili o Crnoj Gori kao o nezavisnoj državi, već prije pola decenije, posebno ako vidimo šta se sve događa, i ako vidimo kakav je sve pritisak na Crnu Goru i sa kakvim se sve izazovima suočava uoči članstva u Evropsku uniju kao članica NATO-a… Vidjeli smo i da je Vladimir Putin najavio da će u naredne četiri godine, a vjerovatno je to uzrokovalo i analizu zapadnih obavještajnih službi, da je realno da će u naredne četiri godine neka od ranjivih članica NATO-a i Evropske unije naći se na udaru Rusije, tako da je suštinski važno i nije moglo ništa važnije da bude od toga – istakao je on.

Nepomenik među Evropljane

06/06/2026

Nepomenik među Evropljane

Piše: Slavko Mandić

Da ima zere hrabrosti u crnogorskom rukovodstvu, srbijanskom preśedniku bi znatno prije Tivatskog samita bio zabranjen ulazak u Crnu Goru. Bilo bi mu jasno rečeno da se miče i više ne priviri na ove strane dok je god živ. Zato što je učinio toliko zla i besprizorno iskaljivao svoj bijes nad Crnom Gorom, nastojeći da umanji njen značaj i spriječi je po svaku cijenu da se priključi porodici evropskih naroda. Boli ga, jasno je, što će naša zemlja, mimo njegove volje, ući u Evropsku Uniju, dokazujući na taj način koliko je u civilizacijskom smislu ispred njega, odavno pomahnitalog i njegove besprizorne despotije.

Naravno, diplomatija ne podrazumijeva takvu vrstu odgovora. Bar ne za sad, ali nije rečeno da nešto slično neće uslijediti kad konačno dara prevrši svaku mjeru. Jer je jasno da Vučić neće stati i da će pokušat po svaku cijenu da instalira mnogobrojne ćaci čardake po cijeloj Crnoj Gori, kako bi destabilizovao našu zemlju i opet je uveo u vlastitu zonu uticaja. Pogotovo sad kad mu nije uspio desant na Tivat i kad je uhvaćen u laži, pokušavajući da dobro poznatu bandu kriminalaca i batinaša, koja mu služi za razbijanje naraslih demonstranata po Srbiji, predstavi kao nevino stado ovaca koje je neko poslao da zamuti vodu u Tivtu i evropsku elitu uvjerio da Crna Gora nije sposobna niti je dorasla za ozbiljnu priču kakva je Evropska Unija.
Na sreću, razotkiven je. Strane i domaće službe potrudile su se da mu zasluženo zagorčaju život. Dotukla ga je sopstvena glupost. Njegova nesposobna SNS kamarila, sačinjena od pretpolitičkih glasnogovornika ometenih u razvoju organizovala je 87 njima ravnih raznobojaca, potrpala ih u iznajmljeni avion i poslala Evropljanima da im urlanjem, drekom, ekscesima i po nekim prebijanjem nedužnog naroda po ulicama začine Samit od koga je Crna Gora očekivala mnogo. Nabildovani tetovirani autistični likovi, po Vučićevom nalogu, koji je išao preko Bijeljine, bili su spremni da krenu na odredište čim napuste avion. Visinske i sve ostale pripreme odradili su na vlastitom terenu, trenirajući na svome narodu i studentima koje su prebijali kad god im se za to ukazala prilika. Uz pomoć i podršku policije. Zato su valjda razumjeli da je crnogorska policija tu da ih zaštiti i pruži im svu potrebnu logistiku, uvjereni da je Aco Srbin završio sve neophodne konsultacije na tu temu. Grdno su se prevarili. Nijesu znali da saradnja sa jakim međunarodnim službama zaduženim za bezbjednost jasno definiše što se u ovakvim situacijama radi. Tako da dalje od aviona nijesu mogli mrdnut.

Krenula je srbijanska hajka. Počela je vrana da hvali gavrana, jer su oboje crni. Da crnji ne mogu bit. Prvi je zakukao Vrati konju glavu Dragane. Kotrljale su se suze gromoglasno niz zabrinuto lice Vučićevog kapitena beščašća. Potom je krenula serija laži. Ređali su se likovi iskrivljenih fizionomija, sa obezbijeđenim visokim partijskim obrazovanjem po sistemu Mega trenda, koji su objašnjavali hrabrost vožda da ode u osinje gnijezdo i Crnogorcima u brk saspe sve što je naumio. Prethodno mu je BIA saopštila da ne ide đe je naumio, jer mu je život bukvalno ugrožen, ali se stara junačka kost nije na to obrtao. Ide, pa neka pucaju „nesrećnici“ dok on svima dijeli lekcije o patriotizmu i spremnosti da hiljaditi put položi život, zlu ne trebalo, za svoju Srbiju, koju je, uzgler rečeno, zajedno sa odabranom družinom, očerupao do gole kože.

