Svestrani čuvar ljudi i tragova o njima

Bio je čovjek koji je u svemu vidio smisao i sebe u tom smislu, tragajući za neotkrivenim i nezapisanim. Mnogo toga ga je u Crnoj Gori inspirisalo, od njenih vrhova i ekoloških prostranstava, etnografsko-folklorne dokumentaristike, pa sve do kulture sjećanja na ovdašnja književna, umjetnička, naučna i sportska imena. Kao njegov lični trag, ostaće i časopis koji se, ne bez razloga, zvao Trag i koji je svjedočanstvo jednog dubljeg kulturološkog traga, kazao je Željko Rutović na promociji knjige „Tragom Mirka Jakovljevića“, koja je održana u Domu kulture u Mojkovcu.

Knjiga je nastala tako što su prijatelji prihvatili ideju izdavača ,,Komuna“ da se slovima prisjete druženja, saradnje i učinaka Mirka Jakovljevića. Skoro trideset autora je u svojim tekstovima priznalo kako se i dalje ide tragovima Mirka Jakovljevića. Kako svestranost njegovih učinaka traje, kako ,,žive“ svi oni i sve ono što je otrgao od zaborava. Kako traju i njegova profesorska predavanja, medijske analize, dometi i potvrde naučnog usavršavanja, kako se čuje i njegov rokenrol…

Govoreći o knjizi, Željko Rutović je naglasio da je Mirko Jakovljević, inače rođeni Jagodinac, iskreno volio i poštovao Crnu Goru i za vrijeme dvadesetogodišnjeg života u njoj uspio je da od zaborava otrgne mnoga ugledna imena, posvećujući im riječ i prostor.

– U vremenu, gotovo beznadežno ogoljelom od spektakla, površnosti, nehumanog komercijalizma, ljudi nalik Mirku su prava rijetkost i dragocjenost. Mirko je čovjek koji je čekao priliku da dio sebe iskreno pokloni nekom drugom. Kao svestrana ličnost – novinar, publicista, dokumentarista, esejista, romanopisac, doktor nauka, profesor medija i komunikologije, roker – Mirko Jakovljević je ostavio vrijedan fundus istraživačke kulture kako svojim žanrovski raznovrsnim knjigama, tako i naučnim radovima. Pokazao je i dokazao kako se u jednom, relativno kratkom, životu može sve – kazao je Željko Rutović.

– Nikada neću misliti o Mirku kao da ga nema, već kao da je i dalje sa nama, da nas gleda i da se smije – istakla je prof. dr Vedada Baraković. Vrstan novinar, publicista, naučnik, ali prije svega

izvrstan čovjek. Njegov put od rodne Žagubice do voljenog Kolašina bio je ispunjen brojnim izazovima koje je uspješno savladavao i kao novinar i kao urednik, scenarista, reditelj, muzičar. Jednako dobro je pisao i snimao kao što je svirao akustičnu gitaru – istakla je Baraković

O Mirkovoj vezi između muzike i novinarstva, govorio je prof. dr Boban Tomić, ističući da su veliki ljudi onoliko veliki koliko su diskretni i nenametljivi.

– Poput pjesme i arije koje bi na najljepši način povezivale ljude u zajednici, tako je i novinarstvo bila profesija sa bogatim jezikom i istinom kao svetinjom, koja je povezivala ljude i zajednice. U tome je magična sličnost i moć muzike, kao prvog Mirkovog izbora, i novinarstva kao trajnijeg izazova. Život u Crnoj Gori za Mirka je bilo iskustvo koje ga je zaokružilo i na ličnom i na profesionalnom planu. U akademskom pogledu je bio zdrava i naučno zaokružena ličnost – kazao je Boban Tomić, ističući njegov naučni doprinos u objašnjenju globalizacije medija.

Dr Draško Došljak je u prvi plan stavio Mirkovu posvećenost teoriji medija.

– Jakovljević je pisao da je novinarstvo više od zanata i nije profesija koja se može naučiti samo slušanjem i radom u redakcijama. Novinarstvom se ne može baviti svako. Novinarstvo danas treba da informiše, obrazuje i zabavlja, a novinari za to moraju biti spremni. Studije, eseji i monografije Mirka Jakovljevića su značajan doprinos teoriji medija i dragocjen izvor svima koji hoće na pravi način da se bave novinarstvom – kazao je Došljak.

Inicijator i izdavač ove knjige je časopis Komuna, a glavni i odgovorni urednik Amer Ramusović je istakao da se na ovaj način svim Mirkovim tragovima daje jedan zbirni trag.

– Sjećamo se života i rada Mirka Jakovljevića, doktora nauka, profesora, publiciste u ime uspomena koje krase jedno vrijeme i jedan prostor duha. Zajedno sa Mirkovim prijateljima priredili smo ovu knjigu čovjeku koji je veliki poštovalac kulture sjećanja, zaslužnik i zadužnik pažnje prema ljudima. Ovim rukopisom, posvećenom njemu, ostaje trajno urezan u kolektivnu pisanu memoriju – istakao je Ramusović.

Prijatelji i poštovanje Crnoj Gori

Dubravka Jovanović, Slavko Mandić, Gordan Čampar, Braho Adrović, Azra Hrapović, Milan Maretić, Radojica Grba, Rodoljub Ćorić, Radomir Perišić, Kemal Musić i brojni ostali prijatelji su u knjizi ostavili trag o Mirku. Uradio je to i Dragan Mitov Đurović, koji je bio i medijator promocije u Mojkovcu.

– Kao da je osjećao da odlazi mnogo ranije, žurio je da što više „ brazda otvori i sjemena zasije“. Ostavio je učinke i neprolazne uspomene – knjige, emisije, novine, filmove… Ostavio je nešto posebno. Privrženost istini, posvećenost profesiji, poštovanje Crne Gore i naročito prijateljstvo koje je Mirko gradio kao svoj dom, strpljivo i postojano, otmeno i dostojanstveno – kazao je Đurović