Izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada predstavlja ozbiljno upozorenje vladajućoj većini u Podgorici i pokazuje da više nijedna politička većina nije trajna i zagarantovana, ocijenila je direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Ona je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, upozorila da vlast ignoriše poruke građana, precjenjuje sopstvenu političku snagu i rizikuje da cijenu takvog odnosa plati već na narednim parlamentarnim izborima.
U podgoričkom parlamentu dogodio se zanimljiv politički preokret, ocijenila je Uljarević, navodeći da izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada nije donio novu većinu sa dugoročnim političkim okvirom, ali jeste snažno upozorenje doskorašnjoj vladajućoj većini u Podgorici.
Kako je kazala, pokazuje se da više nijedna većina nije trajna i zagarantovana, dok posebno izazovan period, smatra ona, predstoji gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.
– U narednom periodu će gradonačelnik morati da pokaže daleko više posvećenosti, otvorenosti i strpljenja u pokušaju da dobije širi konsenzus za odluke. Ukoliko u tome ne uspije, vrlo je vjerovatno da može doći u situaciju da bude zamijenjen nekim drugim, jer novih izbora nećemo imati, a očito je da postoji dovoljna većina koja može da utiče na takve stvari- rekla je Uljarević.
Smatra da je Pokretu Evropa sad poslata jasna poruka, te da svakodnevne političke parole i dobro osmišljena PR kampanja nijesu dovoljne.
– Ono što se kod PES-a čita jeste da oni zapravo ne čitaju poruke koje im se ne dopadaju. Kao da imaju neki filter, pa ono što im je ugodno prihvataju, nadograđuju i šire, dok ono što im se ne dopada jednostavno stavljaju sa strane. To u konačnici može rezultirati time da im naplata dođe u najtežem trenutku – upravo na parlamentarnim izborima- istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, Podgorica nije važna samo zbog svoje veličine, već i zbog činjenice da u njoj živi najveći broj birača, zbog čega može biti pouzdan pokazatelj raspoloženja građana na državnom nivou.
– Mnogi politički akteri osjećaju da su građani nezadovoljni i očito je da ne žele da budu na brodu koji će kao takav biti markiran. Dugo vremena je vladajuća većina ignorisala rastuće nezadovoljstvo građana i građanki u glavnom gradu, a to se sada reflektovalo na način na koji se reflektovalo. Ovo je dobra platforma svim partijama koje su danas glasale za Srđana Perića da na sličnom fonu nastave svoje djelovanje, jer je jasno da danas nećemo imati proteste u glavnom gradu, kao što se to dešavalo u vrijeme velikih političkih turbulencija- kazala je Uljarević.
Nije, kaže, vidjela da se ijedna grupa građana ili bilo ko drugi oglasio kao nezadovoljan ovim ishodom.
– Poruka je više nego ozbiljna i više nego jasna, ne samo za Pokret Evropa sad, već za sve partije vlasti. Očekivanja su bila ogromna, a oni su podbacili i u onom minimumu. Ako budu nastavili da funkcionišu na taj način, nastaviće da žive u svom balonu, koji je mnoge partije vlasti u ranijim periodima skupo koštao- poručila je Uljarević.
Govoreći o evropskim integracijama, osvrnula se na nedavno zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja i najave da bi preostala mogla biti zatvorena do kraja godine.
Istakla je da optimizam jeste poželjan, ali da mora biti praćen ozbiljnim radom i fokusom na ispunjavanje obaveza.
Podsjetila je da je za 14 godina zatvoreno 16 pregovaračkih poglavlja, dok ih je još 17 ostalo otvoreno, zbog čega smatra da nije realno očekivati da sva budu privremeno zatvorena do kraja godine, čak ni uz snažnu političku podršku iz Brisela.
– Volja Brisela sama po sebi nije dovoljna ako nemate odgovornu vlast koja to doživljava kao obavezu da učini sve kako bi se te stvari završile. Ne zaboravimo da među tih 17 poglavlja postoje i ona koja nose najkompleksnije i najizazovnije zadatke, koji se ne mogu prelomiti preko koljena, već zahtijevaju ozbiljno vrijeme. Čini mi se da je najvažnije to što je ova vlast pokušala da kidnapuje priču evropskih integracija, kao da je to samo njen proces i da nikome drugom ne pripada. Time je sebi napravila medvjeđu uslugu, jer je riječ o inkluzivnom procesu koji zahtijeva punu uključenost ne samo opozicije, već i civilnog društva, akademske zajednice i medija. Umjesto toga, čini se da je vlast u sukobu sa gotovo svima u tom procesu, što ne šalje dobru sliku, jer nas u Briselu posmatraju kao cjelinu, a ne samo kroz vlast, iako se ona trudi da bude sveprisutna na tim događajima, često i kroz, čini mi se, nepristojno velike delegacije, kao da smo država koja zauzima pola kontinenta, a ne zemlja naše veličine- istakla je Uljarević.
Ona smatra da vladajuća većina nije ni toliko moćna ni sigurna koliko želi da predstavi.
– Da jeste, ne bi otvarala toliko unutrašnjih frontova, a pritom pokazivala neuobičajenu osjetljivost na svaku vrstu kritike. Idu do tih ekstrema da sve koji otvaraju legitimna pitanja u društvu proglašavaju neprijateljima države i protivnicima evropskih integracija. To sada poprima tragikomične obrise, jer to govore oni koji u prethodnom periodu ne samo da nijesu doprinosili tom procesu, nego su mu često stavljali klipove u točkove- podsjetila je Uljarević.
Prema njenim riječima, između vlasti i opozicije morao bi postojati elementarni konsenzus koji bi omogućio da se pitanja od strateškog značaja rješavaju bez obzira na dnevne političke sukobe.
Dodala je da razumije opoziciju, koja je, kako kaže, bila tretirana kao puka glasačka mašina i često vrijeđana kako bi se stvorio utisak da je vlast jedina zaslužna za evropske integracije.
– Neće se izbori 2027. godine održavati samo u Crnoj Gori. Oni će se održavati i u nekim državama članicama Evropske unije i vidjećemo kakve će rezultate i politička raspoloženja donijeti- naglasila je Uljarević.
Komentarišući najnoviji izvještaj Evropskog parlamenta, Uljarević je kazala da upozorenja nijesu nova, ali da je zabrinutost za stanje u Crnoj Gori ovog puta posebno jasno izražena.
– Imamo dosta veto igrača u vlasti koji dozvoljavaju da hibridne prijetnje imaju svoj prostor za djelovanje. One nijesu samo dezinformacione kampanje, kojih je mnogo i koje traju, već i pokušaji uticaja na strukturiranje određenih konstelacija moći, kao i različite vrste pritisaka koji dodatno produbljuju polarizaciju u društvu- zaključila je Uljarević.
Nezadovoljstvo koje posljednjih mjeseci vlada među doskorašnjim zakupcima kućica na Adi Bojani kulminiralo je u srijedu, kada su dvojica korisnika spriječila Komunalnu policiju da ukloni njihove objekte pošto su na tenderu Morskog dobra izgubili lokacije. Tog dana jedna kućica je srušena dok je vlasnik dva objekta dogovorio da će uklanjanje kućica sam organizovati.
Među nekadašnjim zakupcima koji su kućicu odbranili od rušenja bio je i ulcinjski ribar Željko Abramović.
On tvrdi da problem nije samo u rušenju pet objekata na osnovu pravosnažnih rješenja, već u načinu na koji su raniji korisnici izgubili pravo zakupa nakon tendera koje je sprovelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Zakupci koji su ostali bez lokacija mjesecima ukazuju da je novi sistem bodovanja, prema njihovom mišljenju, pogodovao novim ponuđačima, dok su raniji korisnici izgubili prednost koju su očekivali na osnovu dugogodišnjeg korišćenja prostora, ulaganja i urednog plaćanja zakupa.
Zbog toga se na Adi Bojani sve češće čuje pitanje da li su tenderi bili fer ili su pojedine lokacije unaprijed bile namijenjene novim korisnicima.
Abramović, koji boravi na Bojani 25 godina i osam godina se bavi privrednim ribolovom, tvrdi da kućica koju koristi nije običan vikend-objekat, već prostor vezan za njegov posao i svakodnevni život.
On smatra da su dešavanja od srijede samo posljednja faza procesa koji je, kako tvrdi, pripreman mnogo ranije.
