Milatovićev Kabinet: Gradski bazen Kotor prirodnije ime, tekst na ploči u Morinju morao biti pažljivije formulisan
Povodom odluka Vlade Crne Gore koje se odnose na dva otvorena pitanja u odnosima sa Hrvatskom oglasili su se iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Kako su kazali, ime Petra II Petrovića Njegoša, jednog od najznačajnijih simbola crnogorske duhovnosti, državnosti i slobodarske tradicije, ne bi smjelo biti predmet sporova u vezi sa nazivima sportskih objekata.
“Njegoševo ime i djelo zaslužuju poseban pijetet i dostojanstven odnos. Ukoliko je promjena dosadašnjeg naziva bazena u Kotoru bila neophodna, smatramo da bi naziv „Gradski bazen Kotor“ bio prirodnije i primjerenije rješenje”, ističu iz Kabineta.
Prema njihovim riječima, naknadno odobravanje spomen-ploče u Morinju, uz zadržavanje njenog postojećeg teksta, otvara pitanje načina na koji se Crna Gora odnosi prema prošlosti.
“Zločini počinjeni u Morinju sudski su utvrđeni, a žrtve i njihove porodice zaslužuju poštovanje i dostojanstveno sjećanje. Upravo zato smatramo da je tekst spomen-ploče morao biti pažljivije formulisan, sa jasnim fokusom na ljude i poštovanje njihovog dostojanstva, uz izbjegavanje formulacija koje su predmet političkih tumačenja i koje mogu dodatno produbljivati podjele”, stoji u saopštenju Milatovićevog Kabineta.
Crnoj Gori su, poručuju, potrebni najbolji mogući odnosi sa Hrvatskom, otvoren i iskren dijalog sa svim susjedima, kao i što brži napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
“Međutim, dobrosusjedska politika mora počivati na međusobnom uvažavanju, poštovanju dostojanstva obje države i dosljednoj primjeni principa koji važe jednako za sve. Evropski put Crne Gore podrazumijeva izgradnju povjerenja, ali i spremnost da se o osjetljivim pitanjima razgovara odgovorno, otvoreno i bez selektivnog pristupa. Dobri odnosi sa susjedima i napredak ka članstvu u Evropskoj uniji treba da počivaju na međusobnom poštovanju, iskrenom dijalogu i dosljednom odnosu prema prošlosti i dostojanstvu svih žrtava”, zaključuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
ADVOKAT VESELIN RADULOVIĆ U EMISIJI „24 SATA“ NA TELEVIZIJI E O KRIVIČNIM PRIJAVAMA PROTIV FUNKCIONERA DEMOKRATA, REAKCIJAMA TE PARTIJE I IZOSTANKU INSTITUCIONALNE ZAŠTITE
Radulović: Demokrate pored toga što veoma sumnjivo upravljaju javnim resursima, pokazuju da nemaju elementarno vaspitanje ni kulturu
Portal ETV
Funkcioneri Demokratske Crne Gore, osim što, kako tvrdi, na veoma sumnjiv način upravljaju javnim resursima, svojim javnim istupima pokazuju i nedostatak elementarnog vaspitanja i kulture, ocijenio je advokat Veselin Radulović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E. Posebno zabrinjavajućom smatra činjenicu da je predstavnicima te partije povjeren značajan dio državnog bezbjednosnog aparata, upozoravajući na moguće posljedice njihovog postupanja u trenutku kada osjete da gube političku moć.
– Njima je povjeren represivni aparat države i možemo samo da razmišljamo što profil takvih ličnosti može da pomisli u jednom trenutku, koji će svakako doći, prije ili kasnije, kada osjete da gube moć i vlast – ocijenio je Radulović.
Podnošenjem krivičnih prijava protiv funkcionera Demokrata, Radulović je otvorio niz pitanja o mogućim zloupotrebama u institucijama kojima rukovode predstavnici te partije. Smatra da postoji dovoljno osnova, ali i zakonska obaveza Državnog tužilaštva, da provjeri sve sumnje na koje je ukazao.
Kako kaže, profesionalno i životno iskustvo naučilo ga je da reakcije Demokrata, koje su uslijedile nakon prve, ali i svake naredne krivične prijave, dodatno učvršćuju njegovo uvjerenje da su iznijete sumnje opravdane.
– Oni se ponašaju na sasvim tipičan način za lica koja su uhvaćena u nezakonitostima. Ja te krivične prijave nijesam podnio zato što su oni članovi te političke partije, već zato što, prije svega, službena dokumentacija nalaže obavezu da to Tužilaštvo provjeri. To nijesu dokumenta koja sam sačinio ja, već dokumenta koja su uglavnom sačinile državne institucije. Ponavljam, obaveza je Državnog tužilaštva da to provjeri, čak i da ja nijesam podnio krivične prijave – rekao je Radulović.
„Po mojim prijavama čekam više od godinu, a po Krapovićevoj sam pozvan za deset dana“
Radulović navodi da više od godinu čeka informacije o postupanju po krivičnim prijavama koje je podnio, dok je, po prijavi ministra odbrane Dragana Krapovića protiv njega, pozvan u tužilaštvo svega deset dana nakon njenog podnošenja.
Takvu ažurnost Osnovnog državnog tužilaštva, kako ističe, iskreno je i bez imalo ironije pozdravio.
Ocijenio je da je postupanje tužilaštva bilo korektno i profesionalno, navodeći da su tužioci bili upoznati i sa sadržajem njegove krivične prijave, što smatra posebno važnim. Dodaje da je tokom saslušanja ukazao na okolnosti koje smatra relevantnim za postupanje po prijavi ministra Krapovića.
– U javnosti je ministar Krapović pokušao da predstavi moju prijavu kao neku vrstu političkog obračuna, kao da ispunjavam naloge bivšeg režima, DPS-a ili ne znam koga sve ne. Objasnio sam tužiocu da meni nije prvi put da podnosim ovakvu krivičnu prijavu, da sam tokom dvije decenije advokatskog rada podnio na desetine takvih prijava i mislim da ih je najviše bilo upravo protiv funkcionera DPS-a. Zato argumentacija koja bi eventualno ukazivala na političku motivaciju i samim tim na želju da njega lažno prijavim apsolutno ne stoji. Vjerujem da će ODT veoma brzo donijeti odluku, jer im je vrlo jednostavno da postupe u tom predmetu – istakao je Radulović.
Iako pozdravlja efikasnost tužilaštva u postupanju po prijavi ministra Krapovića, smatra da se istovremeno nameće pitanje što se dešava sa krivičnim prijavama koje podnose građani koji nijesu javni funkcioneri.
„Prijetili su mi ćeranijom, šakom u bradu i političkim vozom koji će me pregaziti“
Podsjećajući da je prvu krivičnu prijavu podnio u avgustu 2025. godine, Radulović tvrdi da je odmah nakon toga uslijedila kampanja uvreda i prijetnji iz redova Demokrata.
– Poslali su mi poruku da mi tek slijedi „ćeranija“, da ću plakati. Nakon toga uslijedile su poruke da mi slijedi šaka u bradu, da će me pregaziti njihov politički voz i slično – naveo je Radulović.
Kaže da je očekivao da će predstavnici te partije promijeniti način komunikacije nakon reakcija domaćih i međunarodnih adresa, posebno imajući u vidu da se o ovom slučaju, prema njegovim riječima, nekoliko puta oglašavala i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za nezavisnost sudija i advokata.
– Očekivao sam da će se upristojiti ili makar razmisliti o tome da nije pametno da tako postupaju nakon što su reagovale različite adrese, prije svega međunarodne. Mislio sam da će ti ljudi razmisliti i upristojiti se, a onda sam shvatio da je uzaludno to očekivati od njih. Ne možete u godinama u kojima se nalaze ti ljudi raditi na njihovom vaspitanju i kulturi. Ako nemaju vaspitanja i kulture, a očigledno je da nemaju, teško da ih u tim godinama mogu steći – naglasio je Radulović.
