Home Blog Page 102

Zirojević: Nemaju većinu za izglasavanje izvještaja, zato imamo blokadu rada Odbora, Mandićevom pritisku ES neće podleći

0
Nikola Zirojević (Foto: TV E/Youtube)

Danas sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu i Kolegijum predsjednika Skupštine

Zirojević: Nemaju većinu za izglasavanje izvještaja, zato imamo blokadu rada Odbora, Mandićevom pritisku ES neće podleći

Đeljošaj, Gutić i Vuković nisu došli na kontrolno saslušanje

0
Foto: Printscreen

“To govori o njima”, kazao je Mugoša

Portal Analitika

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet trebalo je danas na sjednici da održi kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića, kao i ministra finansija Novice Vukovića o uticaju rasta cijena na životni standard penzionera u Crnoj Gori.

Ipak, niko od njih se nije pojavio. Na saslušanje je došao samo direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Vladimira Drobnjaka.

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša kazao je da je jutros dobio obavještenje od Ministarstva finansija da ministar Vuković zbog sastanka sa MMF-om neće prisustvovati sjednici.

“Takođe jutros smo dobili obavješnje da ni potpredsjednik Vlade zbog privatnih obaveza ne može da prisustvuje. Svaki od ovih ministara je spreman da me kontaktira u pola dana i u pola noći, ovo je situacija kada se nijesu javili već su pisanim putem obavijestili javnost. To govori o njima. Izuzetak pravim kod ministra Gutića koji je prije pet dana obavijestio Odbor da ne može biti prisutan”, kazao je Mugoša.

Član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i politički direktor DPS-a Mihailo Anđušić ocijenio je da je izostanak sva tri ministra loša poruka, posebno imajući u vidu da je tema sjednice bila položaj penzionera, inflacija, životni standard i kupovna moć najstarijih građana.

“Uz dužno uvažavanje njihovih saradnika, ovo je jako loše kada je riječ o suštinskim odgovorima. Očekivali smo da neko od ministara pošalje jasnu političku poruku da li Vlada i Ministarstvo finansija imaju potencijala da u narednom periodu obezbijede povećanje penzija. Siguran sam da njihovi saradnici na to pitanje ne mogu dati odgovor”, kazao je Anđušić.

On je poručio da odnos vlasti prema penzionerima najbolje ilustruje način na koji raspolaže javnim novcem.

“Ako imamo podatak da je jedan poslanik parlamentarne većine za mjesec dana na službena putovanja potrošio iznos jednak 80 penzija, onda ne treba dalje tražiti razloge zašto se neko nije odgovorno ponio. To je odnos sistema prema penzionerima i slika i prilika društva”, zaključio je Anđušić.

Krapović: Radulović je promašio, podnijeću prijavu protiv njega

0
Dragan Krapović (Foto Demokrate)

Ministar odbrane ustvrdio da su “tragikomični” navodi u krivičnoj prijavi advokata

Krapović: Radulović je promašio, podnijeću prijavu protiv njega

Petar Lazović: Neka ovo služi na čast onima koji stoje iza linča mene i moje porodice

0
Petar Lazović (Foto: Srđan Boljević/Dan)

Presuda Zviceru, Miloviću i grupi 24. jula

Petar Lazović: Neka ovo služi na čast onima koji stoje iza linča mene i moje porodice

IKINIH DEVEDESET LJETA PODNO LOVĆENA

0
Ike (Ivova ) Kustudija sprema njeguški sir na Majstorima

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

Jun mjesec probudi me osunčanim jutrom podno Lovćena. Moj pogled, kao i mnogo puta do tada, bio je uprt ka svetoj planini. Lovćen mi je ličio na lava koji spava, a pogled s prozora moje sobe ka tom gorskom prijestolu bio je najljepši prizor kojim čovjek može započeti dan. Popih svoju jutarnju kafu zorom, kad utoliko zazvoni telefon. S druge strane čuh glas uvažene novinarke Mile Vukčević, autorke emisije TVCG „Doživjeti stotu“. Ljubazna molba bila je da pośetimo domaćinstvo Kustudija-Kustudića na Majstorima i da sa Ikom, Ivovom Kustudijom, dogovorimo snimanje treće epizode ovog lijepog i veoma gledanog serijala.

