Srpska fabrika laži

27/05/2026

Srpska fabrika laži

RTS-ov film opasniji je od CZDS-ovog: gruba propaganda mobilizuje one koji su već ubijeđeni, a sofisticirana osvaja one koji još nijesu. Ali uzalud im trud. Jedna mala barka može ploviti samo Panonskim morem

Autzorka: Jelena Šušanj

World Wide Web je prethodnih dana zatrpan video sadržajima o crnogorskome referendumu, a neki od njih žanrovski se određuju kao dokumentarci. Među njima se izdvajaju dva, koja imaju isti cilj, djelimično i ista sredstva, ali su taktički vrlo različiti, što značajno utiče na prijem kod publike.

Više od dva sata propagandistike najprizemnije vrste upakovano je u dvodjelni film Centra za društvenu stabilnost (CZDS) iz Novoga Sada. Ova je forma odabrana za šire narodne mase, pa je prenešena preko dva medija s nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori (TV Prva i TV Adria) a istovremeno i nekoliko televizija u Srbiji. „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi“ stoji u naslovu.

Sve je u njemu eksplicitno: i mržnja, i netrpeljivost, i diskriminacija, i uvrede, i osporavanje nacionalnoga identiteta Crnogoraca i Crnogorki i osporavanje savremenoga ustavnoga uređenja Crne Gore. Taj je dvodjelni uradak dobio zasluženu pažnju Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ali i opravdane osude raznih sudionika društvenoga života. Vjerujem da, pored pravovremene i adekvatne reakcije AMU, ima osnova i za reakcije drugih organa. No sudeći po dosadašnjoj lakoći izbjegavanja odgovornosti, ne bi čudilo da se i ovo odbaci kao „AI“.

Ipak, interesantniji je drugi film, znatno perfidniji u svojim namjerama i svojim metodama, a jednako manipulativan, s jednakim odnosom prema Crnoj Gori i njezinu identitetu.

Javni servis Srbije RTS donio je svoj „dokumentaristički“ osvrt na pitanje crnogorske nezavisnosti. Naoko korektan dokumentarac koji donosi mišljenja i onih za obnovu crnogorske državnosti i onih protiv nje, istaknutih pojedinaca i s jedne i onih s druge strane crnogorsko-srpske granice.

No ako malo zagrebete tu foliju „korektnosti“ i „uravnoteženosti“ RTS-ovoga filma, počev od naslova pa do završne poruke, svi elementi propagande su tu. Ali u soft izvedbi koja će proći bez velikih osuda, koja će privući znatno manje neželjene pažnje, a istovremeno širiti iste ideje. Za one koje ne radi agresija prividno uravnoteženo novinarstvo je ključ.

RTS svoju emisiju počinje citiranjem referendumskoga pitanja iz 1992. godine, pa se bave raskolom na liniji Bulatović – Đukanović 1997, prelaze na 5. oktobar i odatle na referendum 2006. Slijedi nezaobilazno Kosovo, Podgorička skupština, klerikalna kontrarevolucija (aka litije), pitanje položaja srpskoga jezika i današnjih odnosa.

Autor je Dragan Stanojević, a u filmu govore novinari Darko Šuković i Milan Milošević, istoričari Šerbo Rastoder, Miloš Ković i Aleksandar Raković, politikolog Zlatko Vujović, političar Predrag Bulatović („lider bloka za zajedničku državu 2006“) i književnik Matija Bećković.

Iako nastoji da kreira diskurs ideološke ravnopravnosti i ravnomjernosti, lako je prebrojati da među sagovornicima referendumska opcija NE u ovome dokumentarcu ima dva predstavnika više, što na mali broj sagovornika prilično remeti balans. A samo će naivni povjerovati da je Aleksandar Raković tu zbog svojega naučnoga doprinosa obrađivanoj temi. No baš on jasno povezuje dva pomenuta srpska video-osvrta na crnogorski referendum u skladnu propagatorsku cjelinu.

Razlike u značenju između dvije poruke nema, kao ni između ova dva „dokumentarca“. Razlika je samo u pristupu publici

Jedan je od postulata velikosrpske propagande, kako je to bjelodano na samome početku pokazao film CZDS, onaj o Srbiji kao bratu Crne Gore. I to ne bilo kojem, već starijem bratu. Taj model prikazivanja državnosti kroz hijerarhiju porodičnih odnosa vrlo je moćan u patrijarhalnim zajednicama. Podoban je iz najmanje dva razloga – jer se stariji brat po tradiciji bespogovorno sluša, a istovremeno se jača laž da je srpska država starija – laž koja im je potrebna da potru crnogorsku suverenost i identitet.

Na istoj je ideološkoj matrici utemeljen i film RTS-a. Već od naslova „Crna Gora i Srbija, razdvojena familija“ političko-pravni odnos dva državna entiteta predstavljen je kroz metaforu rastavljene porodice, što publiku s prava prevodi na polje emocija: razvod, raskid, rastava, porodična rana i bol, iz čega gotovo neminovno slijedi trauma. Ako je porodica nukleus društva i njegova najveća vrijednost, kako se u metaforičkome okviru „Crna Gora i Srbija, razdvojena familija“ doživljavaju oni koji su učinili da ta „prirodna cjelina“ bude razdvojena? I eto nas u bajci o otcjepljenju.