„Ovo nije moj sukob sa Krapovićem, već njihov sukob sa zakonom“
Radulović je zahvalio organizacijama i pojedincima koji su mu pružili podršku, ali smatra da je izostanak institucionalne reakcije posebno zabrinjavajući, jer su upravo nadležni državni organi dužni da postupaju u ovakvim situacijama.
Odbacuje tvrdnje da je riječ o političkom ili ličnom obračunu sa ministrom odbrane, insistirajući na tome da se suština problema nalazi u mogućem kršenju zakona i odgovornosti javnih funkcionera.
– Ovo nije politički sukob, kako ministar Krapović želi da ga prikaže. Ovo nije sukob njega i DPS-a, niti sukob između mene i njega lično. Ovo je sukob ministra Krapovića i ostalih funkcionera Demokrata sa zakonom. Ovo je njihov sukob sa pravnim poretkom i to je ozbiljna priča koja sve treba da nas zabrine – poručio je Radulović.
Posebno je kritikovao način na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioneri Demokrata upravljaju javnim resursima, ali i njihov odnos prema javnoj kritici.
– Ako tome dodamo činjenicu koja je nesporna i koja se svakodnevno potvrđuje kroz njihove javne istupe, da ti ljudi, pored toga što veoma sumnjivo upravljaju javnim resursima, pokazuju da nemaju elementarno vaspitanje ni elementarnu kulturu, svako dobronamjeran treba da se zapita kakvi ljudi rukovode jednim ozbiljnim dijelom državnog aparata – ocijenio je Radulović.
Upozorio je da dodatnu težinu takvom ponašanju daje činjenica da predstavnici te partije rukovode značajnim segmentima bezbjednosnog sistema.
– Njima je povjeren represivni aparat države i možemo samo da razmišljamo što profil takvih ličnosti može da pomisli u jednom trenutku, koji će svakako doći, prije ili kasnije, kada osjete da gube moć i vlast – kazao je Radulović.
Od ANB-a zatražio procjenu bezbjednosnog rizika
Nakon višemjesečnih prijetnji i javnih napada, Radulović je, kako navodi, od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatražio procjenu bezbjednosnog rizika, ali odgovor još nije dobio.
Objašnjava da se nije obratio Upravi policije jer smatra da ne bi bilo logično da zaštitu traži od starješina koji su hijerarhijski potčinjeni funkcionerima za koje tvrdi da mu upućuju prijetnje.
Kako kaže, direktoru ANB-a obrazložio je razloge zbog kojih se odlučio na takav korak i očekuje da Agencija procijeni postoje li elementi za postupanje.
– Očekujem odgovor ANB-a, očekujem procjenu da li ima elemenata da postupe, bilo Agencija ili neko drugi. Ako smatraju da je nadležan drugi organ, neka mu proslijede zahtjev. Ali, sasvim sam miran kada je riječ o ovim krivičnim prijavama i potpuno sam siguran da će većina njih, ako ne i svaka, jednom morati da dobije pravosudni epilog – zaključio je Radulović.
Za “Studentsku listu – Studenti pobeđuju” na predstojećim parlamentarnim izborima 25. oktobra glasalo bi 44,5 odsto opredeljenih birača koji bi izašli na izbore, dok bi za listu “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” glasalo 42,7 odsto, pokalazo je novo istraživanje javnog mnjenja Nove srpske političke misli (NSPM).
Kako je objavljeno na sajtu NSPM, istraživanje je sprovođeno telefonski od 25. septembra do 5. oktobra, na reprezentativnom uzorku od 1.050 ispitanika.
Prema tom istraživanju, ispod cenzusa bi ostale liste “Ivica Dačić – Faktor stabilnosti” (2,9 odsto), “Evropska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš” (2,7) odsto, kao i “Autentična desnica – Miloš Jovanović (2,5 odsto), dok su bi sve ostale liste imale ukupno dva odsto podrške.
U istraživanju se 2,7 odsto ispitanika izjasnilo protiv vlasti, ali navelo da ne zna za koga bi glasali.
Kako je naveo NSPM, u istraživanju je bilo ukupno 18,3 odsto neizjašnjenih, koji nisu uvršteni u procente izjašnjenih.
Na pitanje da li bi izašli na parlamentarne izbore, 79,8 je reklo da će sigurno izaći, dok je 13,3 odsto ispitanika reklo da će verovatno neće izaći.
Dva odsto ispitanika je reklo da verovatno neće izaći, 3,2 odsto da sigurno neće izaći, dok 1,7 odsto nije imalo stav.
Na pitanje u istraživanju šta bi bilo najbolje za Srbiju, 44 odsto ispitanika je reklo da bi to bila pobeda studenata ili opozicije, dok je 22,5 odsto reklo da bi to bio ostanak sadašnje vlasti.
Gotovo 20 odsto ispitanika kazalo je i da bi najbolje za Srbiju bilo da ostane aktuelna vlast, ali uz neke promene.
Veći broj ispitanika (44,5 odsto) smatra da Vučić nije dobro obavljao funkciju predsednika od onih koji smatraju suprotno (41,8 odsto), dok 13,7 odsto nije imalo stav.
Gotovo polovina ispitanika (48,1 odsto) smatra da su studentski pokret i Studentska lista izraz domaćeg nezadovoljstva vlašću, a nešto više od četvrtine (26,8 odsto) da su oni akcija stranih službi.
Istraživanje je pokazalo i da 43,6 odsto ispitanika ne podržava održavanje specijalizovane međunarodne izložbe Ekspo u Beogradu 2027. godine, kao i da bi 41,3 odsto njih glasalo za ulazak Srbije u Evropsku uniju da se održava referendum, dok bi 39,6 glasalo protiv.
Zapažen govor mr Željka Rutovića na Inicijativi 2020 u Kopru
U Kopru se, od 19 – 21. oktobra, održava Inicijativa 2020, regionalna i međunarodna platforma koja okuplja nezavisna tijela i institucije koje se bave pravom na slobodan pristup informacijama.
Na skupu učestvuju regionalni stručnjaci i zvaničnici. Crnogorsku delegaciju, u kojoj su Zoran Vujičić, član Savjeta AZLP i direktorica Agencije Maja Žunjić -Mitrović, predvodi mr Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Tema o kojoj se na Inicijativi 2020 bavio Rutović vezana je za dvije decenije iskustva primjene Zakona – između transparentnosti i institucionalne zatvorenosti On je primjerima govorio o stečenim iskustvima, kako izgleda zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama i koliko je to ozbiljan izazov za crnogorske institucije.
Rutović je slikovito saopštio važnost očuvanja transparentnosti i demokratsku kontrolu, kao i neophodnost zaštite javnih resursa od zlonamjernih podnosilaca čiji je jedini cilj paralisanje rada institucija ili sticanje neopravdane finansijske koristi.
Inicijativa je asocijacija nezavisnih regulatornih tijela – Agencija i Povjerenika za slobodan pristup informacijama zemalja Zapadnog.Balkana.
Cilj Inicijative koju ove godine u Kopru organizuje Povjerenik za informacije Republike Slovenije, je analiza i razmjena komparativnih normi i praksi evropskih standarda implementacije Zakona o slobodnom pristupu informacijama kao veoma bitnog mehanizma kontrole rada organa javnih vlasti, te pospješivanja procesa transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti državne uprave u skladu sa najvećim međunarodnim standardima ove oblasti.
Ne znam da li da počnem od „pomiritelja“ ili od „Nemanja“, jer su pomiritelji (naravno, avgustovski) krenuli đonom i nastavljaju tako, kao što to nije činila ni žandarmerija 1918. godine. Mislim, naravno, na „prevenciju“, odnosno izvidnicu terena – srpsku agenturu u Crnoj Gori s početka prošlog vijeka!
