
Odgovor ministru odbrane Draganu Krapoviću na reagovanje na tekst objavljen na Portalu ETV – ,,Đetića Crkve Srbije spremaju za školovanje u Americi, ali je muka sa engleskim“

Odgovor ministru odbrane Draganu Krapoviću na reagovanje na tekst objavljen na Portalu ETV – ,,Đetića Crkve Srbije spremaju za školovanje u Americi, ali je muka sa engleskim“

Poslanik i poslanica DPS-a Oskar Huter i Aleksandra Despotović uputili su inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića.
Huter i Despotović traže saslušanje Jokovića povodom stanja u poljoprivredi Crne Gore sa posebnim osvrtom na stanje u mljekarskom sektoru.
– Poljoprivredni Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju održivost domaće proizvodnje, konkurentnost poljoprivrednih gazdinstava i prehrambenu sigurnost države. Posebno složena situacija je u mljekarskom sektoru – navodi se u saopštenju.
Naime, kako kažu, sve ćešće dolazi do obustave otkupa mlijeka od poljoprivrednih proizvođača, povećava se uvoz mlječnih proizvoda, vlasnici mljekara očigledno nemaju dovoljno kapaciteta za preradu i čuvanje mlijeka u sezonskim vrhovima proizvodnje, smanjuje se broj proizvođača mlijeka i sl.
– Nagomilani problem ukazuju na neophodnost sagledavanja odgovornosti nadležnih institucija i definisanje konkretnih mjera podrške poljoprivrednim proizvođačima, kao i stvaranje uslova za održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori – poručuju u DPS-u.
Crnogorska spisateljica, pjesnikinja i novinarka Dubravka Jovanović iz Kotora gostovala je u emisiji „Kolure o bisera”, uoči poetske večeri „Isto smo more”, koja se održava u šibenskom klubu Azimut.
Infovodice.com
Poetska večer „Isto smo more” održava se u Azimutu u 20 sati. Program će moderirati Sineva Jurković, a publiku očekuje večer poezije, glazbe, štorija i teatarskog izričaja Šibenskih promenada.

Sva povećanja cijena naftnih derivata su već uticala na rast godišnje stope inflacije
Nisam dobio odgovor od resornog ministra (Novica Vuković) zašto Vlada već par nedjelja bez ikakvog obrazloženja donosi odluke da smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel, saopštio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša na mreži X.
Mugoša je ovo pitanje postavio Vukoviću tokom jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja.
“Kao posljedica svega toga cijena dizela je 15 centi veća u odnosu na onu koja bila da je Vlada smanjila akcize na gorivo za 50 odsto, što joj zakon dozvoljava”, kazao je Mugoša na X-u.
Prema riječima Mugoše, sva ova povećanja cijena naftnih derivata su već uticala na rast godišnje stope inflacije koja je, kako navodi, u aprilu veća za 22 odsto nego u martu.

Najnovije istraživanje Eurobarometra otkriva veliki zaokret u raspoloženju javnosti u Crnoj Gori jer povjerenje u institucije raste, a slika o Evropskoj uniji je značajno bolja nego ranije. Čak 75 procenata građana vjeruje da će država imati direktnu korist od članstva u Evropskoj uniji.
Dok se Evropska unija suočava sa ekonomskim pritiscima u Crnoj Gori vlada talas optimizma koji pokazuju podaci Standardnog Eurobarometra 105 sprovedenog u martu 2026. godine. Građani Crne Gore pokazuju značajno veći nivo vjere u ekonomski napredak i evropske institucije u odnosu na prosjek država članica Evropske unije, prenosi Dan.
Ekonomija: Od pesimizma do velikih očekivanja
Veliko iznenađenje istraživanja leži u ocjeni nacionalne ekonomije jer dok u prosjeku svega 38 procenata građana Evropske unije smatra da je situacija u njihovim državama dobra, dok je u Crnoj Gori taj procenat iznosi visokih 58 procenata. Ono što posebno upada u oči jeste trend jer je u odnosu na kraj 2025.godine broj onih koji ekonomsku situaciju u Crnoj Gori vide kao pozitivnu skočio za 31 procenat.