Porodica je zasnovana na krvnome srodstvu, bliskosti, ali i obavezama i odgovornostima čije iznevjeravanje, kao i razur doma, podstiče ideju o onome što je jasno istaknuto u prvim momentima CZDS propagandistike – izdaji! Taj i takav okvir ima veliku retoričku moć jer ne traži od gledaoca da prvo razmišlja s aspekta međunarodnih ili državnopravnih ili u krajnjem demokratskih odnosa. Prva je reakcija afektivna: ko je koga ostavio, ko je kome pripadao, ko je razbio porodicu?

Time se cjelokupna istorijska, identitetska, kulturna politička slika dviju država sagledava kao unutrašnja razmirica, za koju se očekuje da će se razriješiti u korist istinske porodice. U podlozi ovakve metafore podmetnuta je pretpostavka da su Crna Gora i Srbija (oduvijek) bile jedna porodica, jedna prirodna cjelina i da su se sad rastavile. I ta se presupozicija ne dokazuje, jer dokaz i ne zahtijeva. To je pozadina koja se tek tako podrazumijeva.

Porodica počiva na pripadanju, koje se zasniva na rođenju. Počiva na lojalnosti. Zato se ovim metaforičkim okvirom značenje 21. maja pomjera iz sfere političke legitimnosti u sferu moralne lojalnosti. Izdaja je očita podloga, pa i ako se ne izgovara. Upravo zato ovom metaforom autor RTS ideologema čini da se 21. maj ne predstavlja kao praznik političke volje, već kao dan podjela i porodičnih trauma.

A porodična metafora nije slučajnost niti kreativni izbor jednoga autora. Porodični i biološki okvir pripadnosti sistemski je prisutan u srpskom političkom diskursu svaki put kad se govori o teritoriji koja se „otcijepila“ ili je nasilno otcijepljena: Kosovo je „srce Srbije“, Republika Srpska je „srpska zemlja s one strane Drine“, Crna Gora je „razdvojena familija“. Isti okvir, isti cilj – pretvoriti politički i pravni čin u moralni prijestup, demokratsku odluku u čin izdaje. Toliko dosljedan obrazac pokazuje da je riječ o strategiji.

I nije ovo nimalo banalno. Metaforični okviri su bitni jer utiču na podsvjesno. Jezik kreira mentalne slike kojima se vrlo često i ne možemo lako oduprijeti. Zato je „dokumentarni“ film RTS-a opasnija verzija propagande, jer je perfidniji, teže primjetan.

Nije se naravno stalo na metaforama. Rekoh prije, ključni elementi propagande su tu. Autor RTS-ova dokumentarca uobičajenu peđabulatovićevsku etikeciju o pokradenosti referenduma zaogrće brojkama, pa nakon što konstatuje rezultate glasanja veli: „U odnosu na ukupan broj upisanih birača za nezavisnost je bilo 47,5% građana.“ I tako se zloupotrebom statistike teži dovesti u pitanje ili u najmanju ruku relativizovati nesumnjiva volja nesumnjive većine.

Obično se kaže da ćutanje znači odobravanje. No RTS u dokumentarcu ide obrnutom logikom i smješta domišljene glasove apstinenata u korpus protivnika obnove nezavisnosti. Sagledamo li rezultate referenduma s aspekta statistike, onda je protivnika obnove nezavisnosti u odnosu na ukupan broj upisanih u birački spisak bilo znatno manje od njenih zagovornika. Ali agitpropu to ne odgovara. Cilj i nije statistički fakt. Cilj je osporavanje pobjede i referendumskih rezultata. Cilj je pokazati da je tobož demokratskim putem izglasana nezavisnost, ali da ta pobjeda nije baš stvarna. I Javni servis Srbije taj cilj isporučuje, samo nešto drugačijim registrom od CZDS-a.

Da se priča zaokruži, RTS na kraju dokumentarca umjesto autorske poruke donosi stihove Matije Bećkovića o čovjeku koji nije postojao, već je sebe izmišljao. Pritom mitomansku viziju istorije, jezika i kulture ovoga akademika SANU izdašno predstavlja kao istinu. Kad je crnogorska javnost reagovala na video-pamflet CZDS, i oni su – nikako slučajno – posegli za Matijinim „ćeraćemo se još“.

Oba propagandna filma završavaju slikom morskih talasa. CZDS donosi riječi kralja Nikole „Vjenčavam te srpsko more sa slobodom Crne Gore“ uz eksplicitnu prijetnju: „Vraćamo se po naše!!!“, ispisanu naravno morem i trobojkom. RTS Bećkovićeve stihove posvećene 10. obljetnici obnove crnogorske nezavisnosti, kojima se negira postojanje crnogorskoga čovjeka i identiteta, ispisuje takođe na talasima.

Razlike u značenju između ove dvije poruke nema, kao ni između ova dva „dokumentarca“. Razlika je samo u pristupu publici.

Upravo je zato RTS-ov film opasniji od CZDS-ovog: gruba propaganda mobilizuje one koji su već ubijeđeni, a sofisticirana osvaja one koji još nijesu.

Ali uzalud im trud. Jedna mala barka može ploviti samo Panonskim morem.