Ovaj tekst bi (kasno viđeh) bolje bilo nazvati „Nemanje i Abazovići“. Nemanjići su osvojili Duklju „mačem i ognjem“, a oslobodioci Crnu Goru najjeftinijom, ali ipak perfidnom velikosrpskom propagandom! Ova propaganda ne traje od ’89. godine, pa ni od početka 20. vijeka, a ni od Garašanina! Koliko Crnogorci mogu znati, izraz „zla raška struja“ koristi se prvi put još u 11. vijeku, u vrijeme Vojislava Vojislavljevića, a zatim i u 12. vijeku, kod popa Dukljanina! Kako je „Rastko“ stigao „u svoju pradedovinu“? Nije ostavljen nijedan pisani ili materijalni dokument koji bi potvrdio da je tu iko ikada živio prije Nemanjića! Kotor se predao, a svi ostali gradovi Kraljevine Duklje sravnjeni su sa zemljom! Dukljanska vlastela seli se u Dubrovnik. Duklja gubi i ime i naziva se Zeta, kako bi se i na taj način izgubio svaki dukljanski trag! Ostale su ruševine, čak i crkava, a neke su ostale za „restauraciju“. Ta „restauracija“ bila je -kulturocid. No, o hiljadugodišnjem kulturocidu mjesto je u nekoj drugoj pisaniji. Ne zbog nebitnosti, nego, nažalost, zbog preopširnosti. O tome kako je njegov otac postupao piše prvi srpski kralj iz dinastije Nemanjića, Stefan Prvovjenčani: „Kotor ostavi da u njemu stoluje, a ostale gradove pobara i pohara, i napravi od slave njihove pustoš.“ Ovo nije pisao dr Sekula Drljević, nego čovjek koji je svoju ženu, Evdokiju, maltretirao na bizaran način. Da, njegov otac bio je „sveti“ Simeon Mirotočivi! Da, Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala! I nije jedini! Volio bih pronaći srpskog „sveca“ koji nije bio ili zločinac ili izdajnik. No, opet, zbog preopširnosti, i kulturocidu je mjesto u nekoj drugoj opservaciji, mnogo ozbiljnijoj.
Zeta je 1362. godine, pod Balšom Balšićem Prvim, oslobođena od Srbije. Bratska zemlja – da ne pominjem više Balšiće – opet šalje vojsku, Mrnjavčeviće, na Zetu, odnosno Crnu Goru pod Crnojevićima, i to tri puta. Iako je uvijek bila mnogobrojnija, svaki put biva potučena do nogu! Ivan Crnojević konačno premješta prijestonicu sa Oboda na Cetinje 1484. godine. Tu podiže dvor. Već 1485. godine izdaje osnivačku povelju i premješta Zetsku mitropoliju, na čijem je čelu mitropolit Visarion. To je bio prvi mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, a posljednji – Mitrofan Ban, jer je Aleksandar Karađorđević (od milošte nazvan Aca Palikuća) dekretom (sic) ukinuo tu crkvu, u kojoj je i sam bio kršten. Ono što je pomenuti napravio od 1918. do 1941. godine bilo je školski primjer genocida! Crna Gora se nikad nije oporavila. Da jeste, ne bi bilo Abazovića, ni „Temeljnog ugovora“, kojim su svi crnogorski sakralni objekti poklonjeni –„bratskoj“ zemlji iz suśedstva.
Dižu se spomenici izdajnicima, kraljevom skupštinom upravlja četnički vojvoda, spomenici vješto bježe… Crnogorci, dokle?
Čuvena spajkijevska “siva lista“ je izbjegnuta 2023e, jer je viceguvernerka CB CG-a (tada direktorica sektora) odradila lavovski posao u ime crnogorske državne administracije sa EK resornim direktoratima, pošto crnogorska državna uprava nije imala kapacitete da pročita šta se traži, a ne da stvarno odradi što su trebali, saglasno nadležnostima. Nebitno je što je postala poslušna imenovanjem, tada je VG učinila najveći strukovni administrativni napor za sistemske organizacije AML aktivnosti u zemlji.
Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (“Službeni list Crne Gore”, br. 110/23, 065/24, 024/25, 041/26 i 059/26) (u daljem tekstu: AML zakon; AML problematika) je VG dodatno mijenjala, s ciljem usaglašenja sa EU, uz odgovorno umanjivanje rizika hrvatskih izraza koji se nisu upogodili crnogorskom jeziku (prepisivačke jalovosti), kad su poslanici preko noći 2023e usvojili zakon koji je par godina spavao u fiokama resornih ministara finansija i unutrašnjih poslova.
Regulatroni okvir je dobio “zeleno svjetlo“ dokonih EU tijela, MoneyWall and FATF, koji decenijama glume da nešto strogo kontrolišu i dodjeljuju statuse boja oko navodnih netransparetntnosti u izvršenju platnih transakcija. Nebitno, jer živimo formalni proces usklađivanja sa Acquie, ne suštinske konverzije prema vrijednostima Evrope, koje ovih dana predsjednik Ruske Federacije tako majstorski vatrom pretvara u uličarsko nasilje mladih generacija. Baćuška lažne ali odvratno goleme moći je namjerio da slomi Evropu; da pred izbore doaka srpskim studentima, koji dvije godine trpe batine, nasilje, gaženje kolima, pljuvačinu neviđenih razmjera. Nisu ovi tekući uzjogunjeni razmaženi EU dječaci i djevojčice uporedivi sa jakim studentskim pokretom u Srbiji. Takvoj Evropi Satler-staljinizma iz drugovanja sa df pes guvernerom se navodno pridružujemo. Uhhhhh…
Nego da se vrnemo na temu osvrta. Viceguvernerka CB CGa skockala je regulatorni AML okvir. Sad je vrijeme da se primjenjuje.
Primjenjuju ga dva tima iz MUP, onaj koji bište papire i onaj što se bavi AML bazom podataka. Ovi prvi su poodavno sami sebe pretvorili u spavačku ekipicu iz obilazaka obveznika u prevrtanju dokumenta. Ako ih umiju pročitati, odlično. Bar ponešto nauče na terenu, kako od poreskih obveznika tako još više od banaka/ osiguravajućih kuća.
Ovaj drugi tim je sistemski problem, kako zbog neznanja, tako zbog bijednog treniranja strogoće da se ukrije neznanje, a napravi ograničenje u poslovanju poreskih obveznika. Od 2023e se kako koje godine organizuju obuke za ovlašćena lica za AML, posebno po bankama i osiguravajućim kućama, kao i platnim institucijama. Onda su se norme u čl. 4 koje određuju ko su obveznici u vezi obaveze da imaju ovlašćeno lice za AML u timu, proširivao da je uključio niz ostalih djelatnosti iz priveđivanja, posebno u/ oko poslovnih aktivnosti sa izgradnjom stambenih jedinica, kao i oko prometovanja nepokretnostima, što je potom uključivalo obaveznost kod nosilaca advokatske i notarske djelatnosti.
Šta je issue?
Čuveni tim MUP-a koji bi navodno trebalo da bude podrška u primjeni, sistemski je limit u jačanju primjene zakona. Tri godine kolektuju honorare, dok su se svake godine zanavljali jedni te isti sertfikati za AML ovlašćena lica i zamjenike. Morali su se polagati ispiti kod istih neznavenih, a svake godine su se izdvajala značajna sredstva za obučavanje po standardima neznavenih. Sad se okvir sa institucije koje mogu da organizuju obuku proširio, mada ih opet isti neznaveni iz AMLFOJ tima licenciraju. Dodatno se sad nabavlja softver i potom plaća održavanje softvera. Bar smo uz EU pravila uveli sve vrste reketaških zahvatanja od privrede.