Finansijska situacija u domaćinstvima je dobra za 61 procenat ispitanika u Crnoj Gori što je skok od 38 poena u odnosu na prethodni period. Lični posao kao dobar ocjenjuje 60 procenata građana što je za 10 procenata niže od prosjeka Unije koji iznosi 70 procenata. Skoro polovina građana odnosno 48 procenata očekuje da će ekonomska situacija u državi za godinu dana biti još bolja dok samo 16 procenata strahuje od pogoršanja.
Šta najviše brine građane
Iako su opšti trendovi pozitivni svakodnevni problemi i dalje opterećuju budžete. Na pitanje koja su dva najvažnija problema sa kojima se Crna Gora suočava građani su mapirali prioritete. Rast cijena i troškovi života brinu 34 procenta građana, ekonomska situacija je problem za 29 procenata ispitanika, dok su nezaposlenost i dug države brinu po 13 procenata stanovništva.
Zanimljivo je da su na ličnom nivou skupoća i inflacija još izraženije jer čak 35 procenata ispitanika to navodi kao svoj primarni problem. Za razliku od Crne Gore u Evropskoj uniji je inflacija apsolutno dominantna tema koja pogađa 52 procenta stanovništva na ličnom nivou.
Brisel ispred Podgorice
Istraživanje potvrđuje da povjerenje u evropske institucije nadmašuje povjerenje u domaće organe vlasti. Evropskoj uniji vjeruje 65 procenata građana Crne Gore dok je u samoj Uniji taj procenat znatno niži i iznosi 51 procenat. Parlament Crne Gore podržava tačno polovina ispitane populacije što je 50 procenata. Pozitivna slika o Evropskoj uniji u Crnoj Gori je u snažnom porastu jer čak 63 procenta građana ima pozitivnu sliku o Uniji što je porast od 23 poena u poređenju sa istraživanjem iz jeseni 2025 godine.
Benefiti članstva i budućnost
Jasna dvotrećinska većina od 66 procenata građana Crne Gore smatra da je članstvo u Evropskoj uniji dobra stvar. Kada se analizira konkretna korist optimizam je još veći jer tri četvrtine građana odnosno 75 procenata smatra da bi država imala jasne benefite od ulaska u evropsku porodicu naroda. Iako su građani emotivno najviše vezani za svoj grad što navodi 96 procenata ispitanika i samu Crnu Goru što kaže 97 procenata njih osjećaj pripadnosti Evropi je takođe visok i iznosi 69 procenata.
Odnos prema ratu u Ukrajini
Crna Gora nastavlja da prati politiku Evropske unije kada je u pitanju odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Prihvatanje izbjeglica podržava 73 procenta građana dok je u Uniji taj broj 80 procenata.
Ekonomske sankcije ruskoj vladi i kompanijama podržava 57 procenata građana Crne Gore dok je u Uniji podrška 70 procenata. Finansiranje nabavke vojne opreme za Ukrajinu podržava 55 procenata ispitanika što je gotovo identično prosjeku Unije od 56 procenata.
Zaključak istraživanja pokazuje da Crna Gora ulazi u sredinu 2026 godine sa velikim očekivanjima jer su vjera u sistemski oporavak i evropski put trenutno dominantna pokretačka snaga javnog mnjenja
Izvor podataka Standard Eurobarometer 105 Proljeće 2026 Terensko istraživanje u Crnoj Gori sprovedeno na uzorku od 545 ispitanika u periodu od 13 do 27 marta 2026 godine.
Gorčević: Podrška građana pokazuje da evropski put Crne Gore predstavlja jasan društveni i državni izbor
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da rezultati istraživanja potvrđuju snažno proevropsko raspoloženje građana i rastuću evropsku svijest u Crnoj Gori.
