BIVŠA MINISTARKA ZA INTEGRACIJE I PROFESORICA NA EKONOMSKOM FAKULTETU PORUČUJE DA JE U OVOJ FAZI INTEGRACIJA POTREBNA PUNA SKUPŠTINSKA SALA, ALI DA OPOZICIJA IMA LEGITIMNO PRAVO DA KORISTI SVA SREDSTVA PARLAMENTARIZMA DA INSISTIRA DA SE NA DNEVNI RED STAVI IZJAŠNJAVANJE O ANDRIJI MANDIĆU

Đurović: Oko decembra će biti prilično gusto jer imamo još 15 poglavlja, biće dezinformacija i aktera koji bi na produbljenim podjelama da doprinesu da ne završimo pregovarački proces

Civilno društvo i akademija prate pažljivo šta dolazi iz raznih kuhinja u državama članica. Bili smo bomardovani sa nekoliko nezvaničnih dokumenata koji se bave reformom politike proširenja – od predloga ubrzane putanje, preko toga da se ide fazno ili da se uvode nove mjere zaštite. Sad se, 22. septembra, pojavio radikalan prijedlog jedne politčke partije u Njemačkoj za pravo veta za države nove članice. Biće vrlo važno što EK prezentira 30. septembra – navela je Đurović

“Obožavalac lika i zlodjela Ratka Mladića, negator genocida i Vučićev poslušnik”

Huter: Mandić mora sa vlasti jer predstavlja prepreku na evropskom putu Crne Gore

CGO: Putinov saradnik Viktor Sadovniči i dalje inostrani član CANU, uprkos podršci ruskoj invaziji na Ukrajinu

Centar za građansko obrazovanje ukazuje na članstvo rektora Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov u CANU i njegove političke i javne veze sa Vladimirom Putinom. Oni pozivaju crnogorsku akademiju da se javno odredi prema njegovom djelovanju.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da se Viktor Sadovniči, rektor Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov i dugogodišnji saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i dalje nalazi među inostranim članovima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

Sadovniči je za inostranog člana CANU izabran 6. decembra 1996. godine, a njegovo ime se i dalje nalazi na zvaničnom spisku članova Odjeljenja prirodnih nauka te institucije.

Iz CGO-a podsjećaju da je Sadovniči nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine bio inicijator pisma ruskih rektora kojim je pružena podrška djelovanju ruskih vlasti. Zbog njegovog javnog djelovanja i podrške ruskoj politici prema Ukrajini, kako navodi CGO, protiv njega su uvedene ukrajinske sankcije, dok su mu pojedini univerziteti u Ukrajini oduzeli počasne doktorate.

Sadovniči blizak Putinu i „Jedinstvenoj Rusiji“

Viktor Sadovniči, matematičar rođen u Ukrajini, na čelu Moskovskog državnog univerziteta nalazi se od 1992. godine.

Prema podacima koje navodi CGO, od 2002. godine član je vladajuće partije „Jedinstvena Rusija“ i član njenog Višeg savjeta. Godine 2003. izabran je u Državnu dumu kao nosilac moskovske liste te partije, ali je odustao od poslaničkog mandata.

Tokom predsjedničkih izbora u Rusiji 2012, 2018. i 2024. godine bio je registrovan kao povjerenik predsjedničkog kandidata Vladimira Putina. Takođe je 2018. godine bio član inicijativne grupe koja je podržala Putinovu kandidaturu.

CGO ukazuje i na izmjene ruskog zakonodavstva kojima je omogućeno da predsjednik Rusije neograničen broj puta imenuje rektore Moskovskog i Sanktpeterburškog državnog univerziteta. Prema toj organizaciji, time je položaj Sadovničija kao rektora dodatno povezan sa odlukama predsjednika Rusije.

Posebnu pažnju CGO posvećuje ulozi Sadovničija nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Kao predsjednik Ruskog saveza rektora, Sadovniči je bio povezan sa pismom kojim su rektori ruskih univerziteta izrazili podršku politici ruskih vlasti prema Ukrajini.

Zbog njegovog djelovanja, prema navodima CGO-a, Ukrajina ga je u junu 2022. godine uvrstila na listu sankcionisanih osoba. Univerziteti u Harkivu, Kijevu i Dnjepru potom su mu oduzeli počasne doktorate.