Aco Srbin nikad nije izgledao skrušenije. Bez poznate arogancije, prepotencije, nevaspitanja i nekulture, i neophodnih maligana, pokušao je da objasni glupost i da razbojnike iz Ćacilenda predstavi čak i kao vatrogasce koji su davno spašavali Lušticu od razbuktalog požara. O kakvim se likovima radi, ne bi čudilo da su zaista tamo bili, ali prije u ulozi piromana a ne vatrogasaca.
Batinaši su spakovani u isti avion i vraćeni tamo odakle su i došli. Slećeli su u Ćacilend, đe su ih dočekali na crvenom tepihu uz patriotsko zapomaganje baje Malog Knindže. Evropski, nego kako.
Bijesan što su mu poćerali ćaci družinu, njegovu ličnu intelektualnu gardu, Aco Srbin je pokazao svu svoju bijedu i jad kad je ni krivom ni dužnom narodu iz Crne Gore značajno otežao ulazak u Srbiju. Kad je pritisnut od Evrope, koja je još jednom viđela njegovu poganštinu na djelu, Aco Srbin je toboš „zamolio“ svoje organe da širom otvore granice, jer su, kako je kazao ljudi u Crnoj Gori “sestre i braća”, poručujući da su dobrodošli u Srbiju.

“Spuštavah se ja na vaše uže, umalo se uže ne pretrže; Otada smo viši prijatelji. U glavu mi pamet ućeraste.”

Slavko Mandić, novinar i publicista, vratio nagradu Društvu crnogorskih novinara

06/06/2026

Slavko Mandić, novinar i publicista, vratio nagradu Društvu crnogorskih novinara

Podršku Društva crnogorskih novinara Veselinu Drljeviću za novi mandat u Savjetu RTCG je neprihvatljiva i moralno nedostojna. Tim prije što je javnosti poznato koliko je Drljević unazadio rad nacionalnog Javnog servisa, obračunavajući se, zajedno sa generalnim direktorom Raonićem, sa novinarima čija je etika i hrabrost da istinom dopre do svijesti građana bila temeljena na profesionalnim standardima visokog nivoa.

Treba li podsjetiti da je protiv Drljeviča podnijeto više krivičnih prijava, od one 2024. godine za zloupotrebu službenog položaja i podstrekavanje prilikom nelegalnog (re)izbora Raonića, čime je navodno omogućena nezakonita imovinska korist od oko 128.000 eura, kao i prijave za plagijat dijela svoje doktorske disertacije 2025. godine, kaže u svom kratkom obraćanju Mandić.

Društvu crnogorskih novinara vraćam nagradu, dobijenu dobrim dijelom i zbog pisanja o nezakonitostima u radu Drljevića i progonu velikog broja istaknutih novinara RTCG.

„Što bi ovim momcima, te padoše“?

06/06/2026

„Što bi ovim momcima, te padoše“?

Piše: Sreten Vujović

Ministarka (č)etnički čistog turizma Crne Gore, sigurno je bila „bezezeknuta“ (kako govoraše jedan od rušitelja Crne Gore devedesetih) što je crnogorska policija vrnula neke čarter turiste natrag u Srbiju! No ovo vrtanje je različno od onoga koje se dešavalo po BiH, a čemu je živi śedok gospođa Manastirka, koja se ne zove kao ona Nušićeva, ali zato imaju gotovo sličan obrazac ponašanja! Ona druga koja se bavi ne-kulturom, po logici svog osnovnog zanimanja, fizijatrice degenerativnih oboljenja se ne javlja, čak ni tada, kada „ćaci“ propagandisti u zemlji i rasejanju časne crnogorske majke, žene, sestre imenuju italijanskim kur..ma, a Crnogorce italijanskom kopiladi, i to u malenom gradu pod Lovćenom koji je, kao takav, dao 49 narodnih heroja Jugoslavije iz vremena Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, u kom periodu su Cetinjanke (dokumentovano) prolazile italijansko-četničke blokade, nerijetko hapšene i prebijane, snabdijevajući partizane medicinskim materijalom i ostalim potrepštinama!