“Posebno raduje podatak da 75% građana vjeruje da će buduće članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji donijeti konkretne koristi državi. To potvrđuje da građani razumiju značaj evropskog puta i da evropsku integraciju vide kao proces koji direktno unapređuje kvalitet života, jača institucije i otvara nove razvojne mogućnosti za Crnu Goru”, kazala je Gorčević.
Simbolično, upravo na Dan Evrope, rezultati Eurobarometra potvrđuju da evropska ideja u Crnoj Gori ima snažnu podršku građana.
“Podrška građana pokazuje da evropski put Crne Gore predstavlja jasan društveni i državni izbor, posebno imajući u vidu da čak 65% građana smatra da se Crna Gora kreće u pravom smjeru. To predstavlja potvrdu povjerenja građana u politike Vlade Crne Gore i pokazuje da građani prepoznaju rezultate evropskog puta države”, kazala je Gorčević.

ISTRAŽIVANJE ETV: Pad s vlasti mađarskog premijera odraziće se na uticaj srpskog srpskog predsjedika na dešavanja u regionu Balkana
Gubitak vlasti Viktora Orbana, značiće i promjenu političkog položaja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, svojevrsno sužavanje manevarskog prostora za manevarskog prostora za realizaciju zajedničkih profitabilnih poslova, važnih za uticaj zvaničnog Beograda na region, između ostalog i na Crnu Goru.
IMPERIJA ORBANOVOG ZETA U SRBIJI
Izvor Televizije E iz obavještajnog sektora države-članice Kvinte, navodi da su Vučić i Orban u protekloj deceniji značajan dio prifitabilnih poslova sprovodili na teritoriji Vojvodine, koristeći političke usluge lidera Saveza vojvođanskih Mađara Balinta Pastora.

Veoma aktivnu ulogu u ,,razradi” zajedničkih poslova Orbana i Vučića imao je Orbanov zet Ištvan Tiborc, koji je dalje razradio poslove sa Vučićevom ekipom, ne samo u Vojvodini već i u Beogradu.
Nezavisni mediji u Srbiji su još početkom 2024. godine detaljno izvještavali o širenju poslovne imperije Ištvana Tiborca.
-Diofa fond menadžment (Diofa Fund Management) kupio je nekoliko poslovnih zgrada u Novom Beogradu, a ovaj fond dio je grupacije koju predvodi zet mađarskog premijera Viktora Orbana – Ištvan Tiborc – objavio je portal Forbs Srbija 15. januara 2024. godine.
U tekstu se, između ostalog, navodi da je prodajom je obuhvaćeno 11 objekata premium klase u Beogradu, površine veće od 122.000 kvadrata, u pet poslovnih parkova: Green Heart, FortyOne, Belgrade Business Center, 19 Avenue kao i poslovna zgrada House. Vrijednost kupljene imovine procjenivala se na više od 300 miliona eura

Zanimljivo, upravo u zgradi 19 Avenue nalaze se kancelarije Evropske komisije i Australijske ambasade, ali tada nijebilo reakcija iz Brisela na ove transakcije.
PROBLEMI STANARA NA ANDRIĆEVOM VENCU BR.15
Nakon okončanja decenijske vladavine Viktora Orbana, ali i političkih tenzija u Srbiji i sve većeg pritiska studentskog pokreta nakon tragedije, pada nadstrešnice u Novom Sadu, teško je očekivati da će se nastaviti širenje poslovne mreže porodica Orbana i Vučića.
Dodatni problem za Vučićevu vlast predstavlja sve veće interesovanje međunarodnih partnera za balkanske puteve krijumčarenja droge. Od prije dvije sedmice u Beogradu su predstavnici američke DEA, agencije za borbu protiv krijumčarenja narkotika. U cilju intenziviranja, do sada vrlo slabašne, komunikacije sa srpskim službama, ljudi iz DEA insistiraju ad Beograd konačno ovori istrage bazirane na podacima iz Skaj komunikacije.
Skaj komunikacije i veze srpske policije sa kriminalnim klanovima bile su do sada tabu u Srbiji. A o tim vezama se govorilo u – Crnoj Gori, na suđenju Milivoju Katniću, Saši Čađenoviću i Zoranu Lazoviću.