Kako su strogi AMLFOJ tim profesori bez profesure, da je njihov standard: jedno pitanje od deset ako se odgovori pogrešno, pada se. Koja je ovo spajki twitt smijurija u lažnoj strogoći i još ridikulnijim strukovnostima.
Oko kojeg pitanja se pada? U članu 4 AML Zakona (koji propisuje koji obveznici moraju imati ovlašćeno i/ili zamjenika ovlašćenog AML lica), eksplicitno stoji: “…mjere oko AML… dužni su da preduzimaju pravna lica, privredna društva, preduzetnici i fizička lica koja OBAVLJAJU DJELATNOST…“
Neznaveni tim AMLFOJ tima ne zna šta znači obavljanje djelatnosti (već tvrde da je registrovanje djelatnosti pandan obavljanju djelatnosti). Namjerni su da neznaveno pretrpaju i pritisnu PU-CRPS-IRMS tim da se opet radi usklađivanje bez potrebe, što će biti novih pedesetak hiljada predmeta za tim CRPSa, kojem ne može biti da su neznaveni i nesposobni, kao navedeni tim MUPa. Iz svih statuta privrednih društava će se morati izbrisati djelatnosti koje su navedene u čl. 4, iako obavljanje i registracija djelatnosti nisu ni načelno ni u formi ni u pravu ni u ekonomiji ni u životu privređivanja, isti termini.
Obavljanje djelatnosti je u najkraćem: ili se napravi oporezivi promet preko €30 hilj za pojedinačnu djelatnost, ili je svaka druga djelatnost koja nije pretežna, iz statuta privednih društava, što uređuje Zakon o privrednim društvima, mrtvo slovo na papiru.
Ko će navedene diletante naučiti šta je posao u ime poreskih obveznika zemlje?
Ko će navedene nasilnike u nečitanju normi naučiti da se primjena zakona radi sa poreskim obveznicima, a ne na štetu stabilnosti sistema, jer to što mora da izdura tim PU-CRPSa, oni ne bi umjeli ni da ih ima stotinu, dok u PU efektivno krvavi posao završava pet ozbiljnih profesionalaca.
Ko će zaustaviti ovo idiotisanje ozbiljnim aktivnostima, od ljudi koji ne znaju šta su dugovno i potražno, niti su ikad sproveli za bilo koga bilo koju transakciju, da razumiju šta su platilac i korisnik uplate, šta je prenos novca, šta uopšte znače norme AML zakona van sujetnog poimanja glume o ličnoj važnosti ili o političkim leverage-ima?
Nije valjda da nam je kao poreskim obveznicima pizma-sičija zadatak da zadužimo službeni državni kompjuter, po želji vrhunski lab top (Dell ili tako nekako), pa da iznesemo javnu bazu podataka (najvažnijih podataka zemlje) doma, i onda se igruckamo ucjenjivanja, podbadanja i ostalih moćnih neznavenosti koje unižavaju sistemske postavke u Crnoj Gori?
Crnogorski poreski obveznici su odavno poslovno, profesionalno i timski kvalitetniji od navodnog sunovrata tima, koji nikako da shvati da služe poreskim obveznicima, a ne stupidnom staljinizmu Satlera, kmerića, PES, df pes guvernera i DFa.
Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća, i morate joj služiti. Umijete li naučiti da budete odgovorni? Umijete li poštovati svoj dom?
SISOJEV ZA STANDARD: Od Pariza do Tirane građani se bune protiv političke stagnacije, Crnu Goru čeka ozbiljan test
Politički potresi koji ovih dana tresu Francusku i Albaniju nijesu izolovani incidenti, već posljedica dugogodišnje stagnacije političkih sistema, nesposobnosti vlasti da odgovore na probleme građana i sve izraženijeg nezadovoljstva mladih. Slični procesi već gotovo dvije godine potresaju Srbiju, gdje bi predstojeći parlamentarni izbori, umjesto izlaska iz krize, mogli otvoriti novu, još ozbiljniju konfrontaciju. Njihov ishod, ali i razvoj događaja u Albaniji, neminovno će se odraziti na Crnu Goru, koju naredne godine očekuje sopstveno izborno iskušenje.
Standard
To je, u najkraćem, ocjena geopolitičkog analitičara i dopisnika ruskog Komersanta sa Balkana Genadija Sisojeva, koji u razgovoru za STANDARD upozorava da se iza naizgled različitih pobuna, od Pariza do Tirane, krije zajednički problem – političke elite koje su godinama uspijevale da održavaju vlast, ali ne i da suštinski mijenjaju na bolje društva kojima upravljaju.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica da su nosioci sve radikalnijeg nezadovoljstva mladi, koji pred sobom vide sve manje mogućnosti.
„Mlade generacije ne prihvataju političku stagnaciju. Za razliku od starijih, one nemaju mnogo izbora – ili će promijeniti stanje u društvu ili će otići iz zemlje“, kaže Sisojev.
FRANCUSKA: PROTESTI KAO UVOD U POLITIČKE PROMJENE
Masovni protesti koji su proteklog vikenda zahvatili Francusku, praćeni nasilnim sukobima demonstranata i policije, za Sisojeva predstavljaju mnogo više od trenutnog socijalnog nezadovoljstva.
Na demonstracijama 17. oktobra, prema podacima francuskih vlasti, učestvovalo je oko 550.000 ljudi širom zemlje, dok organizatori navode 800.000. Protesti zbog visokih troškova života, problema u obrazovanju i nezadovoljstva politikom vlasti prerasli su u ozbiljne nerede u više francuskih gradova.
Sisojev smatra da njihov obim pokazuje da se francusko društvo suočava sa krizom koja se ne može riješiti pojedinačnim ekonomskim ili socijalnim ustupcima.
„To nije neka sporedna, spontana reakcija. To je izraz opšteg nezadovoljstva stanjem u društvu“, ocjenjuje on.
Posebnu težinu protestima daje činjenica da Francusku naredne godine očekuju predsjednički izbori, za koje Sisojev vjeruje da mogu donijeti značajne promjene na političkoj sceni.
U tom kontekstu, smatra da sadašnji bunt predstavlja svojevrsnu najavu političkog raspleta, ali i faktor koji bi mogao ubrzati promjene.
ALBANIJA: RAMINA STABILNOST PRETVORILA SE U STAGNACIJU
Dok u Francuskoj nezadovoljstvo dobija sve šire socijalne dimenzije, u Albaniji se, prema ocjeni Sisojeva, pokazuje druga strana dugotrajne političke stabilnosti.
Premijer Edi Rama prošle godine osvojio je četvrti mandat, čime je dodatno učvrstio dominaciju svoje političke strukture. Međutim, Sisojev smatra da upravo takva koncentracija vlasti, uprkos izbornim pobjedama, može postati ozbiljan izvor nezadovoljstva.
„Politički sistem Albanije je gledano spolja stabilan već gotovo 15 godina. Ali upravo ta stabilnost, ili ono što nazivamo stabilokratijom, jedan je od ključnih razloga onoga što se sada događa na ulicama Tirane“, objašnjava Sisojev.
Nezadovoljstvo se, podsjeća, počelo izražavati još ranije, tokom protesta protiv planova za izgradnju luksuznih turističkih kompleksa u zaštićenim prirodnim područjima, uključujući projekat povezan sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa.
Ti protesti, međutim, nijesu predstavljali ozbiljniju prijetnju vlastima sve dok se nijesu uključili studenti, čiji su zahtjevi postali znatno radikalniji.
Sisojev ukazuje da se među demonstrantima više ne govori samo o pojedinačnim odlukama vlasti, već se otvoreno zahtijeva odlazak premijera.
Za njega je to pokazatelj da problem više nije samo u pojedinim politikama Edija Rame, već u sve snažnijem otporu političkom sistemu koji, uprkos formalnoj stabilnosti, ne uspijeva da odgovori na očekivanja građana.