Elem, ovi „novokomponovani turisti“ su već bili kod carinske kontrole i kako su javili mediji, nijesu dozvoljavali kontrolu prtljaga. Ne vjerujem da je u prtljagu bilo oružja, a čemu kad već imaju cijele arsenale u „kasarnama“ Crkve Srbije (bez onih, preko kriminalnog klana, bliskog Vučiću, poručenih „sto kalaša“- presretnute SKY poruke)?!

Sasvim je izvjesno da bi Oskarovi organi (ne)bezbjednosti u Crnoj Gori („Južna srpska pokrajina“, kako joj tepaju) zažmurili na oba oka, da nijesu bili naćerani od strane, prije svega francuske, a zatim i drugih obavještajnih službi (liše srpske, koja sve drži pod kontrolom) da reaguju, jer ozbiljne države, ozbiljno brinu o svojim građanima, za razliku od Srbije (u kojoj se desio korupcionaški masakar 16 građana u Novom Sadu) i Crne Gore đe su se desila dva nezapamćena masakra (sa mirisom svetosavksog tamjana) 23 osobe sa četvoro đece!

I reče AV (najbolji ne-čovjekov prijatelj) da su nam ovi njegovi „sportisti–batinaši“ bili dobri kada su dolazili da gase požare po Crnoj Gori?! A požar ka’ požar! Vatra i voda su „dobre sluge, a zli gospodari“, kako narod kaže, pa se nešto śetih da su slični turisti bili svojevremeno hapšeni zbog piromanije, nalično onom vatrogascu sa śevera Crne Gore, koji je u svom kraju podmetao požare, kako bi se prvi našao na licu mjesta da ih tuli, naravno, zbog napredovanja u službi! Kod nas (u bednu gologuzničku Karadagliju, kako nas nazva Nikola Pašić) ova izreka „dobre sluge, a zli gospodari“ dobija kvalitetno sasvim novu dimenziju: ovi ovđe su i dobre sluge, ali i zli gospodari, za sve koji ne pristaju da budu ono što nijesu, sateliti homogene, velike, openbalkanske, Srbije, te u novo „ruho“ zaodjenutog Srpskog sveta!

Jedan crnogorski odrod, Posrbica, kome se spomenik nalazi na ulazu u Cetinjski manastir i kome nijesu bili u stanju kupiti mermernu piramidu (za zasluge likvidacije vlastite države), već su upotrijebili neku, ukradenu sa nekog srpskog groblja (vidljiv natpis sa zadnje strane), danima je pokušavao zakazati prijem kod kralja Aleksandra (u Crnoj Gori poznatijeg kao „Aca Palikuća“); valjda mu prifalilo para! Konačno ga Palikuća primi u svom kabinetu, zagledan kroz prozor i okrenut leđima prema pośetiocu!

„Gospodaru, Vi znate koliko sam ja učinio za našu stvar…“

„Znam“, odgovori Palikuća. „Izdao si svog kralja, izdaćeš i mene“

Od rečenog jedino gore može biti kada unuk izda svojega đeda, kako mu je rekao čuveni Gavro Vuković!

Za povećanje svih penzija za 40 eura potrebno 30 miliona

06/06/2026

Deklarativno, niko nije protiv povećanja svih penzija za 40 eura, ali, isto tako, nije sigurno da će svi dati podršku predlogu građanskog pokreta URA. Razlog je što od Vlade nema potvrde da li za povećanje svih penzija za 40 eura ne trebaju dodatna budžetska sredstva.

Naime, izvršna vlast od februara ne daje mišljenje na predlog GP URA, čiji poslanik Zoran Mikić tvrdi da je povećanje moguće sredstvima koje je Vlada opredijelila Fondu PIO za ovu godinu. Prema njegovoj računici, Vlada je za ovu godinu povećala budžet Fonda PIO za 60 miliona.

– Na januarsko povećanje od 0,38 odsto otišla su dva miliona, a na majsko od 0,95 odsto otići će šest miliona. To je ukupno osam miliona, što znači da ostaju još 52 miliona eura. Od ta 52 miliona ostaje još nekih od osam do 18 miliona za usklađivanje u oktobru. Ukoliko se penzije povećaju za 40 eura u drugoj polovini godine, za to će biti potrebno 30 miliona eura do kraja godine, što znači da novca za povećanje penzija u budžetu ima – rekao je Mikić na sjednici Odbora za rad i socijalno staranje.

Taj odbor se nije izjašnjavao o predlogu GP URA jer nije bilo kvoruma. Podršku predlogu najavili su DNP i SD, dok su iz PES-a i NSD-a saopštili da jesu za povećanje penzija ukoliko je zasnovano na realnim osnovama. Za konačno mišljenje sačekaće se izjašnjenje Vlade, kojega nema već mjesecima. Kako je kazao Mikić, opozicija se iznenadi kada dobije mišljenje Vlade na neki svoj predlog zakona.

