Home Blog Page 15

Radulović dao izjavu u ODT-u, očekuje istu ažurnost SDT-a: Prijavu protiv Krapovića podnio sam zbog sumnje u nezakonitosti, a ne iz političkih razloga

0
Advokat Veselin Radulović (Foto: Pobjeda)

Advokat poručio da svaka prijava mora biti provjerena, bez obzira na to ko je podnosi

Radulović dao izjavu u ODT-u, očekuje istu ažurnost SDT-a: Prijavu protiv Krapovića podnio sam zbog sumnje u nezakonitosti, a ne iz političkih razloga

Advokat Veselin Radulović danas je u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici dao izjavu povodom krivične prijave koju je protiv njega početkom prošle sedmice podnio ministar odbrane Dragan Krapović zbog lažnog prijavljivanja.

Krivična prijava odnosi se na navode koje je Radulović u avgustu iznio u krivičnoj prijavi podnijetoj Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Krapovića, a koji se tiču korišćenja službenih vozila Ministarstva odbrane i angažovanja pripadnika Vojne policije tokom putovanja u januaru 2025. godine.

Radulović je rekao da je, u korektnom i profesionalnom razgovoru sa državnim tužiocem, odgovorio na sva postavljena pitanja i objasnio okolnosti koje se odnose na krivične prijave koje je sam podnio, kao i razloge zbog kojih je od nadležnih organa tražio provjeru navoda i dokumentacije na kojima su te prijave zasnovane.

On je pred tužiocem da krivičnu prijavu koju je podnio protiv ministra odbrane Dragana Krapovića nije podnio iz zle namjere, ličnog animoziteta ili političkih razloga, već kako bi nadležno tužilaštvo provjerilo navode o mogućim koruptivnim radnjama.

– Ja nijednu od navedenih krivičnih prijava, pa tako ni ovu, nijesam podnio iz zle namjere, niti sam tvrdio decidno da je bilo ko izvršio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već sam samo označavao događaje i lica koja bi najvjerovatnije mogla biti sumnjiva za izvršenje krivičnog djela, ako je do njega zaista i došlo – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, cilj podnošenja prijava bio je da se nadležni organi podstaknu da provjere informacije i utvrde da li je bilo krivičnih djela, a ne da se bilo ko diskredituje.

– Dragana Krapovića nijesam prijavio ni zbog činjenice da se on zove i preziva kako se zove i preziva, niti zbog toga što je član partije kojoj pripada, već sam ovu prijavu, kao i druge prijave, podnio isključivo na osnovu podataka i indicija do kojih sam došao – naveo je advokat.

Tražio provjeru troškova službenog puta

Radulović je objasnio da je informacije na osnovu kojih podnosi prijave dobijao od građana, iz zvanične dokumentacije i javno dostupnih izvora, ali i od osoba iz bezbjednosnog sistema i sistema odbrane, od kojih neke zastupa pred sudovima.

Istakao je da takve informacije ne prihvata bez provjere, već ih provjerava u mjeri u kojoj mu to mogućnosti dozvoljavaju.

– Ja na osnovu toga nadležnom tužilaštvu podnesem prijavu, ali ne sa ciljem da nekog lažno prijavim ili diskreditujem, već da kao građanin podstaknem državno tužilaštvo da izvrši provjere da li je izvršeno krivično djelo – rekao je Radulović.

Govoreći o prijavi protiv Krapovića, naveo je da je jedan od razloga bila informacija da je ministar odbrane na službeni put u Njujork poveo suprugu. Kako je objasnio, želio je da Specijalno državno tužilaštvo ispita te navode.

Kao dodatni razlog za podnošenje prijave pomenuo je ranije slučajeve procesuiranja bivših javnih funkcionera zbog vođenja osoba koje nijesu bile zaposlene u organima kojima su rukovodili na putovanja finansirana iz budžetskih sredstava.

Radulović je, međutim, naglasio da nije dobio povratnu informaciju o tome da li je i na koji način SDT postupilo po prijavi protiv Krapovića, kao ni po drugim prijavama koje je podnio tom tužilaštvu.

“Odluka ASK-a nije presudna za krivičnu odgovornost”

Komentarišući odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je utvrđeno da u slučaju na koji se prijava odnosi nema povrede javnog interesa, Radulović je ocijenio da ona ne isključuje mogućnost postojanja krivičnog djela.

– Odluka ASK-a, po mom mišljenju, ne predstavlja nikakav odlučujući faktor koji bi ukazivao da u konkretnom slučaju nije došlo do izvršenja krivičnog djela – kazao je Radulović.

Dodao je da smatra da je ASK i ranije donosio pravno sporne odluke u korist nosilaca javnih funkcija, kako bivših tako i sadašnjih.

Advokat je naveo i da je o svojim krivičnim prijavama obavještavao medije jer, kako je istakao, iskustvo pokazuje da su transparentnost i informisanje javnosti važni za one koji prijavljuju moguću korupciju.

Prema njegovim riječima, mediji su i prije podnošenja prijava problematizovali pojedine slučajeve i od funkcionera, uključujući Krapovića, tražili odgovore, komentare ili demantije, ali javnost, kako tvrdi, nije dobila odgovore na postavljena pitanja.

“Prijetili su mi da ću plakati i da će me pregaziti politički voz”

Radulović je u izjavi govorio i o odnosu sa Krapovićem i drugim funkcionerima njegove političke partije, tvrdeći da je od avgusta prošle godine bio izložen uvredama, diskvalifikacijama i porukama koje je doživio kao prijetnje.

Naveo je da su ga predstavljali kao advokata organizovanih kriminalnih grupa i osobu koja samo prenosi njihove krivične prijave tužilaštvu.

– Nazivan sam najamnikom, poručeno mi je da ću plakati i da će me pregaziti politički voz, kao i da mi tek predstoji “ćeranija” – kazao je Radulović.

Dodao je da su takva obraćanja, prema njegovim riječima, primijetile i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija i Evropska komisija, kao primjer neprimjerenog odnosa nosilaca javnih funkcija prema advokatu.

Objasnio je da je i to bio jedan od razloga zbog kojih se javno oglašavao nakon podnošenja krivičnih prijava, kako bi javnosti predstavio motive svojih postupaka.

Radulović je naveo da prijavu koju je Krapović podnio protiv njega doživljava kao priliku da se njihov odnos vrati u institucionalne okvire.

– Sa ljudske i profesionalne strane drago mi je što je Dragan Krapović podnio prijavu protiv mene – kazao je advokat.

Poručio je da smatra da o prijavama koje je podnio protiv ministra odbrane, kao i o prijavi koju je Krapović podnio protiv njega, treba da odlučuju nadležni državni organi.

– Kao dugogodišnji advokat i legalista smatram da jedino državni organi mogu donijeti adekvatnu odluku, kako o mojim prijavama protiv Dragana Krapovića, tako i o njegovoj prijavi protiv mene, a ja ću odluke državnih organa svakako poštovati, kao što sam ih poštovao i do sada – zaključio je Radulović.

Očekuje istu posvećenost i od SDT-a

Radulović je u mejlu upućenom medijima pozdravio ažurnost ODT-a u postupanju po prijavi Krapovića, ali očekuje da tužilaštvo donese odluku u skladu sa zakonom i na osnovu utvrđenih činjenica.

– Isti stepen ažurnosti, profesionalnosti i posvećenosti očekujem i od Specijalnog državnog tužilaštva, pred kojim se nalaze krivične prijave koje sam ja podnio, a koje se odnose na sumnje u moguće nezakonitosti i zloupotrebe na štetu državnog budžeta – naglasio je Radulović.

On je poručio da princip mora biti isti za sve.

– Svaka prijava zaslužuje da bude ozbiljno razmotrena, svaki navod provjeren, a odluka donesena na osnovu dokaza, bez obzira na to ko je prijavu podnio, a ko lice na koje se prijava odnosi – naglasio je Radulović.

On je poručio da ć nastaviti da ukazuje na sumnje u korupciju i moguće zloupotrebe javnih ovlašćenja, bez obzira na to ko se nalazi na pozicijama vlasti i odlučivanja.

– Razlog za podnošenje krivičnih prijava nikada mi nije bio i neće biti politička pripadnost, već sumnja u nezakonito postupanje i potreba da se ono provjeri. Neću prihvatiti da se ukazivanje na moguću korupciju proglašava političkim obračunom samo zato što se odnosi na one koji trenutno odlučuju. Vlast se mijenja, ali obaveza da se javni interes štiti i da svi odgovaraju pred zakonom mora ostati ista – poručio je Radulović.

