Mitja Drobnič: Crna Gora je na dobrom puta ka ulasku u EU

Mitja Drobnič

Ambasador kancelarije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič juče je u Kotoru učestvovao na panel diskusiji “Crna Gora u procesu EU integracija”.

Bila je to prilika da sa ambasadorom Drobničem razgovaramo o temama koje su značajne za Crnu Goru i Kotor na putu ka ulasku u porodicu Evropskih naroda.

Skala: Gospodine ambasadore, dobro došli u Kotor. Ono što prirodno pitam moje goste je kakav je utisak na Vas ostavio Kotor, grad svjetske kulturne i prirodne baštine?

Drobnič: Kotor je izvanredan grad gdje se odmah osjeti ta duga istorijska tradicija. Kotor je ljep grad koji je uspio da očuva izvornu arhitekturu. On ima prirodne uslove. Okružen je morem, brdima i jedinstvenom arhitekturom i ja se nadam da će kotorani očuvati grad, još ga unaprijediti i uspjeti ga prikazati gostima koji dolaze iz inostranstva.

Skala: Dakle, posebno povesti računa o zašti životne sredine, čisto more i nezagađena okolina.

Drobnič: Turizam je teret za ekologiju. Tamo gdje je turizam, potrebno je posebnu pažnju voditi zbog velike  koncentracije ljudi u sezoni a treba imati u vidu da nema turizma bez ekoloških standarda. Sve je to povezano i mislim da je u dugoročnom i kratkoročnom interesu  ove države i Kotora da to objedini, da razvija i dalje svoju poziciju turističkog grada i to na bazi čiste okoline i zaštite okoline.

Skala: Kancelarija  Evropske delegacije u Crnoj Gori i Vi lično pratite napore naše države na putu ka ulasku u porodicu Evropskih naroda. Koliko ste lično zadovoljni postignutim i smatrate li da je crna Gora zauzela povoljan kurs koji je u dogledno vrijeme može dovesti do željenog cilja, a to je ulazak u Evropsku Uniju?

Drobnič: Sama odluka o otvaranju pregovora bila je znak da je EU, odnosno da su države članice ocijenile da je Crna Gora postigla onaj nivo koji omogućava otvaranje pregovora. Za postizanje tog nivoa bio je potreban određeni napor i to je uspjeh. Za sada stvari idu pozitivno. Već je obavljen pregled zakonodavstva EU za isvjestan broj poglavlja i taj proces će biti sredinom godine i on će donijeti informacije o tome što će morati Crna Gora još da napravi na putu prema EU. U tom smislu je Vlada do sada ostavila dobar utisak. Mi smo u EU zadovoljni sa tim. Međutim, treba reći da za sada još nijesu došla na red ona najteža pitanja. Tako da ne treba imati iluziju da će to biti tako jednostavno ali treba priznati da su, za sada rezultati dobri.

Skala: Kazali ste danas da može proći više vlada dok Crna Gora ne uđe u EU. Da li takva izjava može da demorališe one koji nestrpljivo čekaju da Crna Gora uđe u EU i da ona prirodno  i jeste članica članica porodice Evropskih naroda?

Drobnič: Mislim da sa prave strane treba shvatiti proces integracije. Momenat ulaska u EU, momenat članstva je jedan kratak momenat zadovoljstva i sreće nad postignutim a to zadovoljstvo odmah zamijeni razmišljanje kako što bolje iskoristiti članstvo u korist države. Prema tome, nije važan toliko cilj, važan je put. Jer postizanje cilja će biti stranski proizvod tog puta i taj put će biti važan jer će na putu Crna Gora već napraviti reforme koje bi morala i onako napraviti, zato što savremeni svijet traži od svake države da se sve više pridržava međunarodnih pravila i Crna Gora će već kroz usvajanje pravila EU postići mnogo toga što bi inače morala da napravi. Ona će prihvatiti pravila unutrašnjeg tržišta koja će joj omogućiti da koristi unutrašnje tržište i sve ekonomske  prednosti članstva. Osim toga, postići će i standarde što se tiče vladavine prava, zaštite ljudskih prava što je važan element  kvaliteta života građana.

Skala:  Korupcija na lokalnom nivou predstavlja ozbiljnu prepreku u razvoju.  U tom smislu formirana je Radna grupe za izradu i praćenje realizacije Programa za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije u opštini Kotor.  Pa ipak, stiče se utisak da se ovom problemu ne pridaje dovoljna pažnja, posebno kada na red da svoj posao odrade, dođu pravosudni organi. Kako po Vama treba da se ponašaju lokalne vlasti kako bi se korupcija svela na najmanju moguću mjeru?