Ike (Ivova) Kustudija sa novinarkom Mila Vukčević

U Lovćenskoj ulici kolima dođoše po mene i krenusmo polako ka Lovćenu. Lovćenske zore su najljepše, a ova, 29. juna 2026. godine, bila je upravo takva. Vozimo se polako ka NP-Lovćen, dok uvaženoj novinarki Mili Vukčević i vozaču Zoranu Uskokoviću pokazujem toponime i govorim lijepe priče o Lovćenu. A Lovćen je kroz svoju istoriju prošao mnogo toga, i svaka njegova stijena, do, vrtača i gorštačka staza imaju svoju priču. Stigosmo na Ivanova Korita, đe se lijevi krak odvaja ka Majstorima. Polako terencem zakoračismo u lovćenski čarobni svijet priča, legendi, predanja, istorije nastajanja i opstajanja gorštaka koji su sa ovih prostora znali cijenu slobode, borbe i časti. Put nije dug, svega oko četiri kilometra makadama, ali je svaki metar tog puta ispunjen nekom posebnim mirom i nekom starom snagom.

Ike (Ivova) Kustudija, Mila Vukčević i Božidar Proročić.

Stigosmo kod toponima Šator, đe se nalazi spomenik Kustudijama-Kustudićima palim za slobodu u Drugom svjetskom ratu. Lavež oštrih planinskih pasa parao je ovo lovćensko jutro. Ispred kuće Ike (Ivova) Kustudija toplo nas dočekuje njen sin Drago, dok se ubrzo razgovoru pridružuje i Ikina snaha Sonja. Drugi sin, Duško, otišao je da završi redovne obaveze u gradu. Kao i uvijek, planinka Ike bila je puna topline i one mudrosti koju ne daju škole, već život. Bore ispisane preko njenog čela śedoče o njenih devet decenija borbe, trajanja i istrajnosti. Razgovor započesmo u samoj kući, o svemu onome što jedan ljudski vijek može donijeti jednoj planinki od radosti i svijetlih dana, do teških životnih puteva i iskušenja. A kakav bi to život bio, pitam se ja, da nema svega toga?

Ljepota pašnjaka na Majstorima.

Mila Vukčević lijepo i mudro razgovara sa Ikom, dok ja bilježim kadrove foto-aparatom. Ike govori polako, razgovjetno, smireno, onako kako govore planinke koje su mnogo toga prenijele preko svojih pleća. Dok priprema sir od tek pomuženog mlijeka sa prostranih pašnjaka Majstora, svaka njena riječ ima posebnu ljepotu. Ima nešto u toj gorštačkoj mudrosti svaka bora, svaki pokret i svaki savjet śedoče o njenim životnim stazama i borbama. A takvih je bilo mnogo na podlovćenskim stranama, od Majstora, preko Brajića, Uništa i Lapčića. Priče se slažu jedna na drugu kao listovi neke stare knjige, ali knjige mudrosti.

Mila Vukčević i Drago Kustudija na stazama Majstora.

Mila razgovara sa Ikom s puno poštovanja i lijepih impresija. Po starom običaju gostoprimstva, spremaju se priganice, śeče se njeguški sir i pršut, da se gosti dočekaju kako valja, da razgovor traje uz čašu rakije i onu ljudsku riječ koja se ne zaboravlja. Mnogo je toga Ike preko svojih pogrbljenih pleća prešla, a opet njena vedrina šalje mnogo jaču poruku od svih riječi. U narednom periodu treba sve pripremiti za snimanje dokumentarca o Iki Ivovoj  i prenijeti životne mudrosti ove goršakinje.

Božićki Do na Majstorima.

Priča polako teče, preliva se kap po kap, baš kao što je Njegoš zapisao:

 

„Čašu meda jošt niko ne popi, što je čašom žuči ne zagrči, čaša žuči ište čašu meda,

smiješane najlakše se piju.“

Pogled sa Pasje ploče na primorsku podgorinu.