Advokat tvrdi da je krivične prijave podnosio na osnovu podataka i indicija, kako bi tužilaštvo provjerilo da li je bilo nezakonitosti. Kaže da je prijavu koju je protiv njega podnio ministar odbrane doživio kao povratak njihovih odnosa u institucionalne okvire.

Nema većine za popunjavanje SUDSKOG SAVJETA: USVOJEN ZAKON O STRANCIMA

0
Foto: Skupština CG

Nema većine za popunjavanje SUDSKOG SAVJETA: USVOJEN ZAKON O STRANCIMA

Nakon pauze od skoro sat vremena danas je nastavljena sjednica Skupštine Crne Gore, koja je prethodno prekinuta samo što je počela jer na zasijedanje nisu došli poslanici opozicije, te nije bilo potrebne većine za glasanje o kandidatima za Sudski savjet. Da bi kandidati bili izabrani u Sudski savjet potrebna je dvotrećinska većina koje trenutno nema. Poslanik GP URA Zoran Mikić podsjetio je da su u toj stranci jasno naznačili da jedan od tri kandidata ima njihovu podršku za Sudski savjet. Sjednica Skupštine nastavljena je raspravom o Zakonu o strancima i Izmjenama i dopunama zakona o strancima. Glasovima 43 poslanika parlamentane većine usvojn je Zakon o strancima.

 

Šaranović: Ispunjavamo uslove za zatvaranje poglavlja 24

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da se predloženim izmjenama Zakona o strancima ispunjavaju završni kriterijumi za zatvaranje poglavlja 24 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU).

Obrazlažući zakonska rješenja, Šaranović je istakao da se predloženim normama usklađuje pravni položaj stranaca sa evropskim direktivama.

„Predloženim normama stupaju na snagu evropske direktive koje tretiraju pravni položaj stranaca. Status stranca u Crnoj Gori regulisan je na jedan način, biće na drugi način regulisan danom članstva u EU. Isto je i sa pitanjem državne granice. Zakon se primjenjuje danom stupanja u EU“, rekao je Šaranović.

Juče je većina poslanika u Skupštini Crne Gore podržala amandmane na Ustav kojima se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela. Izmjene su podržala 62 poslanika, nije bilo uzdržanih i protiv. Za usvajanje izmjena bila je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Knežević: Nakaradna politika prema strancima

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da Crna Gora vodi nakaradnu politiku kada je riječ o statusu stranaca i osobama koje dolaze u zemlju, optužujući direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivicu Janovića da stoji iza odluke o zabrani ulaska direktoru Alta banke Davoru Macuri.

Knežević je ocijenio da se takva odluka donosi radi zaštite interesa konkurentskih banaka, te zatražio da se javnosti saopšte razlozi zbog kojih je Macuri odbijen ulazak u Crnu Goru.

„Poslije se čudite kada se u Srbiji donose odluke o zabrani ulaska. Mora da se kaže šta je Macura uradio protiv nacionalne bezbjednosti Crne Gore. To je sramota“, poručio je Knežević.

On je kazao da je, kako tvrdi, rusofobija i srbofobija u Crnoj Gori prisutna na dnevnom nivou, ocjenjujući da je politička klima u zemlji sve nepovoljnija.

Knežević je stanje u Crnoj Gori opisao riječju „Satleristan“.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je ranije utvrdio Predlog da Skupština za tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika izabere Mersudina Dautovića, Darka Hajdukovića i Klaudiju Pejović. Podršku je dobio samo Dautović a onda je predsjednik parlamenta Andrija Mandić saopštio da je dio poslanika izašao iz sale i da nema većine da bi se glasalo o kandidatima. Opozicioni poslanici napustili su plenarnu salu. Za izbor kandidata takođe je bila potrebna dvotrećinska podrška.
Standard

„Postoji sumnja da iza svega stoji organizovana kriminalna grupa“: Aktivista SNS otkrio najmračnije tajne partije o batinašima i mahinacijama na izborima, penzionisana sudija objašnjava ko mora da reaguje

0
Foto: Printskrin youtube BIRN Srbija / Momčilo Marjanović

„Postoji sumnja da iza svega stoji organizovana kriminalna grupa“: Aktivista SNS otkrio najmračnije tajne partije o batinašima i mahinacijama na izborima, penzionisana sudija objašnjava ko mora da reaguje

Autor:

Momčilo Marjanović, operativac Srpske napredne stanke (SNS), detaljno je za BIRN opisao sve o više krivičnih dela u kojima je, kako tvrdi, lično učestvovao ili svedočio. Javno je progovorio o tome kako se plaćaju SNS batinaši, kupuju glasovi, a zasad nije poznato da je bilo koje tužilaštvo reagovalo povodom ovako ozbiljnih navoda. Radmila Dragičević Dičić, sudija Vrhovnog suda u penziji, kaže za Nova.rs da povodom navoda bivšeg operativca SNS treba da reaguje nekoliko tužilaštava, budući da njegovo svedočenje ukazuje na moguća krivična dela iz različitih oblasti.

U intervjuu za BIRN, pred kamerama, bez zatamljenog lica i izmenjenog glasa, dugogodišnji član Srpske napredne stranke Momčilo Marjanović ispričao je sve o funkcionisanju te stranke, korišćenjem fondova javnih preduzeća za partijske svrhe, iznošenju velikih svota novca iz tih javnih preduzeća radi isplaćivanja “momaka” na ruke.

Marjanović je opisao i situaciju u “ćacilendu” 15. marta 2025. godine, kada je bio veliki studentski protest u Beogradu, i objasnio kako su u Pionirskom parku tog dana bili okupljeni ljudi spremni za sukobe. Tvrdio je i da su pomenuti ljudi, batinaši režima, bili naoružani.

Ovaj Novosađanin star 54 godine, koji je bio aktivista i operativac naprednjaka 10 godina, izjavio je i da je bio fiktivno zaposlen u JKP “Toplana”. Ispričao je i kako je bio konatkt osoba koja je organizovala “momke” za posebne zadatke, da zastrašuju studente i opozicione simpatizere tokom skupova.

Novac mu je na ruke davao Nenad Barac, direktor novosadskog JKP “Toplana”, a prema njegovoj evidenciji, iznio je i podijelio između 350.000 i 400.000 eura.

Dio tog novca išao je na kupovinu glasova, ali i na plaćanje batinaša.

Kada se udalljio od SNS, usledile su prijetnje njemu i njegovoj ćerki, ali i fizički napad, u maju ove godine, kada su ga, kako tvrdi, napali bivši MMA borac i aktivista SNS Bojan Mihajlović i Vladimir Zukić.

Zasad nijedno tužilaštvo nije reagovalo povodom ozbiljnih prijetnji koje je Marjanović izneo. Po riječima Radmile Dragičević Dičić, sudije Specijalnog suda u penziji, u iskazu Marjanovića ima mnogo navoda o čitavom korpusu krivičnih djela iz raznih oblasti, a koje bi trebalo da istraži nekoliko tužilaštava na teritoriji Srbije.

“On u svom iskazu pominje događaje koji su se desili u Novom Sadu, Vojvodini i Beogradu, tako da bi tu bilo elemenata za postupanje viših tužilaštava iz Novog Sada i Beograda. Prvo, tu su djela iz glave 15 Krivičnog zakonika Republike Srbije koja sankcioniše krivična djela protiv izbornih prava. Tu je čitav spektar krivičnih djela – povreda prava glasanja, davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem, sprječavanje održavanje glasanja i ostalih krivičnih djela vezanih za izbore i izborni proces”, objašnjava penzionisana sudija Dragičević Dičić.

Sem toga, u navodima Marjanovića stiču se elementi i mnogo težih krivičnih djela.

“Tu su i djela sa elementima nasilja, nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu. On može da posvjedoči i o evenutalnim događajima u prostoru koji se zove “ćacilend”, u vezi oružja. Mi do danas ne znamo po kom zakonu je taj prostor ograđen, mislim da čak i formalno više ne prijavljuju skupove. Ukoliko je postojala saradnja između policajaca i osoba iz tog “ćacilenda”, istraga treba da bude proširena i na pripadnike MUP zbog zloupotrebe položaja, trgovine uticajem”, kaže Dragičević Dičić i dodaje:

“Konačno, tužilaštvo bi trebalo i da provjeri navode da je iz JKP “Toplana” iznošena gotovina, da bude utvrđeno porijeklo tog novca i tu može da se evenutalno uključi i Posebno odjeljenje za korupcije VJT u Novom Sadu. Sve u svemu, u pitanju je čitava lepeza raznih krivčnih dela”.

“Ima materijala i za postupanje JTOK”

Konačno, moguće je da ima materijala i za Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK).

