Stojović najmanje aktivan u plenumu, a rekorder po troškovima službenih putovanja

17/05/2026

Analiza Centra za građansko obrazovanje pokazuje da su parlamentarni angažman i poslovni putevi u neravnoteži

Stojović najmanje aktivan u plenumu, a rekorder po troškovima službenih putovanja

Sedam najaktivnijih poslanika i poslanica, sa ukupno oko 134 sata izlaganja u plenumu, imali su 35 službenih putovanja ukupne vrijednosti oko 34.989,56 eura, dok je sam Stojović imao oko 60 odsto veće troškove službenih putovanja. Takođe, imao je 11 puta više službenih putovanja i čak 12 puta veće troškove od najaktivnijeg poslanika u plenumu – naglasio je Đurašević

Najaktivniji poslanici u plenumu nijesu nužno i oni koji najviše koriste službena putovanja, dok se kod dijela poslanika sa minimalnim učešćem u raspravama bilježi veliki broj putovanja i visoki troškovi koje finansiraju građani i građanke.

Portal ETV

To pokazuje analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO).

– Analiza obuhvata 28. saziv Skupštine Crne Gore, pri čemu se podaci o plenarnim izlaganjima odnose na period od 27. jula 2023. do 31. marta 2026. godine, dok podaci o troškovima službenih putovanja i destinacijama pokrivaju period od 27. jula 2023. do 31. decembra 2025. godine – pojasnio je saradnik na programima CGO Nikola Đurašević.

Iako vremenski okvir nije potpuno identičan, on kaže da nalazi jasno ukazuju na različite pristupe poslaničkoj funkciji.

– Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić imao je najveću minutažu u plenumu – 30 sati, 24 minuta i pet sekundi, uz dva službena putovanja u Vašington sa 4.535,02 eura troška. Boris Mugoša iz Evropskog saveza govorio je 24 sata, 20 minuta i 49 sekundi, a imao je 13 službenih putovanja (Kotor, Budva, Kolašin, Brisel, Strazbur, Madrid, Luksemburg, Bilund i Pariz) koja su koštala 10.904,20 eura – naveo je Đurašević.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić imao je 18 sati, četiri minuta i tri sekunde izlaganja u plenumu, uz četiri službena putovanja (Brisel, Budimpešta, Budva i Jerevan, pri čemu je putovanje za Jerevan otkazano uz troškove) ukupnog troška 3.769,16 eura.

– Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč govorila je 16 sati, 25 minuta i 30 sekundi, a jedno planirano službeno putovanje (Budimpešta) otkazano je uz trošak od 1.338,91 eura. Njena partijska koleginica Aleksandra Despotović imala je 15 sati, 35 minuta i 26 sekundi izlaganja i osam službenih putovanja (Tivat, Budva, Tirana, Atina, Njujork, Strazbur, Beč i Peking) ukupnog troška 7.832,15 eura – naveo je Đurašević.

Milan Knežević, iz kluba ZBCG – Demokratska narodna partija (DNP), u plenumu je govorio 14 sati, 39 minuta i 24 sekunde i nije imao evidentiranih službenih putovanja. Vasilije Čarapić, iz Pokreta Evropa sad (PES), imao je 14 sati, 31 minut i 43 sekunde izlaganja i sedam službenih putovanja (Budva, Pariz, Strazbur i London) sa 6.610,12 eura.

– S druge strane, kod pojedinih poslanika sa najmanjom plenarnom aktivnošću evidentiran je izrazit nesrazmjer između učešća u raspravama i troškova službenih putovanja. Najupadljiviji primjer je poslanik PES-a Gordan Stojović, koji je u plenumu za skoro tri godine govorio svega 15 minuta i 14 sekundi, dok je za dvije i po godine imao 23 službena putovanja ukupnih troškova 55.729,12 eura – saopštio je Đurašević.

Time se, podvlači on, Stojović izdvaja kao najmanje aktivan poslanik u plenumu, ali sa troškovima službenih putovanja koji premašuju troškove sedam najaktivnijih poslanika i poslanica zajedno.

– Naime, sedam najaktivnijih poslanika i poslanica, sa ukupno oko 134 sata izlaganja u plenumu, imali su 35 službenih putovanja ukupne vrijednosti oko 34.989,56 eura, dok je sam Stojović imao oko 60 odsto veće troškove službenih putovanja. Takođe, imao je 11 puta više službenih putovanja i čak 12 puta veće troškove od najaktivnijeg poslanika u plenumu – naglasio je Đurašević.

Opravdano se postavlja pitanje jesu li službena putovanja samo privilegija bez jasne odgovornosti: Nikola Đurašević(Photo: Centar za građansko obrazovanje)

Milena Vuković, iz Građanskog pokreta URA, govorila je 16 minuta i 20 sekundi (uz napomenu da je preuzela mandat prije manje od godinu dana), bez evidentiranih službenih putovanja. Vladimir Bakrač, iz PES-a imao je 34 minuta i 26 sekundi izlaganja, uz jedno otkazano službeno putovanje koje je koštalo 488,35 eura. Jelena Kljajević, iz ZBCG – DNP, govorila je 47 minuta i 50 sekundi, uz četiri službena putovanja (Budva i Brisel) utroška od 305,31 eura.

– Artan Čobi iz Albanskog foruma govorio je 50 minuta i 45 sekundi, a imao je šest službenih putovanja (Brisel, Strazbur, Ljubljana, Helsinki i Tirana) ukupnog troška 2.511,08 eura. Vladimir Dobričanin iz Posebnog kluba poslanika govorio je 56 minuta i 38 sekundi, bez evidentiranih službenih putovanja – dodao je Đurašević.

On ističe da su šest poslanika i poslanica sa najmanjim učešćem u plenarnim raspravama zajedno su govorili oko tri sata i 41 minut, ali i da su imali 34 službena putovanja, odnosno jedno manje u odnosu na sedam najaktivnijih, uz ukupan trošak od oko 59.033,86 eura, odnosno oko 70 odsto više od troškova putovanja najaktivnijih poslanika i poslanica.

– Pri tome, oko 95 odsto tog iznosa nose putovanja Gordana Stojovića – dodao je Đurašević.

Slični obrasci vidljivi su, kaže on, i na nivou poslaničkih klubova.