Vrhovni sud odbacio zahtjev VDT-a u slučaju Telekom: Nema uslova za vanredni pravni lijek

27/05/2026

Vrhovni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo VDT u predmetu poznatom kao „Telekom“, ocjenjujući da krivični postupak formalno nije ni započet, pa samim tim nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za korišćenje ovog vanrednog pravnog lijeka.

Zahtjev VDT-a odnosio se na preispitivanje odluke vijeća Višeg suda u Podgorici u predmetu protiv Mila Đukanovića, Ane Đukanović, Veselina Barovića, Olega Obradovića, Damjana Hoste i Tomaša Marvaia.

U obrazloženju odluke Vrhovni sud navodi da odluka Višeg suda nema karakter konačne odluke o krivičnoj odgovornosti, već predstavlja procesnu odluku kojom je omogućeno sprovođenje određenih dokaznih radnji i vraćanje predmeta sudiji za istragu na ponovno odlučivanje.

“Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije sredstvo za ponovno vođenje postupka niti treći stepen suđenja”, navodi se u rješenju Vrhovnog suda, uz pojašnjenje da se taj vanredni pravni lijek može koristiti isključivo protiv pravosnažnih sudskih odluka.

Sud je upozorio da bi prihvatanje stava Vrhovnog državnog tužilaštva praktično značilo pretvaranje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u mehanizam kontrole svih izviđajnih i istražnih radnji, što, kako je ocijenjeno, nije cilj niti smisao ovog pravnog instituta.

Vrhovni sud je ocijenio i da odluke donesene u fazi izviđaja nemaju karakter meritornog odlučivanja o krivičnoj stvari, jer se u toj fazi ne odlučuje konačno o krivičnoj odgovornosti bilo kog lica.

Sud se osvrnuo i na navode VDT-a koji su se odnosili na zastarjelost krivičnog gonjenja i ovlašćenja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, ali je zaključio da o tim pitanjima nije moguće odlučivati kroz zahtjev za zaštitu zakonitosti u trenutnoj fazi postupka.

Posebno značajan dio obrazloženja odnosi se na stav suda da Vrhovno državno tužilaštvo nema procesni interes za podnošenje ovog zahtjeva. Vrhovni sud podsjeća da je Specijalno državno tužilaštvo ranije odbacilo krivičnu prijavu, nakon čega je funkcija gonjenja prešla na oštećenog kao supsidijarnog tužioca, odnosno Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.

“Upravo sprovođenje dokaznih radnji, čijem se sprovođenju Vrhovno državno tužilaštvo sada protivi, moglo bi omogućiti tužilaštvu da ponovo preuzme gonjenje u predmetu”, navodi se u odluci.

Vrhovni sud se u obrazloženju pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da se pravičnost postupka cijeni kao cjelina, te da eventualni nedostaci iz ranih faza postupka mogu biti otklonjeni tokom daljeg vođenja procesa.

Sud je naglasio i da je isti pravni stav zauzimao i u ranijim predmetima, ukazujući na kontinuitet sudske prakse kada je riječ o nedozvoljenosti zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv procesnih odluka koje nijesu konačne.

Iz svih navedenih razloga, zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva je odbačen kao nedozvoljen.

Milatović: Samit ZB – EU je politička prekretnica, Vlada za ovaj istorijski događaj opredijelila približno polovini sredstava izdvojenih za koncert Rikija Martina

27/05/2026

Jakov Milatović (Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore)

PREDSJEDNIK CRNE GORE UKAZAO DA SMO OD „V.D. STANJA“ DOŠLI DO TRENUTKA U KOJEM U NAŠOJ ZEMLJI OKUPLJAMO CIJELU EVROPU

Milatović: Samit ZB – EU je politička prekretnica, Vlada za ovaj istorijski događaj opredijelila približno polovini sredstava izdvojenih za koncert Rikija Martina

Iz Tivta evropskim partnerima želimo da pošaljemo poruku da je Crna Gora u završnoj fazi evropskog puta, spremna da riješi preostale obaveze i postane naredna punopravna članica EU. Važno je da evropski lideri, koji dolaze prvi put, vide državu koja je pouzdan partner – rekao je Milatović

Anja Ivanović

Crna Gora je prije nekoliko godina bila u v.d. stanju, a došli smo do trenutka u kojem ovdje okupljamo cijelu Evropu. Jesmo li mogli brže, više i bolje? Mislim da jesmo – i da je bilo u potpunosti do mene neke stvari bi sigurno bile rađene brže – poručio je predsjednik države Jakov Milatović na radnom doručku sa novinarima uoči Samita Zapadni Balkan – EU koji će biti održan u Tivtu 5. juna.

On je saopštio da im je potvrđeno da će ovom događaju prisustvovati 23 ili 24 evropska lidera.

– I sve zemlje regije i evropskih institucija u jednom trenutku biće ovdje kod nas, i to uključujući predsjednika Francuske Emanuela Makrona i kancelara Njemačke Fridriha Merca. Ni jedan ni drugi nikad u istoriji Crne Gore nijesu bili ovdje, a sada ćemo imati obojicu u istom danu. Tu će biti i premijer Španije, Poljske, premijerka Italije, premijer Holandije i tako dalje – naglasio je Milatović.

On je posebno istakao da će prva bilateralna posjeta francuskog predsjednika Emanuela Makrona, na dan prije Samita, biti veliki diplomatski iskorak i potvrda da je Crna Gora danas na potpuno drugačiji način prisutna na evropskoj političkoj mapi.