“Iako su to pojedinačna krivična djela, na različitim teritorijama, vidljivo je da iza toga stoji neki organizator, da zapravo sva ona vode ka jednom centru i tu bi već istragu trebalo da povede i JTOK, jer postoji sumnja da iza svega onog što je pričao Marjanović stoji organizovana kriminalna grupa”, objašnjava sudija u penziji Radmila Dragičević Dičić.

Šta je ispričao Marjanović?

Inače, Momčilo Marjanović ispričao je za BIRN kako je organizovao grupe batinaša koji su tokom skupova stajali u prvim redovima i bili spremni da upotrijebe silu protiv studenata i opozicije. Prema njegovim riječima, u „ćacilendu“ je vidio najmanje stotinjak ljudi sa revolverima, dok su grupe kojima je rukovodio imale sprejeve, palice i fantomke.

Marjanović je u „ćacilendu“ boravio više od dvije nedjelje uoči velikog studentskog protesta 15. marta 2025. godine u Beogradu, kada je, prema sopstvenom svedočenju, bio u prvim redovima okupljenih.

Marjanović tvrdi da je za boravak u „ćacilendu“ dobijao je 500 eura dnevno, dok su ljudi koje je vodio dobijali po 200 eura.

Prema njegovom svjedočenju, jedan od poslova koje je imao bio je i pritisak na takozvane „sigurne birače“ da izađu na izbore, za šta su takođe dobijali novac. Marjanović navodi i da je godinama primao platu u novosadskom komunalnom preduzeću Lisje, iako se nikada nije pojavio na poslu, što opisuje kao način nagrađivanja za svoj doprinos stranci.

Govoreći o policiji, Marjanović tvrdi da je štitila ljude u „ćacilendu“ i bila u koordinaciji sa njima. Prema njegovim navodima, jedan policajac je okupljenima davao instrukcije kako da postupe ukoliko demonstranti uđu u park, uključujući i zastrašivanje ljudi kako bi ostali odustali od ulaska.

Bez odgovora

Direktor Novosadske toplane Nenad Barac odbio je da odgovori na pitanja BIRN-a o navodnim isplatama novca SNS aktivistima u prostorijama javnog preduzeća, navodi ovaj istraživački portal.

nova.rs

Jel ovo DEU čuva PES laž?

0
Mila Kasalica

Jel ovo DEU čuva PES laž?

Formalni premijer je najavio platformu jalovog prisustva sajmu liderstva u UAE do 15og oktobra; ono globalno bogatunsko zgubidanjenje Svjetskog foruma iz ničega u ništa.

Taman kad se zaputio u Emirate, ranih sati je stigao naprasni post da se put nastavlja do 17-og oktobra, za Bankok-Kraljevina Tajland, na redovno jesenje okupljanje MMFa i Svjetske banke. Uz dvije pratilje: šeficu kabineta, koja ne putuje bez ako nešto ne mora da sakrije, i PR savjetnicu.

Uz napomenu, da su već dvije crnogorske delegacije (MF i CB CG) saglasno pozivima prisutne na ovom jamboree-u, tako da ko zna kako je Crna Gora toliko bogata da može poslati tri delegacije tamo daleko, a što ne bi mogle ni Švajcarska ni Singapur, da su zemlje u razvoju.

Sklepana je platforma, koju navodno nije odobrila Vlada (ne robuje Milojko trivijalnim procedurama), koja je jednom rečenicom bitna za moguće devastirajuće posljedice spajkijanja (citat): “Na marginama Godišnjih sastanaka predviđena je mogućnost susreta sa predstavnicima međunarodnih finanisijskih institucija i potencijalnim investicionim partnerima, u skladu sa usaglašenim programom posjete.“ (izvor: https://www.gov.me/clanak/premijer-spajic-na-godisnjim-sastancima-medunarodnog-monetarnog-fonda-i-grupe-svjetske-banke)

Ni par sati nije trajalo slavodobitno glumljenje poslije privremenih zatvaranja tri poglavlja (17-18-19), iz susretovanjaa sa tetkicama EUšljivovica i Šarec-Satler-staljinizmima oko odbrane ratnih zlikovaca, u kuloarima kojima suvereno vlada glavni savjetnik, stiže nemušta mada jasna depeša, koja je možebiti u funkciji kontrole štete: “ES3 nije PES, nametnut je PESu, a samo se “jedan čovjek bori“ da se ES3 obustavi“.

Niko se ne treba bojati ni jednom liku, koji se vabi PESom. Tamo je okončalo sve što je bilo loše u prokuženom DPSu.

Međutim, nešto je dobrano trulo, vonja ogavnim u PESu, posebno oko služenja crnogorskoj ekonomiji.

Spajić je amater za brojke, osim za bu*alesanja u twitteranju. Bez Krvavca je nesposoban da pročita bilo šta, što ima više od 240 karaktera. Tek da uklaviri tabelu, to nije ni kvantitativno površno prelijetanje za njega.

Šefica kabineta formalnog premijera je makro i budžetske brojke savladala uz Krvavca; i dan danas sabira i oduzima i sklepava tabelice po nalogu Krvavca, uz upravljanje gomilom papira u kabinetu, što Branku nije jača strana.

Krvavac, ako nije kreator ES3, mora sad! da ospori svaku riječ izgovorenu od Spajića u video uratku predstavljenom prije četiri sedmice, a što je poslužilo spašavanju redova Andrije, uz Kos Šareca i Satlera.

Ako dozvoli da u Bankoku, Spajić uz drugare iz Black Rock-a zaprijeti MMFu i još više zgazi Svjetsku banku (što nije teško), neka ne očekuje da mu bilo ko vjeruje da nije on stvorio ES3; da je odnekud spoljnje nametnut PESu.

Hajde omladinci-ke litijanja (dvojac Krvavac-Milović), da se malo posvetite ozbiljnim odgovornim rabotama koje pokrivate. Crnogorsku ekonomiju ne smijete da uništite. Morate služiti mladima svih generacija. Umijete li van laganja, koje vas je toliko zaslijepilo, da uvidite kad ste pogubljeni? Umijete li, da bi spasili crnogorsku ekonomiju, prvo spasiti sebe?

P.S. Upućujući parametar da je neki belaj na relaciji cvrčka i mrava iz trumpovanja u glupom pjevuljenju iz državnog džipa, potvrdio je Novica nominalni koji se naprasno iz dalekog Bankoka vrnuo na fabrička podešavanja, izjavljujući: “Euro model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za članstvo u EU i ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu, uz posvećenost institucija za takve procese u kojima država ima rješenje, saopštio je ministar finansija Novica Vuković…, kazao da se evropske integracije ne smiju svesti samo na usklađivanje propisa i institucija sa evropskim standardima. “Njihov suštinski cilj mora biti nastavak unapređenja životnog standarda građana, vrednovanje rada i stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta“, rekao je Vuković na sastancima u Bankoku.“ (izvorr: https://mina.news/article/vukovi%C4%87-euro-model-va%C5%BEan-u-pripremi-za-jedinstveno-evropsko-tr%C5%BEi%C5%A1te)

Kako dolikuje onima koji nemaju kičmu/ struku/ kvalitet/ časnu diplomu, ministar finansija je jedva dočekao da izađe iz sjenke Krvavca, a pojma nema ni što čini ni kako je ugodno tavorio u toj sjenci.

Od dva zla, birati Krvavca je logično, mada gorko. Vuković/ Turković tu nisu ni da očiste đonove.

A, ako su se PES đetišta konačno posvađala, bilo je vrijeme.

Od njih takvih iz otimačina/ grabeži/ trovanja, Krvavac i Milović znaju šta je ekonomija, bar načelno (bili su onomad vrhunski studenti).

Trgnite se ako je bar malo ozbiljnog ostalo u vama.

Ako sad! konačno navodno odbijaju ralje kojekakvih radosavljevića/ kuljak/ zečevića/ turkovića/ vukovića/ i sličnih, to ćemo prihvatiti ukoliko bez zazora stanu na branik crnogorske ekonomije, naše zajedničke kuće. Umiju li?

Nada je infinitezimalna oko bilo koga oko Spajića, ali i takvu podršku(?) treba pružiti jer to zaslužuje naša zajednička kuća, crnogorska ekonomija. Wake up, ako vam basta…

Nikola Tesla: Austrijanac, Hrvat, Srbin, Amerikanac, Crnogorac

0
Foto: Wikipedia
Nikola Tesla: Austrijanac, Hrvat, Srbin, Amerikanac, Crnogorac

Autor: Prof. dr Mihailo Burić

Nacionalnost Nikole Tesle nije sa nesumnjivom sigurnošću utvrđena do danas. Usljed nedostatka direktnog DNK Nikole Tesle, danas se mogu izvoditi samo analogni zaključci, na osnovu DNK njegovih srodnika. Samoizjašnjavanje, izjave, javno objavljeni podaci i razne interpretacije pokazale su se kao nesiguran, nedovoljan i netačan dokaz.

