Iz arhiva Skala radija: Nerad Ministarstva kulture Crne Gore i vanzemaljski honorari sprječavaju izradu PUP-a Kotora (5. jun 2014.)

Nerad Ministarstva kulture Crne Gore i vanzemaljski honorari sprječavaju izradu PUP-a Kotora

Nerad Ministarstva kulture Crne Gore i vanzemaljski honorari sprječavaju izradu PUP-a Kotora

Godinama već Kotorani s nestrpljenjem čekaju donošenje Prostornog urbanističkog plana. Radi se o planskom dokumentu koji sadrži mjere i instrumente za neposrednu primjenu pravila uređenja i korišćenja prostora u planovima nižeg reda (urbanistički planovi) kao i pravila za uređenje prostora koji u urbanističkim planovima nijesu obuhvaćeni.
Na naše, po stoti put postavljeno pitanje opštinskom Sekretarijatu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje kad će PUP, Slavića Vojinivić, sekretarka ovog Sekretarijata nam je odgovorila da nema novih informacija. Ona je kazala da je poslata urgencija obrađivaču plana AG Info plan Budva koji je odgovorio da se i dalje radi na usaglašavanju PUP-a opštine Kotor sa Prostornim planom posebne namjene za obalno područje, koji je još uvijek u radnoj verziji.
Drugi razlog nedonošenja Prostornog urbanističkog plana Kotora, po riječima Vojinovićeve, je izrada Studije zaštite kulturnih dobara koju radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara,  pri Ministarstvu kulture i za koju nema informacije kada će biti završena.
Sekretarijat za urbanizam je do sada organizovao više sastanaka Savjeta za praćenje izrade PUP-a koji je oformila predsjednica opštine i koji je iz svih sfera planskog rješavanja prostora dao primjedbe obrađivaču plana, potrebne za ugrađivanje u planski dokument.
Mi smo došli  do informacija. Istina, zvaničnih od direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastaziju Miranović ali i nezvaničnih ali vrlo pouzdanih iz iste kuće.
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović nam je kazala da je Uprava formirala tim za izradu Studije zaštite za PUP Kotora koji je počeo da radi na jesen 2013. godine.
-Tim je obišao teren, uradio sadržaje i počeo da radi. Međutim, zbog završetka projekta Revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore koji je bio u prioritetu, obustavljen je rad na izradi Studije zaštite kulturnih dobara,  jer isti kadar koji radi Studiju učestvuje i u revalorizaciji. Projekat Revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore će biti završen sljedećeg mjeseca, a nakon toga će se prionuti na izradi Studije zaštite za PUP Kotora, kazala je Miranovićeva.
Postoji i druga strana medalje. Ministarstvo kulture Crne Gore i tadašnja desna ruka ministra Mićunovića, a i današnja,  za koju se ne zna đe rabota, Lidija Ljesar se tri godine nijesu okretali na zakonsku obavezu završetka projekta Revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, koji je trebao da bude gotov avgusta 2013. godine.
Taj nemar i nerad uslovio je da se obustavi rad na izradi Studije zaštite za PUP Kotora i da se sve raspoložive snage i timovi koje je Ljesar formirala, usmjere  na zaboravljenu izradu Revalorizacije kulturnih dobara. To što Kotor čeka, nije prvi put.
Još jedan razlog, krupniji od ovog  prvog  je pitanje honorara.
Kada su članovi tima selektorke Ljesar čuli da se za to mogu uzeti pozamašni novci a niko ništa ne daje, niti se zna ko će platiti prekovremenu rabotu u toku radnog vremena, došlo je do pobune koja je dovela do prekida daljih radova na Studiji. Nosilac  tadašnjih aktivnosti je bivši Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor na čijem čelu je bila pravnica Ružica Ivanović.
Onome ko zna, a takvih je zaista malo, jasno je da se sve vrti oko novca i nerada. Podlogu za Studiju je dao pok. arhitekta Svetislav Vučenović u brošuri BOKA, sa temom „Tretman svetske baštine Kotora u Studiji za prostorni plan 2009.“, na 64 strane. Potrebno je bilo taj tekst, kaže nam izvor doraditi, uraditi grafički prikaz, mape kulturnih dobara koje traži UNESCO za zaštićeno područje i sve bi do sada bilo završeno. Inače, arhitekta Vučenović je za Studiju, kako  nezvanično saznajemo dobio honorar od 5.000 eura od strane kotorskog Regionalnog zavoda od koga je i bio angažovan i koji je bio obavezan da ovaj dokumnt uradi.
Da ne pominjemo kapitalno djelo istog autora  „Graditeljsko nasljeđe Kotora“, đe je sve napisano.
Nakon svega, činjenica je da su napravljeni krupni propusti koji se ne mogu niti smiju tolerisati. Treba preispitati ko je, koliko i za koje potrebe uzimao nemilice novac poreskih obveznika. Taj podatak treba javno da saopšte Lidija Ljesar i Ružica Ivanović.