EVROPSKA UNIJA ZATVARALA OČI PRED KORUPCIJOM
Posebno zanimljiv dio albanske krize, prema ocjeni Sisojeva, odnosi se na politiku Evropske unije prema zemljama kandidatima.
Albanija i Crna Gora predstavljaju se kao predvodnice evropskih integracija na Zapadnom Balkanu, što njihove vlasti koriste kao jedan od najvažnijih argumenata sopstvene uspješnosti.
Međutim, Sisojev smatra da je Brisel, u želji da ubrza proširenje, pokazivao pretjeranu toleranciju prema problemima u Albaniji.
„Evropska unija je u velikoj mjeri zatvarala oči pred problemom koji je i sama više puta naglašavala – ogromnom korupcijom“, ocjenjuje Sisojev.
Prema njegovom mišljenju, iza takvog odnosa stoji strateško opredjeljenje EU da Albaniju što prije približi članstvu, zbog čega se pojedinim unutrašnjim problemima nije pridavala odgovarajuća politička težina.
Studentski protesti, smatra, pokazuju da građani nijesu spremni da evropsku perspektivu prihvate kao opravdanje za korupciju i izostanak suštinskih reformi.
Drugim riječima, evropske integracije mogu biti važan politički cilj, ali nijesu zamjena za odgovornu vlast.
SRBIJA: IZBORI MOGU BITI POČETAK NOVE, A NE KRAJ POSTOJEĆE KRIZE
Najozbiljnije upozorenje Sisojev upućuje povodom vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar.
Nakon gotovo dvije godine studentskih protesta, duboke političke polarizacije i sve izraženijeg nepovjerenja između vlasti i njenih protivnika, Srbija ulazi u izborni proces čiji rezultat, prema njegovoj procjeni, neće donijeti ubjedljivu pobjedu nijednoj strani.
Sisojev ukazuje da predstavnici vlasti otvoreno govore o očekivanom povećanju podrške, dok studentski pokret najavljuje pobjedu.
Istraživanja javnog mnjenja, međutim, daju različite rezultate, zbog čega smatra da je moguć relativno tijesan izborni ishod.
„Teško je očekivati da neko pobijedi ubjedljivo. Rezultati će vjerovatno biti prilično izjednačeni, a to već otvara prostor da strana koja bude proglašena poraženom ne prihvati izborni rezultat“, upozorava Sisojev.
Takav scenario, prema njegovim riječima, mogao bi dovesti do nastavka, pa i produbljivanja političke krize.
U zemlji u kojoj su studenti već gotovo dvije godine jedan od najvažnijih političkih faktora, izbori bi, umjesto smirivanja tenzija, mogli postati nova tačka sukoba.
CRNA GORA: NAJVAŽNIJE PITANJE JE KAKO ĆE PORAŽENI PRIHVATITI IZBORE
Sisojev ne očekuje da događaji u Francuskoj direktno utiču na Crnu Goru, ali sasvim drugačije posmatra posljedice političkih raspleta u Srbiji i Albaniji.
Posebno naglašava značaj Srbije, čija unutrašnja politička kretanja, smatra, već dugo imaju snažan uticaj na političke odnose u Crnoj Gori.
„Srbija je veoma značajan faktor u regionu i njena politika u velikoj mjeri utiče na politička zbivanja u Crnoj Gori. Zato će i nastavak sadašnje politike, ali i eventualne promjene u Srbiji, sigurno imati posljedice po Crnu Goru“, kaže Sisojev.
Ipak, upozorava da Crna Gora ima dovoljno sopstvenih razloga za političku neizvjesnost.
Narednu godinu obilježiće izborni ciklus, ali i eventualni početak primjene novog ekonomskog modela koji najavljuje premijer Milojko Spajić.
Sisojev smatra da bi najavljena povećanja zarada u početku mogla proizvesti pozitivne reakcije građana, ali da bi se eventualne negativne ekonomske posljedice mogle osjetiti već nakon nekoliko mjeseci.
„U prvim mjesecima biće vidljivi pozitivni rezultati, prije svega povećanje plata. Međutim, nakon dva ili tri mjeseca mogle bi se pokazati i negativne posljedice, što može uticati na raspoloženje stanovništva“, ocjenjuje on.
Iako ne prejudicira izborni rezultat, uvjeren je da će naredni izbori donijeti značajnu preraspodjelu političke moći.
Ono što smatra važnijim od samog odnosa snaga jeste pitanje kako će se ponašati oni koji izgube.
Kao primjer navodi parlamentarne izbore 2020. godine, kada je tadašnji predsjednik države Milo Đukanović priznao pobjedu dotadašnje opozicije, uprkos minimalnoj razlici u broju mandata.
Sisojev podsjeća da tada nije došlo do nasilnog osporavanja rezultata niti do scenarija destabilizacije koje su pojedini očekivali.
„Ključno pitanje je kako će reagovati strana koja bude izgubila. Ako to bude sadašnja vlast, hoće li prihvatiti rezultate izbora? To će biti ključno pitanje za Crnu Goru“, zaključuje Sisojev.
Upravo u tom pitanju sadržano je i njegovo najvažnije upozorenje: politička stabilnost ne mjeri se samo sposobnošću da se izbori dobiju, već i spremnošću da se vlast izgubi bez osporavanja demokratskih pravila.
RASTODER: Ministarstvo dijaspore i Savjet su izborna mašinerija vlasti, slikaju se i troše novac građana
Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Americi Esad Rastoder ocijenio je za Portal ETV da Ministarstvo dijaspore i Savjet za saradnju sa dijasporom nemaju kapaciteta da ponude konkretne rezultate, već da, kako tvrdi, služe kao mehanizam za prikupljanje glasova i izborna mašinerija partija na vlasti.
“Država sa toliko ministarstava i sa malim brojem stanovnika nema dobru budućnost, iako ima brojnu dijasporu”, kazao je Rastoder.
On je naveo da je Bošnjačka stranka (BS) izričito tražila osnivanje tog ministarstva, smatrajući da joj pripada zbog brojnosti bošnjačke dijaspore iz Crne Gore.
“BS je izričito tražila to ministarstvo iz prostog razloga što je Bošnjaka iz CG najviše u dijaspori i zato su oni smatrali da im to po svemu pripada”, naveo je Rastoder.
Prema njegovim riječima, i u ovom sazivu primijenjen je isti obrazac izbora politički podobnih predstavnika dijaspore, koji, kako tvrdi, nemaju ni kvalitet, ni autoritet, ni znanje potrebno da zastupaju interese iseljenika.
“Naravno, kao i prijašnji sazivi, bira se po istom šablonu politički podobnih komesara po dijaspori i poslušnika koji vole da se slikaju, to im je glavno. Naravno, BS je postavila njihove ljude, iako nije imala širi izbor jer su dosta udruženja bojkotovala BS što su ušli u koaliciju sa Milojkom Spajićem i Andrijom Mandićem“, kazao je Rastoder.
On je ocijenio da su izbori navodnih predstavnika dijaspore vršeni na osnovu preporuka, zbog čega, kako tvrdi, izabrani predstavnici nemaju potrebne kvalitete za zastupanje interesa iseljenika.
. Izbor tih navodnih predstavnika dijaspore se vršio na preporuke, tako ti takozvani zastupnici nemaju ni kvalitetu ni autoritet, a ni znanje da zastupaju dijasporu. Biralo se tu po tome ko bolje dočeka ministra i njegove saradnike po večera i ručkova- naveo je Rastoder.
MINISTARSTVO I SAVJET BEZ KONKRETNIH REZULTATA
Rastoder smatra da ni Ministarstvo za dijasporu ni Savjet za saradnju sa dijasporom nemaju kapaciteta da ponude konkretne i kvalitetne rezultate za iseljenike.
