Maksim Mandić

Maksim Mandić

Situacija na požarištu brda Vrmac jutros je stabilna. Vatrogasce ne gleda kuća.  Dan i noć su na terenu.

Nakon ponovnog jučerašnjeg požara od strane Kavča, na Vrmcu jutros nema vatre.

Vatrogasci kvase obod brda kako bi spriječili eventualna paljenja i obilaze ostatak borove šume, kaže za Skala radio Maksim Mandić, komandir Službe zaštite u Kotoru.

Juče je još u toku ovog požara upućeno jedno vatrogasno vozilo na Krstac u pomoć cetinjskim vatrogascima koji se bore sa stihijom na Njegušima i okolini.

Čitava jedinica kotorske Službe zaštite je mobilna i bez pauze su na terenu, kazao je Mandić.

 * * *

Na Dragalju se ne stišava vatra.

Peraški vatrogasci se već četvrti dan bez pauze bore sa vatrenom stihijom kojima nesebično pomaže Ivan Samardžić, predsjednik Mjesne zajednice Dragalj i dvije cistijerne firme “Sancomerc” koje su vatrogascima na stalnu pomoć.

Stradalu opremu vatrogasci krpe i nastavljaju posao, braneći obližnje kuće kojima se vatra i danas približava, kazao je za Skala radio Mirko Žmukić, komandir Dobrovoljnog vatrogasnog društva Perast.

Požar pod kontrolom

Do sada najveći šumski požar u Boki ovoga ljeta, koji je izbio u poneđeljak 22. avgusta na Vrmcu sa kavačke strane i prijetio ljudstvu i kućama se privodi kraju.

Kotorski vatrogasci izvode završne radnje na gašenju požara i do kraja dana, prema riječima Maksima Mandića – komandira ovaj požar biće potpuno ugašen.

Obavlja se saniranje terena i ovaj posao je veoma komplikovan zbog strmog terena i kamenjara koji prijeti da se obruši.

Kako se ne bi širile dezinformacije, ovaj požar nije se zapalio od deponije na Vrmcu nego je krenuo iz Kavča, kazao je  Mandić.

U borbi sa vatrenom stihijom pored vatrogasaca iz Kotora i Tivta učestvovali su dobrovoljci iz Krtola, Vojska Crne Gore sa dva kamiona, kao i četiri aviona sektora za vanredne situacije.

Najvažnije je da su spašene kuće u Kavču do čijeg praga je stizala vatra, zaključio je Mandić.

Zoran Brđanin

Zoran Brđanin

Službenici ispostave Kotor su sproveli kriminalističku obradu nad licem D. P. (radi se o Draganu Petkoviću kako Skala radio saznaje iz svojih izvora) koji je državljanin republike Srbije zbog postojanja osnovane sumlje da je u Donjem Stolivu izvršio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti.

I ovoga puta pokazala se dobra saradnja između građana i policije, jer je po dojavi građanina i preuzimanje mjera od strane policije ispostave Tivat, pomenuto lice lišeno slobode.

Utvrđeno je da je ovo lice u Donjem Stolivu upotrebom otvorenog plamena iz upaljača zapalio nisko rastinje pored lokalnog puta Prčanj – Lepetani i usljed jačeg vjetra došlo je do požara koji je zahvatio preko 5 hiljada kvadratnih metara, čime su osim pričinjene materijalne štete dovedeni u opasnost životi i imovina ljudi, kazao je za Skala radio Zoran Brđanin, načelnik kotorske ispostave policije.

Kod osumljičenog je prilikom hapšenja pronađen upaljač kojim je počinio ovo krivično djelo i danas je sproveden istražnom sudiji uz krivičnu prijavu.

* * *

Istražni sudija Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević je nakon saslušanja Dragana Petkovića (49 godina) iz Bojnika (Južna Srbija) odredio pritvor u trajnju od 30 dana zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti.