– Najaktivniji klub u plenumu bio je Klub poslanika DPS-a sa ukupno 201 satom, 29 minuta i 34 sekunde izlaganja, uz 86 službenih putovanja koji su koštali 94.150,95 eura. Slijedi Pokret Evropa sad sa 80 sati, 29 minuta i 57 sekundi izlaganja u plenumu, uz čak 156 službenih putovanja utroška 197 958,70 eura. Time je PES drugi po plenarnom angažmanu, ali ubjedljivo prvi po broju službenih putovanja i njihovom trošku – rekao je Đurašević.

Demokrate su, navodi on, govorile 64 sata, 24 minuta i 54 sekunde, uz 68 službenih putovanja i trošak od 96.737,81 eura.

– Građanski pokret URA imao je 41 sat, 18 minuta i 53 sekunde izlaganja, 28 službenih putovanja i trošak od 50.429,94 eura. Klub ZBCG – Nova srpska demokratija imao je 39 sati, 22 minuta i tri sekunde izlaganja, ali i 105 službenih putovanja utroška 75.627,56 eura. Bošnjačka stranka govorila je 33 sata, 39 minuta i 57 sekundi, uz 87 službenih putovanja koja su koštala 108.450,31 eura – rekao je Đurašević.

Evropski savez, prema njegovim riječima, imao je 33 sata, jedan minut i 42 sekunde izlaganja i 34 službena putovanja utroška 25.169,90 eura, a klub ZBCG – DNP 27 sati, četiri minuta i 25 sekundi izlaganja, 31 službeno putovanje i trošak od 34.173,91 eura.

– I kod klubova sa najmanjom minutažom su evidentirani značajni troškovi putovanja. Poseban klub poslanika imao je manje od 14 sati izlaganja, ali i 48 službenih putovanja koja su koštala 58.588,43 eura. SNP-CIVIS imao je 11 sati i 45 minuta izlaganja i 24 službena putovanja, uz trošak od 19.387,01 eura. Klub DUA-HGI imao je nešto više od šest sati izlaganja i osam službenih putovanja od 9.094,66 eura, dok je Albanski forum, sa tri sata, 57 minuta i 24 sekunde imao 32 službena putovanja ukupnog troška 28.428,65 eura – naglasio je saradnik na programima CGO.

On ističe da, komparativno posmatrano, analiza CGO-a pokazuje da plenarna aktivnost i korišćenje službenih putovanja često nijesu proporcionalni, što otvara pitanje razumijevanja same poslaničke funkcije i prioriteta u njenom obavljanju.

– Poslanički mandat ne podrazumijeva samo međunarodnu vidljivost i putovanja, već prije svega aktivno učešće u raspravama, kontrolu izvršne vlasti i zastupanje interesa građana i građanki u Skupštini. Dok dio poslanika i poslaničkih klubova bilježi visok nivo parlamentarnog angažmana uz umjerene troškove službenih putovanja, kod drugih se evidentira gotovo simbolično prisustvo u plenarnim raspravama uz izuzetno visoke izdatke za putovanja finansirana javnim novcem – jasan je Đurašević.

Zato, dodaje on, CGO cijeni da službena putovanja moraju imati jasan institucionalni efekat i mjerljive rezultate, posebno kada ih koriste poslanici čiji je plenarni angažman gotovo nevidljiv. U suprotnom se, kako je upozorio, opravdano otvara pitanje da li su službena putovanja samo privilegija bez jasne odgovornosti prema građanima i građankama koji ih finansiraju.

Biserko: Vučić podgrijava koncept „srpskog sveta“ protiv evropske Crne Gore

17/05/2026

Sonja Biserko Foto: Medija centar Beograd

Miraš Dušević

Poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povodom dvije decenije crnogorske nezavisnosti nijesu slučajan politički komentar, već nastavak dugogodišnje politike osporavanja crnogorske državnosti i identiteta, ocjenjuje predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

U razgovoru za portal ETV, Biserko upozorava da značajan dio srpske političke elite ni nakon dvije decenije nije prihvatio činjenicu da je Crna Gora samostalna država, već je i dalje posmatra kao dio „srpskog nacionalnog prostora“. Prema njenim riječima, Vučićeva retorika ima dvostruku funkciju — da u jeku unutrašnje političke krize mobiliše nacionalističko biračko tijelo u Srbiji, ali i da kroz politički i medijski pritisak oslabi evropski kurs Crne Gore i produbi unutrašnje podjele u zemlji.

„Reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na godišnjicu crnogorske nezavisnosti prije svega je podsjetnik da veliki dio srpske političke elite nije prihvatio novu realnost nastalu raspadom Jugoslavije.“

Crna Gora za Beograd i dalje dio „srpskog prostora“

Ona navodi da za Beograd Crna Gora nikada nije bila samo pitanje susjedne države, već i pitanje identitetskog, istorijskog i geopolitičkog prostora koji dio političke elite i dalje smatra „srpskim kulturnim i nacionalnim prostorom“.

„Obnova crnogorske nezavisnosti 2006. godine za njih simbolizuje ‘gubitak države’. Vučić je upravo povodom dvadeset godina nezavisnosti ponovo insinuirao da je crnogorska državnost ‘vještačka’, nestabilna ili antisrpska, uz poruku da se odvajanje ne bi dogodilo da su oni tada bili na vlasti.“

Unutrašnja kriza u Srbiji i mobilizacija kroz pitanje Crne Gore

Biserko smatra da Vučićeva reakcija ima i važnu unutrašnjopolitičku dimenziju, posebno u kontekstu krize u Srbiji koja traje duže od godinu i koja je, kako ocjenjuje, ozbiljno narušila njegov legitimitet.

„Pokušaj mobilizacije javnosti kroz pitanje Crne Gore polazi od činjenice da u toj zemlji živi značajan broj Srba, kao i od snažnog uticaja Srpske pravoslavne crkve, koji dodatno podstiču političku polarizaciju oko identitetskih pitanja.“

Evropski put Crne Gore meta političkih pritisaka

Prema njenim riječima, jedan od ključnih motiva zvaničnog Beograda jeste nastojanje da uspori evropski put Crne Gore, koja trenutno ima realne šanse da u naredne dvije do tri godine postane članica Evropske unije.