CILJ DA BUDE POTVRĐEN SAMITOM

Naš cilj, kako je podvukao predsjednik Crne Gore, mora do kraja da ostane jasan, a onda i potvrđen ovim Samitom.

– Da Crna Gora jeste naredna članica EU i da oni dolaskom ovdje zacementiraju tu ulogu – dodao je Milatović.

Zato je, kaže on, ovaj samit jedna politička prekretnica.

– Jer se odluke o našem članstvu donose u zemljama članicama EU. To su upravo ljudi koji će biti sa nama 5. juna – dodao je Milatović poručujući da će ovaj događaj predstavljati jedan od najvažnijih diplomatskih trenutaka u savremenoj istoriji države, te da je za Crnu Goru istorijski u svakom smislu.

ZAHTJEVNA ORGANIZACIJA

Organizacija ovog Samita je, istakao je Milatović, izuzetno zahtjevna.

– Mi smo do sada u jednom trenutku imali u državi najviše 10 lidera i to iz regiona – 2024. na Brdo Brioni Samitu. To je do tada bio najveći skup lidera u istoriji Crne Gore – rekao je Milatović.

Njegov tim je, kaže, prethodnih pola godine u kontinuitetu neprestano radio kada je u pitanju organizacija ovog Samita i to vrlo često sa ograničenim resursima.

– Poređenja radi: organizacija ovog Samita, koji pored ovih 30 lidera okuplja više od 500 novinara iz svih zemalja članica EU, odnosno novac koji je opredijelila Vlada je približno polovini iznosa koji je, prema navodima medija, izdvojen za koncert Rikija Martina 21. maja u Podgorici – rekao je Milatović.

To je, kako je dodao, četvrtina iznosa koji je izdvojen za proslavu 20 godina od obnove nezavisnosti u vinogradu Plantaže.

Milatović je naglasio i da je riječ o izuzetno zahtjevnom logističkom i bezbjednosnom poduhvatu jer u jednom danu treba organizovati dolazak više od 30 lidera i više od 500 novinara iz svih država članica EU.

VRATIMO EURO-OPTIMIZAM

Na samitu će, kako je saopštio Milatović, biti riječi o konkretnim temama koje su važne za naše građane, a prije svega o Planu rasta.

– Ja sam prije neki dan od instuticija EU tražio da se kulturna baština Crne Gore, u kontekstu evropskih inicijativa, tretira kao evropska kulturna baština – kako bismo dodatno stavili akcenat na našu kulturu – naveo je on.

Tu su, kako je rekao, i regionalno povezivanje, ekonomski razvoj i koristi koje evropski put mora donijeti građanima.

– Jedan od konkretnih koraka na kojem radimo je napredak ka ukidanju rominga između Zapadnog Balkana i Evropske unije… Nadamo se da ćemo biti u situaciji da 5. juna na Samitu objelodanimo tu informaciju. Ne zavisi sve od nas, ali na tome radimo – rekao je Milatović.

Iz Tivta, kako je naglasio, evropskim partnerima želimo da pošaljemo poruku da je Crna Gora u završnoj fazi evropskog puta, spremna da riješi preostale obaveze i postane naredna punopravna članica EU. Važno je, kako je istakao, da evropski lideri koji dolaze prvi put vide državu koja je pouzdan regionalni i njihov partner na putu punopravnog čanstva.

– Ovim Samitom želimo da vratimo jedan euro-optimizam u naš region i vjeru u ono što predstavlja Evropa. Mislim da je tu najvažnija uloga Crne Gore, a to je i vrlo važno i sa njihove strane – u kontekstu svih ovih vrlo dinamičnih geopolitičkih kretanja – naveo je Milatović.

INTENZIVNA DIPLOMATSKA AKTIVNOST

Predsjednik je ukazao da se Crna Gora danas nalazi u potpuno drugačijoj političkoj i međunarodnoj poziciji nego prije nekoliko godina, kada je, po preuzimanju njegove funkcije, država bila suočena sa dubokom institucionalnom krizom.

– Kada sam izabran za predsjednika, država se nalazila u veoma složenom stanju. Institucije su bile blokirane, Skupština raspuštena, Vlada u tehničkom mandatu, Ustavni sud nije bio funkcionalan, a evropske integracije praktično zaustavljene… – naveo je on.

Na to je dodao da je od početka mandata kao prioritet postavio punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine.

– Bio sam prvi koji je odmah nakon izbora izašao sa krilaticom – 28. članica do 2028. godine. Danas je to postala zajednička računica koju ponavljaju svi politički akteri u Crnoj Gori, ali i naši evropski partneri – kazao je Milatović.

Ključni zadaci bili su, prema njegovim riječima, institucionalna konsolidacija i obnova međunarodnog povjerenja.

– Morali smo da pokrenemo konsolidaciju kod kuće i da vratimo izgubljeno međunarodno povjerenje. Da uvjerimo partnere da je Crna Gora stabilna, ozbiljna i spremna – naveo je Milatović.

Saopštio je i da je tokom mandata imao 19 bilateralnih posjeta državama članicama Evropske unije, dok je Crna Gora do sada, ne računajući predstojeći samit, ugostila 13 evropskih lidera.