“Tako da oni, a i ministarstvo, nemaju kapaciteta da ponude nešto dobro za dijasporu, oni su uglavno na nivou seoskih priredbi, tu će i ostati začaureni. Trošiće te pare iz budžeta građana CG koje su namijenjene za to ministarstvo, šetnje, posjete, karte, hrana itd. A da nešto urade za dobrobit dijaspore, osim što će klimati glavom i slikati se, nema hajra od njih. Tako mi ništa i ne očekujemo da će uraditi”, kazao je on.
On je, takođe, kritikovao najave o povratku dijaspore i njenim budućim ulaganjima u Crnu Goru, ocjenjujući da su takva obećanja izgubila vjerodostojnost.
“Inače, lažu da će se dijaspora vraćati i ulagati pare, to su izlizane priče u koje više niko ne vjeruje”, rekao je Rastoder.
„DIJASPORA JE GODINAMA UBRIZGAVALA ČISTI NOVAC U CRNU GORU“
Rastoder je ukazao na finansijski doprinos dijaspore Crnoj Gori, navodeći da su iseljenici godinama na godišnjem nivou u državu slali značajna sredstva, ali da, kako tvrdi, nijesu dobili odgovarajući tretman.
“Dijaspora je godinama na godišnjem nivou ubrizgavala čisti novac u CG, godišnje oko 900 miliona $. Kada se to pomnoži sa 20 godina, dolazimo do cifre da smo mi najveći investitor u CG, a većina je izgubila sva prava i državljanstvo i pravo glasa”, kazao je Rastoder.
On je ocijenio da se odnos države prema dijaspori ne može posmatrati odvojeno od politike prema stranim državljanima koji dolaze u Crnu Goru.
“Eto tako nam vraćaju, a primaju emigrante iz Rusije, Ukrajine, Turske, Azerbejdžana, a sad idu i u Bangladeš da uvoze emigrante i jeftinu radnu snagu, a naša rođena dijaspora ostaje bez svih beneficija”, naveo je Rastoder.
Zbog toga, kako je poručio, od aktuelnog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom ne očekuje konkretne rezultate.
“Tako da mi ne očekujemo od ovog saziva Savjeta baš ništa i predlažemo da se ovaj Savjet i Ministarstvo za dijasporu ukinu i da se taj fond što oni troše podijeli najugroženijim stanovnicima CG”, kazao je Rastoder.
BEZ PROJEKATA ZA ULAGANJA DIJASPORE
Rastoder je posebno ukazao na to da Ministarstvo, prema njegovim riječima, nije ponudilo projekte koji bi omogućili dijaspori da ulaže u veće privredne poduhvate u Crnoj Gori.
“Ovo ministarstvo nije još izašlo sa nekim projektom za dijasporu gdje bi se moglo naći načina da dijaspora ulaže u veće projekte kao što su fabrike”, istakao je on.
On je uvjeren da aktuelni saziv, tokom četvorogodišnjeg mandata, neće ostvariti značajnije rezultate ni za dijasporu ni za građane Crne Gore.
“Evo, živi bili, i poslije četiri godine mandata oni neće uraditi ništa ni za dijasporu ni za građane CG”, kazao je Rastoder.
Prema njegovoj ocjeni, ključni motiv djelovanja Ministarstva i Savjeta nije unapređenje odnosa sa iseljenicima i stvaranje uslova za njihovo uključivanje u razvoj države, već politički interes partija na vlasti.
“Sada će se aktivirati u lobiranju za njihove šefove koji pripadaju ovoj većini da dobiju glasove da mogu dobiti mandat još četiri godine. Eto, to je njihova svrha postojanja i ništa drugo”, zaključio je Rastoder.
Skupština Crne Gore usvojila je večeras izmjene Ustava kojima se predviđa provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade sa 56 glasova za i bez glasova protiv.
Nakon nove pauze, sjednica je oko jedan sat ujutru nastavljena. Poslanik Ilir Čapuni kazao je da će poslanici manjinskih naroda glasati za izmjene Ustava, nakon što su dobili garancije i podršku za uslove koje su postavili, koji se odnose na garantovanje mandata albanskim i hrvatskim strankama, te izmjenama o morskom dobru.
Poslanik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da, prethodnih dana, imamo antihrvatski narativ u javnoj sferi, te da bi u tom smislu i njega i njegovu partiju željeli predstaviti kao predsstavnike Hrvatske u crnogorskom parlamentu-
– Interes svih nas je Crna Gora i ne može ni Hrvatima da bude dobro ako nije dobro Crnoj Gori i zato smo se odlučili da damo podršku ovim izmejnama- kazao je Vuksanović.
Prije početka plenarne sjednice, Ustavni odbor je usvojio amandman poslanika Nikole Janovića da se zakoni o provjeri integriteta usvajaju dvotrećinskom većinom.
Sjednica Skupština Crne Gore na kojoj poslanici treba da glasaju o promjeni Ustava u pogledu provjere integriteta za kandidate za premijera i članove Vlade nastavljena je nakon višesatne pauze. Ipak, poslaničke klupe gotovo su prazne, dok je DPS ranije najavio da neće podržati izmjene.
U završnoj riječi, potpredjsednik Vlade za pravosuđe, antikorupciju i politički sistem Momo Koprivica poručio je da se posebnim zakonom ne može razrađivati nešto čega nema u Ustavu.
Naglasio je da se od nižerangiranih službenika očekuju strogi uslovi, dok to nije slučaj sa njihovim starješinama, te da su zbog toga ponuđena rješenja korisna, jer jačaju demokratiju.
– Ne malo puta je Crna Gora bila pred izazovima. Prošle godine se navršilo120 godina od formalne nezavisnosti Crne Gore. Danas smo bili inspirisani da otklanjamo sve sumnje i nedoumice iako su rješenje i više nego precizno ali u želji da imamo čvrst, stabilan i pravedan pravosudni sistem u koji se vjeruje, željeli smo da učinimo korak naprijed- kazao je Koprivica.
Istakao je i da su u Vladi spremni za konsenzus sa opozicijom.
– Prije 10-15 dana su iz opozicije govorili da je uslov da podrže ove izmjene da se raspravlja o smjeni Andrije Mandića. Šta je sada? Opet neki problem? Šta treba još da uradi ova većina da bi kolege iz opozicije podržale ustavne promjene- upitao je potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.
On je ranije večeras kazao da je Vlada prihvatila zahtjev opozicije da se promjeni člana 91 Ustava Crne Gore tako da se zakoni o provjeri integriteta usvajaju dvotrećinskom većinom u Skupštini.
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da su ponuđena rješenja korisna, i da bi trebalo da dobiju široku podršku.
– Ko god radi časno i pošteno, nema potrebe da strahuje od provjere integriteta. Posebno nema potrebe da strahuju funkcioneri DPS-a jer su svjetlosnim godinama daleko od vlasti- rekao je Dragović.
Data je pauza u toku rasprave o promjeni Ustava u pogledu provjere integriteta za kandidate za premijera i članove Vlade na prijedlog poslanika Evropskog saveza Branislava Nenezića, kako bi se unapijedio član 91.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da prihvataju ovaj prijedlog, a sa ciljem da se mijenja člana 91 kako bi se propisala kvalifikovana, odnosno dvotrećinska većina za poseban zakon.
– Želimo najstrože standarde i treba da pokažemo jedinstvo i da konsenzusom, dok traje javna rasprava u ovim krugovima glasanja o Ustavu, imamo utvrđen nacrt rješenja i procesnih i materijalnih u posebnom zakonu. Apsolutno je prihvatljivo i predlažem da damo pauzu i na taj način intervenišemo. Mislim da je to dobar put da pošaljemo poruku i domaćoj i međunarodnoj javnosti da je crnogorska društvo i politička elita spremna da implementira najvažnije standarde i pokaže demokratsku zrelost da putem saglasja obezbijedi prohodnost vrlo važnih standarda i preporuka – kazao je Koprivica i najavio da će amandmanski djelovati.