Drobnič: Korupcija jeste ozbiljan problem i to je nešto što nije u skladu sa evropskim standardima i ukoliko se ona ne eliminiše do određene mjere onda ne može da djeluje Evropsko pravo, odnosno principi na kojima se zasniva EU. Tom problemu treba posvetiti posebnu pažnju. Crna Gora je već sada napravila određeni napredak na tom području, koji je doduše nedovoljan. Međutim, opet se vraćam na efekat tog procesa uključivanja u EU koji će imati za rezultat da će se te mjere primijeniti brže nego što bi se inače primijenile. Mislim da je Crna Gora na dobrom putu i da je postigla jedan nivo  iako je još daleko od zadovoljavajućeg.

Skala: Problemi sa kojima se srijećemo u lokalnim zajednicama  je nelegalna gradnja, pretjerana urbanizacija i nedovoljna zaštita čovjekove okoline. To su pitanja kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju, naročito u sredinama koje su zavrijedile pozornost Evrope i svijeta.

Drobnič: Tačno. Međutim treba imati u vidu da evropsko zakonodavstvo ne rješava baš sva pitanja. Mnogo je pitanja koja su prepuštena državi kandidatu, odnosno lokalnim vlastima i onda vlasti moraju da se bore i nalaze rješenje. Recimo pomjena urbanizacije. Ja se ne sjećam nekog evropskoh prava na tom području. Prema tome, to je prepušteno državi i lokalnoj upravi.
Što se tiče zaštite životne okoline, tu postoje jasne direktive o zaštiti otpadnih voda, zaštiti vazduha, rješavanju problema otpada. To su ti djelovi evropskog zakonodavstva koje će Crna Gora morati da primijeni i to će joj i pomoći da te probleme riješi možda brže upravo zbog tog pritiska.  Treba naravno imati u vidu da to nijesu jeftina rješenja i da se treba blagovremeno pripremiti za te troškove koje neko mora da snosi.

Skala: Evidentno je da Crna Gora te troškove sama ne može podnijeti jer znamo da je njen finansijski kapacitet mali a da su troškovi izuzetno visoki a mi smo možda čak i na polaznoj tački rješavanja tih problema.

Drobnič: To je tačno i to je na žalost poznat problem. Zato će Crna Gora dobiti predpristupnu finansijsku pomoć, koja neće biti dovoljna za sve probleme. Dio tih sredstava moraće obezbijediti Crna Gora sama. Dio će obezbijediti EU a i međunarodne finansijske institucije a postoji i mogućnost da se primjena Evropskog zakonodavstva odloži za kasniji datum. Prema tome, baš na području čistoće voda postoji mogućnost da taj dio zakonodavstva EU Crna Gora počinje sprovoditi recimo 3,4, 5  godina nakon ulaska, kada se pretpostavlja da će ulazak u EU već imati neke ekonomske efekte i onda će ti troškovi biti manje teški i lakši da ih ekonomija podnose.

Skala: Govorimo o evropskom zakonodavstvu, govorimo o standardima koje moramo da primijenimo. Jedno od ključnih pitanja na lokalnom nivou je i zapošljavanje. Kako spriječiti da se favorizuju pripadnici političkih partija koje čine vlast, ukoliko ne zadovoljavaju kriterijume zakonom propisane?

Drobnič: To je ozbiljno pitanje jer zadire u ljudska prava, u ravnopravnost građana  i to su kiterijumi koje svrstavamo u grupu političkih kriterijuma koji treba da se ispune ako Crna Gora želi ispuniti uslove za punopravno članstvo. To je zadatak koji ova država treba da riješi sama  a to EU i Evropska Komisija posmatra. Mi pojedine slučajeve ne komentarišemo nego ih evidentiramo i dok takvih slučajeva ima, konstatacija je da u tom pogledu politički kriterijumi nijesu ispunjeni.

Skala: Dakle, kako rekoste znate nas, bolje od nas samih.