– Ovo nije bila nikakva fer utakmica, kako je Morsko dobro obrazložilo izmjenu pravilnika. Kakva crna fer utakmica? Po mom mišljenju, oni su znali da će se ovo odraditi još prije dvije ili tri godine – kaže Abramović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste dokumentacija koja, kako tvrdi, ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
Navodi da su u papirima prikazane netačne dimenzije kućica što je, smatra, direktno uticalo na formiranje cijene zakupa.
– Ako kvadrature nijesu tačno prikazane, ni cijena zakupa ne može biti pravilno određena – tvrdi Abramović.
On ukazuje i na to da na Adi Bojani, kako navodi, postoji veliki broj kućica bez brojeva, zbog čega se postavlja pitanje da li su one evidentirane u katalogu i po kojoj cijeni se eventualno izdaju.
Posebno problematičnim smatra i različit tretman korisnika. Abramović tvrdi da godinama postoje sporovi između pojedinih korisnika i Morskog dobra, da neki od njih ne plaćaju zakup, ali da njihovi objekti nijesu predmet rušenja.
– Postoje sporovi koji traju godinama. Ti korisnici ne plaćaju Morskom dobru, a njihovi objekti se i dalje ne ruše. Zato se mora postaviti pitanje zašto se prema svima ne postupa jednako – kaže Abramović.
Jedno od pitanja koje, prema njegovom mišljenju, zahtijeva odgovor jeste i status ribarskih kućica.
Navodi da se govori o oko 120 ribarskih objekata, ali tvrdi da od resornog ministarstva nije tražen spisak ribara iz Ulcinja i Bara koji imaju odgovarajuće dozvole.
– Kako i na osnovu čega postoji 120 ribarskih kućica ako od Ministarstva ribarstva nije tražen spisak ribara iz Ulcinja i Bara? Samo ribari sa dozvolama mogu biti potencijalni vlasnici tih objekata i imati pravo na umanjenje cijene zakupa za prvih 35 kvadrata. Ipak, na poslednjem tenderu, početne cijene ribarskih kućica pojedinim zakupcima date su sa već umanjenom cijenom i potpisani ugovori bez priložene dozvole za privredni ribolov koja je uslov za popust – tvrdi Abramović.
On problematizuje i rokove za potpisivanje ugovora, navodeći da bi trebalo utvrditi da li su ugovori zaključivani u zakonom predviđenom roku.
– U ugovorima kao datum navodi dan kada je dokument sastavljen u Morskom dobru, a ne dan kada je zaista potpisan sa korisnikom. To je veoma važno, posebno zbog rokova i zakonitosti postupka – kaže Abramović.
Sporno mu je i to što se cijena zakupa, kako tvrdi, formira na osnovu kvadrature objekta, a ne zemljišta, iako se u dokumentaciji navodi da Morsko dobro izdaje u zakup zemljište bez postavljenih objekata.
Abramović je naveo da mu nije dozvoljeno da prenese pravo svojine na kućicu koju je dobio ugovorom o poklonu od danskog državljanina.
– Isti danski državljanin, prema njegovim riječima, imao je dvije kućice, broj 132 i 133, a za obje je istog dana predata dokumentacija – za jednu po osnovu kupoprodaje, a za drugu po osnovu poklona.
– Čovjeku koji je imao ugovor o kupoprodaji prenos je odobren, a meni, koji sam imao ugovor o poklonu, nije. Obrazloženje je bilo da se na taj način navodno mogu zloupotrebljavati prenosi i ubacivati prljav novac. Ali ako ja nemam kupoprodaju i cijenu, već ugovor o poklonu, gdje je tu osnov za takvo obrazloženje – pita Abramović.
Ta odluka je, kako kaže, dodatno pojačala njegovu sumnju da se prema svim korisnicima ne postupa na isti način.
Abramović tvrdi i da je kod jedne kućice na Adi Bojani novi korisnik, prije okončanja tendera, već imao planirane nove gabarite objekta.
Smatra da je to jedan od pokazatelja da su pojedine lokacije bile unaprijed „tipovane“.
– Prije nego što je počeo da pravi kuću, kada je srušio stari objekat, već je imao ucrtanu kuću u novim dimenzijama, i to prije tendera. To je, po meni, prva ozbiljna sumnja u ono što se radilo – navodi Abramović.
Kao dodatni primjer navodi dokumentaciju za svoju kućicu za ovu godinu, u kojoj je, kako tvrdi, povećana kvadratura otvorene terase. Kaže da su dimenzije kućice i natkrivene terase ostale iste, ali da je površina otvorene terase u papirima povećana sa oko devet na 32 kvadrata.
– Neko je planirao da prostor gdje držim dva čamca prikaže kao terasu i objedini ga sa objektom. Skica je ostala ista, ali je upisana druga mjera. Da su promijenili i skicu, to bi bilo očiglednije. Ovako uvijek mogu reći da je greška – tvrdi Abramović.
Doskorašnji zakupci smatraju da je novim pravilima narušeno povjerenje u institucije i otvoren prostor za sumnje u dogovore i zloupotrebe.
Među ranijim korisnicima je, kako navode, veliki broj stranih državljana, posebno Njemaca, koji su godinama plaćali zakup i ulagali u objekte.
Abramović ocjenjuje da se mora postaviti pitanje da li se prostor Ade Bojane zaista štiti kao javno dobro ili se kroz tendere i formalne procedure omogućava njegovo preuzimanje od strane manjeg broja novih korisnika.
– Treba pogledati zbog čega je Morsko dobro formirano. Primarno je bilo da se sačuva obala. A kako su došli do toga da se bave tenderima i šta se tu sve radi, to je posebna priča. Kada se osjeti novac, više nema pravila – kaže Abramović.
Nadležne službe, s druge strane, tvrde da se uklanjanje objekata sprovodi po zakonu i na osnovu pravosnažnih rješenja, te da su korisnici imali mogućnost da kućice uklone sami.
Doskorašnji zakupci, međutim, poručuju da problem nije samo u izvršenju rješenja, već u tome kako se do tih rješenja došlo i da li su prethodni tenderi bili pravični i zasnovani na tačnim podacima.
Bečić i Krapović u posjeti Brodogradilištu u Lorijenu, u decembru prošle godine (Foto: Ministarstvo odbrane)
U Ministarstvu odbrane, tvrde izvori Portala ETV, panika nakon prvostepene presude bivšoj direktorici Agencije za sprječavanje korupcije, jer su penzionere angažovane po ugovoru o djelu slali u Francusku
Ćute koliko su koštala službena putovanja Krapovićevih „ugovoraca“
Sve aktivnosti stručnih lica, uključujući njihova putovanja i boravak u Brodogradilištu, sprovode se u skladu sa zaključenim ugovorima, važećim propisima, potrebama projekta i odlukama nadležnih institucija – odgovorili su iz resora Dragana Krapovića
Ministarstvo odbrane angažovalo je po ugovoru o djelu četiri penzionisana vojna lica – A. M, B. Lj, H. Ž. i C. S, od aprila 2025. godine, sa zadatkom da prate gradnju patrolnih brodova u francuskom brodogradilištu Keršip u Lorijenu i oni su, kako su za Portal ETV saopštili naši nezvanični izvori, a iz Ministarstva potvrdili, u više navrata službeno boravili u Francuskoj radi obilaska radova.
Troškove njihovog puta, smještaja i dnevnica, rekli su naši izvori, snosio je ovaj Vladin resor, kroz različite modele finansiranja. Iz Ministarstva, međutim, negiraju da su „ugovorcima“ isplaćivali dnevnice.
U Višem sudu u Podgorici 5. maja ove godine osuđena je bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog plaćanja službenih putovanja Nikoli Lekiću, koji je bio angažovan po ugovoru o djelu i koji je, kako je precizirano prvostepenom presudom, o trošku Agencije putovao 15 puta, na što, ocjena je suda, nije imao zakonsko pravo, jer nije bio zapošljen u Agenciji. Presuda nije pravosnažna.
ISPLATE STOPIRANE
Izvori Portala ETV iz Ministarstva odbrane kažu da je nakon izricanja presude Perović, u ovom resoru došlo do uzbune zbog ugovora o djelu sklopljenih sa četvoricom penzionera i njihovih službenih putovanja u Francusku.
– Za njihovo posljednje putovanje još nije odobrena isplata troškova – kazali su naši nezvanični sagovornici.