„Zato Vučić kroz politički i medijski uticaj podgrijava tenzije između koncepta ‘srpskog sveta’ i proevropske orijentacije Crne Gore. Takva politika otežava konsolidaciju proevropskog kursa i produbljuje unutrašnje podjele u zemlji.“

Balkan ponovo prostor međunarodnog nadmetanja

Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, Biserko upozorava da Balkan ponovo postaje prostor pojačanog nadmetanja međunarodnih aktera, što dodatno komplikuje regionalne odnose.

„Vučić, koji je u međuvremenu izgubio dio povjerenja međunarodnih partnera, u takvim okolnostima pokušava da destabilizacijom susjeda i regiona očuva uticaj u Crnoj Gori, relativizuje crnogorski identitet i spriječi regionalnu konsolidaciju, kako bi Beograd zadržao ulogu arbitra na Zapadnom Balkanu.“

„Tu politiku je veoma vješto vodio tokom prethodnih četrnaest godina, ali ostaje otvoreno pitanje koliko je ona danas još održiva.“

Zirojević Krapoviću: Jasno da sam potrefio đe treba, još samo da skupiš hrabrosti i dođeš na odbor

17/05/2026

Zirojević Krapoviću: Jasno da sam potrefio đe treba, još samo da skupiš hrabrosti i dođeš na odbor

„Možda javnost u nekoj skorijoj budućnosti bude upoznata i za još nekim Krapovićevim, nimalo reprezentativnim stanjima. I to ne bi bio problem ni za koga, da tu ulicu i tu politiku nije uveo u instituciju, pa sad kruže priče da su pojedini pripadnici VCG uživaoci narkotika“, kazao je poslanik Evropskog saveza

„Testosteronska lopta u pokušaju Dragan Krapović nastavlja u namjeri da, klasičnim zamjenama teza, pokuša da spasi ono što se spasiti ne može, jer davljenik se za slamku hvata“, poručio je poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević reagujući na izjavu ministra dobrane Dragana Krapovića.

On je dodao i da je Krapović zaboravio da su kolege iz njegove partije praktično pozivale na fizički obračun koleginice poslanice tokom skupštinskih sjednica.

„Nakon što je više puta politički patosiran, ova muškarčina u pokušaju isturila je sopstvenu saradnicu da za njega prima političke udarce. Kada je vidio da ni to ne pali, sad se našao zabrinut i poziva se na seksizam. Zaboravio je da su pojedine muške kolege iz njegove partije praktično pozivale na fizički obračun koleginice poslanice tokom sjednica skupštinskih odbora. Zaboravio je kako izgleda kada oni, najprimitivnijim podvalama i uvredama, targetiraju sve one koji u paramparčad razbijaju njihovu politiku, bilo da su žene, bilo da su muškarci. Zaboravio je da je, zahvaljujući njihovom crtanju meta, novinarki, ženi, prijećeno metkom. Zaboravio je još mnogo toga o čemu bih mogao da pričam“, kazao je Ziroejvić.

Što se ulice tiče, dodaje on, javnost je imala priliku da vidi šta je Krapovićev manir.

„Vidjeli smo ga kad je službenim vozilima blokirao budvanske ulice, a vidjeli smo ga i kad je vozilom koji koristi njegova porodica blokirao prilaz komšiji, da ne može da gradi. Po onoj narodnoj – da komšiji crkne krava, jer je to vrhunac njegovog intelektualnog kapaciteta“, poručio je Zirojević.

Možda javnost, kaže Zirojević, u nekoj skorijoj budućnosti bude upoznata i sa još nekim Krapovićevim, nimalo reprezentativnim stanjima. I to, dodaje on, ne bi bio problem ni za koga, da tu ulicu i tu politiku nije uveo u instituciju, pa sad kruže priče da su pojedini pripadnici VCG uživaoci narkotika.

„Drago mi je što je današnja sjednica Odbora pogodila tačno tamo đe je trebalo. Dok god većina ne izabere predsjednicu Odbora, sjednice ću zakazivati, pa makar se svaki put na njih niko ne pojavio. Ne može to da razumije mentalni sklop Megatrend mediokriteta koji rade sve da razore institucije ove države. Jasno je i da sam potrefio tačno tamo đe treba, čemu najbolje svjedoči Krapovićeva nervoza. Još samo da skupi hrabrosti i dođe na odbor“, zaključio je Zirojević.

Portal Analitika

Radulović: Ćutanje najviših zvaničnika Crne Gore može značiti da se slažu sa izjavama Vučića ili da ih je strah

16/05/2026

ADVOKAT ISTIČE DA PREDSJEDNIKA I PREMIJERA CRNE GORE INSTITUCIONALNA POZICIJA OBAVEZUJE DA REAGUJU

Radulović: Ćutanje najviših zvaničnika Crne Gore može značiti da se slažu sa izjavama Vučića ili da ih je strah

Vidjeli ste i sami povod te konferencije šta je bio — hapšenje načelnika beogradske policije zbog učešća i prikrivanja dokaza za izvršenje veoma teškog krivičnog djela. Nije to prvi put da se i sam Vučić i članovi njegove porodice pominju kao blisko povezani sa akterima organizovanog kriminala, i puno je lakše iz te pozicije političara govoriti o nezavisnosti Crne Gore i pokretati identitetska pitanja, nego govoriti o onome što je za njega mnogo neprijatnije – rekao je Radulović

Portal ETV

Predsjednika i premijera Crne Gore institucionalna pozicija obavezuje da reaguju, ne naravno da izazivaju konflikte, ali se očekuje jasan i kratak odgovor u smislu čuvanja dostojanstva i ugleda države na čijem se čelu nalaze, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E, advokat Veselin Radulović.

Iako nerado komentariše političke izjave i političke pojave, kaže Radulović, teško je odvojiti političare od sumnji u razne zloupotrebe i bavljenje kriminalom, a izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se Crna Gora odcijepila od Srbije dolazi u momentu kada se Vučić i Srbija suočavaju sa mnogo većim problemima nego što je, za njih, nezavisnost Crne Gore.

– Vidjeli ste i sami povod te konferencije šta je bio — hapšenje načelnika beogradske policije zbog učešća i prikrivanja dokaza za izvršenje veoma teškog krivičnog djela. Nije to prvi put da se i sam Vučić i članovi njegove porodice pominju kao blisko povezani sa akterima organizovanog kriminala, i puno je lakše iz te pozicije političara govoriti o nezavisnosti Crne Gore i pokretati identitetska pitanja, nego govoriti o onome što je za njega mnogo neprijatnije – rekao je Radulović.