Tada je branilac Milivoja Katnića, hrvatski advokat Anto Novbilo, otkrio da su u Specijalnom tužilaštvu Crne Gore svjesno sakrili neke Skaj poruke, kako se ne bi vidjela veza režima Aleksandra Vučića sa škaljarskim kriminalnim klanom i Lukom Bojovićem.

SKAJ KOMUNIKACIJA OTKRIVA VEZE
Tako je odbjegli crnogorski policajac Ljubo Milović objašnjavao srpskom policajcu, Danijelu Jovanoviću, inače saradniku klana, ko je sve povezan sa Aleksandrom Vučićem i vlašću u Beogradu.
–,,Votku” čuva neki iz Palilulske stanice policije. On je nerazdvojan sa Nebojšom Bojovićem što drži zlataru, rođakom od Luke Bojovića – pisao je Milović srpskom policajcu.
-Znam, a svi su oni protiv Neše, a za Aleksandra – odgovara Jovanović. Nadimak ,,Neša” razotkriva Nenada Stefanovića, tadašnjeg srpskog ministra unutrašnjih poslova koji je tada počeo da se sukobljava sa Aleksandrom Vučićem. Tada su počela i raslojavanja unutar članova klana…
-A onaj Božović mulja nešto sa rukometašom Vladom i sa Vojkanom žandarmom i Runjom, svi su oni Vučićevi ljudi-nastavio je Milović da objašnjava Jovanoviću novonastalu situaciju.
Inače, Božović koji se pominje u Skaj porukama je bivši poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore, bivši predsjednik opštine Budva, sada pritvoreni Milo Božović. Istovremeno, Vlada Mandić je bivši rukometaš a odavno i saradnik srpske Bezbjednosno – informativne agencije, a kao važan čovjek Aleksandra Vučića, bio je involviran u nelegalne radnje na lokalnim izborima u Nikšiću prije dvije godine.
KAD DEA POČNE DA ISTRAŽUJE…
Sve ove podatke iz Skaj komunikacije o upletenosti klana Vučić iz nekog nepoznatog razloga sakrivalo je Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori.

No, američka DEA planira da se detaljno pozabavi upravo skrivanim Skaj komunikacijama u kojima se pominje kao glavni šef u Srbiji osoba sa nadimkom ,,Oskar” za koju mnogi analitičari tvrde da je riječ upravo o predsjedniku Srbije.
Bće još neprijatnih istražnih radnji u Srbiji koje će da zahtijeva DEA. Jer, smatra se da je – baš u vrijeme najčršćeg saveza Orbana i Vučića – razrađena šema krijumčarenja narkotika, posebno marihuane, koja se u kontinuitetu prevozila od Makedonije, preko Kosova i Srbije prema Mađarskoj i dalje prema Evropi.
Januara ove godine policija je pronašla i zaplijenila pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca, što je najveća zapljena te droge u Srbiji.
Kako je uhapšen aktivista i član Srpske napredne stranke pod optužbom da je trgovao narkoticima, srpski mediji su tvrdili da je u tom nelegalnom poslu vrlo značajna uloga Bratislava Gašića, jednog od ključnih Vučićevih ljudi, ne samo u Srpskoj narprednoj stranci, nego i u državnom aparatu.

HOĆE LI SLABITI VUČIĆEV UTICAJ?
Osim gubitka savezništva sa Orbanom i pritiska iz američke DEA, za Aleksandra Vučića poseban problem predstavlja podatak da nije uspio da povrati povjerenje Moskve Vladimira Putina, nakon otkrića da je Srbije isporučivala Ukrajini oružje i vojnu opremu.
U međuvremenu, Vučiću je propao i plan da, prodajom zgrade Generalštaba Džerardu Kušneru, zetu Donalda Trampa, postane miljenik Vašingtona.