Brojna delegacija, predvođena Bečićem i Krapovićem, u decembru prošle godine boravila u Lorijenu u Francusko(Photo: Ministarstvo odbrane)
Iz Ministarstva su potvrdili da su „na projektu izgradnje patrolnih brodova OPV-60M po ugovoru o djelu angažovana četiri penzionisana vojna lica“.
– Riječ je o doktorima tehničkih i vojnotehničkih nauka, kao i magistrima pomorstva i brodomašinstva, sa dugogodišnjim iskustvom u oblastima brodogradnje, brodomašinstva, automatike, naoružanja, održavanja i remonta, logistike i standardizacije. Navedena lica angažovana su kao nezavisni stručni eksperti i članovi Radne grupe za praćenje izgradnje i prijem brodova. Njihov zadatak je da pružaju stručnu podršku u svim fazama projekta, od analize tehničke i projektne dokumentacije, preko praćenja izgradnje i ugrađene opreme, do ispitivanja, prijema i uvođenja brodova u operativnu upotrebu – saopšteno nam je iz Biroa za odnose s javnošću Ministarstva odbrane.
Naglasili su da je angažovanje četvorice penzionera bilo neophodno.
– Crna Gora kao mala država nema institucije koje se bave ovom problematikom (vojno- tehničke institute, zavode ili uprave koje se bave samo pomorstvom, opitne centre, itd), a imajuće u obzir vrijednost projekta, nameće se jasan zaključak da je neophodno angažovanje eksperata koji imaju preko 30 godina iskustva na brodovima mornarice i koji su sada cijenjeni i traženi predavači na pomorskim školama i fakultetima u Crnoj Gori – objasnili su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović.
Komentarišući njihova službena putovanja u Francusku, naglasili su da su realizovana „u skladu sa zaključenim ugovorima o angažovanju, potrebama projekta, planovima rada Radne grupe i odlukama, odnosno ovlašćenjima nadležnih organa Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore“.
– Za svako putovanje prethodno je utvrđivana potreba angažovanja eksperata, u zavisnosti od faze izgradnje i konkretnih tehničkih pitanja koja je bilo potrebno razmotriti – odgovorili su iz Krapovićevog resora.
TROŠKOVI USKLAĐENI SA UGOVORIMA
Dodali su da su „angažovana stručna lica u nekoliko navrata boravila u Brodogradilištu Kership u Lorijenu“, te da je „njihov boravak u Brodogradilištu bio neposredno povezan sa stručnim poslovima za koje su angažovani, uključujući uvid u stanje realizacije projekta, pregled tehničke dokumentacije, razmatranje ugrađene opreme i sistema, učešće na stručnim sastancima sa predstavnicima Brodogradilišta, kao i pružanje stručnih mišljenja i preporuka Radnoj grupi za praćenje izgradnje i prijem brodova“.
– Njihovo prisustvo u brodogradilištu nije bilo stalno, već je organizovano povremeno i ciljano, zavisno od potreba i najbitnijih faza izgradnje u skladu sa dinamikom projekta i područjem stručnosti pojedinog eksperta – dodali su iz Ministarstva.
Ugovor o gradnji dva patrolna broda vrijedan 120 miliona eura(Photo: Ministarstvo odbrane)
Na pitanje ko je snosio troškove ovih putovanja, smještaja i dnevnica odgovorili su da je sve urađeno u skladu sa propisima.
– Troškovi putovanja, smještaja i ishrane (za eksperte nijesu bile obezbijeđene dnevnice niti ih je to pripadalo) i drugi opravdani troškovi nastali tokom službenog angažovanja stručnih lica u Francuskoj obračunavani su i realizovani u skladu sa zaključenim ugovorima, odobrenim putovanjima i važećim propisima kojima je uređeno finansiranje aktivnosti u okviru projekta – saopšteno je Portalu ETV.
Način obezbjeđivanja i refundiranja troškova, kako su pojasnili, zavisio je od konkretnog putovanja, uslova ugovora i organizacije posjete Brodogradilištu.
– Troškovi su odobravani na osnovu prethodno utvrđene potrebe za putovanjem i odgovarajuće odluke ili naloga nadležnog organa, a njihov obračun vršen je na osnovu propisane dokumentacije, uključujući putne naloge, račune za smještaj i prevoz i druge dokaze o nastalim troškovima. Svi troškovi koji su nastali tokom boravka u Francuskoj bili su neposredno povezani sa izvršavanjem zadataka na projektu i realizovani su u okviru za to odobrenih sredstava i ugovornih obaveza – kategorični su iz Ministarstva.
KRIJU KOLIKO JE NOVCA ISPLAĆENO
Nijesu odgovorili koliko je novca od početka projekta do danas isplaćeno četvorici „ugovoraca“ po osnovu službenih putovanja.
– Ministarstvo odbrane je sve obaveze po ovom osnovu realizovalo u skladu sa zaključenim ugovorima, odobrenim budžetskim sredstvima i propisima koji uređuju ovu oblast. Podaci o pojedinačnim isplatama predstavljaju dio finansijske dokumentacije koja se vodi u okviru projekta – saopšteno nam je iz Krapovićevog resora.
Dva patrolna broda značajna investicija u Mornaricu Vojske Crne Gore
Ostali smo bez preciznog odgovora i na pitanje da li je nakon presude u predmetu Jelene Perović urađena interna analiza zakonitosti ovakve prakse i da li su eventualno obustavljene dalje isplate po tom osnovu.
– Ministarstvo odbrane postupa u skladu sa važećim zakonima, podzakonskim aktima i relevantnim odlukama nadležnih institucija. U konkretnom slučaju nije bilo osnova za preduzimanje posebnih mjera koje bi uticale na realizaciju postojećih ugovornih odnosa, a eventualna pravna pitanja razmatraju se u okviru redovnih procedura i u skladu sa svakim pojedinačnim slučajem – piše u odgovoru.
A sudeći prema onome što su odgovorili na pitanje da li postoje neizmirena potraživanja za posljednje službeno putovanje „ugovoraca“ u Francusku i kakav je njihov sadašnji status, novac im još nije isplaćen.
– Određena pitanja koja se odnose na realizaciju finansijskih obaveza u okviru projekta nalaze se u fazi administrativne i budžetske procedure. Ministarstvo odbrane preduzima aktivnosti kako bi se sve eventualne obaveze riješile u skladu sa važećim propisima, odobrenim budžetskim sredstvima i propisanim procedurama – saopštili su iz Ministarstva.
Naglasili su da „projekat nabavke i izgradnje patrolnih brodova OPV-60M predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih i investicionih projekata za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore“.
– Zbog njegove tehničke složenosti, finansijske vrijednosti i dugoročnog značaja za operativne sposobnosti Mornarice, u realizaciju projekta uključena su stručna lica sa odgovarajućim naučnim kvalifikacijama, iskustvom i ekspertizom u oblastima tehničkih i vojnotehničkih nauka, pomorstva, brodomašinstva, automatike, naoružanja, održavanja, remonta i logistike – ponovili su razloge angažovanja penzionera.
PROJEKTNI ZADACI
Angažovani su, kako su istakli, da bi se obezbijedilo stručno i nezavisno praćenje realizacije projekta, zaštitili interesi naručioca, pravovremeno prepoznali tehnički rizici, ali i radi provjere da li se brodovi grade u skladu sa ugovorenim zahtjevima, standardima i potrebama budućeg korisnika.
– Sve aktivnosti stručnih lica, uključujući njihova putovanja i boravak u Brodogradilištu, sprovode se u skladu sa zaključenim ugovorima, važećim propisima, potrebama projekta i odlukama nadležnih institucija – saopštili su iz Ministarstva odbrane.
Precizirali su i što su konkretni zadaci četvorice „ugovoraca“, ali nijesu odgovorili i kolika je vrijednost tih ugovora o djelu, odnosno koliko košta angažman penzionera eksperata.
Zadatak im je da urade analizu tehničke i projektne dokumentacije, uključujući provjeru usklađenosti predloženih rješenja sa ugovorom, tehničkim specifikacijama i potrebama Mornarice.
Zatim, praćenje realizacije ugovorenih zahtjeva, praćenje brodskih tehničkih sistema, uključujući pogonske i pomoćne sisteme, automatiku, elektroenergetsku opremu, naoružanje, navigacione i komunikacione sisteme, kao i sisteme bezbjednosti broda.