Istovremeno, panevropska akademija Academia Europaea suspendovala je Sadovničijevo članstvo u martu 2022. godine. Ta odluka uslijedila je nakon njegove izjave, u svojstvu predsjednika Ruskog saveza rektora, kojom je podržao rusku politiku prema Ukrajini.

Pitanje Sadovničijevog članstva u CANU CGO je ponovo aktuelizovao nakon učešća akademika Dragana Vukčevića na zasijedanju Savjeta Međunarodne asocijacije akademija nauka (MAAN) u Moskvi u septembru 2024. godine.

CGO je ranije saopštio da je Vukčević, rukovodilac Leksikografskog centra CANU, na tom skupu dijelio govornicu sa Sadovničijem, kao i sa drugim učesnicima koje ta organizacija povezuje sa ruskim i bjeloruskim vlastima.

Na taj način, ocjenjuje CGO, otvoreno je i pitanje odnosa CANU prema međunarodnim akademskim organizacijama sa kojima sarađuje, kao i prema javnom djelovanju pojedinih svojih članova.

CGO navodi da se CANU do sada nije javno odredila prema Sadovničijevoj podršci ruskoj politici prema Ukrajini.

Ta organizacija podsjeća da je članstvo u CANU, prema važećem Statutu, doživotno. Istovremeno, smatraju u CGO-u, činjenica da je članstvo doživotno ne isključuje mogućnost da se Akademija javno odredi prema stavovima i postupcima svojih članova.

Kao primjer drugačijeg pristupa, CGO navodi odluku Academie Europaea o suspenziji Sadovničijevog članstva, kao i odluke ukrajinskih univerziteta da mu oduzmu počasna zvanja.

Prema dostupnim informacijama koje navode, Sadovniči se ne nalazi na listi osoba prema kojima Crna Gora primjenjuje restriktivne mjere.

CGO ističe i da je CANU članica Evropske federacije akademija nauka i humanističkih nauka (ALLEA), koja je 2022. godine suspendovala članstvo Ruske akademije nauka i Nacionalne akademije nauka Bjelorusije.

Centar za građansko obrazovanje pozvao je CANU da se „javno i nedvosmisleno“ distancira od stavova i djelovanja Viktora Sadovničija.

Takođe predlažu izmjene Statuta CANU kojima bi se omogućio prestanak članstva u slučajevima javne podrške agresiji, ratnim zločinima ili drugim teškim povredama međunarodnog prava.

CGO je ponovio i poziv akademiku Draganu Vukčeviću da se odrekne članstva u MAAN, dok od CANU traži da se jasno distancira od te asocijacije i prekine institucionalnu saradnju sa njom.

Pobjeda

Dokument bi trebao biti predstavljen 6. oktobra

Evropska komisija predložiće ograničavanje nekih prava budućim članicama Evropske unije (EU), kao i prelazak na odlučivanje kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasja u određenom broju oblasti, uključujući i proširenje, pše Radio Slobodna Evropa.

Ovo su ključni elementi strategije o proširenju koju će Evropska komisija usvojiti i objaviti 7. oktobra.

Cilj ova dva predloga je da prijem novih članica ne oteža ionako komplikovan proces donošenja odluka unutar evropskog bloka.

Evropska komisija će u strategiji istaći da proširenje treba dobro pripremiti, za obostranu korist: s jedne strane, kandidati za članstvo moraju biti spremni i ispuniti stroge uslove, a s druge, i EU mora biti institucionalno, finansijski i politički spremna da ostane funkcionalna i nakon proširenja.

Prema nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, mehanizmi za buduće članice koje priprema Komisija imali bi za cilj da ograniče mogućnost blokiranja odluka u prvim godinama članstva, dok bi postojeće države članice imale na raspolaganju instrumente da reaguju ako nove članice nakon pristupanja odstupe od preuzetih obaveza.

Buduće članice bez prava veta

Najosjetljiviji element nacrta odnosi se na ograničavanje prava veta, koje se u dokumentu simbolično naziva „privremena obaveza u vezi sa donošenjem odluka u Savjetu EU i Evropskom savjetu“.

Prema ovom predlogu, buduće članice bi se obavezale da se ne protive odlukama Savjeta u oblastima u kojima je neophodna jednoglasnost.

Ovaj predlog bi se primjenjivao na institucionalna pitanja i pitanja budućih proširenja.