Nikola Tesla Srbin

Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856. godine u Smiljanu (Austrijsko/Austrougarsko carstvo, danas Hrvatska). Preselio se 1863. godine u Gospić, gdje je pohađao školu. Studirao je Visoku tehničku školu u Gracu, od 1875. do 1878. godine. Boravio je u Pragu od 1879. do 1880. godine. Radio je u Budimpešti 1881. godine. U Parizu je radio u Edisonovoj kompaniji, od 1882. do 1884. godine. Odlazi u SAD sa 27 godina, da radi kod Tomasa Edisona 1884. godine. Umro je u New Yorku 1943. godine. Najveći dio života proveo je u SAD-u. Prema raspoloživim podacima, nikada nije živio u Crnoj Gori i Srbiji.

Vlatko Maček, veliki politički opozicionar tadašnjim vlastima, uputio je čestitku Nikoli za 80. rođendan, preko Memorijalnog centra Nikola Tesla 25. maja 1936. godine (iako mu tada nije bio rođendan): „kao velikom sinu naroda srpskog”. Tada mu je prvi put „odredio” nacionalnost. Tesla mu je odgovorio 26. maja 1936. godine: „Jednako se ponosim moga srpskog roda i moje hrvatske domovine, živili svi Jugoslaveni.“ (Muzej Nikole Tesle u Beogradu). „Kum”, Hrvat Vlatko Maček, ubrzo nakon toga postaje potpredsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije, od 1939. do 1941. godine.

U intervjuu za list The Criterion (19. novembar 1898. godine), kada ga je novinar H. W. Filips direktno pitao o nacionalnosti, Tesla je precizirao svoju geografsku i etničku pripadnost: „Ja sam Srbin — ne iz Kraljevine Srbije, već sa periferije blizu Crne Gore”. U pismu 1942. godine Tesla se obraća „braći u Americi“: da je „najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama“. Sadržaj videa tretiran kao autentični intervju sa Teslom je tekst preuzet iz srpske pozorišne predstave „Tesla ili prilagođavanje anđela“ Stevana Pešića, premijerno izvedene 1995. godine (AFP). Nema dokaza da je Tesla 1899. godine dao takav intervju. Zato treba biti oprezan sa YouTube/Facebook snimcima koji tvrde da je to „originalni Teslin intervju“. Njegova muzejska krštenica od 19/31. oktobra 1883. godine nije originalna knjiga krštenih iz 1856. godine. Ona jeste dokaz o njegovoj porodici, pravoslavnoj pripadnosti i sredini u kojoj je rođen, ali nacionalna pripadnost je šire istorijsko pitanje i zahtijeva i druge izvore.

Izjašnjavanje se pokazalo kao najmanje siguran podatak o naciji. To potvrđuje izjašnjenje tenisera Đokovića (koji se izjašnjava da je Srbin). Na drugoj strani su druge činjenice: „Otac mi je Crnogorac, a majka Hrvatica”, „preci su mi sa Čeva došli u Nikšić (Jasenovo Polje)”, „Đed mi je stari Crnogorac koji je zadržao sve osobine iz postojbine”. Karakterističan je i primjer nekadašnjeg predsjednika Vlade Srbije Pašića (1891–1918. godine) iz Tetova/Rogačeva. On je Cincar (Aromun-Vlah), a izjašnjavao se kao Srbin.

Predsjednik Srbije Milošević (1990–1997. godine) se izjašnjavao kao Srbin, iako je porijeklom Crnogorac. Najveća kompromitacija izjašnjavanja, kao dokaza o naciji, desila se u Crnoj Gori. Između dva krajnja popisa, oko 170.000 Crnogoraca „nekako” se preizjasnilo u Srbe, povećavajući broj Srba u Crnoj Gori za fantastičnih 30 puta. Mnogi ljudi sa visokih pozicija u Crnoj Gori su javno potvrdili / priznali „da su bili

Crnogorci, a sad su Srbi”. Sve ovo pokazuje da je lično izjašnjavanje proizvoljan i neprihvatljiv dokaz. Slobodno samoizjašnjavanje stanovništva je zakonska kategorija. Etnička pripadnost je subjektivna, jer osoba ima pravo da sama imenuje svoj identitet. Međunarodne preporuke upozoravaju da se etnicitet ne poistovjećuje sa državljanstvom, mjestom rođenja ili genezom. Prirodno je da je Tesla u Hrvatskoj imao hrvatski osjećaj, u SAD američki, a prema Srbiji srpski. Međutim, u SAD-u se Crna Gora definiše kao mjesto Teslinog porijekla.

Nikola Tesla Crnogorac

U SAD-u je Nikola Tesla tretiran kao Crnogorac, doseljen 1884. godine. Američka štampa je izvještavala o Tesli kao crnogorskom naučniku (Montenegrin scientist), dok je Tesla opisivao svoje porijeklo i djetinjstvo povezujući ih sa Crnom Gorom. U originalnom tekstu intervjua koji je objavljen u američkom listu Syracuse Standard 14. juna 1896. godine, pod naslovom „A Chat with Tesla“ (autor je novinar Cleveland Moffett), Tesla govori o Crnoj Gori kao o svojoj rodnoj zemlji. Novinar, opisujući razgovor, piše da je Tesla govorio: „his boyhood days in Montenegro“ (o dječačkim danima u Crnoj Gori), „As a young man in his native land of Montenegro“ (rodna zemlja Crna Gora). Američka štampa 1890-ih više puta Teslu označava kao „Montenegrin“ — Crnogorac: Pittsburgh Dispatch, 22. jun 1891. godine: „Tesla is a Montenegrin“. Američka štampa, listovi poput Pittsburgh Dispatch (1891. godine), The San Francisco Call (1897. godine) redovno su koristili termin Montenegrin kada su pisali o Tesli. Glas Crnogorca (1893. godine), zvanični časopis Knjaževine Crne Gore, 25. septembra 1893. godine prenio je pisanje američke štampe i objavio tekst pod naslovom: „Tesla je Crnogorac”, ponosno ističući naklonost slavnog pronalazača prema Crnoj Gori. Jasper Weekly Courier, 10. mart 1893. godine: „An Evening with the Montenegrin Electrical Wizard“ — Veče sa crnogorskim čarobnjakom elektrike; The New North-West, 1. april 1893. godine: „He is a Montenegrin by birth“ — On je po rođenju

Crnogorac; The Times-Picayune, 6. oktobar 1894. godine: „tall and handsome Montenegrin“ („visoki i lijepi Crnogorac“); Star (Christchurch), 17. jun 1899. godine: „Tesla is a Montenegrin by birth and an American by adoption.“ — Tesla je Crnogorac po rođenju, a Amerikanac po adaptaciji.

Kao mlad čovjek u „njegovoj rodnoj Crnoj Gori”, Tesla je bio poznat po neobičnoj tjelesnoj snazi. U intervjuu za Lincoln Journal Star iz 1896. godine, u članku se navodi da je „rođen i odrastao u Crnoj Gori i da je po porijeklu Crnogorac”. U tom intervjuu Tesla govori o nevjerovatnim osobinama svog oca Milutina, koji je govorio 18 jezika. Tesla je bio strastveni obožavalac Njegoševog „Gorskog vijenca”, koji je njegova majka Đuka znala napamet. Čak je preveo na engleski pjesmu o crnogorskom junaku Luki Filipovu. Zbog dubokih veza, crnogorski knjaz Nikola Petrović odlikovao je Nikolu Teslu Ordenom Danila I, još 1895. godine. Korijeni i porodica po majčinoj liniji (od Mandića) pokazuju da Teslini preci vuku direktno porijeklo iz Crne Gore. Takođe, prema istraživanjima i tvrdnjama pojedinih autora (Jovana Dučića), bratstvo Tesla vodi porijeklo iz oblasti Banjana i Vilusa (opština Nikšić). Istoričari i biografi (poznati srpski biograf Milovan Matić) slažu se da se Tesla u Americi u ranom periodu često predstavljao kao Crnogorac.