Zato je ocijenio da je upravo njegova intenzivna diplomatska aktivnost doprinijela boljem međunarodnom pozicioniranju Crne Gore i dobijanju organizacije samita.

– Do kraja ove godine planiram da bilateralno posjetim svaku od preostalih zemalja članica EU i tako zaokružimo najintenzivniju diplomatsku aktivnost u modernoj istoriji Crne Gore – rekao je Milatović.

Vraćamo se na svoje: zašto djeca 30. avgusta slave 21. maj?

27/05/2026

Piše: Andrej Nikolaidis, kolumnista CdM-a

Vučićev mizerni propagandni isprdak o Crnoj Gori završava riječima: vraćamo se po svoje.

Vratiće se baš kao što će se vratiti na Kosovo i u Knin. Svijet je takav: čak i pobjede vode u poraz. A poraz o kojem se laže kao o pobjedi nije manje poraz od onoga koji se prihvati sa smjernošću. Gordost samo ubrzava propast i čini je očiglednijom. Bez obzira koliko veliko bilo – sve će pasti. Ono malo što umišlja da je veliko pada i brže: bliže je tlu. No tako je to: niko nikada nije pobijedio, osim u snovima.

Ne da se neće vratiti, nego će, budući da će kad ulaze u Crnu Goru ulaziti u EU, biti izloženi dodatnom zadržavanju na granici, biometrijskim procedurama i detaljnoj provjeri broja ulazaka i vremena zadržavanja. Onako kako ulaze u Hrvatsku ili Njemačku, ulaziće i u Crnu Goru. Oni koji ovdje rade prolaziće strožije i komplikovanije procedure nego što su navikli, jer EU ima čvrste politike prema migrantima, uključujući tu i one iz Beograda i Banjaluke koji migriraju kao jeftina radna snaga koja radi u Crnoj Gori. Oni koji ovdje posjeduju nekretnine plaćaće za njih više no do sad.

To vrlo dobro znaju i Knežević i Mandić kada u Banjaluci i Beogradu govore o tome kako njima nema dražih i kako im Evropljani nikada neće biti bliži od njih. Na granici ćemo vas istresati iz gaća, ali vas najviše volimo. Ljubav, kao što bi moralo biti poznato, uzima mnoge, često čudne oblike.

Eh, a isprva je izgledalo drugačije… Ali unutrašnji crnogorski otpor i mudre politike EU učinile su svoje. Danas djeca 30. avgusta slave 21. maj.

Crvene linije su povučene i Vučić se nije usudio preći ih. Preostaje samo lavež, koji nema moć da zaustavi. A ni utješi.

Evo vam moje teze za danas: istorija od 1989. naovamo uči nas da je u Crnoj Gori vlast moguće uzeti na ideologiji velikosrpskog nacionalizma, ali ju je moguće zadržati jedino na platformi crnogorskog patriotizma. I ona i ova vlast su zajahale na velikosrpskoj sili. I ona i ova vlast su pokušale crnogorski patriotizam iskoristiti za konsolidaciju.

Ono što Vučić i beogradska duboka država emituju prema Crnoj Gori znak je velike slabosti.

Žižek ima vic koji u ovom kontestu odlično objašnjava Vučićeve filmčiče i baljezganje o Crnoj Gori.

Idu muž i žena seoskom džadom. Naiđe hajduk. Mužu zaprijeti da će ga ubiti ako pokuša nešto poduzeti dok mu siluje ženu. Muž ga posluša i ćutke posmatra hajduka na svojoj ženi. Onda hajduk, ne bi li muža dodatno ponizio, ovoga natjera da mu, dok mu siluje ženu, rukom pridržava muda, da ne dodiruju prašnjavi put.

Hajduk završi svoje i ode. Žena leži u suzama. Muž se samozadovoljno, trijumfalno smješka. Žena ga bijesna pita: šta je tebi smiješno, na šta si ti ponosan?

A muž kaže: dok te silovao, nekoliko puta sam sklonio ruku i ništa nije primijetio: otišao je prašnjavih muda.

Somnambulne priče o zemlji koja ulazi u EU a u koju se oni, eto, “vraćaju po svoje”; bulažnjenja balkanske tragikomične wannabe imperije o “koloniji” koja je svjetlosnim godinama razvijenija od “matice”; sve je to identično strategiji pretvaranja poraza u pobjedu i gordosti u apsolutnom poniženju koju je odabrao muž iz ovog vica.

Mi odosmo u EU. Vraćamo se na svoje.

Doduše, što jest-jest: odosmo tamo gdje žive ljudi prašnjavih muda.

(Mišljenja i stavovi kolumnista nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)

Poglavlja „zaglavila“ u Briselu, ništa od Međuvladine konferencije u maju

27/05/2026

Zastave Crna Gora i EU Foto: Saša Matić/Vlada

PREDSTAVNICI ZEMALJA ČLANICA EU JOŠ NIJESU USVOJILI NACRT ZAJEDNIČKE POZICIJE SA CRNOM GOROM

Poglavlja „zaglavila“ u Briselu, ništa od Međuvladine konferencije u maju

Portal ETV

Izvor: Pobjeda

Radna grupa COELA za proširenje EU razmatrala je, na nedavno održanoj sjednici, zajedničke pozicije sa Crnom Gorom za svega dva pregovaračka poglavlja, koja se odnose na slobodu kretanja radnika (2) i Zaštita potrošača i zdravlja (28).