U toj jednoj filozofskoj misli stao bi Ikin život, i sve njene borbe, i svi oni dani kada je trebalo izdržati, prećutati, podići se i nastaviti dalje. Pravimo kratke pauze uz kafu i osvježenje. Potom sa Milom Vukčević i Dragom, Ikinim sinom, odlazimo da pokažemo najljepše poglede sa Majstora, prema toponimima Vratno i Paśa ploča. Krenusmo polako, dok nas miris ljetnjih trava na Majstorima svuda mami. Sunce je jako, ali to neimarima lovćenskih prostora nimalo ne smeta. Polako koračamo stazama gorštaka sa Majstora, pogled uprt ka daljinama, ka prelazu i pogledu sa jednog planinskog svijeta na drugi, prema primorskoj podgorini. Naša saputnica Mila, inače planinarka, oduševljena je ljepotama Majstora i planinarske staze koja vodi ka Koložunjskom ždrijelu, odakle se putevi račvaju i odlaze dalje.

Crkva Svete Trojice na Majstorima simbol duhovnosti.

Surovost ovih prostora i težina života najbolje se ogledaju u još jednoj izreci sa Majstora. Na Koložunju je rasla drevna bukva, stara više od dva vijeka, koju je, nažalost, požar uništio. Mještani su govorili: „Ubilo te jada koliko bukvu na Koložunj.“ Stare bukve odavno nema, ostala je u śećanjima, ali je izreka i dalje živa. A sve što se ne zabilježi, kao da se nije ni desilo. Nastaju brojne lijepe fotografije, da śedoče o ovim ljepotama. Uslijedio je povratak kod Kustudija. Korak po korak, prolaze mi mnoge misli. Ponekad mi se čini da sam sam u svojim borbama, ali i to je sudbina. Ostaće, ipak, śedočanstva da sam se borio i vjerovao u jedan ljepši i bolji Lovćen. A Lovćen zaslužuje i ovu i mnoge druge priče da ostanu zapisane.

Pogled na domaćinstvo Duška, Draga i Ike Kustudije.

Vratismo se pod brijest ispred kuće Kustudija-Kustudića. Taj brijest, star dva vijeka, sa svojim velikim hladom, ko zna koje bi nam priče ispričao da može. Opet prijatan razgovor sa Ikom. Ona, onako starački mudro, sa puno elana i emocija, prenosi svoja životna iskustva. U sebi razmišljam samo da ovako bude u emisiji, da se čuje Ikin glas i Ikina mudrost, kao najljepša poruka za sve generacije.

Toponim (Šator) spomenik Kustudijama-Kustudićima palim za slobodu.

Vrijeme polako prolazi. Već je 15 ura popodne i vrijeme je da krenemo ka Ivanovim Koritima. Ali Ike ne da da odemo dok nam ne spremi čast. Teško joj se odgovoriti, jer znam kakvi su ljudi ovoga kraja gost se ne ispraća praznih ruku, niti se iz kuće odlazi bez blagoslova. Terensko vozilo Zorana Uskokovića polako poskakuje niz put. Ne smeta mi to da ispišem i ove redove, neka ostane śećanje na ovaj trenutak i neka priča zaživi. Posebnu zahvalnost dugujem Mili Vukčević, koja je svojim toplim i pažljivim pristupom znala da otvori prostor da se čuje Ikina riječ, njena mudrost i životna istina. Hvala i Zoranu Uskokoviću, koji nas je sigurno i strpljivo proveo lovćenskim putevima, dajući i sam ovom danu mirnu i ljudsku mjeru. Ovakve priče nek śedoče da je najljepša riječ ona nastala na Lovćenu ma koliko u sebi nosila žuči i meda.

Zoran Uskoković sluša mudre savjete planinke Ike.

U avgustu Ike puni 90 godina. Ja ću je ako Bog da pośetiti i prije toga, ali taj datum vrijedi posebno zabilježiti. Devedeset godina jedne planinke sa Majstora je cijeli jedan vijek utkan u život u kamen, mlijeko, sir, priganice, dim ognjišta, lavež pasa, teške zime, kratka ljeta, radne ruke, majčinsku brigu, mirne suze i onu neuništivu gorštačku vedrinu koja se ne predaje. Ike je živa knjiga Majstora. Ona je śedočanstvo da planinka može ostariti, a da joj duša ostane svijetla da se može nositi teret života, a da se gostu pruži osmijeh da se može preći preko mnogih muka, a da riječ ostane blaga, dostojanstvena i ljudska. Zato joj od srca želim dobro zdravlje, mirne dane, dug život i još mnogo jutara pod lovćenskim nebom. Jer dok god se čuje glas jedne ovakve planinke, dotle Majstori nijesu opustjeli, dotle Lovćen diše, a naše śećanje ima kome da se vrati.

