Rade Bojović: Zbog straha građana teško do 7.700 potpisa

Radie Bojović

Gostujući u emisji Skala radija “U žiži”, predsjednički kandidat Rade Bojović je na pitanje kako je moguće da ima podršku 17.22% građana Crne Gore, po najnovijom istraživanjima javnog mjenja, a ne može da skupi 1,5 % od ukupnog biračkog potpisa koji su mu potrebni da bi i zvanično postao kandidat, kazao da je ubijeđen da je znatno više onih koji bi glasali za njega od onih koji su spremni da daju potpis podrške kandidaturi.

Bojović je kazao da je problem i u samom izbornom zakonu jer on, kao nezavisni kandidat nema pravo da ima svoga predstavnika pored knjige u koju se vrši upisivanje podrške, a da to imaju DPS i Demokratski front.

Zakon je pravljen kao jedan veliki politički dil DPS-a i SNP-a 2007. godine, a prvi put primijenjen 2008., sa namjerom da se nezavisni kandidaturi pa čak i predstavnici malih političkih partija onemoguće da učestvuju na izborima.

Zakon je od strane međunarodnih eksperata već osporen i on će sigurno biti ukunut u okviru usklađivanja političkog zakonodavstva sa pravilima Evropske unije, jer ovakav zakon ne postoji u zapadnim demokratijama.

Bojović je iznio primjere iz okruženje. Tako je u Srbiji potrebno za podršku kandidatu 10.000 potpisa, što je neuporedivo procentualno manje nego kod nas, U Hrvatskoj 10.000 potpisa ali na ulici, u Sloveniji 5.000 potpisa takođe na ulici.

Bojović kaže da je međunarodni standard da se građani ne mogu uslovljavati da oni, kroz nešto što poprima obilježje javnog glasanja jer se potpis podrške daje pred partijsklim komisijama uz ličnu kartu, odnosno upisivanje matičnog broja, što djeluje isto kao da je javno glasanje. Kod nas je to moguće.

To je rezultat partitokratije, u državi u kojoj su, u cilju partijskih interesa svi drugi diskriminisani, kazao je Bojović naglašavajući da će bitku voditi do zadnjeg dana pa koliko se god potpisa skupi.

Bojović je kazao da je u tku ušao vjerujući da će se naći dovoljan broj građana oslobođenih od partijskih uticaja koji će dati potpis podrške.

Međutim, kampanja je pokazala da postoje razni oblici strahova građana, poput onog da će ih, ako daju potpis indentifikovati partije, pa nije važno da li je po partija vlasti kao najmoćnija ili opozicioni Demokratski front i da im to može stvarati razne neprijatnosti u njihovom građanskom životu.

To je tragično, ali je to dominantno osjećaj u cijeloj Crnoj Gori i na jugu i sjeveru.

Pored strahova koji su dominantni, tu je i problem apatije, odsustva svake vjere u bilo kakvu promjenu što je dodatna tragedija za Crnu Goru gdje su građani, narodski rečeno ubijeni u pojam jer ne vjeruju u mogućnost da je u ovakvom sistemu moguće išta promijeniti.

Tu je i pasivnost gdje ljudi očekuju da neko drugi završi posao za njih, a nema toga drugog.

Ako građani ne shvataju da su oni sami akteri promjena, onda spasa nema.

Kad se sve to sabere, kaže Bojović imate taj paradok da 17% koji bi podržali njegovu kandidaturu čekaju da posao sa potpisima podrške završi neko drugi, neka moćna organizacija koje nema.

Bojović je kazao da ga ništa neće demotivisati, zajedno sa ljudima koji rade na terenu da probaju da urade sve što je moguće do 18. marta, ali jeste tužna činjenica da je stvoren takav ambijent da se čak i pod ovakvim diskriminatorskim uslovima ne može skupiti tih 1.5 % od ukupnog biračkog tijela kako bi se omogućila politička konkurencija.

Davanje potpisa podrške, naglasio je Bojović ne znači i glasanje za tog kandidata, zadovoljan što su ga podržali i suverenisti i unionisti.