Sve to utiče i na odluke koje Vučić treba da donosi na unutrašnjem, političkom, planu. Naročito što se tiče pritisaka na predsjednika Srbije da što prije raspiše izbore. Prema izvorima Televizije E iz obavještajnog sektora, sva istraživanja koja je Vučić sproveo ukazuju da bi, u slučaju da izbore raspiše na ljeto, SNS izgubio podršku u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu…
Zato se ocjenjuje da Aleksandar Vučić neće, sve do kraja godine, raspisivati parlaemntarne izbore, nadajući se da će u međuvremenu da povrati podršku Moskve, ali i naklonost Trampove administracije.
Što znači da će u međuvremenu biti zainteresovan da Crna Gora baš i ne bude s obje noge u predvorju Evropske unije, pa se očekuje da će preko svojih političkih satelita nastaviti da posredno djeluje na politički život Crne Gore.

Izvor: Antena M
Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter poručuje da se put Crne Gore od 2006. do 2026. godine ne može opisivati kao jedan, pravolinijski.
Svjesni smo činjenice da Crna Gora danas nije onakva kakvu smo gradili i željeli, kaže Huter, priznavši da i suverenisti imaju udjela u tome.
Danas se, akcentuje, formalno zarađuje više nego 2006. godine, ali je pitanje koliko dobro građani zaista mogu od toga da žive. Smatra da je ključna promjena koja je potrebna Crnoj Gori – povratak ozbiljne državne politike.
Antena M: 21. maja navršava se 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Kada pogledate njen put od tada, čime ste zadovoljni, a čime razočarani?
Huter: U novijoj istoriji Crne Gore nema datuma koji snažnije budi ponos od 21. maja.
Tog dana je, voljom građana, obnovljena nezavisnost milenijumske države – dostojanstveno, demokratski i bez ijedne kapi prolivene krvi.
Važno je priśetiti se konteksta – rata, sukoba, podjela, koji su potresali region dok je Crna Gora pokazala da se najveće istorijske pobjede mogu ostvariti u miru, uz očuvan multietnički sklad i međusobno poštovanje. To nije samo politička pobjeda, već trajna vrijednost i nasljeđe kojim se s pravom ponose sve generacije.
Ipak, put Crne Gore od 2006. do 2026. godine ne može se opisivati kao jedan put, niti kao pravolinijski.
Svjesni smo činjenice da Crna Gora danas nije onakva kakvu smo gradili, stremili, željeli… Neću biti nepošten pa reći da mi, suverenisti, nemamo udjela i odgovornosti za ono što danas živimo.
Imamo i to je nesporno. Njegujući zmije u njedrima, odnjegovali smo današnje neprijatelje crnogorskog suvereniteta, dostojanstva i jedinstva, koji su danas – ni manje ni više – vlast u našoj državi.
Razočaran sam kada vidim koliko malo nacionalnog ponosa i ljubavi prema Crnoj Gori nosi dio naših sugrađana.
Iz toga proizilazi i povlašćen odnos pojedinih političara prema Beogradu, čak i kada je to direktno na štetu sopstvene države. Period koji živimo od 2020. godine do danas, urušavanje institucija, bezbjednosti, ekonomije i turizma, i činjenica da pored svega Crna Gora i dalje postoji kao država, pokazuju da je u prethodnih četrnaest godina ipak urađen veliki posao na jačanju institucija sistema.
Antena M: Da li se u Crnoj Gori danas živi bolje nego 2006. godine? Šta smatrate ključnom promjenom koju je potrebno sprovesti i na koji način?
Huter: Danas se formalno zarađuje više nego 2006. godine, ali je pitanje koliko dobro građani zaista mogu da žive od tih primanja. Plate rastu, ali obrnuto proporcionalno kupovnoj moći građana.
Pomalo počinjemo da ličimo na period Jugoslavije, kada smo raspolagali milijardama, a nijesmo mogli kupiti gotovo ništa. Ne kažem da smo u toj situaciji, ali poređenje nije bez osnova.
Ključna promjena koja je potrebna Crnoj Gori jeste povratak ozbiljne državne politike i institucija koje rade u interesu građana, a ne partijskih, crkvenih ili tuđih interesa.
Bez jakih institucija nema ni stabilne ekonomije, ni pravde, ni ozbiljne države.