Predstavnici zemalja članica EU još nijesu usvojili nacrt zajedničke pozicije za ova, niti bilo koja druga poglavlja, što je jedan od preduslova za njihovo zatvaranje.

To znači da od najavljene Međuvladine konferencije u maju neće biti ništa.

Uprkos tome, iz Ministarstva evropskih poslova navode da je Crna Gora ispunila potrebne uslove, te da su poglavlja planirana za zatvaranje – spremna.

– Očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti zatvoren broj poglavlja koji je planiran ranije utvrđenom dinamikom, bez obzira na broj održanih Međuvladinih konferencija – kazali su iz MEP-a u odgovoru Pobjedi.

Podsjećanja radi, COELA je radna grupa koja okuplja predstavnike država članica EU, koji detaljno analiziraju napredak svake zemlje kandidata i izrađuju preporuke za dalji postupak. Nakon što COELA završi svoj dio posla, njen prijedlog se upućuje stalnim predstavnicima u COREPER-u, a konačnu odluku donosi Savjet EU.

Najviši državni zvaničnici Crne Gore više puta su najavljivali da će nove Međuvladine konferencije, na kojima će biti zatvoren dodatni broj poglavlja, biti održane u maju i junu.

Iako nije licitirano tačnim brojem poglavlja, moglo se čuti da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja, tačnije do 1. jula, zatvoriti „znatan broj poglavlja“.

Pod lupom Holandije

Prema saznanjima Pobjede, Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika naišlo je na otpor predstavnika Holandije u radnoj grupi za proširenje.

Poslanik DPS-a i bivši predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je nedavno, u kontekstu zatvaranja novih poglavlja, da za sada samo poglavlja 28 i 2 djeluju kao spremna, napominjući kako u vezi s poglavljem 2 postoje specifični zahtjevi Holandije.

Poglavlje 2, koje se odnosi na slobodu kretanja radnika, naišlo je na otpor predstavnika Holandije u radnoj grupi za proširenje. Holandija u slučaju Crne Gore, prema saznanjima Pobjede, predlaže model ograničenja 5+5+5. S druge strane, Crna Gora je predložila drugačiji model po kojem bi prelazna mjerila, koja služe za ograničenje zapošljavanja naših radnika, trajala znatno kraće

Ovo poglavlje definiše pravila koja omogućavaju građanima države koja postane članica EU da rade i žive u drugim državama članicama pod uslovima jednakim kao domaći građani.

U slučaju Hrvatske, nakon učlanjenja u EU, radnici iz te zemlje suočili su se sa prelaznim mjerilima koja su podrazumjevala ograničenja u formi 3+2+2 godine.

Naime, to je podrazumjevalo da prve tri godine država članica EU može ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika, te da nakon toga može produžiti ograničenje za još dvije ukoliko smatra da postoji poremećaj na tržištu rada, pa zatim još dodatne dvije godine.

Kako saznajemo, Holandija u slučaju Crne Gore predlaže model ograničenja 5+5+5.

S druge strane, Crna Gora je predložila drugačiji model po kojem bi prelazna mjerila, koja služe za ograničenje zapošljavanja naših radnika, trajala znatno kraće.

Bez ograničenja

Kada uđemo u EU, crnogorski radnici neće imati potrebu za radnom dozvolom i imaće jednak tretman kao EU državljani, uvjeravala je javnost šefica radne grupe za Poglavlje 2 Ivana Šućur u januaru ove godine.

Ona je tada objasnila da EU funkcioniše po principu jednakosti i reciprociteta.

Mjesec nakon toga, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su Pobjedi kazali da je realno očekivati da će zahtjevi za prelaznim ograničenjima u Poglavju 2 biti minimalni ili da će potpuno izostati.

To su pravdali time što je, kako su tada rekli, na snazi trend liberalizacije tržišta rada u samoj Uniji zbog rastuće potrebe za radnom snagom u različitim sektorima.

Iz Ministarstva su tada objasnili da svaka država članica ima diskreciono pravo da zatraži tranzicione mjere, te dodaju da bi takav period, ukoliko bi do njega došlo, trebalo iskoristiti za dalje prilagođavanje crnogorskog tržišta rada i jačanje konkurentnosti radne snage na jedinstvenom tržištu EU.

Bez rasprave

Osim za poglavlja za koja je već održana rasprava na sjednici radne grupe za proširenje, Crna Gora je poslala pozicije za poglavlja 8 (konkurencija) i 29 (Carinska unija).

Ipak, kako saznajemo, COELA o tim poglavljima još nije raspravljala, što znači da njihovo skorije zatvaranje nije realno očekivati.

Premijer Milojko Spajić je nakon posljednje Međuvladine konferencije u martu, kada je zatvoreno Poglavlje 21, kazao da crnogorska administracija predano radi na ostalim poglavljima, te da je „većina njih na 90 ili 95 odsto“.

– Ne krećemo od nule, već se kontinuirano radi. Sva poglavlja će biti spremna ili u maju, junu, avgustu, septembru – kazao je premijer tada.

Optimističniji od njega bili su njegovi partijski saborci, poslanik Vasilije Čarapić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović koji su govorili o Međuvladinoj konferenciji u maju.