Tesla je u američkoj štampi krajem XIX vijeka nesumnjivo predstavljen kao Crnogorac. Postoje predanja da je Tesla „rodom” (porijeklom) iz Kuča, iz Crne Gore, čemu doprinosi i antropologija (njegov „crnogorski“ izgled). Kako god, Tesla je učestvujući u intervjuima sa navedenim formulacijama prihvatao svoje crnogorsko porijeklo, kao što je sa Mačekom srpsko. No, kakve god da su formulacije o Tesli kao Crnogorcu i/ili Srbinu, one nijesu dovoljan / „konačan” dokaz da je on Crnogorac ili Srbin. Mjesto rođenja određuje državnu pripadnost, a ne nacionalnost. Danas se njegova urna nalazi u Muzeju Nikole Tesle. Na osnovu DNK iz Teslinog pepela ne može se uraditi pouzdana genetička analiza. Nije poznato da postoje sačuvani njegovi biološki uzorci (kosa, zub, tkivo). Zato je analiziranje Teslinog porijekla preko DNK jedino moguće raditi preko rođaka po muškoj liniji. Ista šira DNK grana, kao kod Teslinog testiranog muškog rođaka, postoji i među testiranim rodovima u Crnoj Gori.

To jeste genetička veza, ali nije dokaz da Tesla potiče od nekog konkretnog crnogorskog bratstva. Jedan od crnogorskih rodova je javno zabilježen u grani R1a-M458>YP417, ali to ne može odlučiti da li je ta osoba Srbin, Crnogorac ili Hrvat. Teslina muška linija R1a-M458>L1029>YP417 postoji među testiranim rodovima iz Crne Gore: Đurović (Crmnica) — R1a-M458>YP417, Zeković (Tušina kod Šavnika) — R1a-M458>YP417, Blagojević iz Pive (Plužine) — YP417, Kilikovac (Zeta) i drugim oblastima. Teslina šira Y-DNK grana postoji na prostoru Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

DNK definiše pripadanje rodu, a ne naciji, pa se iz njega mogu izvoditi samo uslovni zaključci. Konačno, na osnovu raspoloživih podataka/informacija, proizilazi da je Tesla bio Crnogorac (američki izvori) ili Srbin (srpski izvori). DNK analize ne isključuju i hrvatsku nacionalnost. Iz svega raspoloživog proizilazi da ne postoje potpuno sigurni dokazi o Teslinoj nacionalnosti.

Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

1
Plenković i Spajić (Foto: Vlada CG)

Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

Dio tih zahtjeva Zagreb direktno vezuje za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Kako Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje iz diplomatskih izvora, Hrvatska je dokument proslijedila ostalim državama članicama početkom ove nedjelje.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja “moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Evropskoj uniji”. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Šest zahtjeva u okviru Poglavlja 23

Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata devedesetih i svrstana je pod Poglavlje 23. Ono je, uz Poglavlje 24, jedno od dva ključna poglavlja o vladavini prava. Ta dva poglavlja se u pristupnim pregovorima prva otvaraju, a posljednja zatvaraju, i napredak u njima određuje tempo cijelog pristupnog procesa.

-Odštetu za zatočene u logoru Morinj. Prema dokumentu, od oktobra 1991. do avgusta 1992. u logoru je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom sa dubrovačkog područja.

-Očuvanje spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dvije zemlje zajednički otkrili 10. oktobra 2022. sa tekstom koji je predložila crnogorska strana. Hrvatska navodi da je oko ploče u međuvremenu postavljen veći metalni okvir, očigledno za panel kojim bi ploča mogla da se prekrije, osim tokom zvaničnih komemoracija.

-Promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Bazen nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali da igraju na tom bazenu, a reprezentacija je prijetila bojkotom Super finala Svjetskog kupa 2025. Bojkot je izbegnut premještanjem utakmica Hrvatske u Budvu.

-Rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

-Procesuiranje ratnih zločina, uključujući i po komandnoj odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori po tom osnovu nema nijedne presude.

-Rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nisu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim postupcima. Zagreb to poredi sa zakonom iz 2021. kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, pretežno pripadnicima albanske manjine, i upozorava na nejednak tretman u sličnim slučajevima.

Brod Jadran i granica

Preostala dva zahtjeva vezana su za Poglavlje 31. To poglavlje Crna Gora ne može da zatvori od 2024. zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.

-Povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

-Granica. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dvije republike, u skladu sa principom uti possidetis juris koji je potvrdila Badinterova komisija. Traži i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte. Nakon rješavanja kopnene granice, Hrvatska bi bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.

Zašto je ovaj dokument važan?

Zajednička pozicija EU je dokument kojim države članice utvrđuju stav Unije o otvaranju ili zatvaranju pojedinog pregovaračkog poglavlja, uključujući merila koja država kandidat mora da ispuni.

Nacrt sastavlja Evropska komisija nakon što država kandidat preda svoju pregovaračku poziciju za određeno poglavlje. Komisija u njemu procjenjuje koliko je zemlja uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim i predlaže uslove koje mora da ispuni.

Nacrt potom razmatraju diplomate svih 27 članica u Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje. Tu se vodi stvarna politika, jer države članice mogu da traže izmjene, dodatne uslove ili odlaganje.

Pošto se zajednička pozicija usvaja jednoglasno, svaka država članica ima faktičko pravo veta. Upravo u ovoj fazi članice često postavljaju rješavanje bilateralnih sporova kao preduslov za napredak države kandidata. Tek kada se sve članice slože, nacrt postaje zajednička pozicija EU. Ona se kandidatu predstavlja na međuvladinoj konferenciji, na kojoj se poglavlje formalno otvara ili privremeno zatvara.

Saglasnost svih članica potrebna je i za ratifikaciju pristupnog ugovora.

Da Zagreb ne namjerava da odustane od svojih zahtjeva, nagovijestio je Grlić Radman. Posle sastanka ministara spoljnih poslova EU 12. oktobra u Luksemburgu, šef hrvatske diplomatije rekao je novinarima da se zahtjevi Zagreba odnose na nasleđe raspada bivše države i Domovinskog rata, kako se u Hrvatskoj naziva rat iz devedesetih. Prema njegovim riječima, riječ je o ljudskim pravima.

“Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, niti jedno pitanje nije zatvoreno”, upozorio je Grlić Radman.

Podrška Crnoj Gori, ali uz nacionalne interese Hrvatske

Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO. Navodi i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su “neočekivani jednostrani potezi” crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja. Taj dokument je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom. Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom 2026. desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

“Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno”, navodi se u dokumentu.

Hrvatska poručuje da želi da olakša, a ne da opstruiše crnogorski pristup, i da su njeni zahtjevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

Ambicije Crne Gore

Crna Gora je najviše od svih kandidata napredovala u procesu proširenja i smatra se najizvjesnijom budućom članicom Evropske unije. U pregovorima o članstvu privremeno je zatvorila 21 poglavlje, a još 12 čeka na zatvaranje.

Cilj Vlade u Podgorici je da pregovore okonča do kraja ove godine. S obzirom na kalendar i broj preostalih poglavlja, riječ je o veoma ambicioznom, ali ne i neizvodljivom planu. Ipak, evropski zvaničnici sve češće pominju mogućnost da pregovori budu završeni početkom 2027.

Države članice EU su u aprilu odobrile početak izrade nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos nagovijestila je da bi ugovor mogao biti potpisan već naredne godine na ljeto.

Za otvaranje i zatvaranje svakog poglavlja, kao i za konačan tekst Ugovora o pristupanju, neophodna je saglasnost svih država članica.

Usvojene izmjene Ustava o imunitetu, opozicija napustila salu tokom glasanja o članovima Sudskog savjeta

0
Foto: Skupština CG
Iako je bilo najavljeno, o provjeri integriteta danas nije raspravljano

Usvojene izmjene Ustava o imunitetu, opozicija napustila salu tokom glasanja o članovima Sudskog savjeta

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su usvojili izmjene Ustava koje se odnose na ukidanje imuniteta za krivična djela protiv službene dužnosti. One koje se tiču provjere integriteta nijesu bile na dnevnom redu.

Od objedinjene rasprave o obje teme na kraju nije bilo ništa, pošto jedan od prijedloga nije prošao sjednicu Ustavnog odbora.

Što se glasanja tiče, za je bilo 62 poslanika.

Nakon toga je uslijedilo glasanje o članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Trebalo je da budu izabrana tri. No, podršku je dobio Mersudin Dautović, uz 64 glasa za, a onda je opozicija napustila Skupštinu.

“Dio poslanika napustio je Skupštinu i ne raspolažemo brojem koji garantuje izbor drugih članova Sudskog savjeta. Neko možda planira da zaustavi put kojim smo krenuli”, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Inače, preostalo dvoje predloženih kandidata su Darko Hajduković i Klaudija Pejović.

U nastavku možete ispratiti ključne detalje sa današnje sjednice.

Današnja sjednica, na kojoj se raspravlja o izmjenama Ustava, počela je uz kašnjenje duže od tri sata.

U sali su i poslanici opozicije.