Zauzvrat, kako stoji u nacrtu, evropske institucije bi se angažovale da pronađu zadovoljavajuće rješenje kada se nova članica pozove na suštinske nacionalne interese.

Novi aranžmani, kako navode izvori RSE-a upućeni u sadržaj dokumenta, bili bi obuhvaćeni zajedničkom deklaracijom koja bi bila priložena Sporazumu o pristupanju. Deklaracija bi bila usvojena prije Sporazuma o pristupanju.

Pripreme EU za prijem novih članica

Ova godina obilježena je nizom neformalnih inicijativa država članica kojima se EU priprema za prijem novih članica, uz nastojanje da se pojednostavi odlučivanje u bloku, gdje veto svake članice često otežava proces i narušava jedinstvo.

Evropska komisija je u martu iznijela tri scenarija — status kvo, postepenu integraciju i „obrnuto“ članstvo — koje je većina država odbila.

Njemački kancelar Fridrih Merc je u maju predložio status posmatrača za Zapadni Balkan i pridruženo članstvo bez prava glasa za Ukrajinu.

Uoči samita u Tivtu, Francuska i Njemačka predstavile su predlog postepene integracije prije prijema, a pet država predlog o ograničenim pravima novih članica nakon prijema, čime se sužava i mogućnost da neka od njih koristi veto protiv narednih kandidata.

U septembru je jedanaest država zatražilo prelazak s jednoglasnosti na odlučivanje kvalifikovanom većinom, a za to se zalaže i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.

Međutim, za svaku moguću promjenu konačna odluka pripada državama članicama, koje odlučuju jednoglasno.

Zaštitne klauzule

Osim postojećih mehanizama koji su važili za prethodne članice, Evropska komisija će predložiti da se dodaju još dva nova, koja se odnose na finansijska i institucionalna pitanja.

Finansijski zaštitni mehanizam omogućio bi Evropskoj komisiji da u ograničenom periodu nakon pristupanja predloži srazmjerne mjere ako postoje jasni dokazi ili ozbiljan rizik da nedostaci u vladavini prava ugrožavaju finansijsko upravljanje budžetom EU ili zaštitu njenih finansijskih interesa.

Institucionalna klauzula primjenjivala bi se u slučaju „posebno ozbiljne povrede“, kada bi Savjet EU mogao da usvoji odgovarajuće i srazmjerne mjere, uključujući privremenu suspenziju određenih prava koja proizlaze iz članstva.

Komisija će ovim dokumentom takođe najaviti jačanje mjera u slučaju nazadovanja u vladavini prava, demokratiji i osnovnim pravima nakon završetka pristupnih pregovora.

Predložene izmjene i u institucijama EU

Čini se da prijem u EU neće podrazumijevati da će buduće članice automatski imati i svoje komesare, jer prema novom predlogu to neće važiti ni za postojeće članice.

Komisija, naime, predlaže da se broj komesara, koji trenutno odgovara broju država članica, smanji na dvije trećine broja država članica, uz strogo ravnopravnu rotaciju.

Komisija se zalaže i za širu primjenu glasanja kvalifikovanom većinom, kao i za pojačanu saradnju grupe država kada nema jednoglasnosti.

Nacrt, između ostalog, predlaže da se odlučivanje kvalifikovanom većinom primjenjuje u međukoracima procesa proširenja, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, dok bi jednoglasnost važila samo za konačnu odluku o prijemu buduće članice u EU.

Mapa puta za države kandidate

Evropska komisija će najvjerovatnije u okviru paketa proširenja, koji će objaviti krajem oktobra, izaći i sa pojedinačnom mapom puta za kandidate koji su u procesu pregovora o članstvu.

Iako u grupi za proširenje ima deset država – Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo, Turska i Ukrajina — izvori RSE-a potvrdili su da će Evropska komisija mapu puta najvjerovatnije objaviti za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.

Radi se o jedinim državama iz grupe proširenja koje za sada napreduju u pristupnom procesu.

Više nije vijest da je gorivo poskupilo. Pitanje je samo koliko je naši “zaštićeno” građani o kojima vlas “misli” morati da todaju na svaki litar.

Litar eurosupera 95 i 98 od ponoći skuplji je cent, pa će iznositi 1,75, odnosno 1,79 eura po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijena eurodizela ostaje ista – 1,95 eura po litru.

Lož ulje je pojeftinilo pet centi i sada iznosi 2,02 eura po litru.