Radulović smatra da ćutanje najviših zvaničnika Crne Gore može značiti ili da se slažu sa izjavama Vučića, ili da su snishodljivi i da ih je strah da reaguju kako bi trebalo, te da je, u oba slučaja, to loše.

Ističe da je moralo ranije doći do reakcije i premijera i predsjednika države, te da je, nažalost, ta reakcija izostala.

– Njihova institucionalna pozicija obavezuje ih da reaguju, ne naravno da izazivaju konflikte, ali u ovim situacijama se sa državnih pozicija očekuje jasan i kratak odgovor u smislu čuvanja dostojanstva i ugleda države. Loše je kada to izostaje i kada imamo samo reakciju Ministarstva vanjskih poslova“, istakao je Radulović.

O privatnim porukama i javnom diskursu

Komentarišući praksu objavljivanja privatnih poruka u medijima, Radulović je kazao da, iako poruke mogu biti neprijatne ili neumjesne, ako nijesu povezane sa krivičnim djelom, ne bi trebalo da budu predmet javnih i političkih rasprava.

Ocijenio je da postoji licemjerje političara koji se zgražavaju nad privatnim porukama, dok se u javnom govoru često koriste neprimjereni izrazi, pa čak i govor mržnje.

– Ta kultura javnog dijaloga kod političara nikada nije bila na nižem nivou, i onda je zaista licemjerno kada se zgražavaju nad privatnim porukama, dok u javnosti komuniciraju na neprimjeren način – rekao je on.

O nabavci vozila i „Auto kući Čačak“

Govoreći o krivičnim prijavama koje je podnio protiv više članova Demokrata i funkcionera u MUP-u, Radulović je naveo da se one odnose na, kako tvrdi, nezakonitosti u nabavci vozila preko „Auto kuće Čačak“.

Istakao je da, prema njegovim tvrdnjama, postoji obrazac favorizovanja te kompanije i da se poslovi zaključuju na nezakonit način.

– Imamo ustaljeni obrazac da se ta kompanija favorizuje. Važno je sagledati i regionalni aspekt i poziciju te kompanije, koja posluje u više država regiona i koja ima veze sa strukturama vlasti u Srbiji – naveo je Radulović.

O slučaju Miloša Medenice

Govoreći o slučaju Miloša Medenice, Radulović je ocijenio da optužbe koje on iznosi privlače pažnju javnosti i da bi trebalo da budu predmet interesovanja nadležnih institucija.

– Ove optužbe su ozbiljne i treba da budu predmet pažnje javnosti, ali i nadležnih institucija – zaključio je Radulović.

Radulović: Ćutanje najviših zvaničnika Crne Gore može značiti da se slažu sa izjavama Vučića ili da ih je strah

16/05/2026

Neka se svako ko traga za istinom i odgovorom na postavljeno pitanje vrati sve do Zakonika o sudskom krivičnom postupku iz 1929. godine, kada je institut oštećenog kao tužioca (supsidijarnog tužioca) uveden u tadašnji krivično-pravni sistem, po uzoru na austrijsko krivično procesno pravo iz 1873. godine, ako mu se već ne dopada pravni sistem danas nezavisne Crne Gore i njeno važeće zakonodavstvo, a dopada mu se pravni okvir Karađorđevića iz tog vremena. Odgovor je već sad poznat svakom iole upućenom u krivično pravo – naveli su u Pravnom timu

Nikada, baš nikada, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, niti raniji pravobranioci, u pravnoj praksi nijesu preduzimali krivično gonjenje umjesto nadležnog državnog tužilaštva, pa neka crnogorskoj javnosti makar bude jasno o kakvoj se zloupotrebi i diskriminaciji radi – poručili su u Pravnom timu Mila i Ane Đukanović nakon što je Viši sud ocijenio da u predmetu “Telekom” nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, a oni ranije ukazali da Vlada posredstvom Zaštitnika pokušava da nastavi gonjenje u tom predmetu.

Oni su decidni da je osnovno pravno pitanje koji pravni subjekt, u konkretnom pravnom slučaju, u skladu sa crnogorskim pravnim poretkom, može uopšte imati pravni status oštećenog, u krivično-pravnom smislu, a koji se, kao takav, nije pojavljivao u dosadašnjem toku postupka.

– Osnovno pravno pitanje ove, javnosti nametnute teme, koja se planski, jeftinim medijskim senzacionalizmom, gura što dalje od prava, da bi se ostvarila, jednako tako planirana, diskreditacija ljudi na koje se odnosi, jeste koji pravni subjekt, u konkretnom pravnom slučaju, u skladu sa crnogorskim pravnim poretkom, može uopšte imati pravni status oštećenog, u krivično-pravnom smislu, a koji se, kao takav, nije pojavljivao u dosadašnjem toku postupka. U dnevno-političkim spekulacijama dežurnih dušebrižnika za pravni poredak i samoproglašenih krivičnih progonitelja svih neistomišljenika sa društvene scene, pominje se čas Vlada, čas Država, kao navodni oštećeni, a Vlada, na prijedlog ,,Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije”, koji inače nema baš nikakvu zakonom propisanu nadležnost, ,,zadužuje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da preduzme krivično gonjenje” – naveli su u Pravnom timu Đukanovića.

Nečuven je, podvlače oni, i nezakonit presedan.

– Vlada ,,nalaže krivično gonjenje”! ,,Vlada preduzela krivično gonjenje”! Pritom, da bude svima i za svagda do kraja jasno o kakvoj zloupotrebi se radi, ,,krivično-pravni događaj” se odnosi na vrijeme nakon privatizacije kada Država nije više bila vlasnik kompanije, dok sam ,,Telekom” nikada nije tvrdio da je pretrpio bilo kakvu štetu – istakli su u reagovanju.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u opisu svojih zakonskih nadležnosti nema, jasni su oni, nikakvu nadležnost za krivično gonjenje bilo kojeg pravnog subjekta, za bilo koje krivično djelo.