Da bi sljedeća Međuvladina konferencija mogla biti održana u maju, govorila je i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, navodeći kako u aprilu, prema kalendaru, nema sastanka ministara evropskih poslova, „pa nije moguće organizovati Međuvladinu konferenciju, a u suprotnom, mogla bi se organizovati“.

MEP: Cilj da do kraja godine budu zatvorena sva poglavlja ostaje isti

Razlog pomjeranja datuma održavanja Međuvladine konferencije za jun „nije niti eventualni zastoj niti neispunjene obaveze Crne Gore“, kazali su Pobjedi iz Ministarstva evropskih poslova

– Međuvladine konferencije između Crne Gore i Evropske unije formalno zakazuje država koja predsjedava Savjetom Evropske unije, uz saglasnost svih država članica. Termin održavanja Međuvladine konferencije zavisi od dinamike i prioriteta u okviru predsjedavanja Savjetom EU, ali i od internih procedura u državama članicama, imajući u vidu da pojedine države članice odluke o zatvaranju pregovaračkih poglavlja verifikuju i u svojim parlamentima – naveli su iz MEP-a.

Oni poručuju da cilj ostaje jasan.

– To je da, u skladu sa planiranom dinamikom i uz koordinaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama EU, do kraja godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja – naveli su iz MEP-a.

Đonović: Ako Spajić i Milatović misle da reaguju, sad je trenutak

27/05/2026

Ranko Đonović

Predsjednik i premijer Crne Gore Jakov Milatović i Milojko Spajić morali bi da reaguju, ako ni zbog čega drugog, onda zbog sramnog filmskog uratka, ocijenio je gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, bivši poslanik Skupštine Crne Gore i bivši funkcioner LSCG-a Ranko Đonović.

Dodao je da su Milatović i Spajić mnogo puta bili isprovocirani od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao, kako je kazao, da su njegovi službenici.

– Niko tako drsko ne stoji na velikosrpskoj i četničkoj opciji kao Milan Knežević, niko tako lukavo kao Aleksa Bečić, dok Andrija Mandić, sjedeći na nekoliko stolica, pokušava da obezbijedi poziciju poslije izbora – kazao je Đonović.

Ipak, kako je dodao, svi oni znaju da nemaju šanse da ponovo pobijede na izborima.

Đonović kaže da je potrebna većina od 55 odsto na referendumu 2006. godine bio nametnut zahtjev, stoga je tada smatrao da se na taj način ponižava Crna Gora. Ipak, nakon 20 godina smatra da je taj uslov bio dobar.

Dodaje i da je i tada smatrao da bi mnogo više ljudi trebalo da bude privrženo ideji nezavisne Crne Gore, a devedesetih godina prošlog vijeka nije mogao ni da zamisli da će ista pitanja i ista problematika trajati, kako kaže, skoro 40 godina.

– Devedesetih sam smatrao da smo mi imali televiziju, radio, neku emisiju, da bi 80 odsto bilo za Crnu Goru. Evo vidite koliko je prošlo, vidite koliko miliona stranica, dokumenata, podataka i još Crnogorcima nije dovoljno, kad ovo kažem mislim na sve državljane Crne Gore – naveo je Đonović.

Osvrćući se na proslavu Dana nezavisnosti, Đonović kaže da se po brojnosti i veličanstvenosti skupova može reći da za Crnu Goru najviše rade oni koji je negiraju — Mandić, Knežević i srpski predsjednik Aleksandar Vučić — jer su svojom retorikom i postupcima dobili kontraefekat i homogenizovali građane Crne Gore.

– Neka rade, neka vrijeđaju, neka pričaju šta hoće, čuli ste sve o ovom filmu šta je bilo, jer ako se Crnogorci na nešto pale — pa valjda treba na te uvrede, ako neće da se brane od toga, čime, pa onim kružićem na glasačkom listiću – poručio je Đonović.

Kako je naveo, nije mu mrzno što oni (srpski političari) govore što misle, kao što mu nije mrzno ni zašto i dalje tako tvrdo opstaju.

– Na toj velikosrpskoj četničkoj opciji stoji Knežević, od svih njih niko tako drsko i niko tako lukavo kao, recimo, Bečić, a Mandić pokušava na tri-četiri stolice da stigne svugdje i da dijeli poruke mira, iako ovdje svi znamo šta je i kako je, ali on pokušava kako bi zadržao poziciju koju ima i poslije ovih izbora. Mislim da je njima negdje jasno da oni više nemaju šansi da pobijede, ukoliko se mi drugi organizujemo i na tim izborima pokrijemo glasačka mjesta, jer će oni ovoga puta pokušati sve da urade – zaključio je Đonović.

ETV

Na TV A plus emisija “Tamo i natrag” večeras u 20 sati gost prof. dr Branislav RADULOVIĆ, predsjednik Udruženja pravnika CG

27/05/2026

Na TV A plus u srijedu, 27. maj 2026. godine u 20 sati emisija “Tamo i natrag sa Slavkom Mandićem”.

Tema emisije: 20 godina crnogorske nezavisnosti. Da li smo svjedoci ponovnog buđenje crnogorske svijesti?