Obaveza im je i kontrola kvaliteta izgradnje, materijala i ugrađene opreme, kako bi se, piše u odgovorima iz Ministarstva, eventualni nedostaci uočili i otklonili tokom izgradnje, prije konačnog prijema brodova.
Zaduženi su i za procjenu predloženih izmjena na projektu, uključujući promjene materijala, opreme, proizvođača i tehničkih rješenja, kao i njihov uticaj na bezbjednost, pouzdanost, održavanje i životni vijek broda.
Posao im je i „prepoznavanje tehničkih i projektnih rizika i predlaganje mjera za njihovo sprječavanje ili ublažavanje, naročito u slučaju kašnjenja isporuka, problema sa opremom ili drugih nepredviđenih okolnosti“.
– Učešće u pripremi i sprovođenju fabričkih, lučkih i plovnih ispitivanja, analizi rezultata i utvrđivanju eventualnih odstupanja od ugovorenih karakteristika – piše u odgovorima iz Ministarstva.
Ugovorm su obavezani i za „pružanje stručnih mišljenja i preporuka Radnoj grupi i nadležnim organima, kako bi odluke bile zasnovane na objektivnim, provjerljivim i stručnim kriterijumima“.
– Obezbjeđivanje nezavisne i nepristrasne procjene, jer eksperti nijesu neposredno vezani za redovnu komandnu strukturu i mogu svoje stavove zasnivati prvenstveno na tehničkim činjenicama, standardima i interesima projekta – istakli su iz Krapovićevog resora.
Projektni zadatak im je i „prenošenje znanja mlađim oficirima i stručnim licima, koji će nakon prijema brodova biti odgovorni za njihovu upotrebu, održavanje i logističku podršku“.
Objašnjavaju i da „svaki od angažovanih eksperata ima posebno područje stručnosti, čime se obezbjeđuje da se projekat sagledava sa aspekta brodomašinstva, pomorstva, vojnotehničkih sistema, naoružanja, automatike, održavanja, remonta i logistike“.
– Njihovo angažovanje ne podrazumijeva stalni boravak u Francuskoj. Putovanja i prisustvo u Brodogradilištu organizuju se prema fazama projekta i konkretnim stručnim potrebama – piše u odgovoru Ministarstva odbrane na naša pitanja.
UGOVOR SUMNJIV
Iako su dostavili opširne odgovore na svako pitanje izbjegli su da saopšte suštinske informacije – koliko je ekspertima ukupno novca isplaćeno po osnovu ugovora o djelu, koliko po osnovu službenih putovanja, te jesu li mjesečne isplate bile identične tokom cijelog perioda angažmana.
Interes javnosti jeste da zna koliko su građanke i građani ove zemlje platili stručnjake uključene u projekat po ugovoru o djelu, odnosno, jesu li se iznosi naknada mijenjali u mjesecima kada su boravili u Francuskoj.
Ove informacije su pogotovo važne u svjetlu činjenice da je bivša direktorica ASK prvostepeno osuđena zbog, kako sud smatra, nezakonitih isplata za službena putovanja osobi koja je bila angažovana po ugovoru o djelu.
Ukoliko je sve rađeno u skladu sa zakonom, zaista je nejasno zbog čega Ministarstvo odbrane ne saopštava informacije i ne objavi podatke o svim isplatama, uključujući ugovore o djelu, naloge za službena putovanja i pojedinačne mjesečne naknade, umjesto opširnih elaboracija o tome zašto su morali da budu angažovani penzionisani eksperti, čije reference niko nije doveo u pitanje.
Ugovor o kupovini dva patrolna broda sa francuskom kompanijom Keršip, vrijedan 120 miliona eura, potpisan je u novembru 2024. godine. Posao je dogovoren direktno, bez raspisivanja međunarodnog tendera, a bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić i prije potpisivanja ugovora upozoravao je na ozbiljno krešnje crnogorskih zakona, ali i evropske regulative, čime je nanašena višemilionska šteta budžetu naše države.
Admiral Dragan Samardžić upozorio na ozbiljne nezakonitosti(Photo: ETV)
Ministar Krapović, međutim, branio se činjenicom da je ugovor potpisan na osnovu međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Francuske, što je, kako je govorio, omogućilo da zaobiđu crnogorske zakone – o javnim nabavkama, o PDV-u i Carinski zakon.
S druge strane, admiral Samardžić problematizovao je upravu tu činjenicu, precizno pojašnjavajući da komercijalni ugovor nije smio biti dio međudržavnog ugovora, te da izbjegavanje raspisivanja tendera može ukazati na potencijalnu korupciju.
Ministar Krapović obilazio je Brodogradilište više puta, a do Francuske je stigao i njegov partijski šef, lider Demokrata, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, kako bi bio prvi koji je kročio na palubu jednog od brodova, čija gradnja je u završnoj fazi.
Perić: Plan da se uvede prinudna uprava je osujećen, izvještaj gradonačelnika od danas će biti javan
Plan vlasti da se u Glavni grad uvede prinudna uprava je osujećen i ideja da petoro ljudi raspolaže cijelim gradom i našim resursima je propao, kazao je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore novoizabrani predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić. Najavio je da će od danas izvještaj gradonačelnika biti javan, ukoliko je dostavljen.
Nakon šest sati žučne i vrlo burne rasprave on je juče izabran sa 30 glasova za novog čelnika Skupštine Podgorice.
“Građani treba da sude sami i da donose zaključke. Svaka optužba može javno da se kaže, a izvještaj o radu gradonačelnika će biti javan. Infromacije se plasiraju selektivno i sa zakašnjenjem i to nije dobro i na kraju građani su ti koji nemaju sliku o tome šta se zapravo dešava. Stvar je vrlo jednostavna. Da nije izabran predsjednik, ma ko to bio, šta bi se desilo, stekli bi se uslovi za prinudnu upravu. Taj plan je osujećen. To je plan očigledno vlasti, a ne znam koliko je na lokalu bila razrađena ta tema. Plan da pet ljudi raspolaže gradom cijelim, da upravlja našim resursima, to se neće dogoditi”, poručio je Perić u jutarnjem programu RTCG-a.
Kako je kazao, ako bi se takav presedan dogodio u Podgorici postoji preduslov da se to radi i na državnom nivou.
“Podrška je dobijena na odnosu modela koji smo ponudili iz Preokreta. Dobili smo funkciju kao kontrolni mehanizam. Predsjednik je identičan svakom odborniku i moj glas neće značiti više samo smo uveli funkcionalost”, uvjerava Perić.
Kako navodi postojale su najave da će se pući u proces prinudne uprave, a pojedini odbornici su odbacivali rješenje da on bude predsjednik.
PES i Demokrate su najkritičniji bili juče na sjednici, a Perić kaže da su Pokret za Podgoricu i URA iako suzdržani rekli da je prinudna uprava najlošije rješenje za naš grad.
“Poštujem stav oba subjekta, ali sprječavanje prinudne uprave znači da se predsjednik SO Podgorica mora izabrati. Ja koliko vidim Saša Mujović je gradonačelnik jutros, i pravi se zamka, jer smo uveli mehanizam kontrole. Oni žele da rade što hoće”, kaže Perić.
Ističe da je svaki glas u Parlamentu jednak, ali da je ključno pitanje zašto bježe od kontrole.
“Ko bi pri zdravoj pameti nekoga otpustio ili smijenio nekoga ko dobro obavlja posao”, naveo je Perić.
Prvi potez će mu, kaže, biti da od danas izvještaj gradonačelnika bude javan, ako je dostavljen.
“Moraju da se uključe stručna javnost, građani i aktivisti, da se poslovnik otvori za građane, da otvorimo priču o Veljem brdu i refleksima za Glavni grad”, istakao je Perić.
Obećao je da će otvoriti lokalnu samoupravu. “Neće da se osujeti ničiji rade”, poručio je Perić.
Skupština će, kaže, zavisiti od odluke svih odbornika, i nada se da će se ljudi izjašnjavati u skaldu sa opštim dobrom. Poručuje i da potpredsjendik Skupštine neće biti biran u ovoj fazi.
Dok Ministarstvo javnih radova već 20 dana ćuti na pitanja portala Standard o tome da li se na rekonstrukciji zgrade Tehničkih fakulteta ugrađuju materijali predviđeni tenderom, analiza dokumentacije pokazuje da je tokom postupka više puta mijenjana tehnička specifikacija radova vrijednih preko devet miliona eura. Istovremeno, javnost još nije dobila ni odgovore o navodnom ekološkom incidentu koji je tokom izvođenja radova izazvao zabrinutost dijela profesora i studenata Prirodno-matematičkog fakulteta.