Podsjećamo, Petković je prije par dana upaljačem zapalio nisko rastinje u Donjem Stolivu i izazvao požar koji je u početku zahvatio oko 5 hiljada kvadrata na kraju Stoliva prema Lepetanima, a koji se nošen jakom burom proširio na 30 hiljada kvadrata, potvrdio je za Skala radio istražni sudija Pavićević.

Maksim Mandić

Maksim Mandić

Požar velikih razmjera koji je u poneđeljak 22. avgusta izbio na brdu Vrmac je stavljen pod kontrolu, a kotorski vatrogasci ne silaze sa Vrmca.

Oni u borovoj šumi, uz protivpožarna crijeva postavljena u dužini od oko 800 metara, pokušavaju da presjeku vatru i na toj liniji.

Pri vrhu brda ostala je da dimi stara deponija, koja je takođe zahvaćena ovim požarom.

Kako se ne bi širile dezinformacije, vatra se nije zapalila od deponije na Vrmcu, nego je požar krenuo iz Kavča, kazao je za Skala radio Maksim Mandić, komandir opštinske vatrogasne jedinice.

Ovaj požar je najveći do sada u Boki ovoga ljeta, a u njegovom gašenju pored vatrogasaca iz Kotora i Tivta učestvovali su dobrovoljci iz Krtola, Vojska Crne Gore sa dva kamiona, kao i četiri aviona sektora za vanredne situacije.

Dobar dio posla je obavljen, a ono što je najvažnije spašene su kuće u Kavču kojima je prijetila velika opasnost, rekao je Mandić.

Dubravka Jovanović – jezik

Zato pazi što i kako zboriš, ne preši riječima ni parama.

Svaka  narodna je  mudra.

Zbori naški.

Lijepo i bijelo u svom domu u svojoj  baštini, u svojoj školi na svojoj tabli i u svesci, pod svojim krovom u državi Crnoj Gori.

Važno je da se razumijemo, zato ako nijesi Crnogorac možeš i bre i lepo i kajkaj i ikaj i vikaj, pa sedi i divani, ili lipo guštaj,  śedi čoče i odmori, kako god.

Samo ne zaboravi da je po reguli, zakonu, Ustavu crnogorski jezik zvaničan, službeni, a da se svim drugim jezicima može zborit, ćakulat, divanit, besjedit, parlat, do mile volje.

Zar se ne razumijemo?

Razumijemo ako hoćemo.

A to je najvažnije.

Treba dovoljno željeti da se razumijemo i da nam je lijepo, lepo, lipo, ljepo.

Tako će i biti i sa novim slovima i glasovima, koji u stvari u narodu nijesu novi, nego su stari koliko i ovaj narod.

Razumjeti se sa i bez  fonema i jotovanja, deklinacija i dijalekatskih razlika, akcentologije, jezikoslovaca i jezikomrzaca.

Zar kontrasti nijesu blago svuda u bijelome svijetu i zar u tome nije veličina?

Baš poput mora, jezera, rijeka, šuma, brda, ravnice – žita , pa kolca, trubača, kajmaka i kleke, ili klapa šoto voće  uz sardele na gradele pod palmama, il rezanaca s makom, kulena i bećarca, tamburaša, snaša i salaša, ili mljeka s bregov uz polke i planinare, pa gravče na tavče, tamo đe Biljana platno beleše, odakle  se biseri bijele, i sve to u nekadašnjoj, čarobnoj zemlji prepunoj kontrasta.

I svi smo se razumjeli bez problema, podjela, podvodaca, podvezica, podbradaka, podkoljenica, podrepaša, i ostalih podlaca što hoće razlike i muke po jeziku.

A zašto danas s mukom, kad je naprirodnije da svi u svojoj avliji zbore jezikom svoje države.

U Crnoj Gori crnogorskim, kako mu ga kuća daje.

Zbori naški, tako da ti ni Vuk ni lisica ne trebaju.

I piši kao što zboriš da se razumijemo da nam jezik kosti ne lomi.

Dubravka Jovanović