– Najvažnija stvar je da za povećanje penzija za 40 eura nije potrebno novo zaduživanje. Bitno je da se to zna, da Vlada i vladajuća većina ne bi rekli da nema novca za povećanje. Samo je pitanje da li ima političke volje da se povećaju penzije ili je nema – rekao je Mikić i pozvao Vladu da ga demantuje ako nema novca za povećanje penzija.

Podsjetio je da smo do sada imali dva usklađivanja, od 0,38 i 0,95 odsto, što je u prosjeku bilo povećanje od dva, odnosno pet eura.

– Bolje da nismo imali ni ta dva povećanja. Najbolje bi bilo da je Fond PIO predložio vanredno usklađivanje ili da ne povećava penzije za dva eura. Prije tri godine imali smo dva vanredna usklađivanja i penzije su porasle 18 odsto, jer je i tada bila slična situacija i povećanje je trebalo da bude oko jedan odsto. Zato sada ne postoji nijedan argument da se predlog za povećanje penzija odbije – istakao je Mikić.

Takođe, predloženo je da usklađivanje penzija bude četiri puta umjesto tri puta godišnje, a Boris Mugoša (ES) je najavio amandmane kojima bi se inflacija i plate poredile sa istim periodom prošle godine, a ne sa prethodna četiri mjeseca, kao što je sada slučaj.

– Da su uzimani podaci u odnosu na četiri mjeseca prošle godine, rast penzija bi bio tri-četiri odsto. Formula za usklađivanje treba da se promijeni – rekao je Mugoša.

I on tvrdi da para ima, a podsjetio je da su samo prošle godine izgubljena 24 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova.

– Povećanje penzija nije trošak, jer će se sve pare vratiti u budžet – ukazao je Mugoša.

Jelena Kljajević (DNP) kazala je da penzioneri zaslužuju život dostojan čovjeka, koji trenutno nemaju.

– Da li možemo biti članica EU sa ovakvim penzijama? Ako dajemo novac za priredbe i Rikija Martina, treba da ima novca i da penzionerima olakšamo život – rekla je Kljajević.

Predsjednik Odbora za rad i socijalno staranje Dražen Petrić (PES) predlog GP URA smatra populističkim i traži da se da izvor sredstava za finansiranje povećanja svih penzija za 40 eura.

Vaso Obradović (NSD) je istakao da treba povećati penzije, ali da to mora da bude zasnovano na realim osnovama.

– Granica siromaštva je oko 580 eura. Povećanjem od 40 eura ne postižemo ništa, samo primičemo penzionere iznosu koji je određen kao granica siromaštva. Ako želite da mijenjate stvari, prvo morate naći sredstva i onda ići na drastično povećanje penzija. Uvijek ćemo biti na strani penzionera, ali ne da sa njima tvrdimo pazar – rekao je Obradović.

Penzioneri ne žive dostojanstveno

Sjednici su prisustvovali i predstavnici Pokreta penzionera Sadik Klimenta i Svetozar Čabarkapa, kao i predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice Dragan Marković.

Klimenta je ukazao da penzioneri moraju da biraju između ljekova i namirnica i da to nije dostojanstven život.

– Pokret penzionera traži vanredno povećanje penzija koje će pratiti stvarni rast troškova, dodatnu zaštitu korisnika najnižih penzija i redovno usklađivanje sa stvarnom inflacijom i rastom zarada. Poslednja dva usklađivanja, od 0,38 odsto i 0,95 odsto, brutalna su uvreda za sve penzionere. Minimalne penzije su za dvije i po godine uvećane za šest eura – rekao je Klimenta.

Čabarkapa je saopštio da nisu zadovoljni ni povećanjem od 40 eura, te da traže da najniže penzije budu 80 odsto od minimalne zarade.

Marković, koji se obratio u ime pet udruženja iz Podgorice, koja broje 4.500 penzionera, podsjetio je da minimalac od 451,71 euro prima 67.997 penzionera.

– To je više od polovine svih penzionera. Granica siromaštva je 589 eura, što znači da više od polovine penzionera živi na ivici siromaštva – predočio je Marković članovima Odbora za radi i socijalno staranje.

Portal ETV

Izvor: Dan

Posljednje skretanje za Evropu

06/06/2026

Autor: Miodrag Vlahović

Prijedlog ujedinjene opozicije (DPS, ES, HGI) je najozbiljniji politički akt sa njihove strane od avgustovskih promjena u Crnoj Gori.