Portal Standard je 2. juna 2026. godine Ministarstvu javnih radova uputio pitanja da li se na rekonstrukciji zgrade Tehničkih fakulteta ugrađuju materijali i oprema u skladu sa revidovanim glavnim projektom i ponudom koju je izvođač DRUŠTVO ZA GRAĐEVINARSTVO ,TRGOVINU I USLUGE “STAMBENO” D.O.O, zajedno sa podizvođačima ARHIBOX D.O.O., ENING D.O.O., RAMEL D.O.O. i LD GROUP D.O.O., dostavio u postupku javne nabavke na CEJN-u broj 97056, da li se radovi izvode u skladu sa revidovanim glavnim projektom, da li je tokom izvođenja radova ugrožena bezbjednost studenata i profesora, kao i da li se u martu ove godine dogodio ekološki incident u objektu fakulteta.
EKOLOŠKI INCIDENT TOKOM IZVOĐENJA RADOVA?
Ćutanje Ministarstva dolazi u trenutku kada se u javnosti već otvorila polemika o bezbjednosti izvođenja radova tokom odvijanja nastave, nakon što je dio profesora Prirodno-matematičkog fakulteta upozorio na moguće posljedice rekonstrukcije po zdravlje studenata i zaposlenih. O tim zabrinutostima već su pisali mediji, navodeći tvrdnje profesora tog fakulteta da je krajem marta, usljed velike količine prašine i dima, nastava morala biti prebačena na onlajn režim rada.
Ministarstvo javnih radova, Univerzitet Crne Gore, Ekološka inspekcija i Agencija za zaštitu životne sredine su tada tvrdili da nijesu registrovane nepravilnosti niti prisustvo opasnih materija, uprkos tvrdnjama profesora sa PMF-a.
Posebno je zanimljivo što se radi o projektu procijenjene vrijednosti od čak 9,16 miliona eura bez PDV-a, za koji je Ministarstvo javnih radova raspisalo javnu nabavku još u julu 2025. godine i koji je mijenjan više puta.
TENDER MIJENJAN U VIŠE NAVRATA: NAKNADNO PRECIZIRANI MATERIJALI I TEHNIČKI ZAHTJEVI
Analiza tenderske dokumentacije pokazuje da tokom postupka nijesu vršene samo manje administrativne korekcije, već su kroz više izmjena i dopuna mijenjani brojni elementi tehničke specifikacije. U dokumentaciji je evidentirana i Izmjena i dopuna broj 4, što ukazuje da je tenderska dokumentacija korigovana u više navrata prije zaključenja postupka.
Među izmjenama koje su izvršene nalaze se hidroizolacioni sistemi za mokre čvorove, gdje su naknadno precizirani proizvodi, standardi i način izvođenja radova. Uvedeni su zahtjevi za sisteme tipa Sikalastic 1K, Sikadur 31 CF Normal i Sika Seal Tape S ili njihove ekvivalente, uz precizno definisane evropske standarde i debljinu zaštitnih slojeva.
Mijenjane su i keramičarske pozicije. Naknadno su definisani tipovi ljepila, klase materijala prema evropskim standardima, način ugradnje pločica i tehnički detalji koji prvobitno nijesu bili navedeni u tom obimu.
Značajne korekcije izvršene su i kod kamenorezačkih radova. Specifikovani su tipovi kamena, debljine obloga, način lijepljenja i fugovanja, kao i dodatni tehnički zahtjevi za stepeništa i sokle.
Posebno interesantne izmjene odnose se na antistatičke epoksidne podove, gdje je uveden kompletan sistem izvođenja sa detaljno definisanim materijalima, debljinama slojeva, načinom pripreme podloge i tehničkim karakteristikama završnog poda.
Pored toga, u tehničkoj dokumentaciji korigovane su i pojedine pozicije koje se odnose na gipsarske radove, pregradne zidove, broj slojeva gips-kartonskih ploča, mineralnu vunu i akustičke zahtjeve. Takve izmjene same po sebi ne moraju biti sporne, ali mogu značajno uticati na cijenu radova i broj proizvođača čiji proizvodi zadovoljavaju postavljene uslove.
Upravo naknadno preciziranje tehničkih karakteristika može imati značajan uticaj na tržišnu konkurenciju, posebno kada se zahtjevi detaljno usklađuju sa karakteristikama proizvoda ograničenog broja proizvođača.
KO KONTROLIŠE ŠTA SE UGRAĐUJE U PROJEKAT VRIJEDAN VIŠE OD DEVET MILIONA EURA?
Dodatnu pažnju privlači činjenica da su izmjenama korigovani i pojedini elementi koji se odnose na sisteme i materijale za hidroizolaciju, podne obloge i završne građevinske radove. Upravo zbog toga Standard je od Ministarstva javnih radova zatražio odgovor na pitanje da li se na gradilištu zaista ugrađuju materijali predviđeni tenderskom dokumentacijom i izmjenama koje su uslijedile tokom postupka javne nabavke, kao i na nekoliko drugih, ali ključnih pitanja.
Da li se svi radovi izvode u skladu sa uslovima tendera, da li su ugrađeni materijali identični onima predviđenim dokumentacijom, ko vrši kontrolu kvaliteta ugrađenih materijala i zbog čega Ministarstvo izbjegava da odgovori na pitanja koja se odnose na realizaciju jednog od najvećih građevinskih projekata u sistemu visokog obrazovanja.
Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić izabran je sa 30 glasova za i nijednim protiv za predsjednika Skupštine Glavnog grada.
Odbornici Skupštine Glavnog grada glasali su danas oizboru lidera Preokreta Srđana Perića za novog predsjednika gradskog parlamenta, nakon što prethodno ostavku podnijela dosadašnja predsjednica Skupštine Jelene Borovinić Bojović.
Ranije tokom sjednice Perić je ocijenio da je politička situacija u Podgorici rezultat činjenice da je vlast ostala bez skupštinske većine, ali da, uprkos tome, nije prihvatila prijedlog da se ide na nove izbore.
– Suština je vrlo jednostavna – aktuelna vlast želi prinudnu upravu. Još prije godinu i po upozoravao sam na način na koji je formirana ova vlast. Kada je ostala bez većine, smatrali smo da je najpoštenije prema građanima da se ide na nove izbore, ali je i takav prijedlog odbijen – kazao je Perić.
On je naveo da je Podgorica nakon toga, kako tvrdi, vođena ka scenariju uvođenja prinudne uprave.
– To bi značilo izostanak političke kontrole i nadzora, usporavanje ili zaustavljanje važnih projekata i otvaranje prostora za različite zloupotrebe. Ne tvrdim da je gradonačelnik Saša Mujović koruptivan, ali kada se sistem svede na kontrolu malog broja ljudi, veoma je teško obezbijediti punu kontrolu nad svim procesima – rekao je Perić.
Prema njegovim riječima, Preokret je zbog toga vladajućoj većini ostavio rok da pronađe rješenje za izbor predsjednika Skupštine, kako bi se izbjegla institucionalna blokada.
– Dali smo sedam dana da većina sama riješi problem, ali do dogovora nije došlo. Zato smo ponudili model koji podrazumijeva sprječavanje prinudne uprave i vraćanje pune funkcionalnosti gradskih institucija. Želim da bude potpuno jasno – ovo ne znači ulazak Preokreta u izvršnu vlast – poručio je Perić.
Živimo u vremenu kada je veoma teško biti novinar i profesionalno obavljati svoj posao, pogotovo ukoliko nijeste servilni određenim polugama moći – ocijenio je poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević u “Drugačijoj radio vezi” Antene M.
Zirojević navodi da je direktoru ANB-a sugerisao da nije bilo potrebno da se podnose krivične prijave protiv novinarki CIN-a.