Antena M: Smatrate li da je Crna Gora politički i ekonomski stabilna država u kojoj se građani osjećaju sigurno i imaju povjerenja u institucije?
Huter: U političku stabilnost, u smislu očuvanja mira, ne sumnjam. Ulazak Crne Gore u NATO, nakon obnove nezavisnosti, predstavlja najvažniju stratešku odluku i najveće dostignuće tadašnje državne politike.
Što se ekonomske stabilnosti tiče, stanje je mnogo ozbiljnije nego što vlast pokušava da prikaže.
Plate nominalno rastu, ali životni standard građana zaostaje za tim rastom. Građani danas primaju veće iznose na račun, ali za taj novac ne mogu da priušte više. Troškovi života neumoljivo rastu, osjećaj sigurnosti nestaje, a sve više ljudi živi ili se „spašava” od plate do plate, uprkos statistikama koje vlast predstavlja kao uspjeh.
Povjerenje u institucije opada iz dana u dan – počev od pravosuđa, policije, zdravstva, školstva, pa do kulture.
Brojni primjeri kojima svakodnevno svjedočimo šokiraju svakog iole osviješćenog građanina i dodatno urušavaju vjeru u institucije sistema.
Antena M: Da li je građanski koncept države, definisan Ustavom, danas ugrožen?Huter: Naravno da jeste.Izglasavanjem Temeljnog ugovora, davanjem Crkvi Srbije prava države u državi, uvođenjem klera u institucije i stvaranjem sistema pod okriljem crkve, ozbiljno je ugrožen građanski koncept države.Građanska država ne može postojati tamo đe popovi postaju politički autoriteti, a građani se dijele po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Danas veliki broj ljudi ima osjećaj da su građani drugog reda, dok se o ključnim društvenim pitanjima više pita crkva nego institucije države. Tu građanske države nema.Crna Gora je antifašistička i građanska država. Zato je skandalozno što se posljednjih godina sve otvorenije rehabilituju i relativizuju ideologije poražene u Drugom svjetskom ratu. Takve pojave ne ugrožavaju samo antifašističko nasljeđe Crne Gore, već direktno podrivaju i njen građanski karakter, društvenu koheziju i temeljne vrijednosti na kojima moderna država počiva.
Antena M: Kako vidite odnose Crne Gore sa susjednim državama i koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi za njen razvoj u narednih pet godina?
Huter: Crna Gora mora graditi najbolje moguće odnose sa svim državama regiona, jer upravo u tome i jeste suština evropske ideje – povezivanje država kroz saradnju, međusobno poštovanje i zajednički razvoj.Evropska unija nije nastala na podjelama, već na prevazilaženju istorijskih sukoba i stvaranju prostora stabilnosti, mira i ekonomskog prosperiteta.
Zato vjerujem da Crna Gora treba da vodi odgovornu i otvorenu regionalnu politiku, zasnovanu na dijalogu, dobrosuśedskim odnosima i zajedničkim interesima.Kao mala država, Crna Gora svoju snagu ne gradi kroz konflikte, već kroz partnerstva, regionalnu povezanost, infrastrukturnu saradnju, ekonomske projekte i evropske integracije.Kada je riječ o izazovima za Crnu Goru u narednom periodu, oni nijesu samo ekonomski ili institucionalni. Nažalost, dio izazova i dalje je lociran tamo gdje opstaju velikodržavne politike i hegemonističke težnje, koje su kroz istoriju često usporavale razvoj Crne Gore i dovodile u pitanje njenu stabilnost, samostalnost i evropski put.
Zato je važno da Crna Gora bude politički zrela, institucionalno snažna i međunarodno dobro pozicionirana. Najbolji odgovor na svaku vrstu pritiska jeste demokratska država, jaka ekonomija, vladavina prava i društvo koje zna da čuva svoje interese, a istovremeno gradi dobre odnose sa svima u regionu.
Crna Gora treba da bude faktor stabilnosti i saradnje, ali isto tako mora jasno i samouvjereno da štiti svoje dostojanstvo, suverenitet i evropsku budućnost.