Ispuštene su mnoge prilike i šanse (koje nećemo ponovo nabrajati – nije bilo nikakve koristi od toga posljednjih godina) da se crnogorska evropska i građanska opozicija nametne kao politički činilac koji definiše i/ili bitno utiče na političku agendu, a ne samo reaguje na mnoštvo provokacija, destruktivnih i pogrešnih odluka, uglavnom sa jasnom antidržavnom konotacijom – i to nekako mlako, bezvoljno i bez daha.

Ovoga je puta slika (bitno) drukčija: lideri tri pomenute stranke/saveza pojavili su se zajedno i, bez mnogo pompe, stavili javnosti na uvid spisak logičnih i konzistentnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi postojala stabilna skupštinska većina za donošenje bitnih odluka u kontekstu crnogorske evropske agende, uz niz očekivanih zahtjeva koji se tiču institucija, medija i procedura, koje treba da obezbijede suštinsko napredovanje Crne Gore prema EU.

Prije toga su, kako potvrđuju mnogi izvori, izbjegli jednu (rekli bismo, bez želje za omalovažavanjem) spremljenu providnu zamku, u kooperaciji premijer Spajić – ambasador Satler, koja je podrazumijevala da opozicija odmah pristane na (gotovo) sve zahtjeve vladajuće većine i očekivanja ambasada zemalja i Misije EU, pa da se onda, neđe u septembru ili oktobru, antidemokratski i antievropski zakoni o unutrašnjim poslovima i o ANB dovedu u red…

Pošto ta providno/naivna zamisao (u zadnje namjere nekih predlagača ne bismo ulazili, jer se očigledno ne objašnjava) nije uspjela, danas imamo ozbiljni opozicioni dokument koji je nemoguće ignorisati – a istovremeno ispaljivati fraze o potrebi političkog jedinstva u vezi istorijske evropske agende.

I Spajićeva koalicija (mada se ona odavno po njemu zove iz prevashodno simboličnih/formalnih razloga) i evropski dio diplomatske zajednice su u situaciji koju najbolje odslikava ona rimska: Hic Rhodos, hic salta!

Stvari su jasne: ili će parlamentarna većina pristankom potvrditi svoje iskreno evropsko usmjerenje, ili će – odbijanjem i razvlačenjem pregovora – ukazati na osnovanost sumnje da je njihova evropska orijentacija prazna parola i zbirka neoriginalnih fraza.

Moguće je da su ovoga svjesni u vladajućoj koaliciji, bar u onom segmentu/frakciji PES koja stidljivo, s vremena na vrijeme, uspijeva da artikuliše i javno promoviše stavove koji imaju bar neke karakteristike autentične crnogorske politike. Da li je to dovoljno za prevlast u samom PES, jedno je pitanje. Mnogo je teže i mučnije ono – da li to može biti dovoljno za promjenu stava cjelokupne vladajuće većine?

S druge strane, tu je i međunarodna zajednica – to jest evropski dio diplomatskog kora u Podgorici – koja prepoznaje potrebu uspostavljanja elementarnog/bazičnog političkog jedinstva između vlasti i opozicije povodom EU agende.

Ali, to nije dovoljno samo reći. Došli smo do momenta kada bi trebalo, umjesto generalnih i repetitivnih poziva na politički dijalog i razumijevanje (u čemu se, logično, ističe šef Delegacije EU, ambasador Johan Satler), preći na jasne i direktne iskaze. Potreban je evropski pritisak.

EU diplomatija bi trebalo da jasno podrži zahtjeve i prijedloge crnogorske opozicije. Ili da iskaže očekivanje da oni budu prihvaćeni. Ili da iskoristi bilo koju drugu ili treću diplomatsku formulaciju koja bi ukazala na njihovo očekivanje da uspostavi regularan tok stvari, zajedničko i kompromisno donošenje odluka, korigovanje procedura i sastava relevantnih tijela i organa, kao i profesionalni i nepristrasni medijski javni servis(i), koje treba osloboditi ljudi kojima se diriguje iz partija, (stranih) službi i (strane) Crkve.

Otpora svemu pomenutom, kao što jasno vidimo, ima. Posebna je uzbuna u RTCG, ali to nije jedini punkt aktuelne vlasti koji osjeća veliku nelagodu zbog ujedinjenog stava opozicije.

S druge strane, dugoočekivana i priželjkivana „rokada“ u sastavu vlasti (Mandić i razni neočetnici i srpsko/ruski poslušnici i pioni van; a DPS – i ES, po mogućstvu – unutra) nikako da se dogodi.