– Kao što svi znamo, novinar nije dužan da otkriva svoje izvore. Mada me ništa više u Crnoj Gori ne bi iznenadilo, mislim da će sudovi čak i ovakvi kakvi su razumjeti da novinarke imaju puno pravo da ne odaju svoje izvore. S druge strane, Specijalno državno tužilaštvo već duži period vodi hajku protiv jednog broja medija, koji nijesu servilni aktuelnoj izvršnoj vlasti, koji, ja ne mogu reći da su opoziciono nastrojeni, jer mediji nijesu poziciono ili opoziciono nastrojeni, ali su kritički nastrojeni prema partijama vlasti, vrlo često i prema partijama opozicije, što je zapravo svrha svakog medija, ali očigledno je da partijama izvršne vlasti, u sprezi sa jednim dijelom tužilačke organizacije to ni na koji način ne odgovara i onda je potrebno svaku slobodnu riječ u Crnoj Gori ugasiti – naveo je Zirojević.
S druge strane, kako je kazao, imamo jednu tiradu fašizma, neofašizma, veličanja ratnih zločinaca, raznih vulgarnosti i gadosti koje dolaze sa određenih medija od kojih neke nažalost plaćamo mi, građanke i građani, i to nikome u ovoj vlasti nije sporno, kao ni nikome u tužilačkoj organizaciji.
Zirojević je komentarisao je i presudu kojom je Antena M kažnjena sa tri hiljade eura zbog nanošenja duševnog bola oficiru Vojske Crne Gore objavljivanjem fotografija na kojima pozira ispred slika ratnih zločinaca.
– Kada govorimo sa aspekta Vojske Crne Gore, vojnik koji se javno fotografisao, koji se uopšte našao u takvoj atmosferi, morao je biti procesuiran. Ja mislim da takvim ljudima nije mjesto u Vojsci Crne Gore. Ja mislim da takvim ljudima nije mjesto u Ministarstvu odbrane, ne iz političkih razloga, nego ako vi veličate Radovana Karadžića, Ratka Mladića, evo da zanemarimo Putina koji nema makar tu formalnu presudu, iako je svima nama jasno šta radi, ne možete biti lojalni državi Crnoj Gori. Ne čudi me zašto niko u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore nije reagovao tim povodom, jer vi danas imate ministra odbrane koji dijeli iste vrijednosti sa tim vojnikom. To je čovjek koji je kao predsjednik Opštine Budva proslavljao stogodišnjicu Podgoričke skupštine – kazao je Zirojević.
Ipak, kako je dodao, ništa ga ne iznenađuje.
– S druge strane, donekle jesam iznenađen presudom, jer ne mogu da vjerujem da postoji toliko nepismen sudija, ili toliko zlonamjeran sudija, što bi bilo još gore, jer bi svaki građanin, a sudija pogotovo, morao da zna da ono što vi danas objavite na društvenim mrežama, da je to javni prostor. Ja zaista vjerujem da će se u drugom stepenu, nakon žalbe i svega ostaloga, naći neko iole normalan u sudskoj grani vlasti ko će da kaže – ljudi, ovo je suludo, i ko će da poništi tu presudu. A vjerujte mi, onda svi zajedno treba da tražimo odgovornost sutkinje koja na taj način takođe doprinosi ovoj atmosferi lova na vještice, lova na medije koji nijesu servilni i gušenja slobodne riječi u Crnoj Gori – istakao je Zirojević.
Govoreći o potencijalnom ishodu sjednice podgoričkog parlamenta i uticaju na državnu vlast, Zirojević ukazuje da je parlamentarna većina sa državnog nivoa izgubila vlast u Glavnom gradu.
– A kada vi izgubite vlast i većinu u gradu u kojem formalno živi trećina, a suštinski možda i boravi polovina Crne Gore, onda je to vrlo ozbiljna poruka šta građani i građanke misle o vama. Koliko god ja bio lokalpatriota, gubitak vlasti u Podgorici nije isto što gubitak vlasti u Nikšiću, u Andrijevici ili u Budvi. Čini mi se najjača uvertira u susret promjenama koje nas očekuju na parlamentarnim izborima jeste ova – da vlast Milojka Spajića, Andrije Mandića, Alekse Bečića i svih onih koji sa njima idu u paketu, više nema većinu u Podgorici. I vraćamo se na ono što je inicijalno bila volja građana i građanki Podgorice na vanrednim izborima – napomenuo je Zirojević.
Izbor Srđana Perića, smatra Zirojević, dominantno zavisi od Demokratske narodne partije.
– Koliko god Demokratska narodna partija i Evropski savez bili na dijametralno suprotnim stranama, u ljudskom i u političkom smislu, mislim da Milan Knežević ima mnogo više kičme od Jakova Milatovića – podvukao je Zirojević.
Upitan da li je politički pametnije ostaviti narednih godinu dana aktuelnog gradonačelnika u nekom statusu kontrolisane nemoći, gost DRV naglašava da ne postoji nikakav interes od izbora gradonačelnika godinu pred izbore.
– Iz prostog razloga što dok vi sprovedete tu proceduru, dok vi izaberete gradonačelnika, dok on uđe u kabinet, dok vi pola toga posla završite, vama dođoše izbori. Mislim da je najbolja varijanta kontrola i institucionalna nemoć Saše Mujovića, kroz novo rukovodstvo gradskog parlamenta i novu većinu na lokalnom nivou, a njega ostaviti da mandat završi do kraja. Mislim da nikakve suštinske razlike neće biti, jer on i dok je imao institucionalnu moć, nije se pokazao kao gradonačelnik – naglasio je Zirojević.
Upitan ima li utisak da je sagledavanje stanja u Crnoj Gori mnogo realnije u Evropskom parlamentu nego u Evropskoj komisiji, Zirojević ističe da EK više posmatra administrativno.
– Imate ljude koji rade svoj posao, gospodin Satler kao diplomata, gospođa Kos kao komesarka, da sprovedu politiku proširenja i da pošalju poruku ostalim državama da je proces živ. I oni su, čini mi se, spremni po svaku cijenu da guraju Crnu Goru ka EU, potpuno zanemarujući sve one falinke i mane koje Crna Gora ima i sve ono što Crna Gora u praksi ne završava, a deklarativno sprovodi. Mi usvajamo brojna zakonska rješenja, ali znate kako se ona usvajaju, dobiju zeleno svjetlo EK samo zato što su dio evropskog AKI-ja – kazao je Zirojević.
Evropska komisija, kako ističe, analizira samo taj dio zakona, a sve drugo ne gledaju i 80 ili 90 posto zakona oni unakaze, i to se tako usvoji.
– Ja mislim da se tu mnogo žmuri na stvarno stanje u Crnoj Gori, dok Evropski parlament to sagledava mnogo drugačije. To su ljudi koji su svjesni da će doći neki izbori kada će se oni opet boriti za mandate poslanika u Evropskom parlamentu i kada će građani u državama u kojima glasaju ipak mjeriti malo objektivnije ono što oni rade. Mislim da je u Evropskom parlamentu, pogotovo u nekim izlaganjima, mnogo objektivnija slika Crne Gore. Mene je strah da ćemo mi na kraju formalno ući u EU, ali je pitanje kakvi ćemo ući. Zbog toga godinama, i kad smo mi bili dio vlasti, govorim da meni formalno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ne znači mnogo. Naravno, ono znači, ali ja želim suštinsko sprovođenje reformi i Crnu Goru u kojoj će da se živi kao u najrazvijenijim članicama EU – poručio je Zirojević.
Gledanje kroz ružičaste naočare, upozorava, nanosi nam veliku štetu.
– Jer se sa najviših evropskih instanci šalje poruka da je ovo dobro. A ovo ovako nije dobro. Meni ne treba ni Marta Kos ni Johan Satler da mi kažu da ovo nije dobro, niti da me pohvale i da mi kažu da je ovo odlično. Mnogo me više zanima šta kažu građani, ali se šalje vrlo loša poruka. Jer ako vi pomenete da nešto nije dobro, vi ste po automatizmu protivnik evropskog puta. Vi protivrječite Marti Kos, jer se Marti Kos ne smije reći da nije dobro nešto što ona kaže. Ja mislim da svi mi bolje od Marte Kos znamo šta je dobro za Crnu Goru. Vjerujem da i oni s podsmijehom posmatraju ovoliki nivo snishodljivosti jednog dijela crnogorskih političara. Ja mislim da se tako ne ide niđe – izričit je Zirojević.
Upitan koliko su udaljene pozicije vlasti i opozicije povodom predložene platforme i ključnih pitanja kao što su izbor sedmog sudije Ustavnog suda i ustavne izmjene, Zirojević kaže da su u ovom trenutku veoma daleko jedni od drugih.