Naredni obračun je 5. oktobra.

BAJRAMSPAHIĆ ZA STANDARD: Vlast je prekardašila sve moguće granice, evropski put ne može biti izgovor za njena nedjela

Vlast je prekardašila sve moguće granice u zloupotrebi procesa evropskih integracija, pregovori ne mogu biti sporiji nego što već jesu, a opoziciono djelovanje je posljedica, a ne uzrok problema, ocjenjuje u intervjuu za Standard građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić. Govoreći o političkoj krizi, stabilnosti parlamentarne većine i evropskom putu Crne Gore, Bajramspahić upozorava da brzina zatvaranja poglavlja ne smije biti važnija od vladavine prava, demokratskih procedura i kvaliteta institucija.

A. Tahirović

Bajramspahić za Standard govori o posljedicama događaja u Skupštini, odnosima unutar parlamentarne većine i poziciji Andrije Mandića, ali i o tome šta usporavanje pregovora sa Evropskom unijom znači za Crnu Goru. Posebno se osvrće na ulogu Brisela, odnos evropskih institucija prema potezima vlasti i pitanje može li Crna Gora završiti pregovore bez stvarnih i održivih reformi.

VLAST ODGOVORNOST ZA ZASTOJ POKUŠAVA DA PREBACI NA OPOZICIJU

STANDARD: Nakon događaja u Skupštini opozicija najavljuje povlačenje iz saradnje sa Vladom i parlamentarnom većinom, uključujući uskraćivanje podrške za ustavne promjene i druge odluke koje traže kvalifikovanu većinu. Koliko takav politički odgovor može usporiti ili blokirati evropsku agendu Crne Gore?


BAJRAMSPAHIĆ: Odgovornost za vođenje evropske agende je na vlasti, ne na opoziciji. Dužnost opozicije je da ukazuje na štetne posljedice odluka vlasti i da radi sve što može da ih zaustavi.

Vlast je prekardašila sve moguće granice u zloupotrebi procesa evropske integracije time što uporno anestezira cijelo društvo zahtjevima da se tolerišu njena nedjela u ime evropskog puta.

Taj problem je do te mjere eskalirao da je sve tužnije što i ako završimo pregovore, to će biti bez ikakvih kvalitativnih unaprjeđenja i isključivo iz geopolitičkih razloga. Dakle, forma bez suštine.

Međutim, čak ni to se ne dešava, kraj pregovora trenutno nije na vidiku. Pregovori ne mogu biti sporiji nego što već jesu. Za prvih devet mjeseci ove godine je zatvoreno samo šest poglavlja. To je daleko ispod očekivanja. Razlozi su na obje strane: Vlada je bila neažurna u pripremi pregovaračkih pozicija, a ni sa EU strane nema pretjeranog deranžiranja kako bi se postigli objavljeni rokovi.

Hrvatska je blokirala dva poglavlja, poglavlje 31 i poglavlje 14 “Saobraćajna politika”. Oko poglavlja 31 “Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika” nema značajnih pomaka već dvije godine. Taj problem neće nestati preko noći a čini se da se više komplikuje nego što se privodi kraju. Ulaskom u izbornu godinu u Crnoj Gori, sve postaje vrlo neizvjesno.

Mislim da Crna Gora više ne dobija ništa time što se neprestano prelazi preko postupaka vlasti koji nisu u javnom interesu, a dinamike završetka pregovora nema u praksi. Opoziciono djelovanje je posljedica a ne uzrok problema. Da je vladajućoj bilo stalo do toga da opozicija konstruktivno djeluje, ona bi izbjegavala postupke kojima antagonizuje društvo. Umjesto toga, vlast uporno nameće sporne inicijative i onda manipulativno pokušava da svoju odgovornost prenese opoziciji.

STANDARD: Ovaj slučaj otvorio je i pitanje stvarne stabilnosti parlamentarne većine. Dio poslanika vlasti, uključujući predstavnike manjinskih partija, pojavio se u Skupštini, dok dio većine nije došao i time nije bilo kvoruma za glasanje o Mandićevoj smjeni. Da li to pokazuje da unutar vlasti postoji različit odnos prema Mandiću i šta nam takav raspored govori o njegovoj stvarnoj političkoj poziciji?