Piše: Sreten VUJOVIĆ
Ostroški „maladomučenici“, dovučeni, nakon „moleban revolucije“ i pljačkaškog
pohoda „ne damo svetinje“, od strane Crkve Srbije iz bijeloga svijeta, u svrhu najamnika za
realizaciju „Srpskog sveta“, malo po malo, se „uigravaju“ i postaju pravi stručnjaci u
„proigravaju“ u ovoj kvazipoltičkoj, kleronacističkoj „rašomonijadi“! Prvo kao ministri
ničega, a sada kao premijer i predśednik opet ničega, po volji Svetosavske Paramilitarne
Crkavice (SPC)!
Da su nekim slučajem fudbaleri, njihov „dribling“ bi izgledao ovako:
„Spajković dribla, dodaje loptu Mulatoviću, a ovaj degažira, nabacuje se, sa
nevjerovatnom preciznšću Spajkoviću na volej…iiii…iiii…velika šansa! Na žalost, opet
promašaj, dragi gledaoci!“
„Ma ljudi, je li ovo moguće, uskliknuo bi legendarni sportski komentator, Mladen
Delić!
Ipak, nijesu oni šampioni „baluna“! Ovđe se radi o posebnoj „šibicarskoj“ sportskoj
disciplini! Oni su šampioni stonog penisa, sporta sa stolom, i reketima (obično procentno
finansijskim) ispod kojega navijači i podržavaoci kupe samo „mrvice“! I srećni su zbog toga!
Ovaj dvojac sa „kormilarom“ izvan Crne Gore, „okitio“ se slavom svjetskih
šampiona u ping-pong-u! Pozavidio bi im i pokojni Zhuang Zedong, trostruki svjetski
šampion i velika zvijezda kineskog stonog tenisa 1960-ih! Jedan drugome permanentno
nabacuju „lopticu za smeč“, iako u javnost često „procure“ informacije da je nešto od strane
„slučajnog predśednika“ vraćeno na doradu! A onda dolazi „kontraudarac“, bez reketa, od
strane vojvodine ekipe, i sve se vrati na staro, kako je od početka i bilo planirano!
Neka, za sada, po strani ostanu predśednik Kine Mao Zedong i premijer Zhou Enlai!
Prema nekim hroničarima, Mao i premijer Zhou Enlai su povremeno igrali stoni tenis
rekreativno, a ne na parapolitičkom nivou, ali to nije za usporedbu sa ovim, tamo njihovim,
šarlatanima! Bilo bi zaista previše!
Ono što je najinteresantnije jeste činjenica da su kao klerikalni kadar Crkve Srbije,
uspješno savladali popovska lukavstva! I ide im dobro za sada! A kako i neće kad je tu
Spajkovićev crkovni ujak da poduči i „podstriže đe je predugačko“, a „odlije đe je
prepunano“ i da vjeronaučno „pregleda u mladeži zube…/ da ovčica koja ne zanese/ svoje
runo u grm pokraj puta!“
Popovi su stari „vragolani“. U tom smislu postoji i jedna anegdota, koja dobro
oslikava stečenu „vještinu“ ove dvojice „stono-teni-sera“!
Elem, neki pop bude pozvan da obavi slavski obred. Bila posna slava, a pop pri
dobrom apetitu kaˊ i vazda! Domaćini spremili i mrsno za goste koji nijesu u postu. Bila
spremna i mlada svinjetina. Pop navali na hrskavo pečeno rumeno prasence, i u sred
najljepšeg zalogaja ga prekine domaćica:
„Ali, pope, ovo je posna slava, a post važi i za tebe!“
„Imaš pravo, kćeri“ reče pop, ustane i napravi teatralan gest nad pečenim prasetom:
„U ime oca i sina i svetoga duha, krstim te u ribu! Amin!“ I nastavi da jede sočnu i mirisnu
krmetinu!
Sve je manje naivnih predśedniče svih Srba, Posrbica i jednog golobradog bošnjačkog
vojvode!