Razlozi su mnogi, ali izgleda da je osnovni (što je, bez imalo pretjerivanja, činjenica da je Milo Đukanović živ i neuhapšen) takve prirode da obesmišljava, bar za sada, iole ozbiljniji razgovor sa Milojkom Spajićem i kranje ograničenom grupom njegovih saradnika i saboraca koji bilo što znače u PES.

Spajić ima fobiju od te „rokade“, ili je pritisnut i ucijenjen da te promjene ne može biti, pa se njegovo i Živkovićevo (predsjednik DPS, Danijel) koketiranje i dugi razgovori, produžavaju u nedogled, sa povremenim hladnim tuševima sa Spajićeve strane – kada se njemu ili ljudima koji vrše pritisak ili imaju kontrolu nad njim učini da je stvar otišla… preblizu.

Koliko takvo balansiranje i natezanje može trajati teško je reći, ali je momenat raspisivanja izbora za ljeto 2027. tome „prirodna“ granica.

Ako odbiju, to jest, tačnije, ako ne smognu snage i političke kuraži da prihvate ponuđenu ruku podrške sa opozicione strane, odnosno ako ne budu imali viziju da shvate o čemu se u ovom momentu crnogorske politike radi, Spajić i njegovi će se, umjesto evropske agende i napretka, suočiti sa provokacijama i destrukcijom od strane Mandića, Kneževića i Bečića/Bogdanovića – kako god oni budu rasporedili svoje uloge i nastupe.

To je jasno pokazao i neprijateljski čin Srbije sa slanjem osamdeset i sedam srpskih intelektualaca i ljubitelja prirode posebnim čarter-letom. BIL i registrovani kriminalci su doputovali da nečim pokvare ili unize Crnu Goru, dok ona doživljava priznanje samitom EU – Zapadni Balkan.

Sljedeći put neće biti visokih evropskih gostiju, neće biti prisutne njihove službe i neće biti potrebno da se (iz)vrši takva očigledna provokacija.

Zato bi i za Crnu Goru, ali i za njenu aktuelnu vlast – bar za onaj njen (manji) dio koji ozbiljno misli o EU agendi – bilo korisno da ne odbijaju prijedloge opozicije.

Za to je, istina, potrebno uvjerenje, znanje i hrabrost – imajući u vidu čitavu lepezu uticaja i opstrukcije koja dolazi iz Vučićevog Beograda.

A tamo đe tih kvaliteta i vrijednosti nema – tu bi trebalo da pomognu naši evropski prijatelji. I oni su na testu povodom crnogorske evropske agende.

Jer – uspjeh u ostvarivanju i finalizaciji evropske agende bi bio zajednički.

Ali i neuspjeh.

Pobjeda

UP: Acu Đukanoviću odobreno da privremeno napusti Crnu Goru

06/06/2026

Biznismen Aco Đukanović dobio je dozvolu da privremeno napusti Crnu Goru.

O tome su javnost večeras izvijestili iz Uprave policije.

Kako su oni istakli, odobrenje je izdao sudija Osnovnog suda u Nikšiću.

“Povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima koji se odnose na napuštanje teritorije Crne Gore od strane lica A.Đ, a imajući u vidu da je riječ o licu i predmetu koji su bili predmet značajne pažnje javnosti, obavještavamo javnost da je imenovanom odobrenje za privremeni odlazak u drugu državu izdao sudija Osnovnog suda u Nikšiću”, istakli su oni.

Zaključak Samita: Istorijski dogovor o brzom ulasku Crne Gore u EU

06/06/2026

Iz Tivta, koji je juče bio centar evropskog kontinenta, evropski lideri poslali su poruku kojom se još jednom potvrđuje evropska perspektiva Zapadnog Balkana, a proširenje Evropske unije prepoznaje kao jedan od ključnih političkih i bezbjednosnih prioriteta u narednom periodu.

Uz ocjenu da je sadašnji geopolitički trenutak prilika koju region ne smije propustiti, sa Samita je poručeno i da će napredak ka članstvu zavisiti od sprovođenja reformi, jačanja vladavine prava i usklađivanja sa evropskim standardima, dok je Crna Gora istaknuta kao zemlja koja je najviše odmakla u pristupnom procesu.

Crna Gora je juče zbližila Evropu i pokazala da je dio nje, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je bio domaćin Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, koji se juče održao u Tivtu. Samit, kako je istakao, donosi novu nadu svim državama kandidatima za prijem u EU u vrijeme kada je proces proširenja ponovo dobio stratešku važnost, piše Dan.