Nenezić je, dodaje, predložio pauzu da se materijalizuje ideja korekcije člana 91 i vodi diskusija, kako bi se propisale posebne garancije za donošenje leks specijalisa.
– Nama je to prihvatljivo. Zahvaljujem poslaniku Neneziću na konstruktivnom prijedlogu – naveo je Koprivica.
Nakon toga je potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović dala pauzu.
Tok rasprave
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković saopštio je da ta partija neće glasati za ovakav prijedlog promjena Ustava u pogledu provjere integriteta za kandidate za premijera i članove vlade.
– Možete uvoditi paralelna tijela ali doći ćete u savršenu situaciju da obesmišljavate sistem parlametnarne demokratije. Građanin je djelilac suda i pravde o tome ko je sa integritetom, a ko bez. Građanin taj sud u konačnom daje na izborima. Mi se bavimo ministrima i predsjednikom vlade, a što bi poslanici bili izuzeti od provjere integriteta? Što bi vrhovni državni tužilac ili specijalni državni tužilac bio izuzet od toga? Ili direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ili direktor Uprave policije… Zašto samo ministri i budući mandatar treba da prolaze provjere integrieteta? – pitao je Živković.
Ni u jednoj državi svijeta nema, kaže on, da se suspenduje pravo čovjeka da bira i da bude biran.
– Ako treba da utvrđujemo integritet onda to treba da radimo prije izbora. Prije izlaska na izbore treba da se utvrdi mogu li ljudi biti na listama, njihovi nosioci i potencijalno kandidati za mandatara, predsjednika vlade ili ministra. A ne nakon što se vidi koliko je ko dobio glasova, pa ako nekome smeta koliko je neko dobio glasova da se taj eliminiše – rekao je on.
Tako demokratija, podvlači Živković, ne funkcioniše.
Obesmišljavanje izbornog sistema
On je rekao da je politika DPS-a izvorno otvorila evropski put Crne Gore.
– Da ne dovodimo sebe u zabludu da je ova Vlada uradila nešto spektakularno u odnosu na to. Samo da ne podcjenjujemo i ne omalovažavamo ono što je urađeno ranije – jer da nije bilo takve politike od 2006. ne bi imali vi na što doći… Nego bi došli da nemate ni otvorenih poglavlja – naveo je Živković.
Čudi se, kako je rekao, pokušaju uvijanja da bi se dobila podrška.
– Ne mogu se čudu načuditi pokušaju uvijanja da bi se dobila podrška opozicije. Zašto se to samo definiše u cg na ovja način? Što je Crna Gora drugačija od drugih? Jesmo li mi nečija laboratorija gdje se Ustavom trebaju definisati ovakva pitanja? Što je Crna Gora izuzetak? Jesmo li mi demokratski nezreli? Obesmišljavati politički i izborni sistem u Crnoj Gori – u nama u tome nemate saučesnika. A vi slobodno, ako imate većinu za ovakvo ustavno rješenje, izglasajte – rekao je Živković.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica je rekao da je razbijen narativ da je ovoj parlamentarnoj većini olakšan put ka Evropskoj uniji.
– Potvrdili ste sve što mi govorimo – da je ljestvica koju Crna Gora treba da ispuni na većem nivou. Potvrdili ste da je Crna Gora imala visočije zahtjeve, hvala na tome – rekao je on.
Živković mu je na to odgovorio da ćemo svakako ući u Evropsku uniju
– Da se bojler nalazi na čelu ove Vlade ušao bi u Evropsku uniju. Toliko o reformama u Crnoj Gori – rekao je Živković.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica rekao je da su u Evropi građni djelioci pravde samo na izborima.
– Ovdje ne galsaju građani nego poslanici. Najdemokratskiji izbor je izbor građana, a suštinski izbor je posredan… U odnosu na tezu da je neko nametnuo Evropskoj komisiji ovo rješenje – taj treba da izađe kao Oktavijan Avgust na trijumfalnu carsku ceremoniju i pređe preko Blažovog mosta kao čudo koje je Evropskoj komisiji uspjelo da nametne neko rješenje – rekao je Koprivica.
Može li o integritetu da odlučuje Vlada čiji je premijer imao dva državljanstva, a ministar glasao da se zakupi prostor firme čiji je suvlasnik?
Jedan od lidera Evropskog saveza Boris Mugoša ukazao je da u sporazumu vlasti i opozicije iz jula nije bilo govora o ustavnim promjenama.
– Sporazum je potpisan početkom jula, a ove promjene je polovinom avgusta predložila Vlada. Znate kako vlast zamišlja dijalog? Oni dogovaraju rješenje između sebe i kažu: „ovo je rješenje“, mi nešto sugerišemo, oni opet između sebe i kažu nam: „e ovo je rješenje“. E to ne može da bude dijalog – naveo je on.
Podvukao je da je oko ovih rješenja trebalo mnogo ranije da sjednu i prije razgovora sa Evropskom komisijom (EK).
– Postavlja se pitanje može li ova Vlada uopšte da predlaže rješenja vezano za integritet. Prvo da je htjela, odavno bi ih predložila jer se na nju ne odnose nego potencijalno na sljedeću vlast… A da li može o integritetu da odlučuje Vlada u kojoj imamo premijera (Milojka Spajića) koji je obmanuo javnost da nema dva državljanstva, odnosno koji je suprotno zakonu imao dva državljanastva dok je bio ministar… Može li ova Vlada da priča o integritetu kad je njen član (Slaven Radunović) prekrišio Zakon o korupciji kad je glasao da Vlada zakupi prostor firme čiji je on suvlasnik (Srpska kuća) – naveo je Mugoša.
Ima, kako je rekao, u narodu ona „ko laže – taj krade“.
– Mislim da bi sve to trebalo da bude dio integriteta. Zašto ne bi upisali da je bitno imaju li diplome članovi vlade i jesu li one lažne? Zašto ne pokažemo svoje diplome? Zašto ne trebaju da prođu članovi Vlade test imaju li kontakte sa bezbjednosno interesantnim licima? – pitao je Mugoša
Trebalo je biti mađioničar pa upropastiti dogovore sa proevropskom opozicijom
Nezavisni poslanik Nikola Janović pozdravlja, kako je rekao, unapređenje sistema i lično nema nikakav problem sa provjerom integriteta, ali ono što je problem, prema njegovim riječima, jeste što je stvoreno veliko nepovjerenje između vlasti i opozicije.
– Trebalo je biti mađioničar iz vlasti pa upropastiti dogovore sa opozicijom koja je sve vrijeme proevropska – poručio je Janović.
On je ukazao na paradoks da današnja parlamentarna većina, koju mahom čine oni koji su bili protiv ciljeva današnje opozicije – ulaska u Evropsku uniju, NATO i za nezavisnu Crnu Goru, danas njima drži pridike.
– Danas smo u situaciji gdje se vlast ponaša tako da kada tužialtšvo traži skidanje imunitetea poslanicima se skidaju ako su naši, a ako su vaši onda ne – naveo je Janović.
On je pitao Koprivicu jesu li spremni da se u okviru Ustava oblast koja se tiče integriteta definiše tako da svaki zakon koji bi bio donijet kao lex specialis da se donosi kvalifikovanom većinom od dvije trećine poslanika.
– Koje bi samim tim morala svaka vlast – sadašnja ili buduća – da razgovara sa opozicijom i da se dogovora. Mislim da bi, ako bi postojala mogućnost da se sa te strane izađe u susret, se odagnale sunje koje postoje – naveo je on.
Šansa da se otkloni poslovni interes da bi se obavljale najvažnije državne funkcije
Koprivica je na početku sjednice saopštio da predložene ustavne promjene u pogledu provjere integriteta za kandidata premijera i članove vlade nije predviđeno da se provjerava je li neko moralan i kakva su mu ideološka stanovišta nego postoji li rizik od sukoba poslovnog i javnog interesa
– Daje mu se šansa da prije izbora otkloni taj poslovni interes ukoliko želi da obavlja najodgovorniju državnu funkciju – dodao je on.