Laž je laž, čast je čast, ali, ipak – vlast je vlast U nekoj uređenoj zemlji, Boris Bogdanović bi dobio politički šamar još prošle godine. Tako bi prošao i Dragan Krapović danas, a njihove Demokrate pretrpjele bi težak politički poraz. Ali, Crna Gora nije ta vrsta države. I zato se mora priznati da je Boris Bogdanović pravilno zaključio – da mu može biti da laže, da targetira i da prijeti. I da za sve to ne snosi ikakve posljedice. Sve dok je vlast. 29. jun 2026, 19:17Draško Đuranović | Izvor: Televizija E

0
MOŽE LI SE SANKCIONISATI LAŽ: Mandić, Vujović, Krapović, Bogdanović, Knežević (Foto: Ilustracija: Teuta METĐONAJ )

Laž je laž, čast je čast, ali, ipak – vlast je vlast

U nekoj uređenoj zemlji, Boris Bogdanović bi dobio politički šamar još prošle godine. Tako bi prošao i Dragan Krapović danas, a njihove Demokrate pretrpjele bi težak politički poraz. Ali, Crna Gora nije ta vrsta države. I zato se mora priznati da je Boris Bogdanović pravilno zaključio – da mu može biti da laže, da targetira i da prijeti. I da za sve to ne snosi ikakve posljedice. Sve dok je vlast.

Vrućine danas na vrhuncu: Od sjutra osjetan pad temperature, mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje

0
Foto: ugc
Danas na snazi naradžasti meteoalarm

Vrućine danas na vrhuncu: Od sjutra osjetan pad temperature, mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje

Nakon toplotnog talasa, slijedi nagla promjena vremena

Izvor: Portal Analitika

Crnu Goru danas očekuje nastavak toplotnog talasa sa ekstremno visokim temperaturama koje će ponegdje dostići i 39 stepeni, dok će od sjutra doći do postepenog zahlađenja, praćenog kišom, grmljavinom i padom temperatura širom zemlje.

Danas će na primorju i dalje biti sunčano i veoma toplo, sa temperaturama do 35 stepeni, dok se već od srijede očekuje promjenljivo vrijeme i lokalni pljuskovi, uz osjetno osvježenje.

U Podgorici i centralnim predjelima utorak će biti najtopliji dan u sedmici, uz temperature koje će dostići i 38 stepeni i narandžasti meteoalarm.

Od srijede slijedi pad temperatura, pa će se maksimalne vrijednosti spustiti na oko 33 stepena, uz povremenu kišu i nestabilne vremenske prilike.

Najizraženije promjene očekuju se na sjeveru zemlje, gdje će od srijede temperature značajnije pasti, uz pojačan vjetar i česte padavine, pa će u tom dijelu Crne Gore uslijediti osjetno svježije vrijeme u odnosu na početak sedmice.

Đukanović: Vlast za sada preživljava krize, raspad im je preskup

0
Nikoleta Đukanović Foto: ETV

Politikološkinja ne očekuje značajnije promjene na političkoj sceni bez pojave novih aktera

Đukanović: Vlast za sada preživljava krize, raspad im je preskup

Beograd na Ćacilendu

3
Foto: Milan Đurišič

Beograd na Ćacilendu

Piše: Slavko Mandić

Za Beograd, za Beograd, zvonilo je proplancima Srbije, dok se onovremeni autobus prestižne firme Krstić probijao zemljanim putevima ka zbornom mjestu vrhovnog opijata nacije, obučenog u svečani veštit koji košta koliko dvomjesečna primanja bar prva dva reda odabranog patriotskog zbora. Znoj od kasnog junskog sunca čistili su mu specijalni roboti opremljeni najnovijim kineskim softverima, obučeni u narodnu nošnju, koji su poskakivali uz laki tanc moravca kome, po sopstvenom kazivanju, vrhovnik nije premnogo vičan. Što se viđelo na sceni, kad je htio folklornom demonstracijom malo da opušti zategnute strune istorijskog refrena koji se približavao Beogradu na Ćacilendu.
Poj se gubio i vrćao kako su gume autobusa firme Krstić uranjale i izranjale kroz ljepote srbijanske geografije, ali je on čuo taj potonji stih dvojca koji mu je poručivao:
Nesrećnik sam od malena
od sve muke pesme pevam
voleo bih, majko mila
da sve ovo samo snevam
joj, joj, joj, joj