BAJRAMSPAHIĆ: Parlamentarna većina je izuzetno stabilna i sve više se međusobno približava i srasta. Nepoljuljana je u onome što je konačno mjerilo – a to je zajedničko očuvanje vlasti. Opozicija posebno ne treba da se zanosi da postoje relevantne pukotine u vlasti. Sve što se dešava su koristoljubive razlike, kojima se pokušava privući što veće biračko tijelo. Nisam primijetila principijelne razlike. Niko iz vlasti nije, u ime svojih vrijednosti, izašao iz saradnje sa negatorima genocida. Tačno je da je do kraja bilo neizvjesno ko će poljuljati vladajuću većinu i prilikom tajnog glasanja, glasati za smjenu Mandića. Međutim, ko god da je u pitanju, taj nije javno istupio i stao čvrsto uz sve one koji preko genocida ne mogu da pređu. Vladajuća većina u cjelini može da pređe preko svega i odahnuli su što je Mandić spašen. Sve upućuje na to da se trvenja u većini uglavnom svode na raspodjelu funkcija i uticaja, a ne na razlike u vrijednostima.

VLADA DA ODGOVARA ZA PREKRŠENA OBEĆANJA, BRISEL DA BUDE DOSLJEDAN PREMA VLASTI

STANDARD: Međuvladina konferencija planirana za septembar je odložena, a od najavljenog zatvaranja novih poglavlja za sada nema ništa. Može li politička kriza u parlamentu dodatno usporiti pregovore i koliko je ozbiljan rizik da se izgubi momentum koji je Crna Gora imala u procesu pristupanja EU?

BAJRAMSPAHIĆ: Parlamentarna kriza može usporiti pregovore, ali je činjenica da je momentum počeo da se gubi prošle godine. U decembru 2025. godine je zatvoreno pet poglavlja i od tada počinje usporavanje pregovora koje traje cijele ove godine. Iako su održane četiri međuvladine konferencije: u januaru, martu, junu i julu, na njima je zatvoreno premalo poglavlja da bi završetak pregovora do kraja godine zvučao kao realna mogućnost. Nema vijesti o napretku u pripremi Ugovora o članstvu.

Članstvo Crne Gore u EU je najveći interes Crne Gore, ali se sve više vidi neiskrenost i na strani Vlade i na strani EU kada govore o rokovima. Ostalo je još 15 poglavlja, što nije puka formalnost već ozbiljan administrativni izazov.

Najnovija vijest iz Brisela, prema navodima tamošnjih medija je da: “Po prvi put, Brisel razmatra mogućnost utvrđivanja ciljnih datuma za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju za završetak ključnih faza pristupnih pregovora.” To bi bila odlična vijest, da nismo mislili da su datumi za Crnu Goru već definisani.

STANDARD: Iz Brisela stižu pozivi na „jedinstvo i fokus“, ali i poruke da određeni potezi nisu u skladu sa evropskim vrijednostima. Nakon svega što smo vidjeli, uključujući odnos prema parlamentarnoj proceduri, koliko opozicija i građani još mogu imati povjerenja u institucije EU kao korektiv unutrašnjih demokratskih problema u Crnoj Gori?

BAJRAMSPAHIĆ: Evropska unija nije entitet koji govori jednim glasom. Naprotiv, radi se o veoma složenom sistemu koji neprestano pokušava da dođe do zajedničkih pozicija o raznim pitanjima, unutrašnjim i vanjskim. EU je upravo primjer Crnoj Gori kako zajednički ciljevi pomažu da se prevazilaze ozbiljne unutrašnje razlike, naravno, kroz iscrpljujuće procese neprestanog pregovaranja.

Odgovornost koju su novim mandatom sebi nametnuli Generalni direktorat za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) i Delegacija Evropske unije je da učine sve moguće da države-kandidatkinje ispune obaveze i da dođe do proširenja. To je njihov glavni zadatak u ovom trenutku, apsolutno je legitiman i poklapa se sa strateškim interesima Crne Gore.

Međutim, mi koji ovdje živimo imamo više legitimnih interesa. Osim članstva Crne Gore u EU, naš zadatak je da Crna Gora bude podnošljiva za život – da postoje vladavina prava, funkcionalne institucije, poštovanje ljudskih prava i da se ne glorifikuju presuđeni ratni zločinci. To bi moralo da bude elementarno u demokratskom društvu. Oni koji brane zločince, ne rade to zbog puta u EU već zato što suštinski nemaju problem sa počinjenim genocidom. Sva nesuvisla pravdanja su bila vrijeđanje inteligencije građana.