Drobnič: Pa dobro. Možda sam malo pretjerao. Ali, htio sam da kažem da kroz praćenje države kandidata od strane država članica i od strane Evropske komisije sve evropske institucije dobijaju dobar uvid u stanje u Crnoj Gori. Prema tome, potrebno je osigurati transparentno okruženje u kome će se otvoreno razgovarati o problemima. Zatvaranje očiju pred problemima, sakrivanje problema u ovom momentu ne bi donijelo ništa jer će se ti problemi kad tad pokazati. Zato mislim da je transparentnost i otvoreni razgovori između svih aktera u Crnoj Gori, a tu nije samo Vlada. Tu je Parlament, lokalne uprave, NVO sektor, privredna udruženja. Jedan takav otvoreni dijalog u okruženju transparentnosti je najbolji preduslov da se proces uključivanja u EU, proces priprema u ispunjavanju uslova punopravnog članstva sa uspjehom završi.

Skala: Pomenuli ste nevladine oranizacije. Koliko civilno društvo može da bude podsticajno za brži razvoj lokalne uprave a koliko lokalna uprava treba da pomogne nevladin sektor kao partnera u realizaciji mnogih projekata od značaja za građane?

Drobnič: NVO sektor je važnan sastavni dio društva i u članicama EU. Moja iskustva su da je NVO sektor u Crnoj Gori izuzetno jak. On je važan zato što kontroliše, odnosno prati mnoge događaje na ternu i može da pruži korisne informacije lokalnoj vlasti a i Vladi u pogledu rješavanja problema. Normalno, nevladin sektor je i kritičan. Kritikuje Vladu i kroz kritiku, ubijeđen sam doprinosi ka tome da se problemi rješavaju.

Skala: Lokalni mediji su od posebnog značaja za pravovremeno i istinito informisanje građana. Lokalni javni servisi u mnogim jedinicama lokalne uprave predstavljaju produženu ruku vladajućim strukturama. Zakon o elektronskim medijima je učinio da zbog toga privatni mediji koji proizvode program nerijetko postaju istinski javni servisi. Mislite li da loklane javne servise treba transformisan u komercijalne kako bi medijska utakmica bila ravnopravna?

Drobnič: Teško mogu odgovoriti na ovo pitanje. U principu Javni servis mora da bude nezavisan. On ima određene zadatke i odrerđene mogućnosti koje komercijalni mediji nemaju. Javni servis, odnosno nekomercijalni mediji, pogotovo u malim državama imaju veliku ulogu jer se kroz njih mogu postizati ciljevi za koje komercijalni mediji nijesu najbolji jer oni rade po drugim principima. Oni su prisiljeni raditi na profitnom motivu a uloga Javnog servisa se može šire definisati. Međutim, javni servis mora biti nezavisan i mora služiti cilju informisanja građana i sprovođenja kulturne i informacione politike koja mora da služi građanima. Prema tome, ne smije da bude u vlasti, odnosno promovisanja lokalnih ili državnih vlasti.

Skala: Crna Gora pa samim tim i Kotor su jasno opredijeljeni za put u Evropsku uniju. Smatrate li da je potrebno o procesu ulaska u Uniju i benefitima koje naše društvo može da ima treba više i jasnije govoriti. Da li će evropska delegacija u Podgorici pomoći da se organizuje više tematskih emisija i okruglih stolova po opštinama kako bi građani shvatili suštinu i značaj intenzivnog rada za stvaranje uslova za prijem naše države u Evropsku Uniju?

Drobnič: Da. Ja mislim da je informisanje građana jedna od najvažnijih aktivnosti koja treba da se sprovodi u predpristupnom periodu i te zadatke treba da obavlja i Vlada, odnosno država kandidat a mi, kao Delegacija EU ćemo intenzivno učestvovati. Mi imamo nekoliko projekata sa kojima ćemo upozoravati na posljedice uključivanja Crne Gore u EU. Mislim da treba osmisliti tu kampanju. Ne sa ciljem da se, u prvom redu podigne podrška, nego da se, prije svega građani informišu o posljedicama. Jer, ja mislim da bi podrška trebala biti jedan rezultat sagledavanja svih aspekata uključivanja u Evropsku uniju i, pošto dolazim iz države koja je sama prošla taj put koja se susrijetala sa dilemama i efektima ulaska u EU, ne sumnjam da će ulazak Crne Gore u Evropsku uniju imati velike pozitivne efekte na dugi rok i na te efekte treba ukazivati. Na te pozitivne posljedice i onda se ja ne bojim da se ne bi mogao zadržati visoki stepen podrške u stanovništvu kada se radi o članstvu u Evropskoj uniji.

Slavko Mandić