Na današnji dan, prije 46 godina, umro je drug Tito
TitoNa današnji dan, prije 46 godina, umro je drug Tito
Radio Skala
Kao da se zaustavilo vrijeme.
Spiker državne televizije, ukočen, praznog pogleda, saopštio je kratko: “Umro je drug Tito”. Muk i tišina na ulicama, u domovima, fabričkim halama. Plač na sportskim i kulturnim manifestacijama.
Tuga se širila diljem Jugoslavije.
Što i kako sad, lebdjelo je u zraku. Kao da je nestala sigurnost u samo jednom jedinom danu.
Sigurnost koju smo imali i kojom smo se ponosili zamijenio je strah od neizvjesne sjutrašnjosti.
Kroz socijalističke glave prolazile su nam slike života sa Titom. Cijenjen u svijetu mnogo više od ostalih državnika bio je ponos domovine. Dočekivali su ga na jedinstven način, u cvijeću i sa pjesmama na našem jeziku.
Promiču slike njegovih boravaka u Indiji, Kini, SSSR-u SAD, Koreji koje su proglašene za jedinstveni spektakl koji niko nikada doživio nije.
Samit nesvrstanih u Havani samo nekoliko mjeseci prije njegovog odlaska u legendu i on kao neprikosnoveni lider trećeg svijeta čiji su šefovi upijali svaku njego u riječ.
Sjećamo se Titovog rođendana, koji je proglašen Danom mladosti, kada se na stadionu JNA u Beogradu predavala štafeta naroda i narodnosti Jugoslavije vrhovnom komandantu i doživotnom predsjedniku Socijalističke federativne republike Jugoslavije sa porukama koje su trebale da ubijede Tita da stojimo čvrsto na njegovom putu, da bratstvo i jedinstvo nema alternativu i da se za budućnost jugoslovenskih naroda ne treba plašiti.
Slavilo se diljem zemlje.
Eduard Pranger:
“Potpuno je nevjerojatno da je jedan obični bravarski majstor s lakoćom pod punom kontrolom držao nacističke fašistoide, agresivne ksenofobe, gomile i gomile nacionalističkog smeća, krda polupismenih kretena, idiota i budala ovog našeg balkanskog podneblja, budala umišljenih da su posebni i bolji od drugih i da je bio zaslužan za to da čak četrdeset i pet godina ne promole nos iz svojih smrdljivih jazbina i rupa.
Tek danas, kada na dnevnoj bazi čitamo stotine bolesnih i primitivnih komentara bezbrojnih izaekranskih nasilnika, bijednika i frustriranih perverznjaka duboko poremećenih i nesretnih zbog rastavljenih roditelja ili tko zna još kakvih osobnih problema i neuspjeha, a takvih je, vidimo, krcat prostor društvenih mreža i internet, shvaćamo težinu zadatka koju je Broz s lakoćom obavljao skoro pola stoljeća.
Uz sve drugo što mu se pripisuje, a što je Krleža u svojem kratkom eseju nabrojao, samo zbog tog držanja na lancu ruralnih probisvijeta i propalica, svakako zaslužuje da ga se pamti.”
Što se tiće Tita ima tu par osoba, njegovih malo značajnijih suvremenika koji su ovako govorili o njemu..
Dwight Eisenhower, američki predsjednik i general: „Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata.”
Winston Churchill, u kolovozu 1944. godine: „Razlog zašto smo prestali pomagati Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv njemačke armije… Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce …
Franklin D. Roosevelt, predsjednik SAD-a, 1944. godine: „Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti Drugog svjetskog rata…”
Rudolf Luetters, zapovjednik njemačkih trupa na Sutjesci, 1943. godine: „Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje… Njemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima…”
Dean John, načelnik britanskog generalštaba, 1944. godine: „Od jeseni 1942. godine, Montgomery u Africi, Žukov u Rusiji i Tito u planinama Balkana, označili su početak sloma moći sila osovine i početak nezadrživog juriša na njemačku tvrđavu.”
Heinrich Himmler, jedan od najbližih Hitlerovih suradnika, 1944. godine: „Volio bih da vam navedem još jedan primjer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj herr Josip Broz, da je vrlo čvrst čovjek. Nažalost on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala… On je naš neprijatelj, ali ja bih volio da imamo tucet Tita u Njemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovjek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvijek je bio opkoljen, ali taj čovjek je uvijek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslavenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori
George Patton, američki general: „Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Europe, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujući veliki broj njemačkih divizija za jugoslavenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Europe…”
Charles de Gaulle, francuski predsjednik: „Tito je borac koji je unatoč najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak…
Jean Cassou, francuski književnik, 1949. godine: „Tito je jedan trenutak savjesti čovječanstva. Tako se osjeća svatko tko se jednom s njim sreo… Tito je povijesna ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te riječi, čovjek koji stvara povijest
Georgios Papandreu, grčki političar, 1964. godine: „Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovječanstvu – misijom slobode i mira. Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svijetu, bori se i za mir na Balkanu.”
Aldo Moro, predsjednik talijanske vlade, 1965. godine: „Predsjednik Tito je čovjek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smjelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovjek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna uskladiti snagu stavova, s mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državničkom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i sretniju budućnost.”
Neal Armstrong, američki astronaut: „Predsjednik Tito je čovjek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir.”
Sergej Bondarcuk, ruski režiser i glumac, 1972. godine: „…Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar – mislilac. On je, rekao bih, velika stijena naše epohe.”
Willy Brandt, kancelar Njemačke, 1973. godine: „Za jugoslavenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Posebno cijenim Titovu smjelost i državničku mudrost.”
Arthur Miller, američki književnik, 1973. godine: „…Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali njemačkim hordama i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svjetskog rata shvatili da Hitlerova Njemačka nije nepobjediva.”
Miroslav Krleža, književnik: „ U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih… Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”
Ivan Meštrović, kipar: „Tito je, bez svake sumnje, najveći čovjek koga su u čitavoj svojoj povijesti imali jugoslavenski narodi.”
Richard Nixon, predsjednik SAD-a: „…Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!”
Jimmy Carte
Lijepo li bješe stari,s tobom!!
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].