– Neko u parlamentarnoj većini treba ozbiljno da se zapita, jer i izvještaj evropskih parlamentaraca šalje poruku da je platforma opozicije vrlo dobar osnov za pregovore. To je rečeno neobično otvoreno u diplomatskom smislu i mislim da je sasvim jasna poruka. Platforma je vrlo korektna, kvalitetna, isključivo u interesu građanki i građana ove države. Niko tom platformom nije tražio ulazak u vlast, ali je uslov svih uslova povlačenje spornih odredbi Zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u – podvukao je Zirojević.
Kako je potvrdio, više razumijevanja za zahtjeve opozicije pokazuje Nova srpska demokratija nego PES i Demokrate.
– Najmanje razumijevanja, naravno, pokazuju Demokrate. Oni su jedna potpuno rigidna sredina koja misli da je popila svu pamet ovoga svijeta time što je kupila diplome na Megatrendu, pa se sad zovu pravnicima i ekonomistima. Jeste zaista ironično, zato što smo mi kao nekog političkog arhineprijatelja uvijek konstruisali Andriju Mandića i NSD, ali vjerujte mi, u parlamentarnom životu mnogo su otvoreniji i pouzdaniji kad s njima nešto dogovorite nego što je to Pokret Evropa sad – poručio je Zirojević.
Poruka izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca da su dogovor vlasti i opozicije i politički konsenzus neophodni za izmjene Ustava predstavlja diplomatsko, ali ozbiljno upozorenje, ocjenjuju pravnik Boris Marić i izvršna direktorica Mreže za evropske politike Master Andrea Popović.
Ocjena izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca da je opoziciona platforma dobra osnova za dalji dijalog diplomatsko je, ali i ozbiljno upozorenje, smatra pravnik Boris Marić. Vjeruje da je kompromis oko izmjena ustava moguć.
“Stalno u ovakvim situacijama čekaju taj pritisak, evo u ovom konkretnom slučaju iz Brisela ili iz nekih drugih velikih evropskih centara, i onda se onako u 5 do 12 dođe do određenog izglasavanja. Ja vjerujem da će i sada biti tako, da će tome prethoditi određeni pregovori. Tu svi nešto zatežu, i vlast i opozicija imaju neke svoje stavove, neke tobož političke principe, iako ja ne vidim neke velike principe u tim stavovima. Dogovor oko ustavnih promjena mora biti onakav kakav smo ispregovarali sa Evropskom unijom”, ocijenio je Marić.
Marić kaže i da ne može da zamisli situaciju u kojoj dogovor između vlasti i opozicije ne bi bio postignut.
“Jer mislim da taj ekskluzivitet i takav luksuz nijedna politička struktura danas u Crnoj Gori aktivna, je li, koja učestvuje u vlasti ili opoziciji, ne bi mogla sebi da dozvoli bez ozbiljnih posljedica. Oni dobro vode računa o svojim partikularnim partijskim, pa i ličnim interesima. Ono što nas treba da zabrinjava je što stalno izazivamo probleme i tamo gdje ne treba, što imamo ta kašnjenja koja nisu potrebna, znači nisu proizvod naših određenih nedostataka kapaciteta, nego bojim se prije svega političkog hira, i to treba da nas brine, jer to je negdje postala dobrim dijelom praksa”, poručio je on.
Za izvršnu direktoricu Mreže za evropske politike Master Andreu Popović ključ je u političkom dijalogu, a upravo je to ono što danas nedostaje.
“Sa jedne strane smatram i da Evropska unija ne traži od Crne Gore da svi misle isto. Ona traži da se oko strateških pitanja postigne minimum državnog konsenzusa, a to se odnosi na ustavne izmjene, a i na sva druga pitanja koja će nas čekati u završnici pregovora”, kazala je Popović.
Popović ocjenjuje da Evropska unija, u trenutku kada se Crna Gora nalazi u završnoj fazi integracionog procesa, testira sposobnost države da funkcioniše u skladu sa standardima zemlje spremne za članstvo.
“Jer ovdje nije problem samo u zakonu, u jednom imenovanju ili u jednom amandmanu. Problem je ako se stvori obrazac u kojem konstantno odgovori na pitanja dovode do određenih političkih kriza”, poručila je ona.
Dodatni razlog za zabrinutost je i činjenica da ulazimo u period pojačanih političkih tenzija i početak predizbornog ciklusa, a iskustvo nas, kažu naši sagovornici, uči da se prostor za kompromis tada dodatno sužava, da politički akteri mnogo više razmišljaju o biračima nego o reformama.
Takođe kažu i da evropski partneri insistiraju na dogovoru jer znaju da će svaka naredna politička kriza imati mnogo veće posljedice nego prije.
Pogubni uticaj Srbije, na koji upozorava i Evropski parlament, mora biti riješen ukoliko Crna Gora želi da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, poručio je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u informativnoj emisiji “24 sata” na Televiziji E.
On je kazao da izvještaj Evropskog parlamenta prepoznaje glavne probleme Crne Gore i izražava zabrinutost zbog, kako navodi, malignog uticaja Srbije, izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, kao i namjera izmjene Zakona o državljanstvu koje bi Crnu Goru mogle pretvoriti u ekspozituru Beograda.
“Za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine problem predstavljaju dobrosusjedski odnosi i otvorena pitanja poput nestalih osoba i odštete logorašima”, smatra Sokol, dodajući da ta pitanja nijesu samo bilateralna, već se tiču i temeljnih evropskih vrijednosti.
Rješavanje otvorenih pitanja, kako ističe, važno je za dobrosusjedske odnose i zatvaranje poglavlja i to bi trebalo da bude jedan od prioriteta.
“Kad govorimo generalno, to su pitanja pravosuđa, vladavine prava i svega što je vezano za to i to su uvijek najosjetljivija poglavlja i najosjetljivije teme vezane za pristupanje svake zemlje Evropskoj uniji. Ali, tu se govori i o širim problemima koje ne treba zanemariti. Kad govorimo konkretno o izvještaju Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tu se napominju neke vrlo konkretne stvari. Spominje se opasan uticaj Srbije i izražava zabrinutost zbog donošenja izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u”, pojašnjava on.
Takođe se, dodaje, spominje opasnost i zabrinutost zbog koncepta „srpskog sveta“ i jačanja srpske hegemonije u okolnim zemljama, pa i u Crnoj Gori, a nažalost i zabrinutost zbog ideja o promjeni propisa o državljanstvu koji bi mogli Crnu Goru zaista ponovo pretvoriti u ekspozituru politike Beograda.
“Nakon potpisivanja pristupnog sporazuma Crne Gore i Evropske unije mora proći najmanje godinu dana do punopravnog članstva, dok su u slučaju Hrvatske gotovo dvije godine prošle do ratifikacije u svim državama članicama”, kazao je Sokol.
Zbog svega toga, kako ocjenjuje, 2028. godina veoma optimistična.
“Mnogo toga se mora uraditi, ali važno je da se riješe strukturni problemi koji su zapravo u pozadini, a to je taj pogubni uticaj iz Srbije. To je ono što je ključno”, poručio je Sokol.
Neophodna je, dodaje, saradnja vladajuće većine i opozicije oko nacionalnih tema, Ustavnog suda i pravosuđa, jer je za napredak potreban širok politički konsenzus.
“Meni je drago da je opozicija pokazala zrelost i konstruktivnost sa svoje strane da se uključi u to, da je pokazala da problem nije sa njihove strane i sad se nadam da će biti dobre volje i od strane vladajućih da se postigne dijalog. Radi se o izuzetno važnim temama. Politizacija bezbjednosnog sektora, odnosno potencijalna politizacija, nešto je što je apsolutno neprihvatljivo u scenariju evropskih integracija bilo koje zemlje. Zato su to stvari koje se apsolutno moraju riješiti, a ako se one riješe u dijalogu sa konstruktivnom opozicijom, to će samo jačati legitimitet bilo kojih rješenja”, istakao je Sokol.
Dešavanja u bezbjednosnom sektoru, dodaje on, i te kako se prate u Briselu, pa će i zakoni koji su nedavno usvojeni morati da budu riješeni prije završetka pristupnih pregovora.