– Neko se, međutim, dosjetio da mu, radi ostvarenja svojih prozaičnih političkih ciljeva, nezakonito servira ovu nadležnost, ad hoc, u slučaju kolokvijalno nazvanom ,,Telekom”, u kome su inače dvojica crnogorskih građana, nakon dvadesetogodišnjeg pravosudnog mrcvarenja i medijskog i dnevno-političkog satiranja njihovih ličnosti i gaženja njihovog ljudskog dostojanstva, pravosnažno oslobođeni od svih optužbi. Da li ih iko može obeštetiti za svaku vrstu enormne štete koja im je pričinjena? Ovaj odgovor crnogorska javnost, jednako kao i pomenuti građani i njihove porodice, očigledno neće dobiti od zagovornika planiranog ,,novog krivičnog progona”, sada sa drugim ljudima u ulozi optuženih, koje treba, pošto-poto stigmatizovati, posebno ukoliko nose prezime Đukanović – naveli su u Pravnom timu.

Ostaje, kažu, za pravne anale i dugo sjećanje pravni stav koji smo imali priliku da čitamo da je do navodnog prekida relativne zastarjelosti krivičnog gonjenja, u konkretnoj pravnoj stvari, protiv novih žrtava nezakonitog krivičnog progona, došlo ,,preduzimanjem procesnih radnji u drugom krivičnom predmetu, ne protiv navedenih, nego protiv drugih lica, i to upravo onih koji su pravosnažno oslobođeni od optužbi za krivična djela koja su im stavljena na teret” ?!

– Nečuven i nezakonit presedan je i kada potpredsjednik Vlade u medijima daje, otvoreno i bez imalo zazora, sugestije Vrhovnom sudu kako treba da odluči i kako treba da obrazloži svoju odluku, po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koji je, upravo u odnosu na prethodno navedenu, pravno bizarnu odluku, podnesen od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, na inicijativu Specijalnog državnog tužilaštva! A potpredsjednik Vlade zahtjev za zaštitu zakonitosti u medijima ekspresno proglasio pravno nedozvoljenim! – naglasili su u Pravnom timu.

Pitaju da li je ikad do sada i, ako jeste, kada je to Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore preduzimao krivično gonjenje, nakon što je tužilaštvo, koga veže načelo legaliteta krivičnog gonjenja, u ime Države Crne Gore, po članu 19 Zakonika o krivičnom postupku, odbacilo krivičnu prijavu zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao trajne procesne smetnje za krivično gonjenje, ili bilo kog drugog, na zakonu zasnovanog razloga.

– Svakom pravno pismenom je jasno da su Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo svoje potpuno zakonite odluke u predmetnoj pravnoj stvari donijeli upravo ,,u ime Države Crne Gore”, koju jednako tako zastupaju i kada krivično gone učinioce krivičnih djela. I niko ih drugi u toj ustavnoj ulozi, u ime Države, ne može odmijeniti. Koga bi inače Državno tužilaštvo zastupalo, ako ne Državu? Ali Vlada, kao i oni koji u strahu ponizno i spremno osluškuju šta im iz Vlade poručuju, radije bi da Državu nezakonito zastupa u krivičnom gonjenju neko drugi, koji će ,,bolje od Državnog tužilaštva” konvenirati njihovim prozaičnim interesima političke diskreditacije onih koje su naciljali kao svoje političke protivnike i sa kojim se treba ,,silom na sramotu” obračunati, ne zazirući ni malo od zloupotrebe institucija – naglasili su oni.

Kome nije jasno neka, poručuju oni, pročita član 134 Ustava Crne Gore koji određuje da je „Državno tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti“.

– SAPIENTI SAT (pametnome dosta). Neka se svako ko traga za istinom i odgovorom na postavljeno pitanje vrati sve do Zakonika o sudskom krivičnom postupku iz 1929. godine, kada je institut oštećenog kao tužioca (supsidijarnog tužioca) uveden u tadašnji krivično-pravni sistem, po uzoru na austrijsko krivično procesno pravo iz 1873. godine, ako mu se već ne dopada pravni sistem danas nezavisne Crne Gore i njeno važeće zakonodavstvo, a dopada mu se pravni okvir Karađorđevića iz tog vremena. Odgovor je već sad poznat svakom iole upućenom u krivično pravo – zaključili su u Pravnom timu Đukanovića.

Poetski zagrljaj Šibenika i Kotora

16/05/2026

Poetski zagrljaj Šibenika i Kotora

Poetsko veče crnogorske poetese, kotoranke Dubravke Jovanović je ovih dana održano u Šibeniku u tamošnjem klubu Azimut. Ovaj susret organizovala je Kulturna udruga “Šibenske promenade” u saradnji sa Turističkom zajednicom grada Šibenika i Nacionalnim parkom Krka.

Pozdravljajući gošću iz Boke Kotorske,moderatorka večeri i rukovoditeljka KU “Šibenske promenade”, Sineva Jurković je kazala da je Jovanovićeva šibenčanima donijela punu valižu Boke Kotorske, pjesme i priče koje njeguju prebogatu kulturnu baštinu Boke,pisane autentičnim, bokeškim govorom u dijalektu. „Autobiografično, romantično i nostalgično, sa patinom, muzikalno, opisno i koloristično,Dubravkino djelo prepoznatljivim čini i filmičnost – kao da pokretom kamere pratimo prizore iz štorija, izdvojila je Jurković iz recenzije crnogorske kulturološkinje mr. Nele Savković-Vukčević za Dubinu najnoviju knjigu sa oko 30 štorija pod nazivom “Štorija na šigete”.

More koje je nam je isto i jezik sav od morskih riječi izvezen, istog znančenja, spaja ova dva grada posebnim nitima a na umjetnike je da to blago njeguju kultirom sjećanja, kazala je Jurković.

O Dubravkinoj poetici govorila je članica KU “Šibenske promenade” Danijela Martinović koja je izdvojila dio recenzije akademika Tonka Maroevića : “Zanesena svojom Bokom, obilježena ljubavlju prema bližnjima, doživljajima “male” svakidašnjice i velike povijesti svog zavičaja, potaknuta viđenjem, slutnjom, čežnjom ili sjećanjem na pojave i ljude koji joj znače,Dubravka Špira Jovanović ispisuje svoj lirski kanconijer, svoje neravnodušnosti prema svijetu i sudbini, prema ljepoti i ljubavi. Njena poetika su rukoveti pjesama za čitanje i pjevanje. Posebnu pažnju zaslužuju starinske,lokalno obojene riječi, čije topline i dubinu osjeća i na svoj način ih poetesa okuplja.
To jesu romanizmi koji karakteriziraju bokeški govor, ali to su i pojmovi koji svjedoče prisnu komunikaciju te sredine sa mediteranskim svijetom i govore o uraslosti njezina grada u šire kulturne krugove”.