To što Brisel pokušava svim silama da zaštiti proces i pomogne da do finalizacije pregovora dođe, ne znači da EU smije da odustane od vrijednosti koje javno proklamuje i da ne može istovremeno da podupire Crnu Goru i da bude beskompromisna oko civilizacijskih vrijednosti koje su prethodnih sedmica ovdje gažene.

STANDARD: Da li u trci za zatvaranjem poglavlja i završetkom pregovora postoji opasnost da se brzina procesa stavi ispred kvaliteta institucija, demokratskih procedura i vladavine prava i koliko evropski put Crne Gore može biti ugrožen ako EU na takve probleme ne bude jasnije reagovala?

BAJRAMSPAHIĆ: Problem se svodi na sljedeće: neki akteri u EU su spremni da zažmure na nedostatke u Crnoj Gori, a neki nisu. Oni koji uljepšavaju stanje stvari i govore o “impresivnim” rezultatima, istovremeno navode na zabludu javnost u Crnoj Gori koja je uvjerena da su pregovori završeni ma šta se ovdje dešavalo. Moglo bi da se desi da skupo platimo tu zabludu. 


Ako se brzina nastavi stavljati ispred kvaliteta reformi i funkcionisanja institucija, kratkoročni rezultat može biti više zatvorenih poglavlja, ali dugoročno ostaju problemi koji će se morati rješavati i nakon članstva. To je zapravo neminovno, samo je pitanje u kojoj mjeri.

Za kredibilitet EU je od najvećeg značaja da EU bude jasna i dosljedna: podrška evropskom putu Crne Gore ne bi trebalo da znači tolerisanje odstupanja od demokratskih procedura, vladavine prava i univerzalnih vrijednosti. Upravo suprotno, jasna reakcija EU može pomoći da evropske integracije ostanu proces stvarnih reformi, a ne samo ispunjavanja formalnih uslova. Međutim, vremena više nema i približavamo se trenutku kada će ili čarobnim štapišem biti zatvorena poglavlja, ili Vlada morati da odgovara za prekršena obećanja o finalizaciji pregovora.

Za završetak pregovora neophodno je sljedeće: Vlada Crne Gore da ne preduzima poteze kojima se destabilizuje Crna Gora, EU da bude dosljedna u onome što javno proklamuje, a građani i građanke da traže rezultate reformi, a ne samo broj zatvorenih poglavlja.

Standard

CGO I HRA TRAŽE ULICU I MJESTO U UDŽBENICIMA ZA ADMIRALA JNA KOJI JE ODUZEO SEBI ŽIVOT KAKO NE BI IZVRŠIO NAREĐENJE DA GRANATIRA PRIMORSKE GRADOVE U HRVATSKOJ

Barović je izabrao čojstvo, a Podgorica još bira hoće li ga pamtiti

Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da doprinese da se priča o admiralu Baroviću uvrsti u nastavne sadržaje o ratovima 90-ih, kao primjer ličnog izbora i odgovornosti onda kada je poslušnost bila lakši put. Sjećanje na Barovića je posebno važno danas, kada se u javnom prostoru regiona i dalje relativizuju zločini iz 90-ih njihovi počinioci predstavljaju kao heroji. Barovićev primjer pokazuje da je i u vrhu vojske koja je vodila te ratove bilo onih koji su odbili da učestvuju u agresiji

RAZGOVOR: ADVOKAT I POTPREDSJEDNIK LIGE SOCIJALDEMOKRATA VOJVODINE

Olenik: Vučićeva ostavka je politički marketing, Srbiji treba „reset“

Natjeran i pritisnut protestima i Studentskom listom, nije imao političke snage i kapaciteta da do kraja izgura mandat i bio je prinuđen da raspiše izbore. Zašto nije spojio predsjedničke i parlamentarne za 25. oktobar, zanimljivo je pitanje. Mislim da je tu pogriješi, kao što su pogriješili i Slobodan Milošević, koji je takođe raspisao prijevremene predsjedničke izbore, i Boris Tadić, koji je takođe raspsiao prijevremene predsjedničke izbore, a obojica su ih izgubili. Mislim da će Vučić isto tako proći i izgubiti i parlamentarne i predsjedničke izbore – kazao je Olenik