“Smatramo da su predložene izmjene dobra stvar za građane jer su im potrebni funkcioneri koji se neće kriti od imuniteta”, rekao je Vasilije Čarapić (PES).

Pejović: Đukanović se pozivao na imunitet; Rakočević: Je li vam ideja da se svađamo?

Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako se iz redova opozicije nikada nijesu skrivali iza imuniteta, što se ne može reći i za vlast.

“Neki su se upravo i skrivali iza imuniteta. U ovom momentu tužilaštvo traži skidanje imuniteta za više poslanika većine, i onda vi nama objašnjavate kako ovo treba da bude u Ustavu. Pa ova norma se vjerovatno predlaže iz Brisela zbog vas”, dodao je.

Boris Pejović (PES) kazao je kako se svojevremeno Milo Đukanović pozivao na imunitet.

“Povodom slučaja šverca cigareta, tužilac iz Barija pokrenuo je proces, ali Đukanoviću nije skinut imunitet”, kazao je on.

Rakočević je na to odgovorio kako je u pitanju “gadost propagandne laboratorije anticrnogorske politike”.

“To radite u ovom najvažnijem momentu za Crnu Goru. Nakon stava opozicije da će podržati izmjene Ustava, izađe neko iz vlasti da obmanjuje javnost, u pokušaju da se posvađamo. Je li vam ideja da se posvađamo? Svi optuženi u slučaju koji ste pomenuli proglašeni su nevinim”, upitao je Rakočević.

Knežević: Kako smo to dužni Hrvatskoj 2,7 miliona; Nurković: To nije zvaničan zahtjev, ubijeđen sam da ga neće biti

Milan Knežević (DNP) nazvao je Crnu Goru “satleristanom”, navodeći da je kasno sinoć u parlamentu “izgubljen imunitet, jer su ‘skinute gaće’ Hrvatima”.

“Većina je pristala da donese izmjene i dopune Zakona o sportu, koje će podrazumijevati promjene imena bazena u Kotoru. Mislim da je poštenije da preimenujete bazen u “Maks Luburić” ili “Jure Francetić”, dodao je on.

Pitao je kako je Crna Gora dužna Hrvatskoj 2,7 milijardi eura, te od čega ćemo to da vratimo.

“Vi sve prihvatate. Znači, ako bismo svi prodali po jedan bubreg, falilo bi nam po sto miliona”, naveo je on.

Mirsad Nurković (BS) kazao je kako Zagreb nije uputio nikakav zvanični zahtjev, te da se, povodom 2,7 miliona eura, radi o vojnoj imovini koja je u vrijeme rata prenesena na teritoriju Crne Gore.

“Ne znači da je u Crnoj Gori jer je tada prenesena u okviru JNA. I da podsjetim – nakon obnove nezavisnosti, sva prava i obaveze prema trećim licima po tom osnovu preuzela je Srbija. Ubijeđen sam da nećemo dobiti takav zahtjev”, poručio je Nurković.

Knežević: Srbija da plati Hrvatima ono što traže od Crne Gore?

Ako će Srbija da da 2,7 milijardi, onda prenesite i ostala prava na nju, odgovorio je Knežević.

“Onda joj dajte “Jadran”, Prevlaku, Herceg Novi, sve što traže Hrvati. Ja znam da ste Vi bili bankar, ali ovakvog kolaterala vidio nijesam. Da Srbija treba da plati Hrvatima ono što traže od Crne Gore”, naveo je on.

Čarapić: Što više govorite do 25. oktobra; Knežević: Pola članova GO PES-a glasaće za Vučića

Vasilije Čarapić (PES) kazao je, aludirajući na izbore u Srbiji, kako Kneževiću do 25. oktobra treba dati što više prostora da govori u Skupštini.

“Treba ljudi da znaju kakvi su vam stavovi i kako razmišljate”, dodao je.

Pošto ste opterećeni 25. oktobrom, reći ću vam da će Aleksandar Vučić da pobijedi sa 500.000 glasova razlike, odgovorio mu je Knežević.

“Pola članova Glavnog odbora PES-a se nalazi u biračkom spisku Srbije i glasaće za Vučića. Neću otkriti njihova imena. Prilazili su mi njihovi roditelji sad u Beogradu”, kazao je on.

Mikić: Spajić i najmanje dva ministra pali bi na pitanju integriteta

Zoran Mikić (URA) kazao je kako najmanje dva ministra iz Vlade, ali i sam premijer, ne bi prošli na pitanju integriteta.

“Premijer je kao ministar finansija imao državljanstvo još jedne države. Obmanjivao je javnost. I mi sad hoćemo da nametnemo narativ da je najbitnije da neko nema vlasništvo u nekoj firmi koja posluje sa državom, a da može biti lažov, da može imati kontakt sa kriminalnim grupama i dvojno državljanstvo”, rekao je on.

Sa tim se saglasio Nikola Zirojević (ES) navodeći kako su svi koji se skrivaju od skidanja imuniteta iz redova većine.

Nikolić: Pretvorili ste Skupštinu u igraonicu, danas nema izmjena o integritetu jer nemate većinu

Andrija Nikolić (DPS) kazao je kako je vlast od Skupštine napravila “privatnu igraonicu koju otvara samo kad ima dovoljno glasova za odlučivanje”.

“Tako 24. septembra nijesu otvorili Skupštinu jer nijesu imali dovoljno ruku. Za danas je bila najavljena objedinjena rasprava o izmjenama Ustava o imunitetu i integritetu. Ali, danas nema razgovora o integritetu, jer nema dovoljno ruku za većinu potrebnu za usvajanje tih izmjena”, dodao je on.

PortalAnalitika

Inflacija 5,2 odsto: Gorivo za godinu poskupjelo gotovo 33 odsto

1
foto: inflacija.me

Inflacija 5,2 odsto: Gorivo za godinu poskupjelo gotovo 33 odsto

Potrošačke cijene u septembru ove godine bile su 5,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je mjesečna inflacija iznosila 0,5 odsto, pokazuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Najveći uticaj na godišnji rast cijena imali su gorivo i maziva za motorna vozila, koja su za godinu poskupjela 32,8 odsto, dok su cijene u periodu od januara do septembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku porasle 3,7 odsto.

Prema podacima MONSTAT-a, na mjesečnu inflaciju u septembru najviše je uticao rast cijena odjeće, povrća, goriva i maziva za motorna vozila, kao i obuće i čvrstih goriva.

„Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru 2026. godine u odnosu na avgust 2026. godine u prosjeku su više za 0,5 odsto“, navodi se u saopštenju MONSTAT-a.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga, najveći mjesečni rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće, od 4,3 odsto. Pokućstvo i rutinsko održavanje stana poskupjeli su 0,9 odsto, prevoz 0,8 odsto, a hrana i bezalkoholna pića 0,6 odsto.

Cijene u grupi stanovanje, voda, električna energija, gas i ostali energenti porasle su 0,5 odsto, dok su troškovi zdravlja veći 0,4 odsto. Rast od po 0,2 odsto zabilježen je kod obrazovanja, lične njege, socijalne zaštite i raznih dobara i usluga.

Najveći pojedinačni doprinos mjesečnoj inflaciji dao je rast cijena odjeće, koja je poskupjela 5,3 odsto i ukupnoj stopi inflacije doprinijela sa 0,19 procentnih poena. Cijene povrća, krtolastog povrća i mahunarki porasle su 5,4 odsto, uz doprinos od 0,16 procentnih poena, dok su goriva i maziva za motorna vozila poskupjela 1,7 odsto.

Cijene cipela i ostale obuće porasle su tri odsto, a čvrstih goriva 1,5 odsto. Rast cijena zabilježen je i kod mlijeka, ostalih mliječnih proizvoda i jaja, potrošnih proizvoda za održavanje domaćinstva, kao i voća i orašastih plodova.

Za razliku od većine glavnih grupa, u septembru su cijene u restoranima i uslugama smještaja pale 2,2 odsto. Pad je zabilježen i kod rekreacije, sporta i kulture, od 0,2 odsto, te alkoholnih pića i duvana, od 0,1 odsto.

Među pojedinačnim grupama koje su najviše uticale na smanjenje mjesečne inflacije izdvajaju se usluge smještaja, čije su cijene pale 5,9 odsto, kao i vazdušni prevoz putnika, sa padom od 3,6 odsto. Niže su bile i cijene ulja i masti, za jedan odsto, te šećera, slatkiša i deserata, za 0,6 odsto.

Gorivo najveći pokretač godišnje inflacije

Na godišnjem nivou, goriva i maziva za motorna vozila poskupjela su 32,8 odsto i dala najveći doprinos ukupnoj inflaciji, od 1,84 procentna poena.