U autentičnom ambijentu,članovi ove NVO, glumci i pjevači, Duška Krnić Miljenko Antulov, Vojmil Štampalija i Ivan Šupe su govorili i pjevali uglazbljene Dubravkine stihove iz njezinih knjiga a Duška i Sineva su izvele igrokaz “Lavandere” na tekst istoimene pjesme koja dočarava pučki život starog Kotora taj šug govora i ćakula, oko tradicionalne pompe-česme Karampana u starom gradu, šaljivim notama, kojima prosto ključaju riječi obojene bokeškom parlatinom.
Zahvaljući na srdačnom prijemu, pjesnikinja je istakla da je svoj poetski rekam iz Boke donijela valovima istoga nam mora.
“S morem i njegovim šumom i one naše gotovo iste morske ili primorske riječi, tople,opiturane patinom vjekova, na žalost sve više zaboravljene onaj, dijalekat stare parlatine iz naših malih mjesta, koji se mora sačuvati.
Taj govor a sa njim i stare užance građanskoga života u mom drevnom Gradu da se čuje u drevnom Šibeniku, đe se takođe srijeću sveci i kampaneli Sv. Jakova i Sv. Tripuna , gradova duge istorije i kulturne baštine koju je svijet prepoznao.
Kada je teatar KU „ Šibenske promenade“ stigao u Kotor sa predstavom “Šibenske štorije”, bilo je to upravo u vrijeme kada je iz štampe izašla moja najnovija knjiga, kratkih priča pod nazivom “Štorija na špigete”.

I kako u životu ništa nije slučajno, tako su se naše štorije našle u zagrljaju koji je rezultirao ovim susretom sa univerzalnom porukom kako treba njegovati mediteranski,ali unikatni, prepoznatljivi duh naša dva grada.
Moje špigete zavezali smo u fjok prijateljstva za sve naše prošle, sadašnje i buduće štorije, i susrete, između ostalog kazala je Jovanovićeva.

Đukanović: Spreman sam da priznam sve, bez suđenja

16/05/2026

Milo Đukanović Foto: Dragan Mijatović/Pobjeda

“Živimo u atmosferi linča i revanšizma”

Đukanović: Spreman sam da priznam sve, bez suđenja

Spreman sam da sve priznam i bez suđenja, kaže bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Tako glasi njegov odgovor na pitanje da li ima osjećaj da se govori o njemu – u kontekstu najava, akcija policije, tužilaštva…

“Priznajem da sam odgovoran za to što je u Crnoj Gori izbjegnut rat 90-ih godina. Priznajem da sam odgovoran i zato što je Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji 1994. godine ostvarila ekonomsku održivost”, navodi on gostujući na televiziji E.

Priznaje, kaže, da je odgovoran i zato što je Crna Gora izbjegla NATO bombardovanje.

“Priznajem odgovornost zato što sam zajedno sa Filipom Vujanovićem, potpisujući Beogradski sporazum, pokazao razumijevanje za očuvanje i unapređenje dobrih odnosa sa Srbijom kao važnim susjedom. Priznajem da sam zajedno sa armijom ljudi u Crnoj Gori doprinio obnovi crnogorske nezavisnosti, čak, ako treba, da priznam da sam ih sa svoje pozicije zaveo da naprave to ‘’zlodjelo’’. I to priznajem”, istakao je Đukanović.

Priznaje i da je, kako ističe, nakon nezavisnosti doprinio da Crna Gora postane članica NATO-a.

“Priznajem da sam doprinio da Crna Gora dobije 11 milijardi direktnih stranih investicija. Priznajem da sam doprinio da Crna Gora danas bude u predvorju Evropske unije i najzad, priznajem da sam ja, jedino ja, odgovoran zato što, evo i nakon 6 godina upornoga traganja nove parlamentarne većine, da pronađe neke leševe u ormarima koji su ostali iza moje vlasti, tih leševa nema”, poručio je on.

“Živimo u atmosferi linča i revanšizma”

Pitao je i šta još treba da prizna.

“Kako drugačije da se odnesem prema nečemu što sam već odavno kvalifikovao, kao iskompleksirani revanšizam koji je karakteristika nove vlasti? Umjesto da crnogorskoj javnosti ponude neki novi kvalitet politike, oni nude obračun sa prethodnom vlašću. Zato danas, nažalost, živimo u atmosferi linča i revanšizma”, dodao je on.

Kako je ocijenio,proći će i još 10 godina, pa će ljudi u Crnoj Gori moći objektivnije da sude o tome šta je vlast do 2020. uradila za njih, a šta ova.

“Na nogama sam zato što sam bio svjestan da će se to događati i zato što nijesam sklon da pokleknem, naprotiv, sklon sam da do posljednjeg daha vodim borbu za one vrijednosti kojima sam posvetio život”, kazao je Đukanović.

“SPC je parapolitička organizacija, svako politički zreo i obaviješten shvata da će Crna Gora obnoviti i crkvu”

Đukanović je govorio i o crkvi. Rekao je kako Srpska pravoslavna crkva, prema njegovoj percepciji, nije vjerska već parapolitička organizacija naideološkoj platformi velikosrpskog nacionalizma.

No, kako je istakao, različita su tumačenja njegovog odnosa sa nekadašnjim mitropolitom SPC Amfilohijem.

“Postoje vrlo kritička i vrlo različita mišljenja o odnosu države i SPC. Postoje mnoga sumnjičenja i sa jedne isa druge strane. Sjećam se i kad su ga sumnjičili lideri prosrpskih stranaka, pa i povika “Amfilohije Turčine” sa njihovih mitinga ispred Skupštine”, dodao je on gostujući na televiziji E.

Kaže kako su iz vrha SPC Amfilohija sumnjičili za tajne dogovore sa njim, a Crnogorci njega za iste dogovore sa Amfilohijem.

“Ali, nije bilo mjesta toj sumnji. Moj stav i prema SPC i prema Amfilohiju bio je jasan i javan. Mnogi su pokušavali da kompromituju moj stav jer sam se deklarisao kao ateista”, naglasio je on.

Crna Gora je, dodao je Đukanović, u međuvremenu obnovila državnost.