,,Poslali smo poruku evropskog jedinstva, kredibiliteta i zajedničke budućnosti. Samit ima značaj koji prevazilazi granice Crne Gore. Važan je i za region i za EU. Integracija Crne Gore poslala bi snažan signal svim zemljama kandidatima da je evropski san živ, da je stvaran, da se naporan rad isplati i da politika proširenja ostaje jedna od najuspješnijih politika EU”, kazao je Milatović na konferenciji nakon Samita.

Istakao je da je evropski put Crne Gore imao razne faze – period uspjeha i periode stagnacije, ali da je od 2023. godine cilj Crne Gore da postane dio Unije do 2028. godine, što je postao nacionalni projekat.

,,Sa punim uvjerenjem smatram da je taj cilj realan i dostižan”, naglasio je Milatović.

Kako je dodao, tri su važne dimenzije tog procesa, a prva je članstvo koje bi bilo trijumf nove političke kulture i rukovodstva, znak uspjeha javne uprave i potvrda uspješnosti dugogodišnjih reformi.

,,Druga dimenzija je regionalna, jer Crna Gora želi da bude ohrabrenje i uzor drugima na Zapadnom Balkanu da je EU put realnosti. Treća je evropska dimenzija, jer se ovako šalje poruka kredibiliteta i atraktivnosti evropskog projekta. Ovo je proces koji nadilazi naše granice, jer je važan za region i Evropu, a naše članstvo poslaće poruku da je evropski san živ. Mi mislimo da je Crna Gora spremna, jer smo spremni da ispunimo preostale uslove”, poručio je Milatović.

On je zahvalio predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti i predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, kao i svim evropskim i regionalnim liderima koji su došli na Samit, jer su poslali snažnu poruku evropskog jedinstva.

Košta je države regiona pozvao da preduzmu sve korake na usklađivanju sa politikom Unije i iskoriste momentum.

,,EU je zajednica i projekat na kojem svi zajedno radimo, a pristupanje Zapadnog Balkana ostaje naš prioritet. EU je zajednica vrijednosti i savez uspjeha i prosperiteta. Mi razmatramo nove ideje da usmjerimo proces proširenja i dodatno učvrstimo povjerenje”, kazao je Košta.

Podsjetio je da je prošlog mjeseca započet rad na pristupnom ugovoru Crne Gore, ,,što je posebno važno, s obzirom da se to dešava prvi put od 2013. godine”.

Tokom Samita bilo je riječi o tome kako pospješiti proces pristupanja država zapadnog Balkana, kazala je Fon der Lajen, uz ocjenu da se region približio Uniji.

,,Pričali smo o planu rasta i proširenju. Plan rasta je praktično postepena integracija Zapadnog Balkana. Zemlje ove regije moraju sprovoditi reforme jer je to investicija u njihovu budućnost. Ako moram opisati ovaj samit sa dvije riječi, to su posvećenost i samopouzdanje. Vjerujemo da će Crna Gora postati sledeća članica 2028. Ohrabrujemo vas da nastavite i pokažete ambiciju i posvećenost”, poručila je predsjednica Evropske komisije.

Za Samit u Tivtu pripremljen je i zajednički prijedlog Njemačke i Francuske da se zemlje zapadnog Balkana i Moldavija više uključe u svakodnevni rad EU kako budu napredovale u reformama. Dokument detaljnije razrađuje ideje koje je prošlog mjeseca iznio njemački kancelar Fridrih Merc, koji je predložio da se Ukrajini odobri pridruženo članstvo u EU, prenose evropski mediji.

,,Moramo obezbijediti dodatne podsticaje u okviru postepenog procesa integracije zasnovanog na zaslugama i pojednostaviti postojeći proces kako bi bio efikasniji i omogućio bržu i dublju integraciju”, navodi se u francusko-njemačkom non-pejperu.

Nova ideja je da se uspostavi skup ,,gradivnih elemenata” za zemlje koje čekaju u predvorju EU, kako bi zemlje kandidati bile uključene u određene oblasti rada EU dok sprovode reforme, a da istovremeno cijeli proces bude reverzibilan, odnosno obustavljen u slučaju nazadovanja u reformama.

Dokument predviđa da predstavnici Zapadnog Balkana i Moldavije dva puta godišnje održavaju zajedničke sastanke sa komesarima i evroposlanicima, kao i da se poslanici Evropskog parlamenta redovnije sastaju sa poslanicima nacionalnih parlamenata iz zemalja zapadnog Balkana i Moldavije.