Duvan je za godinu poskupio 15 odsto, dok su cijene mesa i prerađevina od mesa porasle 4,7 odsto. Rast je zabilježen i kod restorana, kafea i sličnih usluga, od 6,9 odsto, te odjeće, od 5,5 odsto.

Usluge mobilne telefonije poskupjele su 7,7 odsto, žitarice i proizvodi od žitarica 3,8 odsto, a usluge smještaja 6,2 odsto. Poskupjeli su i drumski prevoz putnika, za 7,6 odsto, te popravka i održavanje vozila, za 8,8 odsto.

S druge strane, u odnosu na septembar prošle godine, cijene voća i orašastih plodova pale su 6,5 odsto, šećera, slatkiša i deserata 3,7 odsto, a snabdijevanja vodom 11,2 odsto.

MONSTAT navodi da se indeks potrošačkih cijena koristi kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori od januara 2009. godine, kao i za usklađivanje zarada, penzija i socijalnih davanja.

A. O.

PROMOCIJA KNJIGE ŽELJKA RUTOVIĆA „UKIDANJE ČOVJEKA – LOGOS ILI TECHNE”

0

PROMOCIJA KNJIGE ŽELJKA RUTOVIĆA
„UKIDANJE ČOVJEKA – LOGOS ILI TECHNE”

Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića organizuje promociju knjige Željka Rutovića „Ukidanje čovjeka – logos ili techne”, koja će se održati u petak, 16. oktobra 2026. godine, u 19 časova, u sali Hotela Onogošt u Nikšiću.

O knjizi će govoriti:
– Prim. dr Radovan Raco Mijanović
– Miodrag Kankaraš
– Dragan B. Perović
Knjiga „Ukidanje čovjeka” otvara važna pitanja savremenog doba: odnosa čovjeka i tehnologije, smisla, identiteta, slobode i izazova pred kojima se nalazi savremena civilizacija. Riječ je o djelu koje podstiče na razmišljanje i dijalog o jednom od najvažnijih pitanja našeg vremena: šta se događa sa čovjekom u svijetu ubrzanih tehnoloških promjena.

Pozivamo ljubitelje knjige, promišljanja i razgovora da prisustvuju ovom značajnom kulturnom događaju.

Dobro došli.

Dizajn, foto i video Dikan

MVP pozdravio non-pejper, Perović kritikuje državni pristup prema Zagrebu

0
Foto: Iva Mandić
Tri članice EU tražile od Hrvatske da ne blokira pregovore sa Crnom Gorom, diplomata upozorava na probleme u odnosu Podgorice prema toj zemlji

MVP pozdravio non-pejper, Perović kritikuje državni pristup prema Zagrebu

Austrija, Češka i Slovačka u zajedničkom non-pejperu zatražile su ubrzanje proširenja EU, uz upozorenje da otvoreni bilateralni sporovi između članica i država kandidata ne bi smjeli da postanu trajna prepreka integracijama. U dokumentu su posebno pomenuti odnosi Crne Gore i Hrvatske, kao i Sjeverne Makedonije i Bugarske. Tri države Slavkovskog formata smatraju da je neophodno očuvati kontinuitet pristupnih pregovora, dok otvorena pitanja treba rješavati kroz neposredni bilateralni dijalog

Istovremeno, nekadašnji crnogorski ambasador u Austriji, Češkoj i Slovačkoj Željko Perović ocijenio je za Pobjedu da su stavovi tri evropske države jednako legitimni kao i pozicija Hrvatske, upozoravajući da se uzroci problema u odnosima Podgorice i Zagreba moraju tražiti i u politici aktuelne crnogorske vlasti, njenom odnosu prema susjedima i načinu vođenja bilateralnih pregovora.

Austrija, Češka i Slovačka, koje čine takozvani Slavkovski format, zajedničkim diplomatskim dokumentom zatražile su da otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne dovedu do blokade crnogorskih pristupnih pregovora, već da se rješavaju neposrednim dijalogom dvije države.

Tri članice EU založile su se i za pojednostavljivanje donošenja određenih tehničkih odluka u procesu proširenja, uključujući zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i za postepeno uključivanje država kandidata u evropske programe, politike i institucije prije formalnog članstva.

Bilateralni sporovi ne smiju usporavati EU put

Iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, Pobjedi su saopštili da je non-pejper inicijativa tri države članice EU, predstavljena njihovim evropskim partnerima, te da dokument nije zvanično dostavljen Crnoj Gori.

– Kada je riječ o non-pejperu koji su pripremile Austrija, Češka i Slovačka, on nije upućen Crnoj Gori niti smo ga zvanično dobili, pa ga ne komentarišemo kao zvaničan dokument. Svakako pozdravljamo svaki doprinos očuvanju zamaha i kredibiliteta proširenja. Crna Gora zagovara proces zasnovan na principu sopstvenih zasluga i želi da bude ocjenjivana isključivo prema rezultatima reformi – istakli su iz Ministarstva.

Govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, iz MVP-a naglašavaju da Crna Gora ostaje posvećena njihovom rješavanju u duhu dobrosusjedstva, kroz direktan i konstruktivan dijalog.

– Ta pitanja ne bi trebalo da usporavaju evropski put kandidata koji ispunjava svoje obaveze. To je i stav Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. godine, prema kojoj bilateralni sporovi ne smiju opterećivati proces pristupanja. Smatramo da je to pristup kojem treba da teže i kandidati i države članice – poručili su iz MVP-a.

MVP, FOTO: Pobjeda

Iz tog resora ističu da će Crna Gora nastaviti da ispunjava preostale obaveze na evropskom putu, uz očekivanje da će Hrvatska nastaviti da podržava njene integracione napore. Podsjećaju da je Zagreb tokom dosadašnjeg procesa imao značajnu ulogu u napredovanju Crne Gore.

– Bez saglasnosti Hrvatske, za svako pojedinačno poglavlje ne bismo privremeno zatvorili ukupno 21 poglavlje – ukazali su iz Ministarstva.

Posebno su istakli tehničku i ekspertsku pomoć koju je Hrvatska pružala crnogorskim institucijama, kao i ustupanje hrvatskog prevoda pravne tekovine Evropske unije, koji je, kako navode, predstavljao dragocjen oslonac u početnoj fazi pristupnih pregovora.

Iz MVP-a očekuju da će se podrška Zagreba nastaviti i u završnici evropskih integracija, kada je, kako naglašavaju, Crnoj Gori posebno značajna.

– Crna Gora i Hrvatska su dvije savezničke i susjedne države, članice NATO-a, i grade odnose koji odgovaraju tom statusu, zasnovane na povjerenju, dijalogu i uzajamnom uvažavanju. Uvjereni smo da ćemo, kroz nastavak konstruktivnog dijaloga, u zajedničkom interesu naći rješenja koja će ojačati naše odnose i regionalnu stabilnost – zaključili su iz MVP-a.

Legitimni stavovi

Za razliku od diplomatski odmjerenog odgovora MVP-a, ambasador Željko Perović u izjavi za Pobjedu otvoreno problematizuje odnos aktuelne vlasti prema Hrvatskoj i upozorava da se odgovornost za pogoršanje bilateralnih odnosa ne može tražiti isključivo na strani Zagreba.

Perović, koji je Crnu Goru svojevremeno diplomatski predstavljao upravo u Austriji, Češkoj i Slovačkoj, smatra da je inicijativa tih država legitimna, ali naglašava da je jednako legitimno i pravo Hrvatske da zastupa svoje interese.

Ukazuje da dobri odnosi sa susjedima predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata spoljne politike Crne Gore, podsjećajući da je država nakon obnove nezavisnosti 2006. godine izgradila prepoznatljivu politiku dobrosusjedstva.

– Crna Gora je u svojoj dugoj istoriji uglavnom imala dobre odnose sa svim susjedima. Nije imala teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija prema nekom od njih. To je naročito bilo vidljivo nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, na inače trusnom Balkanu i poslije nekoliko krvavih ratova vođenih među sličnim narodima – kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, politika koju je Crna Gora gradila prema susjedima predstavljala je jedan od njenih značajnih spoljnopolitičkih rezultata, ali je nakon promjene vlasti 2020. godine došlo do ozbiljnog zaokreta.

– Nažalost, od dolaska na vlast političkih struktura koje sebe nazivaju „30-avgustovcima“, ta politika drastično se promijenila. Odnosi sa susjednim državama kvareni su jedan za drugim, osim sa jednom zemljom. Međutim, nakon šest godina, kako vidimo i svjedočimo ovih dana, i ti odnosi su na najgorem mogućem nivo – rekao je Perović.