“Danas nema nikog ko zrelo politički razmišlja i ko je elementarno obaviješten, ko ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu”, navodi on.

Grafitima ispisana fasada prostorija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta

16/05/2026

Autor: Elena Ljiljanić

Tokom noći 13. na 14. maj, na fasadi zgrade gdje se nalazi kancelarija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivta ispisani su grafiti. Predstavnici ovog udruženja dostavili su saopštenje u kojem izražavaju najoštriju osudu ispisivanja navijačkih i neprimjerenih grafita na prostorijama njihovog udruženja.

“Ovakvi postupci ne predstavljaju samo vandalizam i uništavanje državne imovine, već i pokušaj stvaranja atmosfere netrpeljivosti, podjela i nepoštovanja vrijednosti antifašizma i građanskog suživota koje njegujemo decenijama.

Posebno zabrinjava činjenica da se ovakvi incidenti ponavljaju i očekujemo da će nadležne institucije identifikovati odgovorne osobe.

Smatramo da nijedna politička, ideološka ili navijačka opredjeljenja ne mogu biti opravdanje za skrnavljenje prostora koji imaju istorijski, društveni i kulturni značaj za našu zajednicu.

Nikakvi pritisci i grafiti nece spriječiti UBNOR da djeluje u duhu antifašizma, tolerancije, međusobnog poštovanja i očuvanja tekovina slobodarskih vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo.

Pozivamo građane, a posebno mlade ljude, da odbace govor mržnje, vandalizam i podjele, te da zajednički doprinesemo očuvanju kulture dijaloga, poštovanja i odgovornosti prema zajedničkoj imovini i društvu u cjelini.” navodi se u saopštenju opštinskog odbora UBNORA Tivat

Ðukanović: Mnogi mi zamjeraju na reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije, ali svaka ocjena ima svoje objašnjenje

16/05/2026

Đukanović u emisiji “Trag u vremenu” (Foto: TV E)

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE, DUGOGODIŠNJI PREMIJER I LIDER DPS-A U EMISIJI “TRAG U VREMENU” NA TELEVIZIJI E PODSJETIO I NA POLITIČKU ULOGU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE I UTICAJA NA PITANJA DRŽAVNOSTI I NACIONALNOG IDENTITETA CRNE GORE

Ðukanović: Mnogi mi zamjeraju na reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije, ali svaka ocjena ima svoje objašnjenje

Portal ETV

Crna Gora je obnovila državnost i mislim da danas nema nikog ko je elementarno politički obaviješten, da ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu, poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dugogodišnji premijer i lider Demokratske partije socijalista, počasni predsjednik DPS-a, u posljednjem dijelu intervjua Televiziji E povodom 20. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore.

On je u emisiji “Trag u vremenu” kazao da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ona ugašena, kao što su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga i obnavljale.

Opasna uloga SPC

Đukanović je komentarisao i kritike dijela javnosti na račun njegovih ocjena o SPC, kao parapolitičkoj organizaciji.

– To što sam ja ateista ne znači da bezrezervno ne poštujem vjersko pravo svakog čovjeka, dakle i vjersko pravo svakog vjernika SPC. Ali, ako neko očekuje da ću zbog toga ćutati, na neka pitanja koja su odavno izašla iz kanonske autonomije crkve i duboko zašla u sveru državnog i društvenog, taj se vara. Konačno, ja nisam imao pravo da ćutim, imao sam obavezu da govorim. I ja sam o tome javno govorio – kaže Đukanović.

Đukanović je u emisiji podsjetio i na ulogu SPC koju joj je dodjelila država Srbija, svojim strateškim dokumentima pominjući Strategiju Srbije o odnosima sa dijasporom i sa Srbima u regionu. Tim dokumentom, ističe on, SPC je dobila važnu misiju ne samo u promociji srpske kulture i običaja, nego u zaštiti srpskog naroda tamo gdje je ugrožen.

– A sjetićemo se, ratovi su ovdje uvijek počinjali kada neko ustanovi da je njegov narod u susjedstvu ugrožen – kaže Đukanović.

Još opasnija je, napominje, uloga SPC u Crnoj Gori da arbitrira o pravu Crne Gore na državnost i nacionalni identitet.

– SPC je tumačila da je ona starija i da je najzaslužnija za nastanak i trajanje crnogorske države, dajući time za pravo velikodostojnicima da Crnu Goru predstavljaju kao srpsku državu, a ne kako je definisano Ustavom, kao građansku. Te da Crnogorci zapravo nemaju svoj nacionalni identitet, nego da smo samo cvijet srpstva. Znam, mnogi mi zamjeraju na vrlo reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije ali, kao što znate, nijesam sklon etiketiranju, pa svaka ocjena ima i svoje objašnjenje. Uostalom, o tome ubjedljivije govori srpski patrijarh od mene – navodi Đukanović.

Kao predsjednik i premijer bio u obavezi da opominje

Na pitanje da li je vjerska ili politička poruka srpskog patrijarha Porfirija prilikom posjete predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu u kojoj mu se zahvaljuje na pomoći koju je pružio SPC u Crnoj Gori i moli ga da ne zaboravi na Balkan “kada bude stvarao “ruski svet”, Đukanović odgovara da je to izvor njegovog nesporazuma sa SPC.

Zbog toga je, kako kaže, bio u obavezi, kao predsjednik i premijer da opominje da je Crna Gora u istoriji imala svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koja je nestala nakon što je nestala crnogorska država. Pokazao je i originalni zapisnik sa sastanka Svetog sinoda CPC od 16. decembra 1918. godine koji to potvrđuje.

– U njemu stoji da budući da se narod Crne Gore na podgoričkoj skupštini opredijelio za prisajedinjenje Srbiji i za stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i autokefalna pravoslavna crkva Crne Gore donosi odluku da se ujedini sa srpskom pravoslavnom crkvom i da postane sastavni dio pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I to je manje – više očekivano. Da kada nestane država, i ovo bude jedna od posljedica – naveo je Đukanović.

Ali, podsjeća Đukanović, Crna Gora je u međuvremenu obnovila državnost i smatra da danas nema nikog ko zrelo politički razmišlja i ko je elementarno obaviješten, ”ko ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu.”

Zaključuje da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ta crkva ugašena, kao što su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga su se te crkve i obnavljale.