Francusko-njemački non-pejper predlaže i da lideri i ministri zemalja kandidata učestvuju u raspravama o pojedinim tačkama dnevnog reda na neformalnim sastancima Savjeta EU i Evropskog savjeta u statusu posmatrača, bez prava glasa, a to bi bilo uslovljeno zatvaranjem relevantnih poglavlja u pristupnom procesu.

,,Pozivamo Evropsku komisiju da predstavi predloge za olakšavanje postepene integracije zemalja kandidata na njihovom putu ka pristupanju EU”, piše u dokumentu.

Komentarišući njemačko-francuski predlog, Milatović je kazao da je pozicija Crne Gore drugačija, posebno jer je već počela izrada ugovora o pristupanju. Sličnog stava je i predsjednik Evropskog savjeta, koji je kazao da se govori o nekoliko modela koji bi proces pristupanja učinili efikasnijim.

Stav Fon der Lajen ostaje da, bez obzira na model, proces ostaje zasnovan na zaslugama i konkretnim rezultatima.

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je juče da evropsko proširenje kasni godinama i da je sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom razgovarao o narednim koracima ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU.

,,Ovaj dio Evrope jeste u perspektivi dio EU iako 13 godina nijesmo učlanili nijednu zemlju. Možemo da kažemo da je EU napravila neke svoje greške”, naveo je njemački kancelar.

On je uoči Samita imao sastanak sa Milatovićem, a tom prilikom je istakao da će Njemačka nastaviti da bude pouzdan partner u sprovođenju ključnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, jačanja institucija i borbe protiv korupcije.

Izvor: dan.co.me

MF: Javni dug na kraju prvog kvartala iznosio 59,9 odsto BDP-a

06/06/2026

Ministarstvo finansija

ETVJavni dug na kraju prvog kvartala 2026. iznosio 59,9 odsto BDP-a, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Kako navode, prema podacima za prvi kvartal 2026., bruto javni dug Crne Gore iznosio je 5.133,5 miliona eura, odnosno 59,9 odsto BDP-a, dok je državni dug iznosio 5.106 miliona eura ili 59,6 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2025., bruto javni dug smanjen je za gotovo 55 miliona eura.

– Tokom prvog kvartala država je uredno servisirala sve obaveze po osnovu javnog duga, uz očuvanje stabilnosti javnih finansija. Strukturu duga i dalje dominantno čine obaveze denominovane u eurima i instrumenti sa fiksnim kamatnim stopama, što doprinosi smanjenju valutnog i kamatnog rizika – piše u saopštenju.

Dodaju da , Ministarstvo finansija nastavlja politiku odgovornog upravljanja javnim dugom, sa ciljem očuvanja fiskalne održivosti, stabilnog finansiranja budžetskih potreba i stvaranja fiskalnog prostora za realizaciju razvojnih i infrastrukturnih prioriteta države.

– U tom kontekstu, politika upravljanja javnim dugom ostaje usmjerena na obezbjeđivanje izvora finansiranja pod povoljnim uslovima, uz pažljivo upravljanje troškovima i rizicima državnog portfolija – zaključuje se u saopštenju.

Đukanović o Vučićevom “čarter letu”: Neozbiljna politika koja ne računa niti na dobrosusjedstvo niti da postane dio EU

06/06/2026

Bivši predsjednik Crne Gore istakao da je svima jasno kome je ovo trebalo, te da našoj zemlji svakako nije

Đukanović o Vučićevom “čarter letu”: Neozbiljna politika koja ne računa niti na dobrosusjedstvo niti da postane dio EU

Portal ETV

Jasno je svima kome je ovo trebalo. Crnoj Gori svakako nije. Crna Gora je organizacijom ovog događaja pokazala ozbiljnost i sposobnost da savlada izazove na toj posljednjoj dionici do članstva i pokazala da je opravdano na poziciji lidera koji će uskoro postati i prva nova zemlja članica Evropske unije, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Đukanović je ovo kazao u intervjuu za Federalnu TV komentarišući dešavanja uoči Samita EU-Zapadni Balkan i čarter leta sa bezbjednosno interesantnim državljanima Srbije koji su vraćeni u Beograd.

Ovo je, prema njegovim riječima, izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike.

– Politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije. Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasila vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku štetu nacionalnih interesa njihove države – odgovorio je Đukanović, piše Antena M.

Novinarka je upitala da li misli na Srbiju i Vučića na šta je dobila potvrdan odgovor.

1...116117118...4,792 Page 117 of 4,792