Momo Koprivica(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)
Naglasio je da se premijer ili član vlade ne pitaju se što misle nego imaju li biznis koji može imati korist od buduće državne funkcije.
– I onaj koji ima biznis, a posluje sa državom – nije mu postavljena rampa, nego mu se daje šansa da se opredijeli hoće li jedno ili drugo – naveo je Koprivica.
Ko bira državnu funkciju mora, podvlači on, napraviti distancu od svog biznisa sa državom.
– Nije ovo rješenje da se nekom zabrani politika ili privredno poslovanje. Ako biraš da upravljaš državom – tvoj privatni poslovni interes ne može da upravlja tobom – jasan je Koprivica.
Glasanje o predloženim izmjenama najavljeno je za 17 sati.
PRAVNIK OCIJENIO DA SE DOŠLO U TAKAV NARATIV DA NIKO NE SMIJE PROTIV ODREĐENE GRUPACIJE DA PODNESE PRIJAVU
Piperović o Raduloviću: Advokatska komora mora zaštititi kolegu, dok je radio u MANS-u podnio desetine krivičnih prijava potiv DPS-a
Izvor: Televizija E
Advokatska komora, na čelu sa uvaženim Danilom Mićovićem, mora zaštiti kolegu i mora da reaguje kada se u javnom prostoru njihov kolega, koji je podnio krivičnu prijavu legitimno i obrazložio je, naziva najpogrdnijim imenima i dobija prijetnje, ocijenio je pravnik Zoran Piperović komentarišući slučaj prijava između advokata Veselina Radulovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
– Uostalom, taj čovjek je dok je radio u MANS-u podnio desetine krivičnih prijava protiv DPS-a, a sad to ne ide uz dlaku nekome i dira u nešto što ne smije. Zato Advokatska komora mora zaštititi kolegu, mora da reaguje. A što se tiče advokata inače je mnogo toga pušteno, nema toga čime ne mogu da nas krste, čime nas sve nazivaju i kroz šta sve prolazimo. Mi smo, figurativan da budem, vrsta na koju svako može da pljune. I to je dopušteno u jednom društvu koje teži da uđe u EU- kazao je Piperović u informativnoj emisiji ”24 sata” na Televiziji E.
Normalizovan narativ da se protiv određenih grupacija ne smiju podnositi krivične prijave
Advokat ističe da je ovdje problematično što je normalizovan narativ da niko protiv određene grupacije ne smije da podnese krivičnu prijavu niti nešto ružno da pomisli.
– U suprotnom odmah targetiraju familiju, šikaniraju i vrijeđaju. Nevjerovatno da Vi, samo zato što je neko podnio krivičnu prijavu, umjesto da date primjer drugima kao ljudi koji obnašaju vlast, Vi u javnom prostoru trujete građanstvo pričama ko je ukrao gume, ko nije, ko je mafijaš ko nije mafijaš. Ne branim kolegu Radulovića, on može sam da se odbrani. Ovdje branim struku i zdravi razum. Ako uvedemo ovaj narativ, onda ko se god lati krivične prijave i time misli da štiti javni interes, može da mu se kaže svašta- upozorio je advokat.
Kako pojašnjava, prvi korak treba da bude rasprava po prijavi sa određenim institucijama, pa ako se utvrdi da je podnosilac znao da nije počinjeno krivično djelo, on će da odgovara.
– Ali ako, na primjer, ja dam dokumentaciju i objasnim šta sam htio da uradim, koja mi je namjera, onda ne možete da odgovarate na takvu krivičnu prijavu blaćenjem, pljuvanjem, šikaniranjem, maltretiranjem i postavljanjem pitanja. Nisi ti u poziciji da meni postavljaš pitanja, nego si ti u poziciji da odgovaraš na pitanja. To je van pameti i razuma. Ovako se ne šalje ni poruka Evropi, jer ovo nije na čast ni Vladi ni toj političkoj partiji- poručio je advokat.
Radulovićeva prijava interesuje javnost
Ako se u javnom prostoru normalizuje ovakvo ponašanje, smatra Piperović, to je najblaže rečeno nevaspitano.
– Ne mogu da kažem da je tužilaštvo pod političkim uticajem i da radi u interesu vlasti, ali je evidentna druga stvar iz koje može da se izvede 15 zaključaka. Odmah je saslušan prijavljeni Radulović. Znamo da je podnio krivičnu prijavu protiv jednog ministra, i stoga je ona zasluživala pažnju. Ta prijava interesuje javnost nezavisno od političke obojenosti, pripadnosti ovoj ili onoj partiji. Možda su ti brodovi potpuno legalno kupljeni. U to ne ulazim. Ali ako je čovjek to napisao i kaže zašto je to napisao, ako daje određenu dokumentaciju, ako govori o različitom vremenu od potpisivanja ugovora do stupanja na snagu, onda se to da provjeriti. I to je tužilaštvo moralo da uradi. Tek je trebalo da sasluša Radulovića onda kada je raspravilo njegovu krivičnu prijavu koja je podnešena protiv ministra Krapovića. Ne tvrdim, ali mi miriše da ima privilegovanih u pristupu kod podnošenja krivičnih prijava i kod obrađivanja krivičnih prijava- kazao je Piperović.
Ovo je, upozorava Piperović, jedina zemlja u kojoj postoji narativ da su advokati kriminalci. Dok se u Americi advokati smatraju jednim od najprestižnijih zanimanja, kod nas se, smatra on, kroz komentare i objave političkih partija predstavljaju kao saradnici mafije, pa čak i kao kriminalci. Narod je navikao da to sluša i oguglao je na takve poruke.
Kolega Radulović je podnio krivičnu prijavu sa dokumentacijom, podsjeća advokat Piperović, vodeći se zaštitom javnog interesa.
– Onaj koji je poslije toga podnio krivičnu prijavu protiv Radulovića ili koji mu je sastavio, jer pretpostavljam da ministar odbrane nije pravnik, zna da onamo nema djela. Da bi bilo lažno prijavljivanje, onaj koji prijavljuje treba da zna da prijavljeno lice nije počinilo krivično djelo. A ovdje Radulović to ne zna. On je podnio krivičnu prijavu sa dokumentacijom i ostavio nadležnim institucijama (tužilaštvu) da utvrde da li ima ili nema djela. Uostalom u članu mislim 388 kaže se – ako podmetne tragove krivičnog djela i za to može da odgovara- pojasnio je advokat.
Pitanje je da li smo svi jednaki pred zakonom ili ima jednakijih
Ono što ga zbunjuje, navodi Piperović, jeste to što tužilac, ukoliko je imao uvid u krivičnu prijavu kolege Radulovića, mora znati da tu nema krivičnog djela. To je osnovno pravno znanje. Ipak, kako dodaje, Radulović je odmah pozvan da postupi po prijavi ministra odbrane, iako je on svoju krivičnu prijavu podnio godinu ranije. Zato se, upozorava advokat, postavlja pitanje da li smo svi jednaki pred zakonom ili ima i jednakijih.
– Profesionalizam je nalagao da se krivična prijava koju je Radulović podnio razmotri u razumnom roku, da se saslušaju prijavljeno lice i podnosilac prijave, po potrebi vještači dokumentacija i utvrdi ima li elemenata krivičnog djela. Važno je o tome govoriti u javnosti, jer ovakvo postupanje, po mom mišljenju, narušava ugled tužilaštva. Dok je Radulović odmah saslušan po prijavi ministra odbrane, njegova prijava, podnijeta godinu ranije, ostala je neriješena, iako je on u više navrata javno obrazlagao zašto ju je podnio i šta očekuje od nadležnih organa- zaključio je advokat Piperović.