Ugovori sa vjerskim zajednicama

Na pitanje da li bi, kada je riječ odnosima sa SPC danas postupio drugačije, Đukanović podsjeća da je Vlada Igora Lukšića 2011. krenula da rješava pitanja odnosa sa crkvom.

Te godine je, podsjeća, potpisan Temeljni ugovor sa rimokatoličkom crkvom. Potom su potpisani ugovori sa islamskom i sa jevrejskom vjerskom zajednicom. Počeli su i razgovori razgovori sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o potpisivanju ugovora. Iz Mitropolije su, podsjeća Đukanović, nastupili sa argumentacijom da je crkva starija od države, da je ona formirala Crnu Goru implicitno osporavajući legitimitet Vlade da se bavi tim poslom.

– U najboljem slučaju željeli su da oni budu autori Ugovora. Zbog toga je taj posao ostao nedovršen – kazao je Đukanović.

Dvije godine kasnije, po preuzimanju premijerske funkcije, krenule su pripreme krovnog dokumenta – Zakona o vjerskim zajednicama.

– Vrlo se prilježno radilo na tom pitanju I 2014. godine organizovana je javna raspravu o nacrtu zakona koja je neslavno završena demonstracijom grube netolerancije upravo od strane Crnogorsko-primorske Mitropolije. Bilo je čak i nasilja prema mitropolitu CPC Mihailu. I naredna vlada se tim poslom bavila vrlo odgovorno. Sjećam se da su nadležni ministar Zoran Pažin, i ministar Srđan Darmanović, kao član Venecijanske komisije, dugo pregovarali sa Venecijanskom komisijom kao krovnim pravnim autoritetom u Evropi, da dobijemo njihovu saglasnost za koncept toga zakona. I na kraju smo tu saglasnost i dobili – podsjeća Đukanović.

O Amfilohiju: “Razgovarali smo kao civilizovani ljudi, ali su razlike bile nepremostive”

U intervjuu televiziji E, bivši predsjednik Crne Gore, komentarisao je navode o njegovim odnosima s mitropolitim Amfilohijem. Ističe da su sumnjičenja prema Amfilohiju za njihove “tajne dogovore” dolazila iz samog vrha SPC. Istovremeno, suverenisti su, kaže sumnjičili njega.

– Crnogorci, vrlo skloni prvačenju, kao da su se trudili da prepoznaju nekog sumnjivog, a ja sam im valjda bio najvidljiviji, jer sam uvijek bio predsjednik ili premijer. No, nije bilo mjesta tom osumnjičenju. Znate moj stav i prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prema mitropolitu Amfilohiju. On je bio i ostao savršeno jasan i javan – rekao je Đukanović.

Napominje da je sa mitropolitom Amfilohijem imao pristojan odnos “kakav bi trebalo da se podrazumijeva između nekog ko je, svjetovni lider i duhovnog lidera najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori”.

– Mi smo se češće razlikovali nego što smo se slagali i naša razlike nisu bile zato što je on bio Srbin, a ja Crnogorac. Bez obzira što je Amfilohije negirao crnogorski nacionalni identitet, on je u velikom dijelu bio vrlo tipičan Crnogorac, violentan i uvijek sklon da se suprotstavlja autoritetima. Sjetimo se samo njegovog odnosa prema Miloševiću, pa i prema Vučiću, prema raznim patrijarsima u različitim periodima novije istorije. Čovjek sa integritetom, ali u političkom i nacionalnom smislu velikosrbin, i zbog takvog opredjeljenja intimno, duboko se protivio Crnoj Gori kao nezavisnoj državi i crnogorskom nacionalnom identitetu – kazao je Đukanović.

Sa takve političke pozicije izricao je, podsjeća on, i one potpuno neprihvatljive ocjene o manjinskim narodima u Crnoj Gori.

– Kao nesporno obrazovan čovjek, morao je znati da je jedina izgledna šansa za društveni prosperitet Crne Gore i Zapadnog Balkana pripadnost evropskom sistemu vrijednosti, a govorio je da je Evropa trula civilizacija, a da je NATO četvrti Rajh i preporučivao Crnoj Gori bezbjednosni kišobran Rusije. Mi smo razgovarali kao civilizovani ljudi, ali su razlike među nama ipak bile veoma duboke i nepremostive – konstatuje Đukanović.

Krapović: Zirojević pokazao koliko nisko može pasti jedan muškarac

16/05/2026

Nastavlja se polemika

Krapović: Zirojević pokazao koliko nisko može pasti jedan muškarac

Polemika između ministra odbrane Dragana Krapovića i poslanika Evropskog saveza Nikole Zirojevića se nastavlja.

Na posljednju Zirojevićevu reakciju odgovorio je Krapović.

“Kasno se primitivac sjetio da postoje granice kada je u pitanju javna komunikacija. Već je pokazao i dokazao koliko nisko može pasti jedan muškarac i poslanik, naravno to za mene nije iznenađenje”, istakao je on.

Kako je dodao, “jedino što je dobro u cijelom ovom sramnom slučaju jeste da je i ukupna javnost vidjela koliko je daleko spreman da ode i koliko je nisko spreman da padne, da bi dobio malo pažnje”.

“Nadalje, niko mu nije ništa podmetao, sve je sam izgovorio i napisao, od teških seksističkih uvreda jednoj dami do djeljenja lekcija i uvreda NVO sektoru. Što se tiče susreta na ulici koji pominje, to nije moj manir ali kada se radi konkretno o njemu, žao mi je što shodno funkciji koju trenutno pokrivam i činjenici da sam civilizovan čovjek, to sebi ne mogu da dozvolim”, kaže Krapović.

Poznato je, dodaje, da se tamo odakle dolazi Zirojević često brzo zalijeću na kolege po parlamentu, međutim, još brže koče u mjestu i pognute glave idu nazad u poslaničke klupe!

“Tako da finalno, jedino što mogu da poručim ovom primitivcu je da smo ipak saglasni oko jedne stvari, zaista je degutantno da individua poput njega može doći u priliku da predsjedava odborom, pa makar i bezuspješno. Zirojeviću, probaj možda da zakažes još jednu sjednicu, da se sam sa sobom dobro ispljuješ jer očigledno jedino ti u Crnoj Gori uzimas sebe za ozbiljno”, zaključio je Krapović.

portal Analitika

1...131132133...4,792 Page 132 of 4,792