Avioni, kamioni, traktori, autobusi gradskih preduzeća, turističkih organizacija, škola, sportskih kolektiva, brodovi, vozovi  u svim pravcima đe još nijesu iz šina iskočili, dronovi i SNS roboti upregnuti su u zaštitni sistem prvoga ćacija Srbije. Peklo se meso. Pržile  su se priganice i trpao parizer u raspukle vekne od po kile, namazane margarinom kome je, kako obojeni revolucionari zlobno zbore, odavno istekao rok trajanja. A i da jeste, što bi to smetalo plaćenim patriotama. Koji su došli od kojekuda da se sretnu sa svijetlima velegrada, napune izgladnjele drobove i napiju se jeftinih napitaka. Uz to kane i dnevnica, koja za tamošnje prilike nije mala.

Došli su mu svi po spisku. Sa svih strana. Sve isti likovi. Jedan na drugoga liči. Originali, nema što. Ta raznovrsnost istoga oduševljavala je vrhovnika. Bili su tu i obavezni gaulajteri, bahati demonstratori sile iz podružnih odjeljenja, koji su obavezan primjer za podizanje raspoloženja apsolutnog gospodara. Sve je skoro na svom mjestu. A ono najvažnije nalazilo se na trpezama raspoređenim duž ćaćilend trase kojom su se p(r)ozvani kretali. Sa obaveznom ikonografijom i likom vožda, zastavom, transparentom, glasom najčešće bez stasa. Treba zaraditi dnevnicu, i uz nju zafatiti što se može još.
Oko Ćecilenda neopisiva gužva. Dok jedni veličaju vrhovnika uličnim reporterima direktno u mikrofon, zboeći da takvoga majka nije rađala i da je takav spasenje za cio svijet, pratnja pored njih otvara cegere, kese, torbe, planinske rance, rusake.  Uzima se s obje ruke i trpaju unutra priganice, hamburgeri, ćevapi, pljeskavice, kobasice, koliko god  se može. Treba se vrnut doma. Dug je put a glad ne pita. Nije zgorega koji sendvič doma donijet. Da đeca imaju parizera, ljeba i pamidore, bar za nekoliko dana narednih. Ima i sokova i keksova. Puno srce puni najčešće gladne oči.
Koju uru poslije raskošne ćaćilend akademije, đe je od svake rase predstavnik vrste koji oće da uči, razmicala se kolona poklonika. Za njima je ostajala očekivana gomila smeća koja je ostala kao zaostavšina beogradskim komunalcima, naćeranim da se dive zadivljujućem i aplaudiraju mu do besvijesti.

Pa što? Velika važnost. Najbitnije je zadovoljstvo  gazde praćeno  trubačima, pEvačima, i pEvaljkama, lukasovcima i zmijancima, sve u šesnaest.Opa bato!
Veseli s serPski rode, imaš zašto i za koga!

Treba napomenuti da je medijska ikona Ćacilend Akademije bio nezaobilazni Vrati konju glavu Dragane i zbir fenomenološki postrojenih preletačevića višebojnih i jednoslojnih.

Odovod je voždu darove lično ponio Pipun od Zete zemlje, njegov najbolji i najvjerniji. Dao mu je sliku Cetinjskog manastira, ne znajući valjda da ga od njega oči bole. Kao i od svega crnogorskog, čega bi se rado oslobodio za navijek. Ali mu ne može bit. Ni do sad, ni sad, ni nikad. Ni njemu ni drugima kao što je on.

Od ponoći dizel jeftiniji cent a benzin cent skuplji

0

Benzin će od sjutra biti skuplji 1 cent, pa će tako eurosuper 98 koštati 1,64, a eurosuper 95 1,60 eura.

Eurodizel će pojeftiniti za cent i od sjutra će koštati 1,54 eura. Skuplje za cent biće i lož ulje koje će od ponoći koštati 1,47 eura.