Gost emisije prof. dr Branislav RADULOVIĆ, predsjednik Udruženja pravnika CG

Šef Mandićevog kabineta ujedno i dopisnik Centra za društvenu stabilnost koji stoji iza propagandnog uratka o obnovi crnogorske nezavisnosti

26/05/2026

Šef kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Mirko Miličić ujedno je i dopisnik srpskog Centra za društvenu stabilnost, organizacije koja stoji iza propagandnog filma „Referendum: priča o izmišljenoj slobodi“, kojim se na besprizoran način pokušava osporiti legitimnost referenduma o obnovi crnogorske nezavisnosti 2006. godine.

Zbog emitovanja tog sadržaja, Agencija za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU) zabranila je reemitovanje programa Informer Televizije na teritoriji Crne Gore na period od šest mjeseci, dok su postupci pokrenuti i protiv Adria i Prve TV.

Iz AMU su saopštili da sporni dokumentarac sadrži elemente govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i diskriminacije, kao i sadržaje kojima se vrijeđa dostojanstvo i osporava legitimnost nacionalnog identiteta Crnogoraca i savremenog ustavnog uređenja države.

Agencija je ocijenila da film nije izolovan slučaj, već dio kontinuiranog uređivačkog obrasca kojim se vrijeđa dostojanstvo građana Crne Gore na osnovu njihove nacionalne pripadnosti i podstiče društvena polarizacija i netrpeljivost.

Vučelić: Nije ovo dokumentarni film, nego primjer otrovne propagandne mržnje

26/05/2026

Poslanica reagovala povodom dokumentarnog filma ”Referendum-Izmišljena sloboda”

Ovakvi sadržaji nijesu nikakav „dokumentarni film“, već još jedan primjer otrovne propagande mržnje koja se iz beogradskih medijskih punktova godinama plasira prema Crnoj Gori i Crnogorcima, ocijenila je poslanica Maja Vučelić komentarišuči film srpske produkcije povodom 20 godina crnogorske nezavisnosti.

– Ista matrica se uporno ponavlja: osporavanje crnogorskog identiteta i negiranje posebnosti crnogorske nacije, uz pokušaj da se Crna Gora predstavi kao istorijska greška koju treba “ispraviti”. To više nije politička polemika, već otvorena kampanja protiv dostojanstva jednog naroda i prava Crne Gore da postoji kao suverena i građanska država- kazala je Vučelić.

Posebno, ističe ona, zabrinjava što se takva propaganda danas koristi kao sredstvo za proizvodnju podjela i destabilizaciju društva upravo u trenutku kada je Crna Gora najbliža članstvu u Evropskoj uniji.

– Što smo bliži Evropi, to su agresivniji napadi onih kojima smeta nezavisna, građanska i evropska Crna Gora. Ali treba da znaju jednu stvar: crnogorski identitet nije moguće izbrisati propagandom, mržnjom niti medijskim trovanjem. Crna Gora je trajala prije njih, trajaće i poslije njih, a svi pokušaji da se ponizi njena državnost i njeni građani završiće tamo gdje im je mjesto: na smetlištu političkog ekstremizma i velikodržavne propagande- poručila je Vučelić.

Popović kaže da nije čula za sramni film “Referendum – priča o izmišljenoj slobodi”; Vuković: U filmu izrečene najbestijalnije uvrede, ne smijemo biti neiformisani o tome

26/05/2026

Izvor: ETV

Potpredsjednica SKupštine iz redova Demokrata, Zdenka Popović saopštila je danas u plenumu da nije odgledala film „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi“ čiji sadržaj na brutalan način predstavlja pokušaj prekrajanja istorije i vrijeđanja građana Crne Gore. Na to je reagovala poslanica DPS-a, Aleksandra Vuković Kuč ocjenjujući da ne smijemo biti neiformisani jer su u filmu koji je prikazan na televizijama sa nacionalnom frekvencijom izrečene “najbestijalnije uvrede”.

– Uopšte ne znam o kakvom filmu pričate. Niti sam gledala film, niti znam o čemu se radi- rekla je Popović.

Vuković je kazala da ne smijemo biti neinformisani jer su u filmu, ističe, izrečene “najbestijalnije uvrede o ženama Crne Gore”.

– O tome kako su se rađali Crnogorci i Crnogorke na Cetinju. Taj film moramo pogledati da bismo bili svjesni sa čim se suočava Crna Gora, posebno u trenucima kada postoje oni politički subjekti koji ne žele njenu evropsku integraciju… Čak i pauzu napraviti da se posveti vremena, šta u regionu na televizijama sa nacionalnim frekvencijama prikazuju i kako nas predstavljaju- ocijenila je Vuković.

Popović je rekla da joj je “dosta filmova”.

– Nagledala sam ih se za sve ove godine koliko ih imam. Ostavimo prošlost tamo gdje je bila, batalimo se filmova, okrenimo se budućnosti. To je moj odgovor- odgovorila je Popović.

Podsjetimo, Agencija za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore juče je donijela odluku o privremenom ograničavanju reemitovanja programa Informer TV na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, zbog kontinuiranog emitovanja sadržaja kojima se, kako je saopšteno, vrijeđa dostojanstvo crnogorskog naroda, negira nacionalni identitet Crnogoraca i podstiču govor mržnje, diskriminacija i nacionalna netrpeljivost.

1...124125126...4,792 Page 125 of 4,792