“Posebno je važno, a to je već rečeno i od strane Evropske komisije, da donošenje takvih zakona u ovom obliku u kojem su doneseni nije bio uslov Evropske komisije. To nije nešto što je Evropska komisija tražila od Crne Gore, nego su vladajući to uradili na svoju inicijativu i iz svojih razloga. To je nešto što je jako važno da se iskomunicira i da bude jasno svima, jer se u javnom prostoru dosta manipulisalo tezom da je Evropa to tražila, a to svakako nije tačno. Ja se nadam da će se kroz saradnju sa opozicijom postići nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja, a između ostalog i bezbjednosnog sektora”, naglasio je Sokol.
Govoreći o odnosima u regionu, ocijenio je da vlasti u Srbiji preko svojih političkih saveznika u Crnoj Gori pokušavaju da izazovu tenzije i sukobe sa Hrvatskom.
“Oni ne žele da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije Srbije, a sada je to izvjesno, jer je Srbija veoma daleko od tog puta evropskih integracija. Njima nije u interesu da se to dogodi, jer ako Crna Gora uđe, a Srbija ne uđe, onda će to ogoliti prirodu vlasti u Srbiji i sve njene neuspjehe. Oni preko svojih proksija u Crnoj Gori djeluju tako što podstiču provokacije i sukobe sa Hrvatskom. Sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu, nakon koje je Hrvatska određene osobe proglasila personama non grata”, naglašava Sokol.
Kroz takav narativ i podsticanje sukoba, kako zaključuje, želi se usporiti i onemogućiti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali tako da za to krivac bude Hrvatska.
Nova degradacija arhitektonske baštine na Rijeci Crnojevića bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara
Radovi na Kući Svetog Petra Cetinjskog teku uprkos krivičnoj prijavi
Najnovije intervencije direktno narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra. Ovakvim zahvatima mijenjaju se njegove karakteristične proporcije i istorijski izgled, što u konačnom dovodi do degradacije istorijskih, arhitektonskih, ambijentalnih i ostalih vrijednosti samog objekta – navodi se u izvještaju Uprave
Nelegalni radovi na Kući Svetog Petra Cetinjskog na Rijeci Crnojevića, jednom od najstarijih sačuvanih objekata u tom mjestu, traju već mjesecima bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara i bez izdatih konzervatorskih uslova. Tim povodom je inspekcija za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju krivičnu prijavu protiv NN lica, zbog uništenja i oštećenja kulturnog dobra Kuća Svetog Petra Cetinjskog.
U više navrata tokom posljednjih nekoliko mjeseci, novinar Pobjede je ispred kuće zaticao razni građevinski materijal, a radovi na ovom kulturnom dobru u početku bili su vidljivi samo sa zapadne strane. U posljednjih mjesec radovi su se proširili i na centralni i istočni dio kuće. Stručni tim Uprave izašao je na teren 24. marta i konstatovao radove bez saglasnosti ovog organa, te proslijedio inicijativu inspekciji za kulturna dobra, koja je potom podnijela krivičnu prijavu.
BROJNI ZAHVATI
Iz dokumentacije Uprave proizilazi da se u granicama kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline izvode zahvati koji su, prema ocjeni stručnih službi, narušili autentičnost, proporcije i istorijski izgled objekta iz 1815. godine.
– Prilikom vizuelnog pregleda objekta i neposrednog okruženja, uočene su intervencije na zapadnoj strani koje su u direktnom kontaktu sa Kućom Sv. Petra Cetinjskog. Na ovoj poziciji konstatovana je nadogradnja gornje etaže, koja je trenutno u fazi izgradnje, upotrebom savremenih giter blokova i armirano betonskih elemenata. Vidljive su oplate koje su postavljene direktno uz bočnu fasadu kulturnog dobra – navodi se u dokumentu Uprave kojim obavještavaju Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju o preduzetim mjerama, a u koji je Pobjeda imala uvid.
U neposrednom okruženju uz saobraćajnicu, samu fasadu i u dvorištu kuće, kako se navodi u dokumentu Uprave, nalaze se deponovane velike količine pijeska, palete sa blokovima, džakovi sa cementom i drugim vezivnim materijalom, kao i građevinski šut i ostali građevinski ostaci. U dvorištu Kuće Sv. Petra, takođe, smještene su velike količine crijepa.
– Na osnovu zatečenog stanja, objekat kulturno dobro Kuća Sv. Petra Cetinjskog je u cjelosti izmijenjen recentnim intervencijama. Ove intervencije se ogledaju u postavljenoj demit fasadi na spratovima, betonskoj terasi natkrivenoj naglašenim krovnim prepustom. Vidljiv je nesklad između tradicionalnih materijala i betonskih dogradnji. Na gornjoj etaži objekta nalazi se industrijska metalna ograda koja dodatno narušava izgled objekta. Takođe na spratu objekta sa jugozapadne i istočne strane pozicionirane su spoljašnje jedinice klima uređaja. Takođe, evidentirane su i metalne reklamne table i slične savremene strukture na fasadama objekta – navodi se u dokumentu Uprave.
Imajući u vidu navedeno, kako se ističe u dokumentu, neophodno je napomenuti da je za bilo kakve intervencije na predmetnoj lokaciji bila neophodna prethodna saglasnost Uprave, kao i izdavanje konzervatorskih uslova.
– Međutim, uvidom u službenu evidenciju, utvrđeno je da isti nijesu ni traženi niti izdati, što ukazuje na to da se radovi izvode bez zakonom propisane dokumentacije. S obzirom na rečeno, zaključuje se da opisane recentne intervencije direktno narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra. Ovakvim zahvatima mijenjaju se njegove karakteristične proporcije i istorijski izgled, što u konačnom dovodi do degradacije istorijskih, arhitektonskih, ambijentalnih i ostalih vrijednosti samog objekta – navodi se u dokumentu Uprave.
SPC UPRAVLJA
Pobjeda se, podsjetimo, Kućom Sv. Petra Cetinjskog bavila u avgustu 2021. godine, kada smo u opširnom članku predstavili istoriju degradacije ovog objekta. Tada smo objavili da je kuća pod zaštitu države stavljena 27. jula 1950. godine, te da je, uprkos zakonskoj zaštiti, početkom osamdesetih godina prošlog vijeka bila u katastrofalnom stanju. Država se na nju okrenula u momentu kada je prijetila totalna devastacija, budući da se krov već bio urušio, kao i međuspratna konstrukcija, a spolja i unutra bila je zarasla u šiblje i zatrpana smećem.
Obnovljena je tek 1987. godine, a potom iznova napuštena, da bi se sredinom devedesetih konstatovalo da je ponovo obijena i u jako zapuštenom stanju. Tada je, uz angažovanje Ministarstva kulture i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, urađena sanacija i kuća je predata na upravljanje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve čiji su predstavnici bili i članovi državne komisije za prijem izvedenih radova. Iako je kuća svojina Prijestonice Cetinje, Mitropolija je dobila pravo korišćenja, a njeni neimari su je od tada dodatno dograđivali i pregrađivali, naravno, bez saglasnosti državnog organa za zaštitu kulturnih dobara.
Poslovni prostori u objektu, Mitropolija korisnik i vlasnik
Pobjeda nije uspjela da od Uprave za zaštitu kulturnih dobara dobije informaciju ko je investitor najnovijih radova. Krivična prijava je podnesena protiv NN lica. Prema podacima iz lista nepokretnosti, Prijestonica Cetinje upisana je kao vlasnik, odnosno nosilac prava svojine u obimu 1/1, dok je Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska evidentirana kao korisnik, takođe u obimu 1/1. U istom listu, objekat na broju/podbroju 234, zgrada broj 1, vodi se kao „spomenik kulture“ i „dvospratna zgrada“, površine 87 kvadratnih metara. Međutim, kao vlasnik tog objekta, ali i njegovih posebnih djelova, upisana je Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska, u obimu 1/1. Posebni djelovi evidentirani su kao poslovni prostori u vanprivredi u prizemlju od 40 kvadrata, na prvom spratu od 50 kvadrata i na drugom spratu od 42 kvadrata, dok je na drugom spratu upisan i stambeni prostor površine 17 kvadrata. Za poslovne prostore kao osnov sticanja naveden je „pravni propis“, a za stambeni prostor „odluka državnog organa“.
Istorijski izvori i dokumenta pokazuju da je gradnja kuće započeta 1810. godine, za rezidencijalne potrebe Sv. Petra Cetinjskog, a završena je 1815. To je ujedno i vrijeme početka formiranja naselja, koje će ubrzo postati glavni trgovački centar Crne Gore.