Željko Perović, FOTO: Dragan Mijatović

On je posebno ukazao na pogoršanje odnosa sa BiH i Hrvatskom, podsjećajući da su upravo ove države, uz Srbiju, među najbližim susjedima Crne Gore.

Perović smatra da je odnos aktuelne vlasti prema Zagrebu naročito problematičan imajući u vidu podršku koju je Hrvatska godinama pružala crnogorskim evropskim integracijama.

Loš izbor za pregovore

Komentarišući aktuelne bilateralne razgovore, Perović je kazao da, osim informacija dostupnih javnosti, nema dovoljno saznanja o njihovom konkretnom napretku. Ipak, smatra da je već sam izbor predstavnika crnogorske strane u pregovorima o vojnoj sukcesiji problematičan.

– Vidim da je počela nova runda razgovora, konkretno o pitanjima vezanim za vojnu sukcesiju. Smatram da komisija koja pregovara sa crnogorske strane nije najsrećnije izabrana. Tu, prije svega, mislim na njenog čelnog čovjeka, aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića, koji je svojim ukupnim djelovanjem otkako se nalazi na toj funkciji samo doprinosio kvarenju odnosa sa Hrvatskom – rekao je Perović.

Kritike je uputio i na račun nedovoljne usklađenosti diplomatskih poruka ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa konkretnim potezima državne politike.

– Ibrahimović često upućuje lijepe riječi o dobrim odnosima sa Hrvatskom i to je, naravno, dobro. Međutim, nijesam siguran da djela istovremeno prate takvu retoriku – kazao je Perović.

S druge strane, ukazuje na ponovljene izjave hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana, prema kojima je crnogorskoj strani jasno predstavljeno šta Zagreb očekuje u rješavanju otvorenih pitanja.

– Sklon sam da vjerujem ministru vanjskih poslova Hrvatske Grliću Radmanu, koji je više puta ponovio da je Crnoj Gori jasno predočeno šta hrvatska vlada od nje očekuje – naveo je Perović.

Ibrahimović i Grlić Radman na brodu “Jadran”, FOTO: Vlada Crne Gore

Prema njegovom mišljenju, jedan od problema predstavlja i nedovoljno ozbiljna priprema crnogorske strane za razgovore o pitanjima koja mogu imati značajne političke i finansijske posljedice.

U tom kontekstu podsjetio je na upozorenja bivšeg načelnika Generalštaba, admirala Dragana Samardžića, o mogućoj vrijednosti hrvatskih potraživanja.

– Posebno ukazujem na dugogodišnjeg načelnika Generalštaba, admirala Dragana Samardžića, koji je još prije godinu vrlo jasno obrazložio da će potraživanja hrvatske strane premašiti dvije milijarde dolara, da bi se danas naši zvaničnici tome iščuđavali – rekao je Perović.

Uticaj Beograda

Perović izražava sumnju da bi inicijativa Austrije, Češke i Slovačke, uprkos njenom političkom značaju, mogla donijeti konkretniji pomak u odnosima Podgorice i Zagreba ukoliko ne dođe do promjene pristupa crnogorske vlasti.

Kao dodatno otežavajuće okolnosti vidi unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori, predizbornu atmosferu i uticaj vlasti u Srbiji na dio vladajućih struktura u Podgorici.

– Ovdje vlada predizborna atmosfera, a najavljeni su i prijevremeni izbori u Srbiji. Oni koji najviše utiču na sadašnju crnogorsku vlast ne žele da razgovori sa Hrvatskom teku u dobrom pravcu. Preciznije, riječ je o aktuelnoj vlasti u Beogradu i režimu Aleksandra Vučića, čiji uticaj na sadašnju vlast slabi političke pozicije Crne Gore – zaključio je Perović.

Upozorenje Zagrebu

Austrija, Češka i Slovačka u zajedničkom non-pejperu od 7. oktobra zatražile su ubrzanje proširenja Evropske unije, uz upozorenje da otvoreni bilateralni sporovi između članica i država kandidata ne bi smjeli da postanu trajna prepreka evropskim integracijama.

U dokumentu, u koji je uvid imala briselska agencija Agence Europe, posebno su pomenuti odnosi Crne Gore i Hrvatske, kao i Sjeverne Makedonije i Bugarske.

Prema izvještaju te agencije od 9. oktobra, tri države Slavkovskog formata smatraju da je neophodno očuvati kontinuitet pristupnih pregovora, dok otvorena pitanja treba rješavati kroz neposredni bilateralni dijalog.

Za Crnu Goru takva inicijativa ima poseban politički značaj, imajući u vidu da se država nalazi u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, dok neriješena pitanja sa Hrvatskom predstavljaju jedan od izazova na njenom evropskom putu.

Važno je, međutim, da dokument ne sadrži zahtjev za ukidanje hrvatskog prava veta, niti predviđa automatsko isključivanje bilateralnih pitanja iz procesa pristupanja.

Njegova osnovna poruka jeste da otvoreni sporovi ne bi trebalo da zaustavljaju napredak kandidata koji ispunjavaju evropske kriterijume, već da se njihovo rješavanje nastavi paralelno sa pregovaračkim procesom.

Jednostavnije odlučivanje

Tri države smatraju i da bi racionalizacija pojedinih procedura, naročito onih koje se odnose na napredovanje kandidata kroz pregovaračka poglavlja, doprinijela očuvanju dinamike proširenja.

Istovremeno, Evropska komisija otvorila je mogućnost primjene takozvanih prelaznih klauzula, mehanizama koji pod određenim uslovima omogućavaju promjenu načina odlučivanja u EU.

Takve inicijative, međutim, ne znače ukidanje jednoglasnosti kada je riječ o konačnoj odluci o prijemu novih država članica.

Cilj predloženih promjena jeste ubrzavanje tehničkih procedura, bez odustajanja od kriterijuma koje kandidati moraju ispuniti.

Postepena integracija

Non-pejper predviđa i snažnije uključivanje država kandidata u evropske programe, politike i institucije prije njihovog formalnog pristupanja Uniji.

Austrija, Češka i Slovačka smatraju da građani država koje ostvaruju napredak u reformama treba da osjete konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.

Među mogućnostima koje se pominju su veće učešće u programima Horizon Europe i Erasmus+, kao i intenzivnija saradnja sa evropskom agencijom za zaštitu granica Frontex.

Posebno se ističe značaj Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj postepeno približavanje ekonomija regiona jedinstvenom evropskom tržištu, uz sprovođenje reformi i usklađivanje sa pravnom tekovinom EU.

Poseban akcenat stavljen je na mlade, kojima bi trebalo omogućiti šire obrazovne, naučne i profesionalne mogućnosti.

Pored programa Erasmus+, dokument ukazuje na značaj Evropskog korpusa solidarnosti, stručnog obrazovanja, istraživačke saradnje, stažiranja u institucijama Evropske unije i različitih programa profesionalne razmjene.

Zajednički non-pejper uslijedio je nakon ministarskog sastanka Slavkovskog formata, održanog 29. septembra u Beču.

Nekoliko dana kasnije, 2. oktobra, ministarka vanjskih poslova Austrije Beata Majnl-Rajzinger, češki šef diplomatije Petr Maćinka i ministar vanjskih poslova Slovačke Juraj Blanar boravili su u Crnoj Gori, gdje su razgovarali sa najvišim državnim zvaničnicima.

Tokom posjete potvrdili su podršku završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući značaj očuvanja dinamike pregovora i ispunjavanja preostalih obaveza.

Politička poruka Briselu i regionu

Iako non-pejper Austrije, Češke i Slovačke nema karakter obavezujuće odluke EU, njegova politička težina ogleda se u tome što tri države članice otvoreno problematizuju mogućnost da bilateralni sporovi uspore ili blokiraju proširenje. Za Crnu Goru posebno je značajno što se njeni odnosi sa Hrvatskom navode kao konkretan primjer izazova sa kojima se suočava proces pristupanja.

Istovremeno, inicijativa ne oslobađa Podgoricu obaveze da sa Zagrebom rješava otvorena pitanja, niti umanjuje značaj dobrosusjedskih odnosa kao jednog od važnih kriterijuma evropskih integracija.

Dok iz MVP poručuju da bilateralni sporovi ne treba da opterećuju evropski put države koja ispunjava svoje obaveze, ambasador Perović upozorava da se bez ozbiljnijeg i odgovornijeg pristupa crnogorske vlasti odnosima sa Hrvatskom teško može očekivati suštinski napredak.

Upravo u tom odnosu između evropske podrške, hrvatskih zahtjeva i odgovornosti crnogorske vlasti nalazi se jedan od ključnih diplomatskih izazova u završnici pristupnih pregovora.